1. Objasnite pasivne solidarne obligacije?

Pasivna solidarna obligacija postoji u sluaju postojanja vie dunika od kojih je svaki
obavezan u cjelosti ispuniti obavezu prema povjeriocu. Povjerilac je ovlaten da po vlastitom
izboru trai ispunjenje obaveze od bilo kojeg dunika, ili od vie njih. Ako jedan od sadunika
isplati dug, obaveza svih sadunika se gasi. Sadunik koji je ispunio obavezu ima pravo
regresa od ostalih sadunika. Ako drugaije nije odreeno, dijelovi sadunika su jednaki.

2. Objasnite ucinak zastupanja?

Da bi zastupanje bilo valjano potrebno je da zastupnik ima ovlatenje za zastupanje.
Zastupnik izjavljuje svoju volju drugoj strani, ali je on obavezan da djeluje u
granicama ovlatenja koje je dobio od gospodara posla. Ako druga strana nije znala,
niti je iz okolnosti sluaja mogla znati, da zastupnik ugovor zakljuuje za zastupanog
tada se smatra da je ugovor zakljuen izmeu zastupnika i druge strane. Zastupnik
moe biti potpuno poslovno sposobno lice, a u nekim slucajevima to moe biti i ogranieno
poslovno sposobno lice, jer takvo lice zastupa interese gospodara posla, a ne line
interese. ZOO navodi da ogranieno poslovno sposobno lice moe biti punomonik, tj.
moe sklapati samo one ugovore koji su mu zakonom dozvoljeni. Ako zastupanje vri
ogranieno poslovno sposobno lice moze biti oteen samo gospodar posla, a ne
punomonik.
Razlikujemo zakonsko ili ugovorno zastupanje. U zakonskom zastupanju zastupani ne mora
imati poslovnu sposobnost. Nasuprot tome u ugovornom zastupanju zastupani moe dati
ovlatenje drugom licu da ga zastupa za one poslove koje bi on sam mogao poduzeti.
Potpuno poslovno sposobno lice moe dati ovlatenje za zastupanje u svim pravnim
poslovima izuzev za one poslove gdje zakon trai lini angaman odreenog lica (testament
nije mogue sastaviti putem punomonika, niti je brak mogue sklopiti bez linog pristanka
branih drugova).

3. Objasnite ugovornu kaznu?

Ugovornom kaznom dunik se obavezuje da e povjeriocu isplatiti odreeni novani iznos ili
mu pribaviti neku drugu materijalnu korist ako ne ispuni ili zakasni sa ispunjenjem svoje
ugovorne obaveze. Visina i nain odreivanja ugovorne kazne su preputeni ugovaraima.
Najee se ugovara istovremeno sa ugovorom o glavnoj obavezi, kao taka glavnog ugovora.
Meutim, ugovorna kazna se moe regulisati i posebnim ugovorom, s tim to on mora biti u
istoj formi kao i glavni ugovor.
Ugovorna kazna je akcesorne prirode. Uglavnom se odreuje i plaa u novcu, ali moe se
ugovoriti i u drugim stvarima. Izuzetak je kod novanih obaveza, gdje se obezbjeenje postie
plaanjem zateznih kamata.
Ugovorna kazna se moe ugovoriti za sluaj neispunjenja ili za sluaj zakanjenja ispunjenja
obaveze. Ukoliko je ugovorena za sluaj neispunjenja obaveze, povjerilac moe alternativno

zahtijevati ispunjenje ugovorne obaveze ili isplatu ugovorne kazne. Jednom izvreni izbor
izmeu zathjeva za ispunjenjem obaveze i isplate kazne je konaan, a pravo izbora ima
povjerilac.
Kad je ugovorna kazna ugovorena za sluaj zakanjenja ispunjenja obaveze, povjerilac
kumulativno moe zahtijevati isplatu ugovorne kazne i ispunjenje obaveze. Ta kazna naziva
se i kumulativnom ugovornom kaznom.
Ukoliko ugovorne strane nisu precizirale o kojoj vrsti ugovorne kazne se radi, smatra se da je
ugovorena kazna za sluaj zakanjenja.
ZOO ne regulie sluaj kad dunik pravovremeno, ali neuredno ispuni svoju obavezu. Smatra
se da bi u takvom sluaju povjerilac imao ista prava kao da se radi o zakanjenju ispunjenja
obaveze.

