UNIVERZITET U TRAVNIKU

PRAVNI FAKULTET
OPCE PRAVO

Dioba zajednicke stvari ili imovine

Seminarski rad

Student

Mentor

Haris Dervisevic

prof.dr.Suad Hamzabegovic

1082/11

V.ass.Haris Hasic,MA

April,2015.

Sadrzaj
Uvod . 2.
Suvlasnistvo 3.
Zajednicko vlasnistvo ..7.
Etazno vlasnistvo . 9.
Imovina 15.
Postupak diobe zajednicke stvari ili imovine .16.
Zakljucak 18.
Literature ..19.

Uvod
Navedenu temu obradit cemo kroz pravne institute suvlasnistva, zatim zajednickog vlasnistva I
etaznog vlasnistva, kada je u pitanju stvar, a kada budemo pisali o imovini, istu cemo obraditi
obrazlaganjem imovine bracnih partnera i imovine privrednog drustva. I kod ostavinske rasprave
radi se o diobi imovine ostavioca koja se onda zove ostavina, ali se tu radi o drugom
vanparnicnom postupku tako da se na tome necemo zadrzavati.

Dioba zajednicke stvari

Suvlasnistvo
Pojam
Suvlasnitvo postoji kada dvije ili vie osoba imaju pravo vlasnitva na istoj stvari svaki prema
svom udjelu srazmjerno cjelini (idealni dio).

Ako suvlasniki dijelovi nisu odreeni

pretpostavlja se da su jednaki. Suvlasnistvo je vlasnistvo vise osoba na istoj, fizicki

nepodijeljenoj stvari u dijelovima koji su idealno, alikvotno odredjeni.1
Suvlasnik je vlasnik onog idealnog dijela stvari koji odgovara njegovom suvlasnikom dijelu, pa
u odnosu na taj dio ima sva ovlatenja koja pripadaju vlasniku, ako ih, s obzirom na

prirodu

idealnog dijela, moe izvravati. Idealni dio stvari se u pravnom prometu smatra samostalnom
stvari.
Koristenje I raspolaganje stvari. Suvlasnik ima pravo da stvar posjeduje i da se njome koristi
srazmjerno svom idealnom dijelu, ne povreujui prava ostalih suvlasnika. Suvlasnik moe
raspolagati svojim dijelom bez saglasnosti ostalih suvlasnika. Kad suvlasnik nekretnine prodaje
svoj dio, ostali suvlasnici imaju pravo pree kupovine, osim ako ovim zakonom nije drugaije
odreeno. Suvlasnik koji ima namjeru prodati svoj suvlasniki dio duan je putem preporuene
poiljke po pravilima parninog postupka o dostavi ili putem notara obavijestiti druge suvlasnike
o tome navodei tane zemljinoknjine I katastarske podatke nekretnine, cijenu i ostale uvjete
prodaje. Ako ponueni suvlasnici ne obavijeste ponudioca na isti nain na koji je uinjena
ponuda u roku od 30 dana od dana prijema ponude o prihvatu ponude, suvlasnik moe prodati
svoj dio drugoj osobi, ali ne po nioj cijeni ili povoljnijim uvjetima. Ako suvlasnik ne izvri
prodaju svog suvlasnikog dijela u roku od est mjeseci po isteku roka za prihvatanje ponude,
duan je u sluaju ponovne prodaje da postupi po odredbama stava 3. ovog lana. Ako suvlasnik
ne uini ponudu ostalim suvlasnicima u skladu sa odredbama st. 3. i 5. ovog lana, odnosno ako
nakon uinjene ponude proda treoj osobi svoj suvlasniki dio pod povoljnijim uvjetima,
suvlasnici koji imaju pravo pree kupovine mogu sudskim putem zahtijevati da se ugovor poniti
i da se njima pod istim uvjetima prenese vlasnitvo na predmetnom suvlasnikom dijelu. Tuba
1 Petar Klaric,Martin Vedris:Gradjansko pravo;Zagreb 2009.str.248.
3

