Uslovi vezani za postojanje i punovanost braka:

uslovi za postojanje braka ili bitni uslovi

uslovi za punovanost braka ili brane smetnje

uslovi koji zabranjuju zakljuenje braka ili brane zabrane

1.1 Uslovi za postojanje braka ili bitni uslovi su:

razliitost spolova

slobodan pristanak branih partnera

nadlenost dravnog organa za zakljuenje braka

Naela branog prava

Pravo na brak (zasniva se uglavnom na naelima monogamije, heteroseksualnosti i
slobodnog stupanja u brak);

Naelo ravnopravnosti branih partnera (brani partneri su u naem pravu potpuno

ravnopravni, imaju isti poloaj, ista prava i dunosti);

Naelo potovanja privatnog i porodinog ivota ( ovo naelo obavezuje nadlene organe da,
kada postupaju u sporovima i postupcima koji su u njihovoj nadlenosti, izbjegavaju poduzeti
bilo koju mjeru, koja bi znaila mijeanje u privatni i porodini ivot, njihovo ograniavanje i
povredu).

Oblici nasilja u braku i vanbranoj zajednici:

-

fiziko nasilje

psihiko nasilje

seksualno nasilje

ekonomsko nasilje

drugi oblici nasilja

U branu steevinu spadaju:

-

prihodi

pokloni koje su tree osobe uinile za vrijeme trajanja brane zajednice

dobitak od igara na sreu

prihodi od intelektualnog vlasnitva

Kada moe doi do opoziva poklona:

-

kada doe do velike nezahvalnosti prema poklonodavcu ili njemu bliskoj osobi,

ako poklonodavac osiromai tako da ne moe osigurati svoje nuno izdravanje i ispuniti
zakonske obaveze izdravanja.

ta sadri presuda o razvodu braka?

-

odluku o razvodu braka

odluku o tome ko e se starati o djeci, s kime e ivjeti, nain odravanja linih odnosa i
kontakata, izdravanaje djeteta i eventualno izdravanaje branog partnera

odluku o trokovima postupka

Uslovi pod kojima e sud odrediti izdravanje vanbranog partnera:

ako ispunjava ope uvjete za izdravanje branog partnera

ako nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe ostvariti iz svoje imovine

ako je nesposoban za rad ili se ne moe zaposliti

ako ispunjava dodatne uvjete:

- vanbrana zajednica mora trajati najmanje 3 godine ili manje ako je u njoj roeno
zajedniko dijete
- da vanbrani partner nije u braku niti u vanbranoj zajednici sa drugom osobom

Prava i dunosti o kojima se brani partneri ne mogu sporazumijevati:

o voenju zajednikog ivota,

o ravnopravnosti,

ne mogu se sporazumijevati o obavezama vijernosti, uzajamnog potovanja i

pomaganja .
Prava i dunosti o kojima se brani partneri mogu sporazumjevati:

odreivanje mjesta stanovanja,

odluivanje o podizanju djece i obavljanju poslova u branoj zajednici,

izbor prezimena .
Zatitne mjere koje se mogu izrei uiniocu nasilja:

udaljenje iz stana, kue ili nekog drugog stambenog prostora i zabrana vraanja

zabrana pribliavanja rtvi nasilja

osiguranje zatite osobe izloene nasilju

zabrana uznemiravanja i uhoenja osobe izloene nasilju

obaveza psihosocijalog tretmana

obavezno lijeenje od ovisnosti

Faze u razvoju branog prava:

od 1919. godine (vrijeme kapitalistike Jugoslavije)

od 1946.-1971. godine (odlikuje se postojanjem elemenata graanskog braka, jedinstven

porodini zakon bive SFRJ)

nakon 1971.- do Dejtonskog ustava (odlikuje ga posebno porodino zakonodavstvo republika

i pokrajina)

od donoenja Dejtonskog ustava i dalje (promjena drutvenih vrijednosti)

Izvori porodinog prava

Ustav;
Meunarodni ugovori;
Zakoni;
Podzakonski akti;
Sudska praksa i obiaji.

