Ekonomska kolu Mije Mirkovia

Ulica Ivana Filipovia 2

51 000 Rijeka

Zavrni rad iz predmeta:

Uvod u imovinsko pravo

Tema:

Ostavinska rasprava

Mentor:

Uenik:

Ljerka Zlati, prof

Tina Hudorovi, 4. razred

Smjer: upravni referent
Rijeka, ljetni rok

k.god. 2014./2015.

SADRAJ:
1.

UVOD.......................................................................................................................1

2. ZAKONSKI OKVIR OSTAVINSKOG POSTUPKA...3

2.1. DEFINIRANJE NASLJEDNOG PRAVA3
2.2. OSNOVNI POJMOVI NASLJEDNOG PRAVA3
3. OSTAVINSKI POSTUPAK.7
3.1. OSNOVNA NAELA OSTAVINSKOG POSTUPKA7
3.2. TIJEK OSTAVINSKOG POSTUPKA...8
3.2.1. Pripremne radnje ostavinskog postupka.....8
3.2.2. Pokretanje ostavinskog postupka...9
3.2.3. Ostavinska rasprava..10
3.2.4. Rjeenje o nasljeivanju...12
3.2.5. Nasljednopravni zahtjevi nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju.
..13
4.

ZAKLJUAK.........................................................................................................14

POPIS LITERATURE....................................................................................................15
POPIS PRILOGA...........................................................................................................16

1. UVOD
Ovaj rad obrauje temu OSTAVINSKE RASPRAVE. Kako bi se pojasnio taj pojam,
potrebno je objasniti okvir prava unutar kojeg se javlja taj pojam, o emu e se
raspraviti u daljnjem tekstu.
Temeljni problem istraivanja jest pojam ostavinske rasprave. Taj problem istraivanja
zahtijeva analizu i istraivanje samog tog pojma i njegov pravni okvir. Objekt
istraivanja ovog rada jest ostavinska rasprava kao pojam nasljednog prava. Prema
navedenom problemu istraivanja postavlja se osnovna radna hipoteza: analizom
navedenih objekata istraivanja i rezultatom koji proizlazi iz istraivanja problema, bit
e mogue donijeti zakljuak u kojim sluajevima dolazi do ostavinske rasprave i zbog
ega se ona provodi.
Svrha i ciljevi ovog istraivakog rada su povezani s postavljenim problemom i
predmetom istraivanja. Svrha ovog rada je istraivanje i analiza pojma ostavinske
rasprave.
Cilj ovog rada jest dati znanstveno utemeljene odgovore na pitanja vezana za problem i
predmet istraivanja, kao to su:

to je nasljedno pravo,

Koji su osnovni pojmovi nasljednog prava,

to je ostavinski postupak,

Koja su naela ostavinskog postupka,

Kako tee ostavinski postupak.

Osobine istraivane problematike, te svrha i ciljevi ovog istraivanja zahtijevaju

uporabu slijedeih znanstvenih metoda: metode analize i sinteze, metoda promatranja,
statistike metode, metode indukcije i dedukcije, generalizacije i specijalizacije,
apstrakcije i konkretizacije, metoda kompilacije, te metoda deskripcije, odnosno teorije
sustava.
Rezultati istraivanja ovog rada pod naslovom OSTAVINSKA RASPRAVA. sadrani su
su u etiri velike cjeline koje se granaju na vie manjih cjelina. Prva cjelina, UVOD,
1

sastoji se od problema i predmeta istraivanja, svrha i ciljevi istraivanja, znanstvenih

metoda i strukture rada. Druga cjelina, ZAKONSKI OKVIR OSTAVINSKOG
POSTUPKA, donosi zakonski okvir teme i pojanjava pojmove vezane za temu rada, a
sastoji se od dvije cjeline: DEFINIRANJE NASLJEDNOG PRAVA i OSNOVNI
POJMOVI NASLJEDNOG PRAVA. Trea cjelina, koja je i okosnica rada, pojanjava
OSTAVINSKI POSTUPAK, a dijeli se na OSNOVNA NAELA OSTAVINSKOG
POSTUPKA i TIJEK OSTAVINSKOG POSTUPKA, u kojem se podrobnije objanjava
ostavinska rasprava. Posljednja cjelina, ZAKLJUAK, donosi najvanije zakljuke
autora bazirane na istraivanju i analizi predmeta i objekata istraivanja.

