1.

Pojam i načela građanskog prava,

Građansko pravo je grana prava koja kao skup pravnih pravila uređuje odnose
pravnih subjekata povodom stvari, činidba, imovine I njihovih osobnih neimovskih
dobara.
Načela su: načelo stranače dispozitivnosti, stranačke ravnopravnosti, imovinske
sankcije i načelo prometnosti ili prenosivosti imovinskih subjektivnih prava.

2. Odnos građanskog prava prema drugim granama prava,

Građansko pravo- trgovačko pravo – jedna dualistička-sastoji se u potpunom
odvajanju trgovačkog od građanskog prava.
Monistička- prema njoj se zadržava jedinstvenost građanskog prava za sve vrste
subjekata i pravnih poslova.
obiteljsko pravo, radno pravo, upravno pravo i neđunarodno privatno pravo

3. Izvori građanskog prava! To su propisi, pravni običaji, sudska praksa i pravna znanost.

4. Pojam i postanak građanskopravnog odnosa? Građansko pravni odnos je onaj

društveni odnos koji je uređen pravnim pravilima građanskog prava. U prvom redu se
javlja kao faktični i materijalni odnos. Materijalno društveni odnos postaje
građanskopravnim odnosom istom onda kada ga građansko pravo prizna i uredi.

5. Pravne činjenice (pretpostavka, pravna osnova, presumpcija, fikcija),

Pretpostavka je pravna činjenica koja je kao činjenica realno nastala u stvarnosti a
potrebno je da bi nastao promjenio se ili prestao određeni građansko pravni odnos.
(npr. pretpostavka je da onaj koji ostavlja testament umrijeti i nasljednici naslijediti
imovinu ostavitelja
Pravna osnova je ona bitna pretpostavka za koju se veže postanak, promjena ili
prestanak subjektivnih građanskih prava.
Iz toga slijedi da je pravna osnova ona činjenica oko koje se grupišu sve druge
potrebne pravne činjenie. Zato ona daje i određuje karakter samog građanskopravnog
odnosa.
presumpcija- je takva pravna činjenica koja se smatra dokazanom dok se ne dokaže
protivnom
fikcija-je pravna činjenica za koju se zna da se uopće nije dogodila ili da se nikada
neće ni dogoditi ali se uzima kao da se dogodila da bi mogao nastati promjeniti se ili
prestati neki građansko pravni odnos.

6. Pravna sposobnost je svojstvo biti nositeljem prava i obaveza. Pravna sposobnost je

osnovno svojstvo pravnog subjekta. On ne može postojati bez pravne sposobnosti.
Stoga, kad bi se nekom pravnom subjektu oduzela pravna sposobnost, on bi tog
trenutka prestao biti pravni subject. Ako bi se to učinilo fizičkoj osobi, takav bi čovjek
s pravnog gledišta postao stvar.

7. Poslovna sposobnost je svojstvo da se svojim vlastitim aktivitetom vlastitim

očitovanjem svoje volje stiču prava i obaveze. Pravna i poslovna sposobnost nisu ni
prava ni dužnosti. To su svojstva: osoba se može odrećo svojih subjektivnih prava ali
se ne može odreći svojih svojstava.
8. Deliktna sposobnost-Deliktna sposobnost je svojstvo pravnog subjekta da bude
odgovoran za svoja protupravna djelovanja. Dok se za poslovnu sposobnost traži
relevantna volja učinioca, za deliktnu sposobnost se traži određeni stepen svijesti

9. Pojam, postanak i prestanak fizičke osobe! Živ čovjek kao subject prava, naziva se
fizičkom ili prirodnom osobom. Fizička osoba postaje rođenjem. To znači da dijete
čim se rodi, dobija pravnu sposobnost. Fizička osoba prestaje smrću. Kao što fizička
osoba dobija rođenjem pravnu sposobnost, tako isto tu sposobnost gubi smrću.

10. Pojam, postanak i prestanak pravne osobe, Pravna osoba je društvena tvorevina kojoj
je pravni poredak priznao pravnu sposobnost. Priznavanje pravne sposobnosti
pojedinim društvenim tvorevinama javilo se kao posljedica određenih zahtjeva koje je
donio razvoj privrednog i društvenog života.Pravna osoba može prestati nekim
propisom ili pak aktom državne vlasti ili usred stečaja ili likvidacije.

11. Stupnjevi poslovne sposbnosti fizičke osobe: puna poslovna sposobnost, ograničena
poslovna sposobnost, djelimična poslovna sposobnost i poslovna nesposobnost.

12. Pravna, poslovna i deliktna sposobnost pravne osobe, Pravna sposobnost pravne
osobe-pravna osoba ima posebnu pravnu sposobnost i djeluje u okviru onoga što joj je
određeno. Ima svoj cilj a za njegovog postizanje mora se nužno javljati kao nositelj
određenih prava i obaveza. Poslovna sposobnost pravne osobe-Pravna osoba mora
imati mogućnost izraziti svoju volju tzv dinamičku volju. Ta volja koju treba pravni
subjekt izraziti prigodom konrektnog raspolaganja svojim pravima i obavezama.
Deliktna sposobnost pravne osobe-kao što fizička osoba može povrijediti ugovornu i
zakonsku obvezu kao što može počiniti tzv građanski delikt tako isto i pravna osoba
može počiniti te vrste štetnih radnji.

