Professional Documents
Culture Documents
PRAVNI FAKULTET
Mentor:
Doc.dr.sc
Halid Ganija
Student:
Bikovi Arnad
Sadrzaj:
1. Uvod
2. Nasljedno-pravni ugovori
2.1 Ugovor o nasljedjivanju,buducem nasljedstvu ili legatu
2.2 Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota
2.3 Ugovor o dozivotnom izdrzavanju
3. Literatura
1. UVOD
Zakon o nasljedjivanju FNRJ iz 1955. godine, kao i sada vazeci zakoni o
nasljedjivanju republika i pokrajina, regulisu u poglavlju o nasljedno-pravnim
ugovorima cetiri ugovora: ugovor o nasljedjivanju, ugovor o buducem nasljedstvu
i legatu, ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota i ugovor o dozivotnom
izdrzavanju.Navedeni ugovori nazivaju se nasljedno-pravnim ugovorima.
Medjutim, iz sadrzine ovog poglavlja Zakona o nasljedjivanju i samog naslova
postoji nesumnjiva kontradikcija. Ovo stoga, sto su nasljedno-pravni ugovori u
pravom smislu, ugovor o nasljedjivanju i ugovor o buducem nasljedstvu ili legatu,
zabranjeni izricitim zakonskim odredbama.Druga dva ugovora- ugovor o
dozivotnom izdrzavanju, koji u biti ne proizvodi nikakva nasljedno-pravna
dejstva,vec se radi o klasicnom obligacionom ugovoru, i ugovor o ustupanju i
raspodjeli imovine za zivota,koji samo djelimicno proizvodi nasljedno-pravna
dejstva- dopustena su i oni regulisu pravne poslove medju zivima.1
Dakle nasljedno-pravne ugovore koje pominje Zakon o nasljedjivanju ne mozemo
shvatiti kao ugovore o nasljedjivanju koji bi imali znacenje valjanih pravnih
osnova pozivanja na nasljedstvo,vec ih treba shvatiti kao ugovore s odredjenim
nasljedno-pravnim elementima ili bolje receno,kao obvezno-pravne ugovore koji
pored primarno predvidjenih i namjeravanih obvezno-pravnih efekata proizvode
sekundarno i odredjene nasljedno-pravne efekte.2
Nasljedno-pravne ugovore koje pominju Zakon(i) o nasljedjivanju obradicemo
onim redoslijedom kojim su poredani u zakonskom tekstu.Dakle, prvo ugovori o
nasljedjivanju i o buducem nasljedstvu ili legatu, zatim ugovor o ustupanju i
raspodjeli imovine za zivota i ugovor o dozivotnom izdrzavanju.Ovom
posljednjem ugovoru bit ce posvecena najveca paznja jer se on najvise javlja u
praksi.
2. NASLJEDNO-PRAVNI UGOVORI
4 Cl.106 ZNBiH
5 Cl. 107 ZNBiH
6 L.Markovic,Nasljedno pravo,Beograd,1930,str 315
4
stvarima ili nekim od njih ili ugovoriti dozivotnu rentu u nature ili novcu ili
dozivotno izdrzavanje ili kakvu drugu naknadu.Ako se plodouzivanja ili
dozivotna renta ugovoreni za ustupioca i njegovog bracnog druga zajedno, u
slucaju smrti jednog od njih,plodouzivanje ili renta pripada u cjelini
prezivjelom bracnom drugu do njegove smrti,ako nije nista drugo
ugovoreno,ili ako drugacije ne proizilazi iz okolnosti slucaja.
Potomci izmedju kojih je ustupilac razdjelio imovinu ne odgovaraju za njegove
dugove,ako nije sta drugo odredjeno prilikom ustupanja i raspodjele.Povjerioci
ustupiocevi mogu pobijati ustupanje i raspodjelu po uslovima predvidjenim za
pobijanje raspolaganja bez naknade.Pobijanje duznikovih pravnih radnji vrsi se
podizanjem tuzbe tkzv. action.pauliana.10
Ako je ugovor punovazan,dijelovi koji pripadaju pojedinim potomcima ne
moraju biti jednaki ni po kvaliteti ni po velicini.Takodje se moze dogoditi da
su neki od njih po teretima, dok drugi nisu.U nasim zakonima o nasljedjivanju
nema nikakvih pravila o tome.
Kad predak koji je za zivota izvrsio ustupanje i raspodjelu imovine
umre,njegovu zaostavstinu sacinjavace ona imovina koja nije bila obuhvacena
ustupanjem i raspodjelom kao i dobra koja je naknadno stekao.
Ako se ustupanjem i raspodjelom nije saglasio neko od nasljednika,dijelovi
imovine koji su ustupljeni ostalim nasljednicima smatraju se kao pokloni i sa
njima ce se poslije smrti pretka postupiti kao sa poklonima ucinjenim
nasljednicima.Ustupljeni dijelovi imovine ce se smatrati kao poklon i u slucaju
kada se ustupiocu poslije ustupanja i raspodjele izvrsenih sporazumno sa svim
nasljednicima rodi dijete, ili se pojavi nasljednik koji je bio proglasen za
umrlog.