iz stava 6. ovog lana moe se podnijeti u roku od 30 dana od dana kada je nosilac prava pree
kupovine saznao za prodaju i uvjete prodaje, a najkasnije u roku od jedne godine od dana
zakljuenja ugovora. Pravo pree kupovine suvlasnika je iskljueno ako se radi o nekretnini koja
je po kulturi u katastru odnosno zemljinim knjigama oznaena kao pristupni ili prilazni put.
Suposjed stvari. Svaki suvlasnik ima pravo na suposjed stvari. Suvlasnici mogu odluiti da e
meusobno podijeliti posjed stvari i izvravanje svih ili nekih suvlasnikih ovlatenja. Ova
odluka, kao i njen opoziv ili izmjena, spada u poslove redovnog upravljanja.
Izvrsavanje prava vlasnistva na cijeloj stvari. . Plodovi i druge koristi od cijele stvari, kao i
trokovi i tereti, dijele se meu suvlasnicima srazmjerno veliini njihovih suvlasnikih dijelova,
ako se drugaije ne sporazumiju. Suvlasnik ima pravo u svako doba zahtijevati da se poloe
rauni i da se podijele sve koristi od cijele stvari. Suvlasnik nekretnine ima pravo u svako doba
zahtijevati da se u korist njegova suvlasnikoga dijela nekretnine osnuje vlasnitvo odreenoga
posebnoga dijela (etano vlasnitvo/vlasnitvo na posebnom dijelu nekretnine), ako su ispunjene
pretpostavke pod kojima se ono moe osnovati.
Pravo na upravljanje. Suvlasnik ima pravo da uestvuje u odluivanju o svim pitanjima koja se
tiu stvari koja je u suvlasnitvu zajedno sa ostalim suvlasnicima. Ako neki suvlasnik preduzme
posao na stvari koja je u suvlasnitvu bez saglasnosti ostalih suvlasnika, primjenjivat e se
pravila o poslovodstvu bez naloga.2
Poslovi redovnog upravljanja. Za preduzimanje poslova redovnog upravljanja potrebna je
saglasnost suvlasnika iji dijelovi ine vie od jedne polovine. Ako se ne postigne potrebna
saglasnost, a preduzimanje posla je neophodno za redovno odravanje stvari, svaki suvlasnik ima
pravo zahtijevati da o tome odlui sud u vanparninom postupku.
Poslovi vanrednog upravljanja.

Za preduzimanje poslova koji prelaze okvir redovnog

upravljanja (promjena namjene stvari, izdavanje stvari u zakup, zasnivanje hipoteke na cijeloj
stvari, zasnivanje slunosti, vee popravke ili prepravke stvari koje nisu nune za odravanje, i
sl.) potrebna je saglasnost svih suvlasnika. Ako postoji sumnja, smatra se da posao prelazi okvire
2 http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2013/zakoni/26bos.html
4

redovnog upravljanja. Ako se ne postigne saglasnost svih suvlasnika, a za preduzimanje posla

postoje naroito opravdani razlozi, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odlui sud.
Prava suvlasnika na osiguranje. Suvlasnik protiv ije je volje veina odluila da se neki posao
preduzme, ili je to odluio sud, ima pravo da zahtijeva osiguranje za buduu tetu. Suvlasnik koji
je obavezan dati osiguranje svoju obavezu ispunjava davanjem zaloga ili jamstvom.
Prijenos prava upravljanja. Suvlasnici mogu saglasno povjeriti upravljanje sa stvari odreenoj
osobi kao upravniku, koja e djelovati kao njihov punomonik. Za upravnika moe biti izabran
jedan ili nekoliko suvlasnika, a upravljanje moe biti povjereno i drugoj poslovno sposobnoj
fizikoj ili pravnoj osobi. Za suvlasnika koji posjeduje stvar u suvlasnitvu ili neki njen
samostalni dio na osnovu odluke suvlasnika kojom su meusobno podijelili posjed stvari i
izvravanje suvlasnikih ovlatenja, smatra se da mu je povjereno redovno upravljanje stvari
odnosno samostalnog dijela stvari, ako sporazumom izmeu suvlasnika nije drugaije odreeno.
Ako se suvlasnici ne mogu dogovoriti o postavljanju i ovlatenjima upravnika, svaki suvlasnik
ima pravo zahtijevati da o tome odlui sud u vanparninom postupku.
Pravni polozaj upravnika. Upravnik je nalogoprimac suvlasnika, pa se, ukoliko suvlasnici ne
odrede drugaije, u odnosu na njegova prava, dunosti i prestanak njegovih ovlatenja
primjenjuju odgovarajua pravila o nalogu, s tim to: suvlasnici koji zajedno imaju veinu
suvlasnikih dijelova mogu dati otkaz upravniku, uz otkazni rok od tri mjeseca; suvlasnici koji
zajedno imaju veinu suvlasnikih dijelova, mogu upravnika smijeniti u svako doba ako za to
postoji vaan razlog. Ako upravnik grubo zanemaruje svoje dunosti, sud e ga smijeniti na
zahtjev bilo kojeg suvlasnika i odrediti drugog upravnika. Upravnik je ovlaten dati otkaz uz
otkazni rok od tri mjeseca. Kad upravniku prestane ovlatenje odlukom suvlasnika koji za takvu
odluku nisu imali saglasnost svih suvlasnika, ti suvlasnici su duni da preduzmu neophodne
mjere da se, do donoenja odluke o daljem upravljanju, sa stvari upravlja s panjom dobrog
domaina, za ta odgovaraju ostalim suvlasnicima.3
Zahtjevi suvlasnika Svaki suvlasnik ima pravo da postavlja drugim suvlasnicima one zahtjeve
koji proizlaze iz njegova suvlasnitva. Suvlasnik ima pravo postavljati protiv svakoga one
3 http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2013/zakoni/26bos.html

