KLASIFIKACIJA DRŽAVE- oblik vladavine, državno uređenje, politički sistem, centralizacija kroz

decentralizaciju
VRSTE DRŽAVNIH OBLIKA- republika, monarhija, demokracija, autokracija
POLITIČKI SISTEM- oligarhija, demokratija (hijerarhija)
MONARHIJA je oblik državne vladavine na čijem se čelu nalazi monarh.
AUTOKRATIJA je oblik političkog režima u kojem vlada manjina. Vrste autokratije su formalna i stvarna
autokratija.Formalna autokratija je politički poredak u kome državni organi ne zavise od volje naroda. Primjer
formalne autokratije je biranje u Iranu i cara u Japanu do završetka II svjetskog rata.Stvarna autokratija je gdje
vlada manjina, samo formalno postoje demokratkse institucije. Npr. Panama (u SAD) je bila oblik ove autokratije.
Ovdje postoji zakonodavni organ ali ne predstavlja narod.
ARISTOKRATIJA- vlast ne pripada jednom već da pripada grupi
REPUBLIKA je suprotno od monarhije, šef države (predsjednik) dolazi na vlast putem izbora na određeno vrijeme
(mandat) te podliježe političkoj i pravnoj odgovornosti. Republika se dijeli na: ograničene i neograničene i
individualna i kolegijalna. Ograničena i neograničena polazi od prava koja predsjednik ima, po pravilu republike su
ograničene. Zakonodavno tijelo je uvjek jače jer oni mogu dati predsjedniku neke ovlasti samo ako se oni usaglase.
Individualna i kolegijalna se zasniva na sastavu organizacije šefa države. U individualnim republikama šef države je
jedna ličnost a u kolegijalnim državama na čelu se nalazi kolegijum.
OBLIK DRŽAVNE VLADAVINE (PRINCIP PODJELE VLASTI)- predsjednička, parlamentarna i mješovita
DEMOKRACIJA je oblik političkog poretka u kome vlast vrši narod. Postoje 2 vrste osnovne podijele demokratije
a to su ekonomska demokratija i buržoaska (ili kapitalistička) demokratija. Demokracija se djeli na 3 sistema: jedno
partijski, dvopartijski i više partijski.
ELEMENTI DEMOKRACIJE: izgrađena politička svjest građana, materijalna neugroženost građana,
demokratska pravila i mehanizmi u političkom sistemu i temeljne slobode i prava čovjek građanina.
DIKTATURA je oblik vladavine u kojoj šef države dolazi na funkciju nasilno i porotupravno, vlada neodređeno
vrijeme i političko pravno je neodgovoran.
DVA OSNOVNA OBLIKA DRŽAVNOG UREĐENJA-složena i unitarna država

BIH je prema državnom uređenju složena država a OBLICI SLOŽENE DRŽAVE su personalna , realna unija,
konfederacija i federacija
DECENTRALIZACIJA je odnos centralnih i necentralnih organa, nije utemeljen na hijerarhiji, poslovi centralnih
organa su preneseni na necentralizovane organe
CENTRALNI ORGANI u decentralizovanim državama – daju smjernice u radu lokalnih organa i nadziru
zakonitost njihovog rada. Razni oblici državnog uređenja su različito tipične mjere centralizacije.
Šta je Necentralna vlast. To je opština gdje se njena vlast prostire na opštine, a sad tu postoje dvojbe, da li su
kantoni centralna vlast.
FEDERACIJA je savezna država i to je samo jedna država. Ima: Ustav, ima teritoriju, stanovništvo ima vlast, ima
savezne organe, neposredna zastupljenost i federalnih jedinica građana u saveznoj državi, izvršavanje saveznih
pravnih akata od strane savezne vlasti, odluke se donose većinom glasova
KONFEDERACIJA je savez država, više država. Imaju: ima međunarodni ugovor, nema zajedničko stanovništvo,
teritoriju nema ni vlast iz prostog razloga zato što se satoji od više država i svaka država koja je pristupila
konfederaciji ima svoju i stanovništvo i teritoriju ali ona potpisom međunarodnog ugovora pristala da uđe u savez
država, ima skupštinu država, ima zastupljenost samo država,primjena pravilama država članicama konfederacije,
odluke se donose jednoglasno- sve države članice se moraju usaglasiti. Najviši pravni akt u konfederaciji je
međunarodni ugovor.
Kome pripada suverenost u Federaciji? Pripada savezu. Uvjek suverenost u složenoj državi koja se zove
federacija pripada savezu tj. saveznim organima.
DRŽAVNA DJELATNOST su poslovi viši državnih organa koji imaju neke važne sličnosti. NAJVAŽNIJA
PODJELA-OBLICI DRŽAVNIH DJELATNOSTI : zakonodavna djelatnost, upravna djelatnost i pravosudna
djelatnost I izvršno politička
ZAKONODAVNA DJELATNOST- je nastalo uz potrebe da se općim unapred propisanim pravilima pravnim
normama reguliše cjelokupna djelatnost državnih organa kao i građana.
UPRAVNA DJELATNOST je nastala iz potrebe za donošenje pojedinačnih pravnih akata. Ovi akti određuju
konkretne pravne radnje konkretnog subjekta, kao i potrebu za izvršenje tih radnji neposredno od strane državnih
organa što se zove uprava. Bez uprave ne može postojati nijedna država.
PRAVOSUDNA DJELATNOST-potrebno je da postoji organ koji će se ocjeniti da li su pojedinačna pravna
pravila koje je donio organ uprave kao i konkretne materijalne radnje ljudi u skladu sa općim pravilima ili ne.

