Politika akademija Novo drutvo 2010.

Program Politika ekonomija za politiare

Politika ekonomija financijskih kriza

Kristijan Kotarski, Mag. pol

FPZG

Supetar, 24. - 26. rujna 2010.

 Nakon Drugog svjetskog rata produbljivanje i promicanje meupovezanosti nacionalnih

ekonomija spadalo je u strateki prioritet SAD-a i njegovih saveznika, a tijekom 1970-ih
meupovezanost se nije samo oitovala u realnoj ekonomiji, ve i u rastuem financijskom
sektoru
Ekspanzija i kontrakcija nacionalnih ekonomija vezana uz poremeaje u financijskom
sektoru uvijek je bila sastavni dio procesa kapitalistike proizvodnje, ali je njihova
uestalost nakon 1970-ih bez presedana

Drave koje sudjeluju u globalnom financijskom sistemu uvijek su suoene s trilemom

otvorene ekonomije koja ukljuuje odabir dva od tri cilja ekonomske politike: fiksni
devizni teaj, nezavisna monetarna politika, mobilnost kapitala

Kombinacija fiksnih deviznih teaja i mobilnost kapitala bila je karakteristina za doba

zlatnog standarda, fiksni devizni teajevi i nezavisna monetarna politika bili su sastavno
obiljeje brettonwoodskog sustava

Izvor: http://www.lse.ac.uk/collections/globalDimensions/seminars/trade/rodrik1.htm

Izvor: Ravenhill, 2007

Izvor: http://www.lse.ac.uk/collections/globalDimensions/seminars/trade/rodrik1.htm

 Najveim potencijalnim trokovima mobilnosti kapitala smatra se gubitak politike

autonomije te financijska ranjivost i mogunost nastanka krize (primjer Kine i njezino
oklijevanje da renmimbi uini konvertibilnim)

Previranja u financijskom sektoru esto imaju temeljit utjecaj na mehanizme koji

stvaraju i ukidaju radna mjesta, a utjeu i na nain na koji se stvaraju dobra i usluge

Sve vea meupovezanost nacionalnih ekonomija ini rizik prelijevanja krize iz zemlje
u zemlju veim vlade suoene s novim izazovom koji moe nagristi njihov legitimitet u
sluaju loeg kriznog menadementa

Posljedice financijskih kriza bacaju sjenu na uvrijeenu doktrinu da puna liberalizacija

kapitalnih tokova
trgovina

omoguava maksimalizaciju koristi koje nudi globalna slobodna

 U sklopu brettonwoodskog sustava cilj je bio postii ekonomski rast uz stabilnost cijena
te punu zaposlenost i to zahvaljujui slobodnijim transakcijama uz konstantnu mogunost
intervencije

Nakon Drugog svjetskog rata John Ruggie isticao je vanost ugraenog liberalizma
meunarodne trine sile bile su ograniene prioritetom nacionalnih ekonomija da se
odri puna zaposlenost i izgradi drava blagostanja

Preferencije politikih elita poele su se mijenjati poetkom 1960-ih budui da su se

mijenjale i preferencije birake baze TNC i banke trae mogunosti za novi profit, vlade
ele internacionalizirati plasman obveznica

Privatni financijski tokovi poeli su sve vie dobivati na vanosti u odnosu na javne
financijske tokove

Izvor: Ravenhill, 2007

OPI MODEL FINANCIJSKIH KRIZA (Minsky)

Financijske krize poinju iznenadnom promjenom u cijenama kljunih financijskih
instrumenata, kao rezultat promjene u oekivanjima trinih sudionika

Govorei o financijskim mjehurima najlake ih je definirati kao kupnju nekog oblika

imovine, i to ne zbog stope prinosa na tu investiciju, ve u oekivanju da e se dotina
imovina moi preprodati nekome drugome po vioj cijeni
Opi model Hymana Minskog ukazuje na prociklike promjene u ponudi kredita, koja se
poveava kada je gospodarstvo u usponu i smanjuje tijekom usporavanja
Tijekom ekspanzije investitorima je rastao optimizam glede budunosti, te su revidirali
na vie svoje procjene profitabilnosti i poeli uzimati zajmove (euforija)

