UVOD U GRAĐANSKO PRAVO

Vježbe III, 28.11.2020. god.

Objekti građanskopravnog odnosa

1. Pojam objekta
Objekti građanskopravnih odnosa su stvari, činidbe, imovina i lična neimovinska
dobra povodom kojih pravni subjekti stupaju u te odnose.

2. Pojam stvari
Pod stvarima u građanskopravnom smislu razumijevaju se materijalni dijelovi prirode,
koji se mogu osjetilima primijetiti, koji su prostorno ograničeni i koji postoje u
sadašnjosti, ili za njih postoje pretpostavke da će doista nastati u budućnosti.

Dioba stvari
Dioba stvari po prometnosti
 Sposobnost stvari da se pojave kao objekti subjektivnih prava i kao objekti pravnih
poslova naziva se prometnom sposobnošću stvari.
 Stvari u prometu (res in commercio)
 Stvari ograničene u prometu
 Stvari izvan prometa (res extra commercium)

Dioba stvari po prirodnim kriterijima

 Pokretne i nepokretne stvari
 Pokretne su one stvari koje mogu mijenjati položaj u prostoru a da se pri tom
ne uništi njihova bit, odnosno da se time ne promijeni njihova struktura.
 Nepokretne su one stvari koje ne mogu mijenjati položaj a da im se kod toga
ne uništi bit ili ne promijeni struktura.

Zamjenjive i nezamjenjive stvari

 Zamjenjive stvari su one koje se u prometu određuju po vrsti, rodu, broju, mjeri.
 Nezamjenjive stvari su one koje u prometu dolaze kao strogo određena pojedinost

Potrošne i nepotrošne stvari

 Potrošne su one stvari koje se jednokratnom upotrebom unište ili im se vidljivo smanji
supstancija.
 Nepotrošne su stvari one koje se prvom uobičajenom upotrebom ne unište ili im se
vidljivo smanji supstanca.

Djeljive i nedjeljive stvari

 Djeljive su one stvari koje se mogu rastaviti na više istovrsnih dijelova tako da im se
ne uništi prvobitna bit ili im se nerazmjerno ne umanji vrijednost.
 Nedjeljive su stvari one kod kojih bi se diobom uništila njihova bit ii bi im se
nerazmjerno umanjila vrijednost.

Načini diobe stvari

1. Fizička dioba
2. Geometrijska metoda
3. Civilna dioba (dioba po vrijednosti)
4. Idealna dioba (1/1,1/2,...)

Odnos među pojedinim stvarima

 Jednostavne stvari su one koje po shvatanju u običnom životu čine jedinstvo –
jedinstvene stvari.
 Sastavljene stvari su one koje nastaju spajanjem jednostavnih, odnosn samostalnih
stvari u jednu novu cjelinu, ali tako da upotrebljeni dijelovi ne gube dosadašnju
opstojnost.
 Pertinent je sporedna stvar koja je određena da trajno služi svrsi glavne stvari.

Plodovi (fructus)
Plodovi
 Proizvodi i prinosi koji neposredno ili posredno nastaju od neke stvari ili prava.
 Za plodove je karakteristično da s su to prinosi koji se javljaju redovito i periodički a
da ne umanjuju samu plodonosnu stvar.
 Tipovi plodova:
 Prirodni plodovi
 Industrijski plodovi
Civilni plodovi

Vrste prirodnih i industrijskih plodova

 Viseći plodovi (fructus pendentes) su još neodvojeni plodovi i čine sastavni dio stvari
te slijede pravnu sudbinu matice.
 Odvojeni plodovi (Fructus separati) su se odvojili od svoje matice i time postali
odvojena stvar.
 Ubrani plodovi (fructus percepti) su plodovi koji ne samo da su odvojeni, već su i
pobrani.

Vrste civilnih plodova

Među civilnim plodovima razlikujemo dospjele i nedospjele.

Činidbe
ČINIDBA JE SVAKA POZITIVNA ILI NEGATIVNA LJUDSKA RADNJA KOJU
JE DUŽNIK NA TEMELJU OBVEZNOG ODNOSA DUŽAN IZVRŠITI
VJEROVNIKU.