4. Objasnite posebne slucajeve objektivne odgovornosti?

Pod objektivnom odgovornou podrazumijeva se odgovornost kod koje krivica nije bitan
element, ve se za tetu odgovara samim tim to je teta nastala. Kod objektivne odgovornosti
oteeni mora dokazati postojanje tete, te da teta potie od opasne stvari ili djelatnosti.
Zakon ne daje definiciju opasne stvari niti opasne djelatnosti, ve je to faktiko pitanje. Moe
se rei da je opasna stvar svaka pokretna ili nepokretna stvar koja zbog svog poloaja,
upotrebe ili nekog drugog svojstva predstavlja poveanu opasnost za okolinu (npr.automobil
je opasna stvar kad je u pokretu, a nije opasan ako je parkiran).
ZOO sadri posebna pravila o odgovornosti u sluaju udesa izazvanog motornim vozillom u
pokretu i o odgovornosti proizvoaa stvari sa nedostatkom.
Odgovornost u sluaju nezgode izazvane motornim vozilom u pokretu javlja se u sluaju
sudara najmanje 2 m.vozila u pokretu. Meusobna odgovornost vozaa rjeava se u skladu sa
pravilima subjektivne odgovornosti, tj. u zavisnosti od krivice za udes. Svaki imalac odgovara
za tetu u skladu sa stepenom svoje krivice. Ako nema krivice nijednog imaoca, tada e oni
snositi tetu u jednakim dijelovima ukoliko se iz razloga pravinosti ne zahtijeva neto drugo.
U takvom sluaju se radi o objektivnoj odgovornosti, jer imalac odgovara i ako nema njegove
krivice. Za tetu koju pretrpe trea lica, imaoci m/v im odgovaraju solidarno. Dakle,
odgovornost prema treem licu je objektivna, a tek u njihovom unutranjem odnosu, tj. u
regresnom zahtjevu, imalac koji je iskljuivo kriv snosie cjelokupnu tetu.
Odgovornost proizvoaa stvari sa nedostatkom. Proizvoa odgovara za tetu koja
nastane usljed nedostatka na stvari i to ne samo za naknadu vrijednosti same stvari, ve i za
tetu nastalu na ostalim pravno zatienim dobrima (ivot, zdravlje ili druga dobra oteenog).
Odgovornost proizvoaa je objektivna. Pored proizvoaa, oteenom solidarno odgovara i
prodavac stvari. Proizvoa e odgovarati po pravilima objektivne vanugovorne
odgovornosti, a prodavac po pravilima subjektivne ugovorne odgovornosti.

5. Objasnite javno obecanje nagrade?

Javno obeanje nagrade postoji kad se jedno lice javnim oglasom obavee dati nagradu
onome licu koje izvri neku radnju ili postigne odreeni uspjeh pod uslovima predvienim tim
oglasom. Da bi proizvelo pravne uinke potrebno je kumulativno ispunjenje slijedeih
pretpostavki:
1. Lice koje obeava nagradu mora imati poslovnu sposobnost (izvrilac ne mora);
2. Obeanje mora biti uinjeno javnim oglasom. Najee je to objavljivanje putem medija,
mada nema smetnji da se to uini i usmeno, ali na takav nain da se sa sadrajem mogu
upoznati lica od kojih se moe oekivati izvrenje traene radnje;
3. Obeanje mora biti upueno neodreenom broju lica.
4. Obeavalac mora odrediti radnju koja je predmet javnog obeanja nagrade. Radnja mora
biti mogua i dozvoljena.
5. Obeavalac mora odrediti rok za izvrenje traene radnje. Ako to ne uini, svako ko eli
uestvovati ima pravo traiti da sud odredi odgovarajui rok.
Obaveza davanja nagrade za obeavaoca nastaje u trenutku davanja izjave. Pravo na nagradu
druga strana stie tek nakon izvrenja traene radnje. Pravo na nagradu ima onaj ko prvi izvri
traenu radnju. Ako je vie lica istovremeno izvrilo radnju, pripadaju im jednaki dijelovi
nagrade, osim ako na drugaije rjeenje upuuju razlozi pravinosti.

6. Objasnite zastoj zastarijevanja?

Zastoj zastarijevanja postoji kad usljed zakonom predvienih injenica ili okolnosti
zastarijevanje ne moe zapoeti ili ve zapoeto zastarijevanje prestaje tei dok te okolnosti
postoje. Nestankom tih okolnosti zastarijevanje se nastavlja. Vrijeme proteklo prije zastoja
uraunava
se
u
zastarni
rok,
a
vrijeme
trajanja
zastoja
ne.
Zastarijevanje ne tee:
-

izmeu branih drugova, kao i vanbracnih dok traje vanbracna zajednica

izmeu roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo; izmeu tienika i staraoca, kao i
organa starateljstva, za vrijeme trajanja starateljstva;

za vrijeme mobilizacije, neposredne ratne opasnosti ili rata za potraivanja vojnih

obveznika;

u pogledu potraivanja lica zaposlenih u tuem domainstvu prema poslodavcu i

lanovima njegove porodice koji zajedno sa njim ive, a dok taj radni odnos traje;

za svo vrijeme za koje povjeriocu zbog nesavladivih prepreka nije bilo mogue da
sudskim putem zahtijeva ispunjenje obaveze.

7. Objasnite konfuziju?
Sjedinjenje ili konfuzija (confusio) postoji kad ista osoba u jednoj obligaciji postane i
povjerilac i dunik. Time obligacija prestaje, jer ista osoba ne moe sama sebi biti dunik.
Sjedinjenje najee nastaje usljed univerzalne ili singularne sukcesije.
Od pravila da sjedinjenjem prestaje obaveza postoje 2 izuzetka:
1. kad povjerilac naslijedi jednog od solidarnih dunika, obligacija ne prestaje, nego se samo
smanjuje;
2. kod vrijednosnih papira se moe desiti da papir doe u ruke dunika. Time obligacija ne
prestaje, jer se isti papir moe ponovo pustiti u promet.