to je darovni ugovor?

Pojam darovanja: Darovanje je ugovor kojim jedna strana (darovatelj) dobrovoljno i

besplatno preputa drugoj strani (obdarenik) neku imovinsku korist, a ova to prihvaa.
Ovaj je ugovor ureen Zakonom o obveznim odnosima (N.N. 35/2005, 41/2008,
63/2008) (nadalje u tekstu: ZOO), koji propisuje da ugovor o darovanju nastaje kad se
darovatelj obvee prepustiti obdareniku bez protuinidbe stvar ili imovinsko pravo, a
obdarenik to prihvati.
Karakteristike: Za razliku od oporuke koja je jednostrani pravni posao, ugovor o
darovanju je dvostrani pravni posao, a to znai da je za perfekciju posla, osim
oitovanja volje darovatelja, nuno potrebno i oitovanje volje obdarenika, tj. prihvat.
Budui je ugovor o darovanju, tj. darovanje pravna osnova za stjecanje vlasnitva bez
naknade, nuni je prilikom njegova sklapanja potivati socijalna naela i interese
darovatelja, obdarenika i tree osobe. Ugovor o darovanju je obvezno-pravni ugovor i
njegovim sklapanjem se zasniva ugovorni odnos izmeu darovatelja i obdarenika na
osnovu kojeg se ugovor o darovanju ukazuje kao pravna osnova za stjecanje prava
vlasnitva na strani obdarenika na predmetu darovanja.
Oblik ugovora:Sukladno Zakonu o obveznim odnosima (l. 482.) ugovor o darovanju
nekretnine mora biti sklopljen u pisanom obliku, dok ugovor o darovanju bez prave
predaje stvari ak mora biti sklopljen u obliku javnobiljenikog akta ili ovjerovljene
(solemnizirane) privatne isprave (l. 482. st. 2. ZOO-a).U sluaju ne pridravanja
oblika ugovora, propisanog l. 482., ugovor e biti nitetan, tj. isti nee proizvoditi
pravne uinke. U praksi e darovatelj kada je predmet darovanja nekretnina, morati u
najmanju ruku ovjeriti svoj potpis pred javnim biljenikom, a sve kako bi bilo mogue
ostvariti zakonom propisani modus stjecanja prava vlasnitva na nekretninama, a to je
upis u zemljinu knjigu, to u naravi, podrazumijeva, da nekretnina u samom ugovoru
mora biti precizno i tono opisana, sukladno odgovarajuim zemljino-knjinim
podacima?

Bitni elemnti ugovora:

o

Dva su kljuna-bitna elementa ugovora o darovanju, a to su:

-

predmet ugovora
volja darovatelja da uini darovanje (animus donandi)

Ukoliko ugovorne strane o navedenim elementima ne postignu suglasnost,

ugovor o darovanju nee proizvesti pravni uinak.
o

Predmet ugovora:Predmet ugovora o darovanju moe biti jedna ili vie stvari
darovatelja, imovinska prava darovatelja, jedan dio ili cijelokupna imovina
darovatelja i budua imovina.
Stvar koja je predmet ugovora o darovanju nuno mora biti odreena ili
odrediva, to zapravo znai da stvar mora biti individualizirana, a sve kako bi
se tono znalo koja se imovinska vrijednost prenosi na obdarenika ugovorom.
Predmet ugovora moe biti svaka stvar, u pogledu koje promet nije iskljuen
niti ogranien. Svakako je za napomenuti, kako sklapanje ugovora o darovanju
pa i sama predaja ne utjee na sudbinu stvarnih prava koja tree osobe imaju
na predmetu darovanja, a sve iz razloga to darovatelj ne moe prenijeti vie
prava nego to ga sam ima na stvari. Dakle ukoliko je predmet darovanja neka
stvar na kojoj tree osobe imaju neko stvarno pravo, obdarenik je duan i
obvezan potovati ta prava, a trea osoba ima pravo ostvariti svoje pravo na isti
nain kako je to mogla ostvariti prema darovatelju. Ukoliko se ugovorom o

darovanju prenose imovinska prava, mora biti rije o prenosivim pravima.