Karakteristike činidbe
 Činidba mora biti ljudska radnja
 Činidba mora imati imovinski karakter
 Činidba mora biti moguća
 Činidba mora biti pravno dopuštena
 ČInidba mora biti određena ili bar odrediva

Sadržaj činidbe
 Davanje (dare)
 Činjenje (facere)
 Propuštanje (non facere)
 Trpljenje (pati)

Imovina
 Imovina u ekonomskom smislu jest skup dobara koja pripadaju određenom subjektu.
 Imovina u pravnom smislu jest skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih
jednim nositeljem.

Funkcije imovine
 Jamstvena funkcija – imovina dužnika pruža jamstvo vjerovniku za namirenje njegove
tražbine
 Olakšanje prometa – pomoću imovine omogućuje se da prava i obveze jednog
subjekta kao jedinstvo kolaju u prometu.

Karakteristike imovine
 Jedinstvenost – određeni pravni subjekt može imati samo jednu imovinu
 Identitet – imovina ostaje pravno jednaka samoj sebi makar se pojedini dijelovi
mijenjali

LIČNA NEIMOVINSKA DOBRA

LIČNA/OSOBNA NEIMOVINSKA DOBRA
 Fizička osoba: život, zdravlje, ugled, čast, dostajnstvo, ime, privatnost, sloboda...
 Pravna osoba: ime, poslovna tajna, sloboda privređivanja, ugled i dobar glas, čast

PRAVNI POSLOVI
 Pravni posao je očitovanje volje koje je, samo za sebe ili u vezi s drugim pravnim
činjenicama, usmjereno na postizanje dopuštenih pravnih učinaka.
 Među pravnim učincima koji se postižu pravnim poslom najvažniji su postanak,
promjena ili prestanak nekog građanskopravnog odnosa.

PRAVNI POSAO
 Kada kažemo da je pravni posao očitovanje volje, to znači da se kao strane mogu u
pravnom poslu pojaviti fizičke i pravne osobe.
 Međutim, pritom treba imati na umu da građanskopravno načelo stranačke
ravnopravnosti ne dopušta da se kod pravnog posla jedna strana prema drugoj odnosi
kao vlast.
 Da li je izdavanje upravnog akta, presude i sl. Pravni posao?
 Nije, jer stranke nisu jednake.

PRAVNI UČINAK
 Stranačko očitovanje volje treba proizvesti određeni pravni učinak. Taj se učinak
očituje kao osnivanje, promjena ili prestanak nekog subjektivnog prava.
 Pravni učinak koji subjekti hoće postići određenim očitovanjem volje mora biti
dopušten. Stoga delikt nije pravni posao.

VRSTE PRAVNIH POSLOVA

Imenovani i neimenovani
 U građanskom pravu i pravnoj praksi razvilo se vremeno više vrsta pravnih poslova.
Nekima od njih se ustalio sadržaj i pravnotehnički naziv pa ih stoga u teoriji nazivamo
imenovanim ili tipičnim pravnim poslovima.
 Osim tih pravnih poslova postoje i takvi kod koji se ni sadržaj ni naziv nisu ustalili i
tipizirali pa ih nazivamo neimenovanim ili atipičnim pravnim poslovima.

JEDNOSTRANI I DVOSTRANI PRAVNI POSLOVI

 Jednostrani pravni posao nastaje očitovanjem volje samo jedne strane.
Tipični primjer je testament
 Dvostrani pravni posao je onaj koji nastaje saglasnim očitovanjem volje dviju strana
koje stoje jedna nasuprot drugoj. Dvostrani pravni poslovi nazivaju se ugovori.

Inter vivos i mortis causa

 Pravni poslovi među živima jesu oni kod kojih pravni učinak nastupa još za života
strana.
 Pravni poslovi za slučaj smrt jesu oni kod kojih pravni učinak nastupa tek nakon smrti
strane koja je poduzela pravni posao.