zahtjeve koje moe staviti vlasnik stvari, ali predaju cijele stvari u posjed moe zahtijevati od
treega prema pravilima o nedjeljivim obavezama.
Razvrgnuce suvlasnistva.
Potpuno ili djelomicno razvrgnuce. Suvlasnik ima pravo zahtijevati potpuno ili djelomino
razvrgnue suvlasnitva, ako je mogue i doputeno, a to pravo ne zastarijeva. Pravni posao
kojim se suvlasnik unaprijed trajno odrie prava na razvrgnue suvlasnitva je nitav. Suvlasnici
mogu jednoglasno odluiti da se u roku, koji ne moe biti dui od 3 (tri) godine, ne moe traiti
razvrgavanje suvlasnitva. Suvlasnici sporazumno odreuju nain diobe u granicama moguega
i doputenoga (dobrovoljno razvrgavanje).
Sudsko razvrgnuce. U sluaju kada suvlasnici ne mogu postii sporazum o nainu razvrgnua
suvlasnitva o tome e odluiti sud u vanparninom postupku, na zahtjev bilo kojeg suvlasnika
(sudsko razvrgnue). Ako je dioba stvari nemogua ili je mogua samo uz znatno smanjenje
vrijednosti stvari, sud e odluiti da se dioba izvri prodajom stvari na javnoj drabi ili na drugi
prikladan nain, a dobiveni iznos podijeliti srazmjerno suvlasnikim dijelovima (civilna dioba).
Ako ne uspije ni dioba prodajom stvari, sud moe stvar dosuditi u vlasnitvo jednom ili vie
suvlasnika, uzimajui u obzir veliinu njihovih suvlasnikih dijelova, njihove potrebe i druge
okolnosti, uz obavezu isplate naknade trine vrijednosti ostalim suvlasnicima, srazmjerno
njihovim dijelovima.

Suvlasniku kome je diobom pripala cijela stvar ili dio stvari ostali

suvlasnici jame za pravne i fizike nedostatke stvari do visine vrijednosti svojih suvlasnikih
dijelova prema pravilima obligacionog prava.
Razvrgnuce suvlasnistva na nekoliko stvari. U postupku razvrgnua suvlasnike zajednice,
sud moe na zahtjev svakoga suvlasnika odluiti da, umjesto dijela u svakoj pojedinoj stvari,
svakom od njih pripadne odreena stvar ili skupina stvari, srazmjerno suvlasnikim dijelovima,
uzimajui u obzir njihove potrebe. Ako stvari koje diobom pripadnu pojedinom suvlasniku
prelaze vrijednost njegova suvlasnikoga dijela, taj suvlasnik duan je platiti razliku ostalim
suvlasnicima, prema pravilima o civilnoj diobi. 4

4 http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2013/zakoni/26bos.html
6

Razvrgnue uspostavom etanog vlasnitva. Suvlasnici mogu saglasno odluiti da e umjesto

diobe nekretnine svoja suvlasnika prava ograniiti tako to e s odreenim idealnim dijelom
povezati vlasnitvo posebnoga dijela suvlasnike nekretnine (uspostaviti etano vlasnitvo), ako
je takva dioba mogua. Trokove razvrgnua snose suvlasnici srazmjerno svojim suvlasnikim
dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum odreuju drugaije
Tudja prava. Razvrgnue ne moe biti na tetu prava treih osoba. Sva zalona prava, slunosti
i druga stvarna prava koja su i prije razvrgnua teretila nepodijeljenu stvar mogu se izvravati
kao i do diobe.

Zajednicko vlasnistvo
Neodredjenost udjela u vlasnistvu. Zajedniko vlasnitvo je vlasnitvo dvije ili vie osoba
(zajedniari) na istoj stvari iji udjeli nisu odreeni, ali su odredivi. Kad je stvar u zajednikom
vlasnitvu, nema uticaja injenica da je u zemljinim knjigama ili u drugim javnim registrima ta
stvar upisana kao vlasnitvo samo nekog od zajedniara, osim prema treim osobama ije se
povjerenje u prometu titi. U sumnji da li je stvar u suvlasnitvu ili zajednikom vlasnitvu,
smatra se da postoji suvlasnitvo.
Udio zajedniara. Zajedniar moe svoj udio u zajednikom vlasnitvu pravnim poslom
prenijeti u cijelini ili djelomino samo na drugog zajedniara. Udio koji zajedniar ima u
zajednikom vlasnitvu prelazi na njegove nasljednike. Zajedniar odgovara za dugove do
visine svog udjela u zajednikom vlasnitvu. 5
Izvravanje zajednikog vlasnitva Zajedniar je ovlaten da izvrava sva vlasnika prava na
zajednikoj stvari samo zajedno sa svim ostalim zajedniarima, ako neto drugo nije odreeno
ovim ili drugim zakonom ili sporazumom zajedniara. Plodovi i druge koristi od zajednike
stvari jednako pripadaju svim zajedniarima. Trokove i terete koji se odnose na zajedniku stvar