2. ZAKONSKI OKVIR OSTAVINSKOG POSTUPKA

Kako bi se bolje razumio pojam ostavinske rasprave koja je tema ovog rada, potrebno
je pojasniti pojmove koji su uz nju vezani. Ovo poglavlje definira nasljedno i zakonsko
pravo kojeg je ostavinska rasprava dio i osnovne pojmove nasljeivanja.
2.1. DEFINIRANJE NASLJEDNOG PRAVA
Nasljedno pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila kojima se ureuje
sudbina subjektivnih prava i obveza poslije smrti njihova dosadanjeg nositelja.
Nasljedno pravu u subjektivnom smislu je ovlatenje odreene osobe ili odreenog
kruga osoba da stupe u graanskopravne odnose umrloga. Nasljedno pravo u
subjektivnom smislu naziva se i pravom nasljeivanja i dio je graanskog prava1.
Objekt pravnog odnosa je imovina koja se naziva ostavina koja je ui pojam od
imovine za subjektivna imovinska prava strogo osobne naravi, a ira od imovine za
sve to se nasljeuje, a nema karakter subjektivnog imovinskog prava2.
Nasljednopravni odnosi ureeni su Zakonom o nasljeivanju (NN 48/03, 163/03,
35/05, 127/13, 33/15).
2.2. OSNOVNI POJMOVI NASLJEDNOG PRAVA
U nasljednom pravu pretpostavke nasljeivanja istodobno su i osnovni pojmovi
nasljednog prava. Da bi dolo do nasljeivanja, potrebni su: smrt ili proglaenje
umrlim ostavitelja, nasljednik, ostavina i temelj/osnova nasljeivanja3.
Ostavitelj je osoba koja se nasljeuje i moe biti samo fizika osoba. Bitan je as
smrti ostavitelja, jer je za njega vezano tzv. otvaranje nasljedstva. Otvaranje
nasljedstva je nastup takvih okolnosti koje uzrokuju postanak nasljednog prava, a to
su smrt ostavitelja ili njegovo proglaenje umrlim. as otvaranja nasljedstva je
vaan jer se u tom asu odreuje obujam ostavine, krug nasljednika, sposobnost
1

Klari, P. i Vedri, M.: Graansko pravo, Narodne novine d.d., Zagreb, 2009., str. 701.
Ibidem.
3
Ibidem, str. 708.
2

nasljednika, od tog asa poinju tei rokovi za davanje nasljednikih izjava. U asu
smrti ostavitelja ostavina prelazi na nasljednika4. Smrt neke osobe dokazuje se
maticom umrlih ili ispravama koje se izdaju na osnovi te matice. Ako to nije
mogue smrt se dokazuje, pravomonim rjeenjeme suda nakon provedenog
postupka za dokazivanje smrti. Tree sredstvo dokazivanja injenice smrti je
presumpcija smrti, tj. pravomono rjeenje suda o proglaenju nestale osobe
umrlom. Ta je presumpcija oboriva, pa je doputeno dokazivati da je osoba
proglaena umrlom u stvari iva5.
Nasljednik je osoba na koju u trenutku smrti ostavitelja prelazi cijela ostavina ili
njen razmjerni dio, a moe biti bilo koja fizika i/ili pravna osoba. Sva nasljedna
prava i obveze ostavitelja prelaze na nasljednika jednim aktom i u jednom asu6.
Nasljednik mora biti sposoban da nasljedi konkretnog ostavitelja. Nedostojnost
znai nesposobnost da odreena osoba nasljedi odreenog ostavitelja. S
nedostojnim nasljednikom postupa se kao da je umro prije ostavitelja. Nedostojan
je nasljediti7:
a) onaj koji je namjerno usmrtio ostavitelja, ili je to pokuao,
b) onaj koji je silom ili prijetnjom natjerao, ili prijevarom naveo ostavitelja da
napravi ili opozove oporuku ili neku oporunu odredbu, ili ga je sprijeio
da to uini,
c) onaj koji je unitio ili sakrio ostaviteljevu oporuku s namjerom da sprijei
ostvarenje ostaviteljeve posljednje volje, kao i onaj koji je krivotvorio
ostaviteljevu poruku,
d) onaj koji se tee ogrijeio o obvezu uzdravanja prema ostavitelju prema
kojemu je imao zakonsku obvezu uzdravanja, onaj koji nije htio pruiti
ostavitelju nunu pomo, koju mu je mogao pruiti bez opasnosti za vlastiti
ivot, ili ga je ostavio bez pomoi u prilikama koje su opasne po ivot i
zdravlje.
Nasljednik se moe odrei nasljedstva javno ovjerovljenom izjavom ili izjavom
danom na zapisnik kod suda do donoenja prvostupanjske odluke. Nasljednici
4