Naplatni i besplatni
 Naplatni (onerozni) je onaj pravni posao kod kojeg se za činidbu traži učinjenje
protučinidbe.
 Besplatni pravni poslovi su oni kod kojih se za činidbu ne traži i ne daje protučinidba.
Najbolji primjer je poklon.

Komutativni i aleatorni
 Komutativni su oni pravni poslovi kod kojih su u vrijeme njegova sklapanja poznate
međusobne činidbe i stranačke ulogu.
 Aleatorni su oni pravni poslovi kod kojih u trenutku njihova sklapanja nisu u svemu
poznata prava i obaveze strana, ponekad niti njihove stranačke uloge, već se to čini
zavisnim od nekog vanjskog i neizvjesnog faktora.

Kauzalni i apstraktni
 Kauzalni pravni poslovi su oni kod kojih je kauza – pravno oblikovana gospodarska
svrha koja se pravnim poslom želi postići – naznačena kao bitan element pravnog
posla.
 Apstraktni pravni poslovi su oni kod kojih se cilj posla ne vidi iz samog posla.

Formalni i neformalni
 Formalni pravni poslovi su oni za koje je oblik određen, bilo propisom, bilo voljom
strana. Mogli bi se nazvati i pravnim poslovima obaveznog oblika.
 Neformalni pravni poslovi su oni za koje oblik nije određen odnosno nije obavezan.
Danas se od izrazom neformani pravni posao najčešće govori o usmenom obliku.

Sadržaj pravnih poslova

 1. Bitni sastojci (essentialia negotii)
 2. Prirodni sastojci (naturalia negotii)
 3. Slučajni sastojci pravnog posla (accidentalia negotii)
 Bitni ili esencijalni sastoji pravnog posla su oni koji su neophodni za nastanak nekog
pravnog posla.
 Prirodni su oni koji se podrazumijevaju jer proizlaze iz same prirode pravne stvari.
 Slučajni su takvi da vrijede samo ako ih strane ugovore.
 UVJET, rok i namet
Uvjet (condicio)
 Uvjet je nuzgredna odredba dodana pravnom poslu kojom se učinci pravnog posla
čine ovisnim o nekoj budućoj i neizvjesnoj okolnosti.
 ZOO je prihvatio definiciju ugovora pod uvjetom u članu 297 stav 1:
 Ugovor je sklopljen pod uvijetkom ako nastanak ili prestanak učinaka ovisi o
budućoj i neizvjesnoj činjenici.
Za uvjet je karakterističkno da je to odredba koju mogu pravnom poslu dodati samo
subjekti. To znači da se uvjet ne može odrediti propisom. Kad bi se uvjet kod
određenog pravnog posla određivao propisom u tom smislu da se on mora dodati
pravnom poslu, u istom trenutku takva bi odredba prestala postojati kao uvjet i
pretvorila bi se u pretpostavku.

Vrste uvjeta
 Odgodni (suspenzivni) uvjet odgađa učinak pravnog posla do vremena dok se uvjet
ne ispuni ili ne izjalovi.
 Ako se uvjet ispuni, nastaju učinci pravnog posla i to od trenutka njegova sklapanja,
osim ako iz zakona, naravi posla ili volej strana ne proizlazi što drugo.
 Primjer: dat ću ti 100KM ako položiš test

Vrste uvjeta
Raskidni (rezolutivni) uvjet je onaj uvjet čijim nastupom prestaju učinci pravnog
posla.
To znači da kod pravnog posla koi je sklopljen po draskidnim uvjetom učinak pravnog
posla nastua odmah, ali je trajanje tog učinka, dakle trajanje određenog pravnog
odnosa, ovisno o ispunjenju uvjeta.
Ako se uvjet ispuni, učinak tog pravnog posla prestaje, a ako se raskidni uvjet izjalovi,
učinak pravnog posla ostat će trajan.
Primjer: Poklonit ću ti knjigu, ali ukoliko ne položiš test, moraš mi je vratiti.