5 http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2013/zakoni/26bos.html
7

snose zajedniari solidarno. Svaki je zajedniar ovlaten da trai da se zajedniko pravo

vlasnitva na nekretnini upie u zemljine knjige.6
Upravljanje zajednickom stvari. Zajedniar ima pravo da uestvuje u odluivanju o svemu to
se tie stvari koja je u zajednikom vlasnitvu (upravljanje sa stvari) zajedno s ostalim
zajedniarima. Zajedniari zajednikom stvari upravljaju zajedniki, donosei sve odluke
sporazumno, ako odluivanje nije povjereno upravitelju.
Raspolaganja zajednikom stvari. Zajednikom stvari zajedniari raspolau zajedniki.
Pojedini zajedniar moe raspolagati sa stvari samo na osnovu ovlatenja, koju su mu za to dali
svi ostali zajedniari. Izuzetno, radi zatite povjerenja u pravnom prometu, trea osoba moe, na
osnovu pravnoga posla, koji nije sklopljen sa svim zajedniarima, stei pravo vlasnitva i to:
1. na pokretnoj stvari - ako je stvar pribavila na osnovu naplatnog pravnog posla, i ako je
postupala

dobroj

vjeri,

2. na nekretninima - ako vlasnitvo nije bilo upisano u zemljinim knjigama kao zajedniko i ako
je

postupala

dobroj

vjeri.

(3) Odredbe stava 2. ovoga lana na odgovarajui se nain primjenjuju i na sticanje drugih
stvarnih prava na zajednikoj stvari.
Zatita. Zajedniar ima pravo da postavlja ostalim zajedniarima one zahtjeve koji proizilaze i iz
njegova zajednikoga vlasnitva. Zajedniar ima pravo da postavlja protiv svakoga one zahtjeve
u vezi sa zajednikom stvari koje moe postaviti vlasnik stvari, s tim da predaju cijele stvari u
posjed moe zahtijevati od tree osobe samo prema obaveznopravnim pravilima o nedjeljivim
obavezama.7
Pravo na diobu. Zajedniar je ovlaten zahtijevati da se zajedniko vlasnitvo podijeli na nain
da se odredi suvlasniki dio koji mu pripada na ime njegova udjela u zajednikom vlasnitvu,
ako to nije protivno zakonu. Ovo pravo ne zastarijeva. Odreivanjem suvlasnikog dijela
zajedniari postaju suvlasnici. Ukoliko je vie zajedniara, a samo jedan zajedniar zatrai
6 http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2013/zakoni/26bos.html
7 http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2013/zakoni/26bos.html

odreivanje suvlasnikog dijela on postaje suvlasnik s ostalim zajedniarima, koji u preostalom

dijelu ostaju zajedniki vlasnici.

Veliina suvlasnikoga dijela koji e diobom pripasti

dotadanjem zajedniaru odreuje se sporazumom svih zajedniara. U nedostatku sporazuma

smatrat e se da su udjeli zajedniara jednaki. Zajedniar koji smatra da je njegov udio vei
moe zahtijevati da sud utvrdi veliinu njegovog udjela. Sud odluuje o veliini suvlasnikoga
dijela prema mjerilima koja za odreivanje veliine udjela zakon postavlja za odreeni sluaj
zajednikoga vlasnitva. Kad zakon zabranjuje diobu zajednike stvari, ta se zabrana odnosi
iskljuivo na fiziku diobu stvari, ako izriito nije postavljena zabrana i za diobu odreivanjem
suvlasnikih dijelova, ili za druge naine diobe.
Pravo treih osoba na diobu. Osobe koje imaju pravo zahtijevati da se zajedniko vlasnitvo
podijeli odreivanjem suvlasnikog dijela odreenog zajedniara na ime njegovog dijela u
zajednikom vlasnitvu su: vjerovnici u odnosu na dijelove njihovih dunika, nasljednici u
odnosu na ostavioev dio, svaka osoba u odnosu na bilo kojega zajedniara ko za to ima pravni
interes.
Vlasnistvo na posebnom dijelu nekretnine
Etazno vlasnistvo
Etazno vlasnistvo je vlasnistvo posebnog dijela suvlasnicke nekretnine koja se sastoji od
zemljista sa zgradom ili od prava gradjenja sa zgradom8
Vlasnitvo na posebnom dijelu nekretnine (etano vlasnitvo) proizilazi i ostaje neodvojivo
povezano s odgovarajuim suvlasnikim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je
uspostavljeno,

te

se

moe

samo

zajedno

sa

njim

prenijeti

ili

opteretiti.