Ibidem.
Ibidem.
6
Ibidem.
7
Zakon o nasljeivanju, lanak 125.
5

odgovaraju za dugove ostavitelja8, samo do visine vrijednosti nasljeene

imovine, ali odgovaraju i svojom i naslijeenom imovinom.
Zapisovnik je osoba koja iz ostavine dobiva samo pojedino tono odreeno
pravo, odnosno iz ostavine dobiva pojedinu tono odreenu stvar. Zapisovnik
dobiva pravo na zapis u asu ostaviteljeve smrti, ali samo vlasnitvo dobiva
onda kada mu ga nasljednik preda. Legat (zapis) je redovito ustanovljen na teret
nasljednika. Zapisom ili legatom nastaje obveznopravni odnos u kojemu
zapisovnik ima ovlatenje zahtjevati od nasljednika optereenog legatominidbu
koju je ostavitelj odredio, a on ju je duan ispuniti je na teret nasljedstva koje
mu je pripalo. Pravo zahtjevati ispunjenje zapisa zastarijeva za 3 godine od dana
kad je zapisovnik saznao za svoje pravo i bio ovlaten zahtjevati ispunjenje
zapisa, a najkasnije u roku od 5 godina od dana kad je mogao zahtjevati
ispunjenje zapisa9.
Ostavina je ukupnost prava i obveza koji su objekt nasljeivanja. U ostavinu
ulaze samo otuiva, dakle nasljedna prava i obveze, a u imovinu i strogo osobna
prava, zato je ostavina ui pojam od imovine. Ostavinska masa je skup dobara
koja sa ostavitelja prelaze na njegova nasljednika. Prilikom utvrivanja obujma
ostavine potrebno je paziti da se u nju ne uvrsti neto to u nju ne spada, pa se
javlja ustanova izdvajanja iz ostavine, koja pazi da se zahvaaju samo pojedini
predmeti iz ostaviteljeve imovine (kao u sluaju brane steevine).
Razlikuju se zakonsko ili intestantno (neoporuno) i oporuno ili testamentarno
nasljeivanje. Zakonsko nasljeivanje je pravilo, a oporuno iznimka. Do
zakonskog nasljeivanja dolazi samo ako iza ostavitelja nije ostala valjana
oporuka, ili ako su se oporuni nasljednici odrekli nasljedstva ili su pak
nesposobni da nasljede, ili su svi umrli prije ostavitelja (a on nije mjenjao
oporuku)10.

Ibidem, lanak 139.

Klari, P. i Vedri, M., op.cit., str. 714.
10
Ibidem, str. 718.
9

Oporuka je razradba posljednje volje kojom ostavitelj raspolae svojom imovinom za

sluaj smrti. Oporuku moe sastaviti svaka fizika osoba ako je navrila 16 godina
ivota i sposobna je za rasuivanje ne treba potpuna poslovna sposobnost11.
Zakonsko nasljedno pravo je nasljeivanje na temelju odreenih injenica koje propis
predvia kao osnove u sluaju kad iz odreenih razloga nije moglo doi do oporunog
nasljeivanja. Do zakonskog nasljeivanja dolazi12:
a)

kad iza ostavitelja nije ostala nikakva oporuka, ili je oporuka nitava, ili pak kada
ostavitelj postojeom oporukom nije rasporedio itavu svoju imovinu (prilozi iz
ovog rada prate ovaj tip zakonskog nasljeivanja).

b) kad je oporuni nasljednik umro prije ostavitelja, ili se odrekao nasljedstva, ili je u
asu otvaranja nasljedstva bio nedostojan.

11
12

Ibidem, str. 735.

Ibidem, str. 719.

3. OSTAVINSKI POSTUPAK
Ostavinska rasprava dio je nasljednog prava. Ostavinski postupak je skup
procesnopravnih radnji suda i stranaka usmjerenih na utvrivanje i zatitu
nasljednopravnih odnosa. Pokree se povodom smrti svake osobe i to je izvanparnini
postupak. Utvruje se tko su nasljednici umrloga, koja imovina ini ostavinu i koja
prava iz ostavine pripadaju nasljednicima i drugim osobama13.
4.1.