IZVRŠNO POLITIČKA DJELATNOST- kao zasebna djelatnost se naziva egzekutivom. U ovu djelatnost spadaju
svi poslovi šefa države i ne samo da obavlja izvršno-političku djelatnost nego na sebe preuzima i zakonodavnu,
upravnu i sudsku djelatnost.

POLITIČKO IZVRŠNI ORGANI izvršavaju zakone

POLITIČKO ODLUČUJUĆI ORGANI donose političke odluke i više pravne norme kojima se vodi svakodnevna
unutrašnja i vanjska politika.

PREDSJEDNIČKI SISTEM- predstavnik ovog sistema je SAD. Checks and balances system kočnica I ravnoteža,
uzajamno ograničavanje vlasti, PRedsjednik I kongres se imenuju na različitim izborima. Zakonodavni organ je
kongres. On se sastoji od 2 doma, predstavnički I senat. Uloga predsjednika je odvojena od kongresa. Njega ne bira
kongres već elektori. Predsjednik je šef izvršne vlasti ali ima neki značajni prava u odnosu na kongres. Ima pravo
veta I to 2 vrste, mini ili đepni vwto

PARLAMENTARNI SISTEM ovdje je važnost parlamenta. Ovlaštenja u ovom sistemu su: Vlada ima pravo na
raspuštanje parlamenta I nositelj je zakonodavne inicijative u parlamentu. Parlament donosi zakone koje vlada
izvršava I daje odobrenje budžeta.

MJEŠOVITI SISTEM Predsjednički+parlamentarni, Vlada je odgovorna i predsjedniku i parlamentu

Predsjednik: Proglašava vanredno stanje, Utiče na konstituisanje i rad vlade, Organizaciono i funkcionalno
nezavistan od rada parlamenta i vlade

NABROJATI PROMJENE DRŽAVNO PRAVNOG PORETKA- reforma, revolucija, puč, državni udar

NA KOJI NAČIN SE OGRANIČAVA SUVERENA VLAST: ustavom, ustavnim pravima I slobodama čovjeka.

OBLIK DRŽAVNE VLASTI U KOJEM POSTOJE 2 PRINCIPA

ODNOS IZMEĐU ZAKONODAVNE I IZVRŠNO SUDSKE VLASTI IMA 2 PRINCIPA princip jedinstva
vlasti I princip podjele vlasti

INICJATIVA je prijedlog za donošenje odluka.

OPĆE NARODNI SKUP je skup svih građana koji na skupu donose odluke. Ova vrste demokratije se naziva
narodnom skupštinom.

GLASANJE VAN SKUPA- je izražavananje volje putem odgovarajući sredstava. Ova forma se naziva
referendumom

GLAVNA DEMOKRATSKA PRAVA svakog čovjeka je- pravo glasa, pravo opoziva I pravno kandidiranja.

DESPOTIJA znači apsolističku vladavinu jednog lica ili grupe lica.