Horvat, M., (VII. Izdanje, 1972,g,) str.189.-201.

z
Nevaljalost
pravnih poslova
z
Valjan pravni posao

 Sposobnost osoba

 Volja i njeno očitovanje

 Mogućnost i dopustivost sadržaja

 (vrlo često) forma pravnog posla

z
 NIŠTAVOST (negotium nullum) –
kao da pravni posao nije ni nastao
 Ništav pravni posao ne proizvodi
pravne učinke koje su stranke
namjeravale postići
 Na ništavost se mogu pozivati i
TREĆE osobe koje imaju pravni
interes, ne samo stranke
 Sud na ništavost pazi po
službenoj dužnosti
 RAZLOG NIŠTAVOSTI: bitan
nedostatak pravnog posla, npr.
Oporuka koju je sačinio luđak)
 POBOJNOST ILI OBORIVOST -
ima pravne učinke dokle god ga
određena osoba ne pobije tj. tužbom
ili drugim pravnim sredstvom (ex
tunc) postigne sudsko poništenje
posla i time ga liši njegovih učinaka
 dok osoba ovlaštena na pobijanje ne
zatraži pobijanje pravnog posla,
posao je valjan
 Pobijati ga mogu stranke i treće
osobe pogođene takvim poslom
 Sudac ne može postupati po
službenoj dužnosti
 RAZLOG POBOJNOSTI: mana koja
nije toliko bitna da bi posao bio
ništav
z
Ništavost (apsolutna ništavost)

 Ništavost može biti djelomična i potpuna.

 Kod djelomične ništavosti, dio posla nezahvaćen ništavosti je
valjan.

 Ništavost može biti početna ili naknadna.

 Posao koji je u času sklapanja bio valjan postaje naknadno ništav,
ako nije imao pravne učinke proizvesti odmah, a razlog ništavosti
nastupi prije nego je došlo do učinaka posla.
 z
Može li ništav posao postati valjan?
 Regula Catoniana quod initio vitiosum est, non potest tractu temporis convalescere.
(Što je od početka nevaljano, ne može porotekom vremena konvalidirati)

 Načelno: NE MOŽE. Jer se radi o bitnim nedsotacima pravnog posla, a ukoliko

stranke takav posao žele sklopiti, moraju ga ponovo, kada zapreke otpadnu, ponovo
sklopiti.

 IZNIMKA: KONVALIDACIJA – naknadno otpadne razlog ništavosti (npr. Netko proda

ili založi tuđu stvar, pa postane njenim vlasnikom) ili time što su interesirane stranke
posao naknadno priznale ili odobrile (rathibitatio) – dolazi češće kod pobojnosti i tzv.
relativne ništavosti

 Od konvalidacije treba razlikovati KONVERZIJU – ako pravni posao koji je po

strankama bio zamišljen, ništav, ali on udovoljava potrepštinama nekog drugog posla
sa stvarno isto takvim učincima, može pravi poredak odrediti da se prvotni posao
prosuđuje kao taj drugi posao.
 z
Pobojnost
 Pobojnost je manji stupanj nevaljalosti pravnog posla od ništavosti.

 Pobojnost se razvila iz opreke između civilnog i pretorskog prava. Po civilnom

pravu je posao za koji postoje sve pretpostavke, valjan, a u protivnom je
APSOLUTNO NIŠTAV.

 Pretor je pretorskim sredstvima utjecao na nefleksibilnost civilne ništavosti)

 Uskrata tužbe (denegatio actionis)
 Davanje prigovora protiv nečije žalbe (exceptio)
 Povrat u prijašnje stanje (restitutio in integrum)

 Do suvremenog značenja pobojnosti došlo je spajanjem civilnog i pretorskog prava u

jedinstven poredak u postklasičnom i Justinijanovom pravu.
z
Relativna ništavost

 Na relativnu ništavost se može pozvati samo zainteresirana

stranka koja je sudionik pravnog posla, a učini li to, smatrat će
se da pravni posao već od početka nije imao pravne učinke.
 z
Razlozi nevaljalosti pravnih poslova
 Ništav je pravni posao ako stranke nemaju pravne ili djelatne sposobnosti (iznimke!!!)

 Ništav je pravni posao za koji je potrebna određena forma, a te forme nije ispunjena.

 Ništav je pravni posao koji se odnosio na nemoguću činidbu bilo da je činidba fizički
nemoguća (kupoprodaja jednoroga) ili pravno nemoguća (prodaja res extra
commercium)

 Po rimskom pravu ako je pravni posao pravno zabranjen – nije uvijek ništav, ovisno
od sankcije (do Teodozija II. i Valentinijana III.439. godine)
 Zakoni koji su zabranjeni pravni posao proglašavali ništavim.
 Zakoni koji nisu predviđali ništavost kazne nego druge štetne posljedice
 Zakoni koji su pravni posao zabranjivali, ali nisu sadržavali nikakvih posljedica

 Ništavi su pravni poslovi koji se protive moralu.

 Mane volje mogle su dovesti do ništavosti ili pobojnosti pravnog posla.