OSNOVNA NAELA OSTAVINSKOG POSTUPKA

Pet je osnovnih naela ostavinskog postupka14:

a) Naelo oficioznosti Ostavinski posupak pokree sud po slubenoj dunosti
im sazna da je neka osoba umrla ili je proglaena umrlom. Obino je to
trenutak primitka smrtovnice od matiara.
b) Naelo ekonominosti i pomoi strankama Sud je duan paziti da prava
stranaka budu to prije utvrena i osigurana.
c) Naelo pismenosti i usmenosti U ostavinskom postupku sud e uzeti u ocjenu
sve navode, prijedloge i dokaze koje zainteresirane osobe podnesu sudu pisano
ili usmeno na roitu.
d) Istrano (inkvizitorno) i raspravno naelo Sud donosi odluku na temelju
cjelokupne rasprave, uzimajui u obzir kako dokaze koje su stranke podnijele
tako i one koje je sam pribavio.
e) Naelo kontradiktornosti i nekontradiktornosti Pravo da se stranka izjasni o
navodima svojeg protivnika.

13
14

Gavella, N. i Belaj, V.: Nasljedno pravo, Narodne novine d.d., Zagreb, 2008., str. 444.
Klari, P. i Vedri, M., op.cit., str. 764.-765.

4.2.

TIJEK OSTAVINSKOG POSTUPKA

Tijek ostavinskog postupka odvija se u nekoliko faza. To su: pripremne radnje,

pokretanje ostavinskog postupka, ostavinska rasprava, rjeenje o nasljeivanju i
nasljednopravni odnosi nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju.
4.2.1. Pripremne radnje ostavinskog postupka
Kad neka osoba umre ili biva proglaena umrlom, nadleni matiar mora
sastaviti i dostaviti smrtovnicu ostavinskom sudu. Smrtovnica je javna isprava
koja sadri podatke o ostavitelju, njegovim srodnicima, ostavini, oporuci i druge
koji se relevantni za voenje ostavinskog postupka15. Kad neka osoba umre ili
bude proglaena umrlom, matiar nadlezan za upis injenica smrti u maticu
umrlih sastavit e smrtovnicu i dostaviti je sudu, ili je predati osobi na iji ju je
zahtjev sastavio. U smrtovnicu se unose16: prezime i ime ostavitelja, po
mogunosti jmbg, ime jednog od njegovih roditelja, ostaviteljevo zanimanje,
datum roenja i dravljanstvo, dan mjesec i godina, mjesto i po mogunosti sat
smrti, mjesto u kojem je ostavitelj imao prebivalite, odnosno boravite.
Sud nareuje popis imovine ako se ne zna tko su nasljednici ili gdje borave,
kada su nasljednici osobe koje se ne mogu same brinuti o sebi ili kad popis
zahtijevaju nasljednici, zapisovnici i vjerovnici ostavitelja. Svrha popisa i
procjene ostavine je zatita prava i interesa nasljednika, zapisara, ostaviteljevih
vjerovnika i drugih zainteresiranih osoba. Provodi se po odluci ostavinskog
suda17. Popis obuhvaa sve pokretne i nepokretne stvari koje su bile u
ostaviteljevu posjedu u asu smrti. Popis ukljuuje i trabine, dugove, neplaene
poreze, doprinose i ostala davanja18.
Mjere za osiguranje ostavine poduzimaju se ako nijedan nasljednik nije
sposoban upravljati imovinom, a nema zakonskog zastupnika, ili su nasljednici
nepoznati ili odsutni, ili kad postoje druge okolnosti koje nalau opreznost. Te
15

Zakon o nasljeivanju, op.cit., lanak 192.

