Vjerovnikov zahtjev prema dužniku zove se?

Definirajte pravni posao. Pravni posao je očitovanje volje koje u svezi s drugim
pravnim činjenicama stvara neki pravni učinak.
Kod ništavosti pravnog posla ima se uzeti da pravni posao ne postoji i nikada nije
nastao.Na ništavost su se mogle pozvati samo stranke koje su pravni posao
sklopile.
Jednostrani pravni poslovi nastaju očitovanjem volje jedne stranke npr. oporuka.
Ukoliko se za činidbu na koju je upravljen pravni posao ima dati protučinidba,koja
je po shvaćanju stranaka ekvivalentna toj činidbi,taj pravni posao je ništav.
Kod jednostrano obvezujućih ugovora na ispunjenje činidbe je obvezna samo jedna
stranka.
Kod alternativne obveze radi se o 2 činidbe ili više njih od kojih je dužnik dužan
ispuniti samo 1.
Culpa je namjerno nanošenje štete.
Pravne činjenice su takve činjenice uz koje je vezan neki pravni učinak.
Predmet obveznog prava je objekt.
Privatni delikti mogu biti izvori obveza.
Vjerovnikov zahtjev prema dužniku zove se tražbina.
Pobojnost ili oborivost je manji stupanj nevaljalosti pravnog posla od
ništavosti pobojni posao ima sve pravne učinke dokle god ga određena
osoba ne pobije tj. tužbom ili drugim pravnim sredstvom postigne sudsko
poništenje posla i time ga liši njegovih učinaka,no dokle god osoba koja je
ovlaštena na pobijanje ne zatraži poništenje posla,posao je valjan.Takvo
poništenje posla mogu tražiti samo stranke koje su posao sklopile,a od trećih
osoba samo one koje su takvim poslom pogođene.Sudac ne može ovdje
postupiti po službenoj dužnosti, razlog pobojnosti je obično neka mana koja
nije toliko bitna da bi posao zbog nje morao biti ništav.Pojam pobojnosti
pravnog posla razvio se iz opreke između civilnog i pretorskog prava, po
civilnom pravu je neki pravni posao,ako postoje sve pravnim poretkom
propisane pretpostavke valjan,a u protivnom ništav.Što se tiče učinaka sve se
češće događalo da su se učinci nekog pravnog posla koji je po civilnom
 pravu bio potpuno valjan ukazivali u životu nepravednima-zato je pretor
putem svog edikta stavljao interesiranim strankama raspolaganje različita
pretorska tehnička sredstva kojima će praktički moći poništiti učinak takvih
poslova,npr. denegatio actionis i exceptio.

Konvalidacija je naknadno osnaženje nevaljanoga pravnog posla, te je samo u

iznimnim slučajevima bila dopuštena gdje je naknadno otpao razlog ništavosti
(npr. ako netko proda ili založi tuđu stvar te naknadno postane njezinim
vlasnikom) ili time što su interesirane stranke posao naknadno (izrijekom ili
mučke) priznale ili odobrile(ratihabitatio).
Konverzija je pretvaranje ništavoga pravnoga posla u valjani pravni posao. Do
konverzije dolazi kada je predak sklopio ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za
života samo s nekima od svojih potomaka, a s time se nije složio netko od
ustupiteljevih potomaka koji su pozvani naslijediti ga po zakonu.
Obveza je pravni odnos između dvije osobe u kojoj vjerovnik traži neku činidbu od
dužnika,koju je on dužan izvršiti.
Stranke u obvezi zovu se vjerovnik i dužnik.
Naravne,naturalne obveze nisu nastale nekom prirodnom silom.
Činidba mora biti moguća u trenutku sklapanja ugovora, mora biti pravno
dopuštena, mora biti novčano procjenjiva i mora biti dovoljno određenja u
suprotnom je nevaljala.
lucrum cessans je izmakli dobitak kojem se netko po običajnom tijeku stvari
mogao nadati.
Do solidarnih obveza dolazi kada je činidba nedjeljiva.

Dvostrano obvezni ugovori (sinalagmatični) jesu ugovori u kojima je svaka strana

istodobno i vjerovnik i dužnik. Tako je pri prodaji kupac dužnik glede isplate
cijene, a vjerovnik glede zahtjeva za predaju stvari: prodavatelj je dužnik glede
predaje stvari, a vjerovnik glede zahtjeva za isplatu cijene. Ta je podjela nastala
zato što u dvostrano obveznih ugovora postoji međuzavisnost obveza ugovornih
strana; ispunjenje obveze jedne strane temelji je za ispunjenje obveze druge strane.
Samo se kod dvostrano obveznih ugovora može staviti prigovor zbog neispunjenja
ugovora.