VRSTE UVJETA
 Afirmativan je onaj uvjet koji zahtjeva da se nešto dogodi.
To znači da ona buduća i neizvjesna okolnost, u slučaju udovoljavanja uvjetu, mora
nastupiti. Nastupom, odnosno nastankom te nove okolnosti mijenja se dosadašnje
stanje.
Primjer: ako položiš test
 Negativan je onaj uvjet koji zahtijeva da se nešto ne dogodi.
Prema tome, za negativni uvjet se traži da ne nastane ona buduća i neizvjesna
okolnost.
Primjer: ako ne položiš test

Podjela uslova:
potestativni, kazualni, mikstni
 Potestativan je onaj uvjet kod kojeg je ispunjenje one okolnosti koja je postavljena
kao uvjet ovisno o volji i odluci uvjetno ovlaštenog.
 Primjer: ako sutra odeš na ručak u restoran
 Kazualni je onaj uvjet kod kojeg uvjet ispunjenja ovisi o nekom prirodnom događaju,
ili volji nekog trećeg.
 Primjer: ako bude padala kiša, ako profesor dođe na ispit
 Mikstni je onaj uvjet čije ispunjenje ovisi o volji uvjetno ovlaštenog i o nekom
vanjskom događaju ili volji neke treće osobe.
 Primjer: ako se oženiš sa osobom A

NEPRAVI UVJETI
 Kod svih dosadašnjih uvjeta, pravih uvjeta, uvjet je uvijek buduća i neizvjesna
okolnost. Ako okolnost nije istovremeno buduća i neizvjesna, dakle ako nedostaje
jedan od tih elemenata, uvjet je samo nepravi uvjet.
 Vrste nepravih uvjeta:
 Nužni uvjet je onaj kod kojeg okolnost koja se treba dogoditi jeste buduća ali
nije neizvjesna
 Pravni uvjet je samo jedna od pretpostavaka potrebnih po propisu za postanak
nekog pravnog odnosa
 Nemogući uvjet je onaj koji se ne može ostvariti niti fizički niti pravno
 Nedopušteni i nemoralni uvjet

Djelovanje uvjeta
 Djelovanje uvjeta prati se kroz dva različita vremenska razdoblja:
 Vrijeme pendencije
 Ispunjenje uvjeta

Vrijeme pendencije i ispunjenje uvjeta

 Vrijeme pendencije je ono razdobolje koje počinje sklapanjem pravnog posla i traje
sve dok se uvjet ne ispuni, odnosno ne izjalovi. To je nakakvo viseće stanje, uvjet tu
kao da visi. U svakom slučaju to je razdobolje očekivanja i neizvjesnosti.
 Ispunjenje uvjeta je događaj kada se dogodila ona okolnost koja je bila predviđena u
dispoziciji. Prema tome, ispunjenje uvjeta znači kraj pendencije.

Rok (dies)
 Rok je također nuzgrednih sastojaka pravnog posla.
 Rokom se učinak pravnog posla ograničuje vremenom, tj. Učinak pravnog posla
nastaje tek od određenog vremena ili traje do određenog vremena.
 Prema navedenoj definiciji možemo razlikovati početne i završne rokove.
 Primjer za početne rokove: iznajmljujem ti stan od 15.12.2020.
 Primjer za završne rokove: iznajmljujem ti stan do 15.12.2020.

Podjela rokova
 Jednostavni su oni rokovi kod kojih nema neizvjesnosti. Određeni su kalendarski
odnosno kao dies certus an, certus quando (dan za koji je sigurno da će se dogoditi i
kad će se dogoditi) – 1.januar 2021.
 Složeni su oni rokovi koji u sebi sadrže element neizvjesnosti Zbog te neizvejnosti
smatraju se uvjetima - dies incertus pro conditione habetur. Stoga na učinak pravnog
posla djeluju kao uvjeti.
 Složeni rokovi mogu, ovisno o kombinaciji s elementom neizvjesnosti biti određeni na
nekoliko načina...
  Dies certus an, incertus quando, kao dan za koji je izvjesno da će se dogoditi, ali
neizvjesno kada
 Dies incertus an, certus quando, kao dan za koji je neizvjesno hoće li se dogoditi ali se
zna , ako se dogoi, kad će se dogoditi
 Dies incertus an, incertus quando, kao dan za koji je neizvjesno hoće li se i kada će se
dogoditi