Ibidem, lanak 193.
17
Klari, P. i Vedri, M., op.cit., str. 767.
18
Zakon o nasljeivanju, op.cit., lanak 195.
16

mjere mogu biti19: predaja imovine na uvanje pouzdanoj osobi; predaja

gotovog novca, vrijednosnih papira, i drugih isprava na uvanje sudu na ijem
se podruju ostavina nalazi; peaenje prostorija u kojima se nalaze stvari iz
ostavine; privremene mjere predviene Ovrnim zakonom.
Zatim se proglaava oporuka. Pod proglaenjem oporuke podrazumijeva se
radnja suda kojom se obznanjuju postojanje, sadraj i oblik oporuke. Sastoji se
u otvaranju i itanju oporuke u nazonosti dviju osoba, koje mogu biti i
nasljednici, te se o tome sastavlja zapisnik. Ona moe biti upisana u Hrvatski
upisnik oporuka i ne mora, to ne utjee na njenu valjanost.
4.2.2. Pokretanje ostavinskog postupka
Potom se pokree ostavinski postupak. Ostavinski se postupak pokree po
slubenoj dunosti kad sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih ili
njima izjednaenu ispravu. Nakon to primi izjavu sud e ispitati je li nadlean
za ostavinski postupak, pa ako ustanovi da nije nadlean, dostavit e predmet
nadlenom sudu. Ako sud ustanovi da je za ostavinski postupak nadleno
inozemno tijelo, rjeenjem e se oglasiti nenadlenim i obustaviti postupak 20.
Prilog 2. prikazuje Rjeenje o provoenju ostavinskog postupka.
Ostavina se ne raspravlja ukoliko umrli nije ostavio nikakvu imovinu (to moe
biti odreeno, primjerice, ugovorima o ustupanju i raspodjeli imovine ili
ugovorom o uzdravanju) ili ako je umrli ostavio samo pokretnu imovinu, a
nijedan nasljednik ne trai pokretanje ostavinskog postupka21.

19

Klari, P. i Vedri, M., op.cit., str. 768.

Klari, P. i Vedri, M., op.cit., str. 769.
21
Ibidem.
20

4.2.3. Ostavinska rasprava

Ostavinska rasprava sredinji je stadij ostavinskog postupka gdje ostavinski sud
raspravlja sva pitanja vezana za nasljednopravne uinke ostaviteljeve smrti,
kako bi donio konanu odluku22. Ostavinski postupak ne dosee uvijek stadij
ostavinske rasprave. Ostavinsku se raspravu provodi u ostavinskom postupku
ako je nasljedstvo otvoreno, a ostavinski (javni) biljenik treba provesti
ostavinsku raspravu po slubenoj dunosti, ili je njeno provoenje zahtijevala
ovlatena osoba. Ostavinski sud ili javni biljenik trebaju provesti ostavinsku
raspravu u sluaju da su nakon ostaviteljeve smrti preostale nekretnine ili
stvarna prava na nekretninama. Kada ostavinska rasprava sadrava samo
pokretnine i s njima izjednaena prava, ostavinska se rasprava provodi samo na
zahtjev osobe za koju je vjerojatno da je ostaviteljev nasljednik. Ukoliko prema
podacima kojima u ostavinskom postupku raspolae ostavinski sud nakon smrti
neke osobe nije preostala nikakva ostavina, tada se ni ne provodi ostavinska
rasprava, makar netko i zahtijevao23.
Za ostavinsku raspravu sud e odrediti roite. U pozivu na roite sud e
zainteresirane osobe obavijestiti o pokretanju postupka, o tome je li mu koja
oporuka ve predana, te e ih pozvati da odmah dostave sudu pisanu oporuku,
odnosno ispravu o usmenoj oporuci, ako se kod njih nalazi, ili da naznae
svjedoke usmene oporuke. Ostavinski sud procjenjuje koga e pozvati na
raspravu, ali to svakako trebaju biti potencijalni zakonski nasljednici te izvritelj
oporuke. Ako se ne zna ima li nasljednika, sud e oglasom pozvati osobe koje
polau pravo na nasljedstvo da se prijave sudu u roku od 6 mjeseci od objave u
Narodnim novinama i na oglasnoj ploi suda. U sluaju da se nasljednici ne jave
sudu/javnom biljeniku, ostavina se raspravlja na temelju izjave postavljenog
skrbnika i podataka kojima sud raspolae. Ostavinska rasprava vodi se na
jednom ili vie roita kako bi se raspravila sva pitanja koja se odnose na
ostavinu, posebice pravo na nasljedstvo, veliina nasljednog dijela i pravo na
zapis. Po zavretku rasprave doznat e se tko su nasljednici umrlog, koja
imovina je njegova ostavina i koja prava iz ostavine pripadaju nasljednicima,
22
23

Gavella, N. i Belaj, V., op.cit., str. 476.

Ibidem, str. 477.