Vlasnitvo odreenog posebnoga dijela nekretnine ovlauje etanog vlasnika, da taj poseban dio
nekretnine iskljuivo koristi i raspolae s njim, a na zajednikim dijelovima nekretnine ima
pravo suvlasnitva. Etano vlasnitvo moe se uspostaviti na odgovarajuem suvlasnikom dijelu
nekretnine koja se sastoji od zemljita sa zgradom ili od prava graenja sa zgradom. Na pravne

8 Petar Klaric,Martin Vedris:Gradjansko pravo;Zagreb 2009.str.265.

9

odnose vlasnitva na posebnim dijelovima nekretnine koji nisu regulirani ovim zakonom
odgovarajue se primjenjuju opa pravila o suvlasnitvu.
Objekt etanog vlasnitva. Etano vlasnitvo moe biti uspostavljeno u pogledu dijela
suvlasnike nekretnine koja ini samostalnu upotrebnu cjelinu, koja omoguuje samostalno
izvravanje ovlaenja etanog vlasnika kao to je stan, poslovni prostor ili druga
samostalna prostorija. Samostalne prostorije u smislu ovog zakona naroito su samostalne
poslovne prostorije, samostalne garae ili jasno omeena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju
motornih vozila. Etano vlasnitvo moe se protezati i na sporedne dijelove kao to su otvoreni
balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kuni vrtovi, mjesta za ostavljanje najvie do
dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji. Da bi se etano
vlasnitvo moglo protegnuti i na neki sporedni dio, taj dio treba biti jasno razgranien od ostalih
dijelova nekretnine, te dostupan s mee nekretnine ili iz njezinih zajednikih dijelova ili iz onoga
stana, odnosno samostalne prostorije iji bi bio sporedni dio.

Etano vlasnitvo ne moe

postojati na dijelovima nekretnine koji slue kao zajedniki, ili im se namjena protivi iskljuivoj
upotrebi samo u korist odreenoga posebnoga dijela nekretnine. U sumnji se uzima da dio slui
kao zajedniki i da mu se namjena protivi iskljuivoj upotrebi u korist odreenoga posebnoga
dijela. Etani vlasnici imaju pravo da koriste zajednike dijelove nekretnine. U smislu ovog
zakona zajedniki dijelovi nekretnine su temelji, glavni zidovi, tavan, stepenice, hodnici, liftovi,
elektrina, kanalizaciona, vodovodna i telefonska mrea i sl. Za sporedne dijelove nekretnine
shodno se primjenjuju pravila koja vae za pripatke stvari.
Uspostavljanje etanog vlasnitva. Etano vlasnitvo se uspostavlja odlukom vlasnika
nekretnine (izjava o diobi) u skladu sa odrebom lana 86. ovog zakona ili sporazumom
suvlasnika nekretnine (ugovor o diobi) u skladu sa odredbom lana 84. ovog zakona. Za
valjanost izjave o diobi i ugovora o diobi potrebna je forma notarski obraene isprave. Etano
vlasnitvo se stie upisom u zemljinu knjigu kao pravo povezano sa odreenim suvlasnikim
dijelom te nekretnine.9

9 http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2013/zakoni/26bos.html

10

Uknjiba etanog vlasnitva. Za uknjibu prava etanog vlasnitva potrebno je sudu dostaviti
izjavu o diobi ili ugovor o diobi, te plan posebnih dijelova zgrade koji se ele uknjiiti. Plan
posebnih dijelova zgrade mora sadravati zemljinoknjinu oznaku zemljita na kome je zgrada
podignuta,

oznaku

zgrade

po

ulici

kunom

broju,

skicu

(crte)

iz

kojeg se vidi poloaj, veliina i oznaka posebnog dijela zgrade na kome se trai uknjibu, kao i
poloaj i oznake dijelova zgrade koji slue zgradi kao cjelini ili samo nekim posebnim
dijelovima zgrade.