13. Pojam stvari i dioba stvari Pod stvarima u građanskopravnom smislu razumijevaju se
materijalni dijelovi prirode koji se mogu osjetilima primjetiti koji su prostorno
ograničeni i koji postoje u sadašnjosti ili za njih postoje pretpostavke da će doista
nastati u budućnosti. Dioba se dijeli na: dioba stvari po kriteriju prometnosti (stvari u
prometu, stvari ograničene u prometu, stvari izvan prometa), dioba stvari po kriteriju
prirodnih svojstava (pokretne i nepokretne stvari), zamjenjive i nezamjenjive stvari,
potrošne i nepotrošne stvari, djeljive i nedjeljive stvari

14. Dioba stvari po kriteriju prometnosti! Stvari u prometu-stvari koje su u slobodnom

prometu mogu u njemu nesmetano cirkulirati. One mogu biti objektom svih prava i
obaveza. Stvari ograničene u prometu-to su stvari koje bi mogle biti objekti prava i
pravnih poslova kao i stvari u neograničenom prometu, ali se iz određenih socijalnih,
zdravstvenih ili političkih razloga njihov promet ograničuje. Stvari izvan prometa- to
su stvari koje uopće nemogu biti objekt imovinskih prava ili nemogu biti objekt
pravnih poslova.

15. Dioba stvari po kriteriju prirodnih svojstava Pokretne stvari-pokretne su one stvari
koje mogu mjenjati položaj u prostoru a da se pri tom ne uništi njihova bit, odnosno da
 se time ne promjeni njihova struktura. Nepokretne su one stvari koje ne mogu mjenjati
položaj u prostoru a da im se kod toga ne uništi bit ili ne promjeni struktura.

16. Dioba stvari po kriteriju po faktoru zamjenjivosti! Zamjenjive stvari- su one koje se u
prometu određuju po vrsti, rodu, broju, mjeri itd. Npr: žito, vino, voda. Nezamjenjive
stvari- su one koje u prometu dolaze kao strogo određena pojedinost, individualnost.

17. Dioba stvari po kriteriju po faktoru potrošnosti! Potrošne stvari- su one stvari koje se
jednokratnom upotrebom unište ili im se vidljivo smanji supstancija. Nepotrošive
stvari- su one koje se prvom uobičajenom upotrebom ne unište niti im se smanji
supstancija. Razlika između potrošnih i nepotrošnih stvari dolazi u obzir kod onih
pravnih instituta preko kojih se omogućuje upotreba ili korištenje tuđe stvari uz
obvezu vraćanja iste stvari. Npr: ovdje se mogu dati samo nepotrošne stvari.

18. Dioba stvari po kriteriju po faktoru djeljivosti! Djeljive su one stvari koje se mogu
rastaviti na više istovrsnih djelova tako da im se ne uništi prvobitna bit ili im se
nerazmjerno ne manji vrijednost. NPr, ploča čokola je djeljiva stvar. Nedjeljive stvari
su one stvari kod kojih bi se diobom uništila njihova bit ili bi im se nerazmjerno
umanjila vrijednost. Npr. žive životinje, dijamant i slično.

19. Odnos između pojedinih stvari: jednostavne i sastavljene! Jednostavne stvari su one
koje po shvaćanju u običnom životu i prometu čine jedinstvo. Nazivaju ih i
jedinstvenim stvarima. Sastavljene su stvari one koje nastaju spajanjem jednostavnih
odnosno samostalnih stvari u jednu novu cjelinu ali tako da upotrebljeni dijelovi ne
gube svoju dosadašnju fizičku opstojnost.

20. Plodovi i vrste plodova

21. Pojam i karakteristike činidbe,

22. Sadržaj činidbe,

23. Pojam i vrste pravnih poslova,

24. Tri vrste elemenata pravnih poslova,

25. Pojam uvjeta,

26. Suspenzivni uvjet,

27. Rezolutivni uvjet,

28. Rok
29. Oblici očitovanja volje,

30. Oblici pravnih poslova,

31. Pojam i karakteristike ništetnih poslova,

32. Poslovna nesposobnost kao razlog ništetnosti pravnog posla

33. Nevaljanost i nesuglasnost očitovanja volje kao razlog ništetnosti pravnog posla,

34. Nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost ili neodredivost činidbe kao razlog

ništetnosti pravnog posla,

35. Nedopuštenost pobude kao razlog ništetnosti pravnog posla,

36. Nedostatak potrebne forme kao razlog ništetnosti pravnog posla,

37. Djelomična ništetnost,

38. Ko i u kojem roku može isticati niđtetnost pravnog posla,

39. Posljedice ništetnosti pravnih poslova,

40. Pojam i karakteristike pobojnih poslova,

41. Ograničena poslovna sposobnost kao razlog pobojnosti pravnog posla,

42. Mane volje kao razlog pobojnosti pravnog posla,

43. Povreda načela jednake vrijednosti činidaba kao razlog pobojnosti pravnog posla,

44. Pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika,

45. Posljedice pobojnost pravnih poslova,

46. Konvalidacija i konverzija,

47. Načini stjecanja prava,

48. Gubitak prava,

 49. Pojam, pretpostavke i rok zastare prava,

50. Zastoj, prekid i učinak zastare.