Prestanak ugovora:
Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota ima i obligacionopravna i
nasljednopravna dejstva.Nacini prestanka ugovora u pojedinim slucajevima
mogu biti obligacionopravnog, a nekim drugim slucajevima nasljednopravnog
karaktera.Tako zbog povrede nasljednih prava potomaka koje mogu nastati kao
posljedica ustupanja i raspodjele, ugovor ce se smatrati nevazecim ako se svi
potomci koji su zivi u momentu ustupioceve smrti nisu saglasili.Takodje,
ugovor ce biti nistav i u slucaju kada se ustupiocu rodi dijete poslije
zakljucenja ugovora ili ako se pojavi nasljednik koji je bio proglasen za
umrlog.
U svim slucajevima kada je ugovor nevazeci,svako ustupanje i raspodjela
tretira se kao poklon nasljednicima za zivota i uracunava se u njihov nasljedni
dio.11
Najcesci prestanak ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota je
opozivanje.Ustupilac ima pravo da zahtjeva da mu potomak vrati ono sto je
primio ustupanjem i raspodjelom ako je ovaj pokazao grubu neblagodarnost
10 Cl.280-285 Zakon o obligacionim odnosima
11 N.Subotic-Konstantinovic,Ugovor o nasljedjivanju, ,Enciklopedija imovinskog prava i
prava udruzenog rada,Beograd,1978,str 587
6
prema njemu.Isto pravo ima ustupila ako potomak ne daje njemu ili kome
drugome izdrzavanje odredjeno poslom ustupanja i raspodjele, ili ako ne isplati
dugove cija mu je isplata nalozena istim poslom.U drugim slucajevima osim
nedavanja izdrzavanja,kad potomak ne izvrsava terete koji su odredjeni
ugovorom o ustupanju i raspodjeli, sud ce ,vodeci racuna o vaznosti tereta za
ustupioca i o ostalim okolnostima slucaja, odluciti da li ustupilac ima pravo da
zahtjeva vracanje date imovine, ili samo pravo da trazi prinudno izvrsenje
tereta.12
Potomak koji je morao da vrati ustupiocu ono sto je primio prilikom ustupanja
i raspodjele moci ce da zahtjeva svoj nuzni dio poslije smrti ustupioca ako nije
iskljucen iz nasljedja niti se odrekao nasljedja.Pri izracunavanju njegovog
nuznog dijela dijelovi imovine koje je ostavilac za zivota ustupio i raspodjelio
ostalim potomcima smatrace se kao polon.
Pitanja opravdanosti ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota u
nasem pravu:
Osnovni cilj zakljucenja ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota
jeste da se predak obezbjedi, posto vise sam nije u mogucnosti da privredjuje
te da na taj nacin dodje do sigurne egzistencije pod stare dane.S druge strane
potomci su na ovaj nacin u mogucnosti da dobiju sva dobra na koja mogu da
racunaju i da se osamostale.Kod nas u praksi izuzetno rijetko nalazimo
slucajeve ustupanja i raspodjele imovine za zivota.Vjerovatni razlog jeste
postojanje ugovora o dozivotnom izdrzavanju koji je teretni pravni posao
medju zivima i koji na efikasniji nacin obezbjedjuje i pretke i potomke.
Jedino opravdanje ovog ugovora vidi se u namjeri pretka da besteretnim
raspolaganjem ustupi svoju imovinu za rad sposobnijim i mladjim potomcima
koji na osnovu ovog ugovora ako su se svi nasljednici saglasili sticu i prije
smrti ustupioca svojinu na ustupljenim dobrima sto za njih znaci zasnivanje
samostalne egzistencije.13
Moze se reci da ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za zivota i pored toga
sto je dozvoljen Zakonima o nasljedjivanju republika i pokrajina,ipak ima malu
primjenu u nasem pravu.Stoga se mozemo saglasiti sa onim misljenjima koja
idu za tim da izrazavaju sumnju u opravdanost unosenja ovog pravnog institute
u nase pravo.14
2.3 UGOVOR O DOZIVOTNOM IZDRZAVANJU
Dozivotno izdrzavanje je pravna ustanova koja se javila jos u srednjem
vjeku.Imanje koje je stekao seljak predstavljalo je njemu sigurnost da ce u
starosti sebi obezbjediti izdrzavanje i njegu.On je to postizao tako da je imanje
ustupao nekom mladjem licu,koje ce imanje obradjivati i koje ce mu ostati
nakon smrti ovog starijeg,a za uzvrat bilo je duzno starije lice izdrzavati.
12 Cl. 118 ZNBiH
13 N.Subotic-Konstantinovic,Ugovor o nasljedjivanju, ,Enciklopedija imovinskog prava i
prava udruzenog rada,Beograd,1978,str 588
14 B.Blagojevic,Nasledno pravo,VI izdanje,str.276
7
18 Lj.Milosevic,Obligaciono pravo,Beograd,1972,str348
9
3. LITERATURA
Prof.dr.Drago Bago,Prof.dr.Nerimana Traljic,Zdravko M.Petrovic,mr.Meliha Povlakic.Osnovi
nasljednog prava,(prvo izdanje),Sarajevo,1991,
S.Markovic,Nasljedno pravo,Beograd,1981
Lj.Milosevic,Obligaciono pravo,Beograd,1972
N.Subotic-Konstantinovic,Ugovor o nasljedjivanju, ,Enciklopedija imovinskog prava i prava
udruzenog rada,Beograd,1978
B.Blagojevic,Nasledno pravo,VI izdanje
L.Markovic,Nasljedno pravo,Beograd,1930
Zakon o nasljedjivanju,Sl. List SRBiH br.7/80-267,15/80-711)
11