Plan posebnih dijelova zgrade mora biti izraen od strane ovlatenog

projektanta ili ovlatenog geodete, stalnog sudskog vjetaka arhitektonske ili graevinske struke
I ovjeren od strane opinske slube nadlene za graenje. Nadlena opinska sluba iz stava 3.
ovog lana potvruje da je odreeni stan, poslovni prostor ili samostalna prostorija u odreenoj
zgradi i na odreenoj zemljinoj estici samostalna cjelina (uvjerenje o cjelovitosti).10
Pretvaranje suvlasnitva u etano vlasnitvo. Suvlasnici nekretnine mogu se sporazumjeti da
svoje idealne dijelove pretvore u etano vlasnitvo, tako to e svaki suvlasnik imati vlasnitvo
na stanu, poslovnom prostoru ili samostalnoj prostoriji (posebni dio) povezano sa suvlasnikim
dijelom u nekretnini. Vlasnitvo na posebnom dijelu moe biti uspostavljeno samo na
odgovarajuem suvlasnikom dijelu, osim ako se suvlasnici u skladu sa odredbom lana 85.
stava 2. ne sporazumiju drugaije. Suvlasnik nekretnine ne moe uskratiti svoj pristanak drugom
suvlasniku na uspostavu vlasnitva posebnoga dijela koji ima odgovarajui suvlasniki dio, osim
ako bi se uspostavom novoga vlasnitva posebnoga dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili
ograniila prava koja njemu ve pripadaju na osnovu njegovog ranije uspostavljenog vlasnitva
posebnoga dijela. U sluaju uskraivanja odobrenja odluuje sud u vanparninom postupku. U
sluaju spora da li je suvlasniki dio odgovarajui dio da bi na njemu moglo biti uspostavljeno
vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine, utvruje sud, ako ovim zakonom nije
drugaije odreeno. U sluaja iz stava 3. ovog lana vlasnitvo posebnoga dijela ne moe se
uspostaviti dok ne postane pravosnana odluka suda o utvrivanju korisnih povrina toga stana,
odnosno druge prostorije te korisnih povrina svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine,
ako ovim zakonom nije neto drugo odreeno.

10 http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2013/zakoni/26bos.html

11

Odgovarajui suvlasniki dio. Odgovarajui suvlasniki dio je onaj koji odgovara odnosu
korisne povrine toga samostalnoga dijela prema korisnoj povrini svih stanova i ostalih
prostorija cijele nekretnine.

Svi suvlasnici nekretnine mogu saglasno ograniiti svoja

suvlasnika prava tako to e s odreenim suvlasnikim dijelom povezati vlasnitvo posebnog

dijela iako to nije odgovarajui dio. U tom sluaju e se smatrati da se radi o odgovarajuem
dijelu iz kojega moe proizai i na njemu biti uspostavljeno vlasnitvo posebnog dijela, bez
obzira na to koliki bi bio taj suvlasniki dio.11
Uspostavljanje etanog vlasnitva od strane vlasnika nekretnine. Vlasnik nekretnine moe
izjavom o diobi podijeliti svoje pravo vlasnitva na suvlasnike dijelove i sa svakim tih dijelova
povezati pravo vlasnitva na posebnom dijelu nekretnine. Da bi se uspostavilo na ovaj nain
etano vlasnitvo, moraju biti ispunjene pretpostavke propisane ovim zakonom u pogledu
uspostave prava vlasnitva na posebnim dijelovima nekretnine a posebno one o odgovarajuem
suvlasnikom dijelu.

Podijeli li vlasnik zemljita, odnosno nosilac prava graenja svoju

nekretninu, na kojoj tek treba biti izgraena zgrada na suvlasnike dijelove, on moe oitovati
svoju volju da sa svakim od tih dijelova bude povezano pravo vlasnitva na odreenom
posebnom dijelu, u kojem e sluaju vlasnitvo posebnog dijela biti uspostavljeno tek ako zgrada
bude izgraena, uz pretpostavke iz stava 2. ovoga lana. Vlasnik nekretnine moe u toku gradnje
raspolagati posebnim dijelovima zgrade. Sticalac takvog posebnog dijela zgrade se smatra
privremenim etanim vlasnikom. U korist privremenog etanog vlasnika e se radi osiguranja
njegovog zahtjeva za upis vlasnitva u zemljinu knjigu u teretnom listu nekretnine na kojoj se
gradi upisati predbiljeba budueg vlasnitva na odreenom stanu, poslovnoj prostoriji ili
samostalnoj prostoriji. Prije nego je izvrena predbiljeba iz stava 5. ovog lana sticalac etanog
vlasnitva nije duan i prodavalac nema pravo zahtjevati od njega bilo kakve isplate na ime
kupoprodajne cijene. U ugovoru o prodaji e se prodavlac privremenom etanom vlasniku
obavezati da e dati sve potrebne zemljinoknjine izjave i poduzeti sve potrebne radnje pred
nadlenim organima kako bi se izvrila uknjiba u njegovu korist. Ukoliko prodavalac ne izvri
obaveze preuzete u skladu sa odredbom stava 7. ovog lana privremeni etani vlasnik moe
podii tubu i istovremeno traiti upis zabiljebe spora. Uknjibom etanog vlasnitva u korist
11 http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2013/zakoni/26bos.html