U isto vrijeme zajmodavatelji su ublaavali svoje procjene rizika pojedinih investicija i

smanjivala se njihova nesklonost riziku

 Minsky je vjerovao da su prociklika poveanja ponude kredita u dobrim vremenima i

smanjenje ponude kredita u ekonomski manje poletnim vremenima vodili krhkosti
financijskih aranmana Minskyjev trenutak obiljeava pretjerana potranja za
gotovinom kako bi se zatvorile dunike pozicije

On je takoer tvrdio da zbivanja koja dovode do krize poinju pomaknuem, nekim

egzogenim okom koji je nanesen ekonomskom sustavu
Ako je ok dovoljno velik i rasprostranjen, ekonomske e se perspektive i oekivane
prilike za profit poboljati u barem jednom vanom sektoru gospodarstva poveava
se udio profita u BDP-u

Poetkom 1980- ih korporacijski je profit u SAD-u iznosio 3% BDP-a, potkraj 1990-ih

taj se omjer poveao na 10%

Dakle, vano pitanje ekonomske politike svodi se na kontrolu kredita od banaka i

drugih davatelja kredita

 Razvija se proces slijeenja

predvodnika kad tvrtke i kuanstva vide da drugi

profitiraju pekulacijskim kupnjama banke mogu poveati svoje zajmove raznim
skupinama zajmoprimatelja jer nisu sklone prepustiti trini udio

MANIJA - naglaava iracionalnost

MJEHUR - rije nagovjetava da e se neke vrijednosti s vremenom rasprsnuti
(odsustvo kvalitetnih fundamentalnih pokazatelja)
PANIKA die Letzten beissen die Hunde

Razdoblje snanog rasta temeljenog na zaduivanju u svrhu financiranja privatne

potronje umjesto rasta generiranog javnom potronjom i raspoloivim dohotkom
privatnog sektora naziva se menaderski kapitalizam

Minsky je razlikovao tri vrste financija financije hedinga, pekulacijske financije i

Ponzijeve financije na osnovi odnosa izmeu poslovnog dohotka pojedinanih
zajmoprimatelja i njihovih plaanja u servisiranju dugova

1. Tvrtka je u skupini financija hedinga ako je njezini oekivani poslovni dohodak vie
nego dovoljan da plati kamatu i predvieno smanjenje zaduenosti

2. Tvrtka je u skupini pekulacijskih financija ako je njezin oekivani poslovni dohodak

dovoljan da moe platiti kamatu na svoju zaduenost , meutim tvrtka mora koristiti
novac od novih zajmova da otplati djelomine ili cijele iznose to ih duguje na temelju
dospjelih zajmova

3. Tvrtka je u skupini Ponzijevih financija ako njezin oekivani poslovni dohodak

vjerojatno nije dovoljan da plati cijelu kamatu na svoju zaduenost u predvienom roku
dospijea (tvrtka stoga mora ili poveati svoju zaduenost ili prodati dio imovine)

Gdje e zajmoprimatelji dobiti novac da nam plaaju kamatu ako ih mi prestanemo

opskrbljivati novcem u obliku novih zajmova?

DUGOVNO-DEFLACIJSKA TEORIJA (Fisher)

Fisher je dugovno-deflacijsku teoriju bazirao na meudjelovanju dvaju faktora: poetnoj

situaciji prezaduenosti i dinamikom procesu smanjenja cijena
U toj situaciji, manji ok je dovoljan da potkopa povjerenje i dunika i vjerovnika i da
vodi prvom valu likvidacije dugova
urba za likvidacijom dugova vodi prodaji pod svaku cijenu i posljedino snanom padu
cijena dionica i kontrakciji bankarskih depozita (deflacija je aktivirana)

Pokuaj pojedinaca i banaka da smanje svoj dug aktivira dinamiki proces koji je
pogorao situaciju u realnim pokazateljima, vodei financijskom kolapsu

Dolazi do vala bankrota koji jo vie smanjuju cijene, a ope smanjenje cijena takoer
teti poduzetnicima koji nisu bili zadueni jer su njihove prodajne cijene padale bre od
trokova, smanjujui profit

Smanjenje outputa, zaposlenosti i profita

uzrokuje pad povjerenja i pesimizam

to dovodi do ope navale prema novcu

smanjena cirkulacija novca; smanjenje razine cijena; smanjena potronja

VRSTE FINANCIJSKIH KRIZA

Valutna kriza je poremeaj na valutnom tritu u kojem pekulativni napad na valutu vodi
devalvaciji i/ili situaciji da monetarne vlasti brane teaj prodajom svojih deviznih rezervi i/ili
podiu kamatnu stopu