10

zapisovnicima i drugim osobama. O pravima zainteresiranih osoba sud odluuje

na osnovi njihovih izjava (usmenih ili pismenih), a ako nisu dola na roite, na
temelju podataka kojima raspolae. Izostanak s roita se ne smatra odricanjem
od nasljedstva24.
Posebna vrsta izjava sudionika ostavinske rasprave su njihove nasljednike
izjave Nasljednika izjava je izriito, jednostavno, strogo formalno i neopozivo
oitovanje volje sudionika ostavinske rasprave, eli li da mu zbog ostaviteljeve
smrti pripada nasljedno pravo, tj. neko drugo pravo nasljednopravne naravi, ili
to ne eli25. Ukratko, to je izjava o primanju ili odricanju od nasljedstva.
Ostavinska rasprava provodi se tako da prava stranaka to prije budu utvrena i
osigurana. Sudac (javni biljenik) i zapisniar primaju izjave o odricanju od
nasljedstva i sastavlja se zapisnik o radnjama poduzetim u postupku koji
potpisuju stranke, sudac i zapisniar. Sudac razmatra sve prijedloge
zainteresiranih osoba te sam pribavlja dokaze o postupku.
Kada se provodi ostavinska rasprava, sudac/biljenik je ovlaten nadopuniti ili
sastaviti smrtovnicu, ili proglasiti jo neproglaenu oporuku, odrediti popis
ostavine, voditi brigu za stranke koje ne mogu same brinuti za svoja prava i
interese te za odsutne osobe. Pritom je ovlaten odreivati i poduzimati
potrebne mjere osiguranja ostavine, te odluivati o daljnoj sudbini ve
poduzetih prethodnih mjera osiguranja26.
Sud e prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak
pred upravnim tijelom ako su meu strankama sporne injenice o kojima ovisi
neko njihovo pravo. Tako e se postupiti ako su sporne ove injenice27:
-

O kojima ovisi nasljedno pravo, a naroito sadraj ili valjanost oporuke ili
odnos nasljednika i ostavitelja na temelju kojega se po zakonu nasljeuje.

24

Ibidem, str. 478.

Ibidem, str. 479.
26
Zakon o nasljeivanju, op.cit., lanak 212.
27
Crni, J.: Upuivanje na parnicu u ostavinskom postupku zbog spora izmeu stranaka, Informator,
2007., 5538, 11-12
25

11

O kojima ovisi veliina nassljednog dijela, vrijednost nunog dijela ili

uraunavanje u nasljedni dio.

O kojima ovisi opravdanost iskljuenja nunih nasljednika ili postojanje

razloga za nedostojnost.

Je li se neka osoba odrekla nasljedstva.

Ako u navedenim sluajevima ne postoji spor o injenicama, ve se stranke

spore o primjeni prava, ostavinski sud nee prekidati ostavinski postupak nego
e raspraviti pravna pitanja u ostavinskom postupku.
4.2.4. Rjeenje o nasljeivanju
Nakon zavretka ostavinske rasprave sud donosi rjeenje o nasljeivanju. To je
konana odluka kojom ostavinski sud/javni biljenik utvruje da je zbog
ostaviteljeve smrti odreena osoba (osobe) postala ostaviteljevim nasljednikom,
a i koji su jo nasljednopravni uinci nastupili zbog smrti tog ostavitelja 28.
Dakle, njime utvruje tko je ostaviteljevom smru postao njegov nasljednik i
koja su prava time stekle i druge osobe. To je svojevrsni zakljuak ostavinske
rasprave.
Rjeenje o nasljeivanju dostavit e se svim nasljednicima i zapisovnicima, kao
i osobama koje su u tijekom postupka istakle zahtjev za nasljedstvo. Po
pravomonosti rjeenja o nasljeivanju sud po slubenoj dunosti nareuje da se
u zemljinoj knjizi izvre odgovarajui upisi, kao i da se pokretne stvari koje se
nalaze na uvanju kod suda, predaju ovlatenim osobama29.
Protiv rjeenja o nasljeivanju moe se izjaviti alba upanijskom sudu ili
prigovor javnom biljeniku. Sud moe u cijelosti odrati rjeenje ili ga ukinuti.

28
29

Gavella, N. i Belaj, V., op.cit., str. 485.

Klari, P. i Vedri, M., op.cit., str. 772.