12

privremenog etanog vlasnika, on postaje vlasnik, a po slubenoj dunosti se briu ostali upisi
koje su osiguravali njegovo sticanje.
Sticanje vlasnitva dvije ili vie osoba na posebnom dijelu nekretnine. Ukoliko su dvije ili
vie osoba stekle, kao suvlasnici ili zajedniki vlasnici, vlasnitvo na posebnom dijelu, one sva
prava i dunosti vlasnika izvravaju solidarno, te se u odnosu prema treim osobama i ostalim
suvlasnicima iste nekretnine smatraju kao jedna osoba.12
Pravo pree kupovine. Suvlasnici jednog stana, poslovne prostorije ili samostalne prostorije
imaju pravo pree kupovine. Suvlasnik koji prodaje svoje etano vlasnitvo iz stava 1. ovog
lana duan je uiniti ponudu drugim suvlasnicima toga posebnog dijela, a suvlasnik zgrade koja
se ne moe podijeliti na posebne dijelove drugim suvlasnicima. Ponuda mora biti uinjena u
pisanoj formi i sadravati zemljinoknjine ili katastarske oznake nekretnine i posebnog dijela
nekretnine koji se prodaje.

Na vrenje prava pree kupovine suvlasnika stana, poslovne

prostorije ili samostalna prostorije primjenjuju se odredbe ovog zakona o pravu pree kupovine
suvlasnika. Ako etani vlasnik koji prodaje svoj dio ne uini ponudu u skladu s odredbama stava
3. ovoga lana, ili ako svoj dio proda pod povoljnijim uvjetima treoj osobi, drugi suvlasnik,
odnosno suvlasnici imaju pravo traiti od suda da ugovor oglasi nevaljanim i da oni kupe taj dio
pod istim uvjetima. Ukoliko se drugaije ne sporazumiju suvlasnici ostvaruju pravo pree
kupovine srazmjerno ueu svojih suvlasnikih dijelova na cijeloj nekretnini.
Upravljanje nekretninom na kojoj je uspostavljeno etano vlasnitvo. Cijelom nekretninom
na kojoj je uspostavljeno etano vlasnitvo upravljaju etani vlasnici po opim pravilima o
upravljanju suvlasnikom stvari, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Etani vlasnici su
duni uestvovati u upravljanju nekretninom te odrediti osobu koja e obavljati poslove
zajednikog upravnika i osnovati zajedniku rezervu.

Etani vlasnici donose odluke o

preduzimanju poslova redovnog upravljanja I vanrednih poslova u pismenom obliku. Ako je

vlasnik prilikom podjele odredio kako e se upravljati nekretninom to e djelovati prema
treima, ako je zabiljeeno u zemljinoj knjizi.
12 http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2013/zakoni/26bos.html

13

Poslovi redovnog upravljanja. Poslovi redovnog upravljanja cijelom nekretninom su naroito:

redovno odravanje zajednikih dijelova i ureaja nekretnine, ukljuujui i graevinske
promjene neophodne za odravanje; stvaranje odgovarajue zajednike rezerve za predvidive
budue trokove; uzimanje zajmova radi pokria trokova odravanja koji nisu pokriveni
rezervom, a potrebni su za obavljanje poslova urednog odravanja koji se ponavljaju u
razmacima duim od jedne godine; osiguranje nekretnine; imenovanje i opoziv zajednikog
upravnika; odreivanje i promjene kunog reda;

iznajmljivanje i davanje u zakup, kao i

otkazivanje zakupa stanova i drugih samostalnih prostorija nekretnine na kojima nije

uspostavljeno vlasnitvo posebnog dijela.13

13 http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2013/zakoni/26bos.html

14

Imovina
Imovina u gospodarskom smislu jeste skup dobara koja pripadaju odredjenom pravnom
subjektu. Kao pravna kategorija imovina predstavlja skup subjektivnih imovinskih prava
predstavljenih jednim nositeljem. U knjigovodstvenom smislu imovina predstavlja bilans aktive I
pasive,odnosno prava I obaveza pravnog subjekta.14
Iz navedenih definicija vidimo da imovina uvijek ima jednog nosioca. Iz toga proizilazi osnovna
karakteristiak imaovine a to je jedinstvo imovine. Svaki pravni subject, fizicko ili pravno lice,
moze imati samo jednu imovinu. Imovinu nije moguce dijeliti. Postavlja se pitanje kako je
moguce da dodje do diobe imovine. Dok postoji pravni subject, pravno I ekonomski, odnosno
dok je solventan I dok ima pravnu I poslovnu sposobnost, imovina je jedinstvena. Do diobe
imovine dolazi najcesce prestankom pravnog subjekta kao nosioca imovine. Prestanak pravnog
subjekta predstoji kod smrti fizicke osobe, prestankom odnosno gasenjem, likividaciom ili
stecajem privrednog drustva, kao I kod razvoda braka koji je trajao duze vremena gdje je
postojala imovina supruznika.