Namet
 Namet ili nalog jest nuzgredna odredba dodana besplatnom pravnom poslu kojom se
stjecatelju nameće neka dužnost.
 Besplatni pravni posao?
 Namet se može dodati besplatnim pravnim poslovima među živima, oporuci ili
pravnim poslovima za slučaj smrti. Naplatnim pravnim poslovima ne može se dodati
namet. Tipičan besplatni pravni posao je darovanje.

Oblik očitovanja volje

Oblik očitovanja volje podrazumijeva različite oblike i različite mogućnost u kojima se
izražava unutarnja volja subjekta.
ZOO u članu 249. st. 1. određuje: ‘’Volja za sklapanje ugovora može se izjaviti riječima,
uobičajenim znakovima ili drugim ponašanjem iz kojeg se sa sigurnošću može zaključiti o
njenom postojanju, sadržaju i identitetu davatelj a izjave’’

Vrste očitovanja volje

 ZOO prihvata tradicionalne ali i savremene oblike očitovanja volje:
 Usmeno očitovanje volje
 Pismeno očitovanje volje
 Očitovanje volje znacima
 Očitovanje volje konkludentnim radnjama
 Šutnja

Metode potvrde pismene volje

 Potpis
 Paraf
 Faksimil
 Rukoznak
 Elektronički potpis

Šutnja
 Šutnja spada među oblike očitovanja volje.
 Član 265 stav 1 ZOO: Šutnja ponuđenika ne znači prihvat ponude
 Izuzeci postoje:
 Uobičajeno poslovanje
 Izvršavanje datog naloga
  Isključiva korist ponuđenog

Oblik pravnih poslova

 Pravni posao je stranačko očitovanje volje usmjereno na proizvođenje po pravu
dopuštenih učinaka. No da bi se volja mogla uvažiti, mora se na neki način, u nekom
obliku i očitovati.
 Pod oblikom pravnog posla podrazumijevaju se oni obici očitovanja volje u kojima se
može izraziti potpuni sadržaj pravnog posla.
 Moderno pravo je napustio staro rimsko načelo formalizma
 Spondeo – spondere

Oblici pravnih poslova

 Usmeni oblik pravnog posla
 Pismeni oblik pravnog posla
 Pravni posao sklopljen pred svjedocima
 Pravni poslovi uz učešće javnih tijela

Ciljevi i smisao oblika pravnih poslova

 Valjanost pravnog posla
 Utuživost pravnog posla
 Dokazivanje postojanja pravnog posla
 Upis u javni registar
Ništetnost pravnih poslova
Vježbe Uvod u građansko pravo
12.12.2020.

Valjani pravni poslovi

 Član 14 stav 3 ZOO, pretpostavke valjanosti:
 Pravna i poslovna sposobnost subjekata
 Valjano i saglasno očitovanje ovlje
 Moguća, dopuštena, određena ili odrediva radnja
 Dopuštena pobuda
 Ponekad određeni oblik pravnog posla
ZOO je prihvatio dvodiobu nevaljalih pravnih poslova na ništetne i pobojne.

Pojam Ništetnost
 Ništetni su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne učine koje bi, da su valjani,
trebali proizvesti.
 S njima se postupa kao da nisu sklopljeni – pravno ne postoje
 Ništetnošću se štite temeljna načela društvenog uređenja izražena u pravnim i
moralnim normama društva.

Nastupanje ništetnosti
 Ništetnost nastupa ex lege a sud pazi na nju ex officio
 Ništetnost nastaje ex tunc odnosno od samog trenutka sklapanja posla.