Valutne krize uzrokuju pritisak na deprecijaciju postojeeg deviznog teaja

Investitori poinju kolektivno prodavati svoje investicije denominirane u toj

valuti

Valutna kriza predstavlja mnogo vie od uspjenog napada i

deprecijacije deviznog teaja
Rizik deviznog teaja nastaje kada se vrijednost transakcija poduzea moe promijeniti
ukoliko se devizni teaj promijeni

 Transakcijski tip rizika nastaje kada poduzee pristaje danas na odreenu transakciju
koja e se izvriti u stranoj valuti u budunosti po deviznom teaju aktualnom u to
vrijeme

Translacijski tip rizika nastaje kada neko poduzee ima dio svoje imovine ili obveza
denominiranih u stranoj valuti (pripremajui godinja izvjea poduzee mora konvertirati
svu imovinu i obveze denominirane u stranoj valuti u domau valutu)

Valutna kriza nastaje kao posljedica strukturnih uzroka (unutarnja i vanjska

neravnotea; deficiti na tekuem raunu bilance plaanja ili fiksni devizni teajevi koji se
ne prilagoavaju promjenama temeljnih makroekonomskih pokazatelja (jaz nominalnog i
realnog teaja)

Bankarska kriza je situacija u kojoj problemi u bankarskom sustavu uzrokuju

propadanje domaih banaka i obino sile dravu da za sanaciju takvog stanja utroi
puno novca poreznih obveznika

 Uzroci bankarske krize najee su veliki plasmani rizine aktive koja se promjenom
okolnosti ne moe naplatiti u potpunosti pa banka postaje nesolventna, a uzrok vrlo
esto treba traiti i u glasinama da je neka banka nesolventna (samoispunjavajue
proroanstvo)
Suvremena povijest financijskih kriza obiljeena je s dvije vrlo vane injenice u
trenutku kada financijska trita nadilaze svoje politike i pravne okvire asimetrija
informacija poveava rizik financijskih kriza koje pak naroito pogaaju zemlje u
razvoju

Posljednja vrsta financijske krize je dunika kriza ili situacija u kojoj zemlja ili grupa
zemalja ne moe otplatiti svoje vanjske dugove (uestalo nadovezivanje fiskalne krize
na postojeu financijsku)

STANJE DUGA
1. Odnos ukupnog inozemnog duga i bruto domaeg proizvoda D/BDP
2. Odnos ukupnog duga i izvoza robe i usluga D/X
3. Odnos meunarodnih priuva i ukupnog inozemnog duga R/D
4. Odnos kratkoronog i ukupnog inozemnog duga KD/D
5. Odnos multilateralnog prema ukupnom inozemnom dugu MD/D)

KLJUNI UZROCI AKTUALNE FINANCIJSKE KRIZE

Globalna neravnotea koja je oita iz injenice da globalni deficiti/suficiti tekueg

rauna bilance plaanja ine 8 % globalnog BDP-a (npr. odnos Kine kao proizvoaa i
kreditora i SAD-a kao potroaa zadnje instance) da nije bilo tih deficita u SAD-u
sigurno ne bi dolo do mjehura na tritu nekretnina tolikih razmjera

Niske kamatne stope koje su stimulirale nekontrolirano kreditiranje te je u nekoliko

posljednjih godina dolo do dvostruko breg rasta novane mase na globalnoj razini
od rasta globalnog BDP-a rastu bilance sredinjih banaka (2002. u optjecaju je bilo
225 mlrd. EUR, a u 11. mjesecu 2009. taj se iznos popeo na 773 mlrd. EUR)

Izostanak nove orijentacije meunarodnog financijskog sustava s obzirom na viak

globalne likvidnosti (dio novca koji se ne potrauje u svrhu provedbe transakcija u
sektoru realne ekonomije) financijska poluga koja prati omjer vlastitih i tuih
sredstava u financiranju investicijske djelatnosti pokazuje enorman porast tuih
sredstava to pridnosi veem riziku i tu treba traiti korijen manija, panika i slomova

 Deregulacija i izostanak meunarodne supervizije financijskih trita, te nevoljkost

financijske reforme ak i nakon razornih posljedica krize (npr. utjecaj monog
financijskog lobija u grupi eksperata od 40 eksperata pri EK od kojih samo 4 nemaju
financijsko zalee)