Darovati se moe cijela sadanja imovina, a darovanje budue imovine
ogranieno je suspenzivnim uvjetom , a taj uvjet jest da darovatelj tu imovinu
uope stekne. Darovanje budue imovine mora se posebno ugovoriti.
Odgovornost darovatelja za materijalne nedostatke darovane stvari:
Obzirom da je ugovor o darovanju besplatan pravni posao, na strani
darovatelja ne postoji odgovornost za fizike i pravne nedostatke stvari koja je
predmet ugovora. Meutim u sluaju kada je darovatelj zlonamjerno preutio
neke nedostatke stvari da bi priinio tetu za obdarenika, on e biti odgovoran
za fizike odnosno pravne nedostatke stvari i biti e obvezan obdareniku
naknaditi tetu koja bi mu uslijed tog i na taj nain bila prouzroena.
Posebne vrste ugovora o darovanju: Darovanje s nametom - jest ugovor o
darovanju u koji je unesen uglavak, kojim se obdarenik obvezuje da u korist
darovatelja, tree osobe, u javnom ili vlastitom interesu izvri odreenu radnju
ili se od nje uzdri. Osim darovatelja, ispunjenje nameta mogu zahtijevati i
njegovi nasljednici, kao i nadleno dravno tijelo ako je odreen u nekom
javnom interesu. Meutim da bi mogao zahtijevati ispunjenje nameta
darovatelj mora prethodno ispuniti svoju inidbu, dakle mora predati dar
obdareniku. Ne ispuni li obdarenik namet, darovatelj mu ostavlja dodatni
primjereni rok, pa ako ni u tom roku ne doe do ispunjenja nameta, darovatelj
ima pravo na raskid ugovora i povrat dara.Obdarenik ima pravo odbiti
ispunjenje nameta, ako se odnosi na protupravnu radnju, kao i u sluaju kada
dar ne pokriva trokove ispunjenja nameta. Osim toga obdarenik se moe
osloboditi ispunjenja nameta povratom dara, ali ne u sluaju kada je ispunjenje
nameta u javnom interesu.
Nagradno darovanje - u sluaju kad je uinjeno na ime nagrade, priznanja za
neki uspjeh ili neke zasluge. Meutim ako je netko imao pravo na nagradu po
osnovi ugovora ili zakona, tada ne moemo govoriti o darovanju, ve e se u
takvim sluajevima biti rije o naplanom pravnom poslu ili izvanugovornoj
obvezi.
Uzajamno darovanje - postoji kada se ugovori da e obdarenik uzvratiti
darovatelju, odnosno kada strane jedna drugoj obeaju darovanje. Dakle u oba
se sluaja javljaju iste ugovorne strane, samo s izmijenjenim ulogama. U ovom
sluaju sukladno ZOO-u dar zapravo postoji samo u glede vee vrijednosti
dara, tj. razlike u vrijednostima.
Mjeovito darovanje - postoji kada inidbe u naplatnom poslu nisu
vrijednosno jednake, a za razliku vrijednosti je nedvojbeno izraena namjera
darovanja.
Darovanje za sluaj smrti - jest ugovor o darovanju kod kojeg je pravni
uinak odgoen do smrti darovatelja, dakle akt sklapanja je nuno odvojen od
akta ispunjenja. Za valjanost tog darovanja potreban je oblik javnobiljenikog
akta ili ovjerovljene (solemnizirane) isprave, to naravno podrazumijeva
nunost pismene forme. Nadalje je bitno da se darovatelj odrekao opoziva
darovanja i da je to navedeno u samom ugovoru, da je darovatelj predao
ugovor obdareniku, te da je obdarenik prihvatio darovanje. Obdarenik iz
ugovora o darovanju za sluaj smrti i njegovi nasljednici u odnosu na ostavinu
darovatelja se ne smatraju nasljednicima nego vjerovnicima, pa stoga
obdarenik na temelju ugovora o darovanju za sluaj smrti moe traiti od
nasljednika da mu se darovana stvar urui. Darovana stvar ne ulazi u
ostavinsku masu, pa tako nije niti predmet ostavinske rasprave, a samo
darovanje za sluaj smrti nije osnova za nasljeivanje, niti se obdarenik smatra
nasljednikom.