Razlozi ništetnosti
 Poslovna nesposobnost
 Nevaljanost i nesuglasnost očitovanja volje
 Nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost ili neodredivost činidbe
 Nedopuštene pobude
 Nedostatak potrebne forme

Poslovna nesposobnost
 Maloljetne osobe, osobe bez poslovne sposobnosti
 Za pravne osobe to su poslovi koji su sklopljeni izvan djelatnosti

Nevaljanost i nesuglasnost očitovanja volje

 Nevaljano je svako očitovanje volje koje nije učinjeno slobodno i ozbiljno, zatim ako
postoje drugi oblici nesuglasnosti između volje i očitovanja te ako očitovanja
ugovornih strana nisu saglasna.
 Svi ovi pojmovi su mane volje. Mana volje je nesklad između volje i očitovanja.

Mane volje
 Svjesni nesklad: osoba namjerno očituje nešto što uistinu neće
 Šala, simulacija, prijetnja i mentalna rezervacija
 Nesvjesni nesklad: osoba nesvjesno očituje ono što zista neće.
 Zabluda, neznanje, nesporazum i prevara

Nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost ili neodredivost radnje

 Član 270 ZOO: Kad je činidba nemoguća, nedopuštena, neodređena ili neodrediva,
ugovor je ništetan
Nemogućnost radnje
 Objektivna nemogućnost – niko ne može izvršiti
Npr. Ako posadiš paradajz na mjesecu, dat ću ti 10KM
 Subjektivna nemogućnost - ne izaziva ništetnost nego samo odgovornost dužnika za
neispunjenje preuzete obaveze

Nedopuštene radnje
 Zabranjeni pravni poslovi
 Nemoralni pravni poslovi
 Zelenaški pravni poslovi

Neodređenost ili neodredivost činidbe

 Pravni posao će biti ništetan ako je činidba neodređena ili neodrediva.
 Neodređena je ako poslom nije predviđeno dovoljno pojedinosti za individualizaciju,
pa dužnik ne zna pouzdano šta treba ispuniti vjerovniku.

Nedopuštenost pobude
Tri uslova:
1. Pobuda mora biti nedopuštena, a nedopuštena je kad je nedopuštena i činidba
2. Nedopuštena pobuda je bitno uticala na odluku jednog od ugovaratelja da stupi u
pravni posao
3. Drugi ugovaratelj je znao ili je morao znati da je pobuda kod drugog ugovaratelja
nedopuštena

Nedostatak pravnog oblika

 Notarski obrađena isprava za kupoprodaju nekretnina

Djelomična ništetnost
 Pravni posao može biti i djelomično ništetan.
 Član 324 ZOO: ništetnost neke odredbe ugovora ne povlači za sobom ništetnost
cijelog ugovora.
 Vrijedi samo u slučajevima kada ugovor može opstati bez te odredbe

Posljedice ništetnosti
 Ništetan pravni posao ne proizvodi nikakve pravne učinke osim posljedica
nevaljanosti
 Obaveza restitucije
 Naknada štete
Član 327 ZOO: svaka zainteresovana osoba može pozivati na ništetnost

Zadatak
 Primjer kako šala, simulacija, mentalna rezervacija, zabluda ili slična mana volje
mogu uticati na ništetnost pravnog posla.

Pobojnost
1. Pojam
 Pobojni (relativno ništetni) pravni poslovi proizvode pravne učinke kao i valjani,
ali se mogu, iz propisima predviđenih razloga i u predviđenom roku, poništiti.
 Sud ne pazi na pobojnost po službenoj dužnosti, nego samo na zahjev ovlaštene
osobe.
 Pobojnost, kao sankcija, odnosi se na zaštitu ličnih a ne društvenih interesa.
2. Razlozi pobojnosti
 Ograničena poslovna sposobnost
 Manje volje
 Povreda načela jednake vrijednosti činidaba
 Pravna radnja dužnika na štetu vjerovnika

2.1. Ograničena poslovna sposobnost

Samo u slučajevima kada ograničeno sposobna osoba sklopi pravni posao bez
zahtijevanog odobrenja zakonskog zastupinika, a takvo odobrenje ni naknadno
ne uslijedi.
Saglasnost ---- pravni posao ---- Odobrenje

2.2. Mane volje

 2.2.1. Prijetnja
 Psihička prisila (vis compulsive) – pobojnost
 Fizička sila (vis absoluta) – ništetnost

 Jedna strana ili neko treći, stavljanjem u izgled nekog zla, izazove opravdani
strah kod druge strane zbog čega ova sklopi određeni pravni posao.