12

4.2.5. Nasljednopravni

zahtjevi

nakon

pravomonosti

rjeenja

nasljeivanju
Pronae li se nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju imovina za koju se
u vrijeme njegova donoenja nije znalo da pripada ostavini (naknadno
pronaena imovina), sud nee ponovno raspravljati ostavinu, ve e pronaenu
imovinu novim rjeenjem rasporediti prema kljuu diobe iz starog rjeenja30.
Ako se nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju pronae oporuka
(naknadno pronaena oporuka), sud e je proglasiti, te zapisnik o proglaenju i
presliku oporuke dostaviti ostavinskom sudu, a zadrati njezin izvornik31.
Ako neka osoba koja nije sudjelovala u ostavinskoj raspravi polae pravo na
ostavinu poto je rjeenje o nasljeivanju postalo pravomono, ta osoba moe
svoje pravo ostvarivati samo u parnici32.

30

Ibidem, str. 773.

Ibidem.
32
Ibidem, str. 774.
31

13

5. ZAKLJUAK

Nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureuje sudbina subjektivnih prava i
obveza poslije smrti njihova dosadanjeg nositelja tj. ovlatenje odreene osobe ili
odreenog kruga osoba da stupe u graanskopravne odnose umrloga. Dio je graanskog
prava.
Objekt pravnog odnosa je imovina. Da bi dolo do nasljeivanja, potrebno je doi do
smrti ostavitelja, postojanje nasljednika, ostavine i osnove nasljeivanja. Ostavitelj
moe biti samo fizika osoba, a u asu otvaranja nasljedstva se odreuje obujam
ostavine, krug nasljednika i sposobnost nasljednika. U asu smrti ostavitelja ostavina
prelazi na nasljednika. Sva nasljedna prava i obveze ostavitelja prelaze na nasljednika
jednim aktom i u jednom asu.
Ostavinska rasprava dio je nasljednog prava. Ostavinski postupak je skup
procesnopravnih radnji suda i stranaka usmjerenih na utvrivanje i zatitu
nasljednopravnih odnos a te se pokree povodom smrti svake osobe i to je
izvanparnini postupak. Njime se utvruje se tko su nasljednici umrloga, koja imovina
ini ostavinu i koja prava iz ostavine pripadaju nasljednicima i drugim osobama. Tijek
ostavinskog postupka odvija se u nekoliko faza: pripremne radnje, pokretanje
ostavinskog postupka, ostavinska rasprava, rjeenje o nasljeivanju i nasljednopravni
odnosi nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju.
Ovaj seminarski rad objanjava pojmove ostavinske rasprave i prikazuje njen tijek.
Prilozi prate tijek ostavinske rasprave. Smrtovnica daje dokaz o smrti ostavitelja.
Rjeenje o provoenju ostavinskog postupka daje dokaz da je postupak nakon smrti
ostavitelja pokrenut. Izvadak iz Hrvatskog upisnika oporuka prikazuje da je oporuka
javna. Dokumenti o vlasnikovoj imovini ukljuuju posjedovni list, ZK uloke,
uvjerenje o identifikaciji katastarskih estica, ugovor o oroenom depozitu, dozvola za
plovidnu brodice, ugovor o koritenju veza. Slubenom biljekom utvrdilo se
pristupanje nasljednice koja nije bila pozvana na ostavinski postupak, nasljednikom
izjavom utvrdile su se volje sudionika rasprave. Konano, rjeenje mo nasljeivanju
utvreni su nasljednici.
14

POPIS LITERATURE
1.

Crni, J.: Upuivanje na parnicu u ostavinskom postupku zbog spora izmeu

stranaka, Informator, 2007., 5538, 11-12

2.

Gavella, N. i Belaj, V.: Nasljedno pravo, Narodne novine d.d., Zagreb, 2008.

3.

Klari, P. i Vedri, M.: Graansko pravo, Narodne novine d.d., Zagreb, 2009.

4.

Zakon o nasljeivanju, Narodne novine 33/15.

15

POPIS PRILOGA
REDNI BROJ

NAZIV PRILOGA

STRANICA

16

Datum predaje rada:___________________________________

(mentor je prihvatio izradbu)
Potpis mentora: _______________________________________
Ocjena pisanog rada:____________________________________
Datum obrane rada: ____________________________
Ocjena obrane rada:____________________________
Konana ocjena: ______________________________
Povjerenstvo:
1. mentor: ________________________________
2. profesor struke :__________________________
3. profesor struke:___________________________
Prostor za izdvojeno miljene ili eventualni komentar:

17