Odustanak od darovanja: Sukladno odredbi l. 490. ZOO-a darovatelj moe

odustati od ugovora o darovanju, sve dok njegova obveza na ispunjenje ne
dospije, ukoliko se poslije sklapanja ugovora njegovo imovinsko stanje toliko
pogora da bi ispunjenje ugovora ugrozilo njegovu uzdravanje, odnosno
onemoguilo ispunjavanje njegove obveze davanja uzdravanja.
Opoziv darovanja: Pravo opozvati darovanje je osobno pravo darovatelja i ne
prelazi na nasljednike. Unaprijed odricanje od prava na opoziv nema pravnog
uinka. lanak 493. ZOO-a navodi dva osnovna razloga za opoziv darovanja, i
to:
- ako darovatelj nakon ispunjenja ugovora o darovanju toliko osiromai da vie
nema sredstava za svoje nuno uzdravanje, a nema ni osobe koja ga je po
zakonu duna uzdravati, meutim darovanje se moe opozvati samo ako se
dar ili njegova vrijednost jo uvijek nalazi u imovini obdarenika, te ako se i
obdarenik ne nalazi u oskudici glede svog uzdravanja i uzdravanja osoba
koje je po zakonu duan uzdravati. Obdarenik nije duan vratiti dar ako
darovatelju osigura sredstva koja mu nedostaju za uzdravanje u granicama
opravdanih potreba.
- drugi razlog zbog kojeg darovatelj moe opozvati darovanje jest gruba
nezahvalnost obdarenika. Sukladno l. 494. st. 2. ZOO-a, gruba nezahvalnost
podrazumijeva da je obdarenik uinio prema darovatelju ili nekom od lanova
njegove ue obitelji kazneno djelo kanjivo po kaznenim propisima, ili se tee
ogrijeio o zakonom utvrene dunosti prema darovatelju ili lanu njegove ue
obitelji. Nasljednik darovatelja moe opozvati darovanje samo ako je
obdarenik namjerno usmrtio darovatelja ili ga je sprijeio da opozove
darovanje. Darovanje se ne moe opozvati zbog grube nezahvalnosti koju je
darovatelj oprostio obdareniku. Odricanje od prava na opoziv zbog grube
nezahvalnosti nema pravi uinak.
Nadopuna zbog povrede nunog uzdravanja: Ukoliko je onaj koji je duan
uzdravati drugoga, darovanjem treem to pravo povrijedio, uzdravani ima
pravo zahtijevati od obdarenika nadopunu onog to mu darovatelj, zbog
uinjenog darovanja nije vie u stanju davati. U sluaju kada postoji vie
obdarenika, raniji obdarenik e biti u obvezi samo ako prilozi kasnijih
obdarenika nisu dovoljni za nadopunu uzdravanja. Nadopuna se moe
zahtijevati i od obdarenikovih nasljednika, ako se dar ili njegova vrijednost
nalaze u ostavini.
Oblik opoziva :Darovanje se opoziva pisanom izjavom upuenom obdareniku,
time da potpis na izjavi mora biti ovjeren od strane javnog biljenika.
Pravo na opoziv darovanja prestaje istekom godine dana od dana kad je osoba
koja ima pravo na opoziv, saznala za razlog opoziva, osim u sluajevima kada
je
Zakonom o obveznim odnosima ili posebnim zakonom drugaije odreeno.
U sluaju opoziva darovanja, obdarenik je duan vratiti dar, odnosno njegovu
vrijednost.
Na vraanje dara se primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima, koje
ureuju stjecanje bez osnove.