 Strana koja je pod prijetnjom sklopila pravni posao ima pravo tražiti
njegovo poništenje ukoliko dokaže:
 da su joj druga strana ili treća osoba prijetile prije ili u toku sklapanja
posla
 da je prijetnja bila nedopuštena
 da je prijetnja izazvala opravdani strah

 2.2.2. Zabluda
Zabluda (error) je pogrešna predodžba o nekoj okolnosti.
Vrste zabluda:
 zabluda o pravu (error iuris)
 Zabluda o činjenicama (error facti)
  Zabluda u motivu (error in motivo)
Zabluda u pravu se ne uvažava
Zabluda o činjenicama e ne uvažava
Zabluda u se ne uvažava
Pravnoposlovna zabluda je zabluda koja se odnosi na elemente pravnog posla,
iznimno i na motive preuzimanaj obaveza.

 2.2.3. Prevara
 Jedna strana izazove zabludu kod druge ili je održava u zabludi s namjerom da je time
navede na sklapanje pravnog posla
 Reklama se ne smatra ozbiljno jer se ne uzimaju suviše ozbiljno

 2.2.4. Povreda načela jednake vrijednosti radnji

 Prekomjerno oštećenje nastaje kada u vrijeme sklapanja naplatnog pravnog posla
postoji očiti nerazmjer između radnje i proturadnje.
 Oštećena strana može zahtiejvati poništenje ugovora ako u vrijeme sklapanja ugovora
nije znala niti morala znati za pravu vrijednost radnje.
 ZOO?
 2.2.5. Pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika
 ZOO 280

Paulijanske tužbe
Tužba kojom se pobija radnja dužnika na štetu vjerovnika

Dolozna paulijanska tužba

 Actio Pauliana dolosa
 Posebna pretpostavka je namjera dužnika da poduzetom radnjom ošteti vjerovnika
 Znanje dužnika da radnjom šteti vjerovniku mora postojati u vrijeme poduzimanja
radnje, a ako je pravni posao, u trenutku njegova sklapanja
 Naknadno saznanje ne škodi – mala fides superveniens non nocet

Kulpozna paulijanska tužba

 Actio Pauliana culposa
 Dužnik nije znao ali je u trenutku preduzimanja radnje odnosno sklapanja pravnog
posla mogao znati da poduzetim raspolaganjem šteti vjerovniku
 Postupanje bez dužne pažnje (dobar domaćin, dobar privrednik)

Porodična paulijanska tužba

 Actio Pauliana familliaria
 Dužnik sklopi pravni posao u korist svog bračnog druga ili srodnika a na štetu
vjerovnka

Kvazi paulijanska tužba

 Namijenja pobija ju besplatnih pravnih poslova i radnji kojima je izvršeno besplatno
raspolaganje u korist treće osobe
 Ugovor o daru, beskamatni zajam, odricanje od nasljedstva
 Vjerovnik ovdje dokazuje besplatnost raspolaganja
 Zadatak
 15-godišnja Alfa dolazi u zlataru da kupi rođendanski poklon za svoju mamu. Uštedila
je 150KM i odlučila je da joj kupi zlatnu ogrlicu.
 Prodavač Beta obradovao se njenoj posjeti, i rekao joj je da ima baš takvu ogrlicu, te
je ponudio pozlaćenu ogrlicu, koja se Alfi dopala, po cijeni od 140KM.
 Alfa je sva sretna kupila ogrlicu i otišla da je pokloni mami. Mama se zaista
obradovala ali je uočila da ogrlica nije pravo zlato.
Alfa se razočarala. Koja su Alfina prava?