Razlozi za oduzimanje poslovne sposobnosti:

1. duevna bolest
2. zaostali duevni razvoj
3. prekomjerno uivanje alkohola i opojnih droga;

POSTUPAK SKLAPANJA BRAKA

Za sklapanje braka predviena je posebna sveana forma;
Predviena je graanska i vjerska forma zakljuenja braka;
Postoji i institut fakultativnog graanskog braka- paralelno postoje obe forme braka, a
partneri se sami opredjeljuju za formu koju ele( Grka, panija...);
Prethodne radnje postupka za zakljuenje braka- osobe koje namjeravaju zakljuiti brak
podnose prijavu matiaru u opini u kojoj ele zakljuiti brak;
Uz prijavu podnose i izvod iz matine knjige roenih, a po potrebi i druge dokumente, nakon
ega matiar provjerava ispunjenost uslova za zakljuenje braka;
Ako nije ispunjen neki od uslova, matiar to saopava podnosiocima prijave, nakon ega ta lica
mogu u roku od 8 dana podnijeti zahtjev opinskoj slubi nadlenoj za poslove ope
uprave;
U dogovoru sa branim partnerima matiar odreuju rok za sklapanje braka, koji ne moe biti
krai od 30 dana od dana prijavljivanja;
Nain zakljuenja braka- zakljuenje braka treba da bude sveano i u naroito odreenoj
prostoriji;
Postoji mogunost zakljuenja braka i u kui, bolnici...ali za to moraju postojati opravdani
razlozi ;
Zakljuenju braka prisustvuju oba brana partnera, matiar i svjedoci.
Izuzetno, mogue je i zakljuenje braka putem punomonika;
Nakon zakljuenja graanskog braka, partneri mogu zakljuiti i vjerski brak;

Specifinosti brakorazvodnog postupka:

hitnost

specijalizacija sudije

mogunost odreivanja po slubenoj dunosti privremenih mjera

iskljuenje javnosti

ogranienje naela dispozitivnosti

istrano naelo (da sud ima pravo utvrivati i injenice koje stranke nisu predloile)

u albi se ne mogu iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi osim ako se dokae da
ranije nije mogao iznijeti bez svoje krivice

odluivanje o trokovima postupka je slobodno vodei rauna o okolnostima sluaja i ishodu

postupka

uee organa starateljstva

Uslovi pod kojima se neko lice moe proglasiti umrlim:

osoba o ijem se ivotu za posljednjih 5 godina nije bilo nikakavih vijesti a od ijeg je
roenja prolo 60 godina
osoba o ijem ivotu u posljednjih 5 godina nije bilo nikakvih vijesti a za koju je
vjerovatno da vie nije iva
osoba koja je nestala u brodolomu, saobraajnoj nesrei, poaru, poplavi, zeljotresu ili
kakvoj drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti, a o ijem ivotu nije bilo nikakvih vijesti
od dana prestanka takve opasnosti
osoba koja je nestala u toku rata ili u vezi sa ratnim dogaajima a o ijem ivotu nije
bilo nikakvih vijesti godinu dana od prestanka neprijateljstva.
Ustav ((( Osnovna naela Dejtonskog ustava koja se odnose na porodino pravo )))
1.
2.
3.
4.

Naelo zatite porodice;

Naelo posebne zatite djece;
Pravo i sloboda sklapanja braka;
Naelo zabrane diskriminacije;
5. Pravo na potivanje privatnog i porodinog ivota

Zakoni porodinog prava

Osnovi izvori su Porodini zakon FBiH i Porodini zakon RS
Dopunski izvori:
1. Zakon o matinim knjigama;
2. Zakon o linom imenu;
3. Zakon o dravljanstvu;
4. Zakon o nasljeivanju;
5. Zakon o socijalnoj zatiti;
6. Zakon o smjetaju djece u druge porodice;
7. Zakon o djeijoj zatiti;
8. Zakon o parninom postupku;
9. Zakon o vanparninom postupku;

Meunarodni ugovori iz oblasti porodinog prava

Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i njeni

Protokoli;
Konvencija o dravljanstvu udatih ena;
Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima;
Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima;
Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena;

Meunarodna konvencija o zatiti prava svih radnika migranata i njihovih

porodica;
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima;
Konvencija o pravima djeteta;
Evropska socijalna povelja;
Konvecija o ostvarenju alimentacije u inostranstvu;
Konvencija o graanskopravnim aspektima otmice djece.