14 Petar Klaric,Martin Vedris:Gradjansko pravo;Zagreb 2009.str.94.,95.,96.,

15

Postupak diobe stvari I nekretnina u suvlasnistvu

Predmet I cilj postupka
U ovom postupku ostvaruje se pravo na podjelu zajednicke stvari ili imovine. Neotudjivo je
pravo suvlasnika ili subjekta zajednicke svojine na odredjenim stvarima ili imovini da traze
njihovu podjelu. Ovo pravo ostvaruje se pred sudom I uz njegovo ucesce u ovom posebnom
vanparnicnom postupku. Cilj postupka je da se postojeca pravna zajednica na imovini ili stvari
raskine I postigne veci stepen pravne izvijesnosti I sigurnosti u medjusobnim odnosima izmedju
zainteresiranih lica.15
Pokretanje I tok postupka
Postupak se uvijek pokrece prijedlogom. Moze ga pokrenuti svaki suvlasnik odnosno subjekt
zajednicke svojine, ali prijedlogom moraju biti obuhvaceni svi suvlasnici odnosno vlasnici
zajednicke imovine (potpuna stvarna legitimacija).
Prijedlog se podnosi sudu na cijem se podrucju stvar ili nekretnina u suvlasnistvu nalazi, a ako se
nalazi na podrucju vise sudova nadlezan je svaki od tih sudova. U prijedlogu moraju biti sadrzani
podaci o predmetu diobe I udjelima svakog od suvlasnika kao I podaci o drugim licima koji na
predmetu diobe imaju neko stvarno pravo. Za nekretnine moraju se navesti I zemljisnoknjizni
podaci kao I drugi odgovarajuci dokazi o pravu svojine, pravu sluzbenosti I drugim stvarnim
pravima.
O diobi I nacinu diobe zajednicke stvari ili imovine odlucuje se na rocistu. Na rociste sud poziva
sve suvlasnike odnosno vlasnike zajednicke imovine, kao I sva druga lica koja na predmetu
15 Branko Calija,Sanjin Omanovic;Gradjansko procesno pravo;Sarajevo
2000.,str.364.,365.
16

diobe imaju neko stvarno pravo. Postupak se moze okoncati poravnanjem I sudskim rjesenjem.
Ako se svi ucesnici sloze o uslovima I nacinu diobe sud ce takvu saglasnost unijeti u zapisnik
kao poravnanje koje ima sva dejstva sudskog poravnanja. On ce pri tome nastojati da se sva
sporna pitanja koja se ticu predmeta diobe urede pravnanjem.
Ukoliko ucesnici ne postignu poravnanje, sud ce na osnovu rezultata rasprave, primjenom normi
materijalnog prava, izvrsiti diobu zajednicke stvari odnosno imovine, donoseci rjesenje kojim
okoncava ovaj postupak.
Pri odlucivanju kome treba da pripadne odredjena stvar sud narocito voditi racuna o potrebama
pojedinih suvlasnika. Ako se dioba stvari ima izvrsiti njenom prodajom, ona ce se realizovati po
odredbama Zakona o izvrsnom postupku. Rjesenjem o diobi sud ce odluciti I o nacinu
ostvarivanja sluzbenosti I drugih stvarnih prava na dijelovima stvari koja je fizicki podijeljena
izmedju suvlasnika. Rjesenje o diobi sadrzi: predmet, uslove I nacin diobe, podatke o fizickim
dijelovima stvari I pravima koja su pripadala pojedinom suvlasniku, kao I prava I obaveze
suvlasnika utvrdjena diobom.16
Upucivanje na parnicu
U slucaju da se u toku postupka pojavi spor izmdeju ucesnika u pogledu prava na stvarima koje
su predmet diobe, ili o pravu na imovini, o velicini dijelova na zajednickim stvarima, odnsno o
tome koja prava ulaze u zajednicku imovinu, sud ce prekinuti postupak I uputiti predlagaca da u
roku od 15 dana pokrene parnicu. Ako predlagac u ostavljenom roku to ne uradi, smatrace se da
je prijedlog povucen.

16 Branko Calija,Sanjin Omanovic;Gradjansko procesno pravo;Sarajevo 2000.,str.364.,365.

17

Zakljucak
Dioba zajednicke stvari ili imovine vrlo je sirok vanparnicni postupak koji ima visestruku svrhu
u svakodnevnom zivotu. Pravna sigurnost je jedan od glavnih razloga pokretanja ovog postupka
jer pravni subjekti koji imaju udio u suvlasnistvu ili zajednickom vlasnistvu imaju interes da
ociste svoje pravo I znaju na cemu su. Suvlasnistvo, zajednicko vlasnistvo I etazno vlasnistvo
predstavljaju glavne institute iz kojih proizilazi potreba za postupkom diobe stvari ili nekretnine
u suvlasnistvu.

18

Literature
Branko Calija,Sanjin Omanovic;Gradjansko procesno pravo;Sarajevo 2000
Petar Klaric,Martin Vedris:Gradjansko pravo;Zagreb 2009
http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2013/zakoni/26bos.html

19

20