1.

Diskutujte kako klasična ekonomija posmatra pitanje nezaposlenosti u

ekonomiji. U klasičnoj ekonomiji, pretpostavlja se da su cijene I nadnice
fleksibilne tako da privreda uvijek proizvodi puni potencijal I uvijek ima
punu zaposlenost. Klasični ekonomisti smatraju da svaku nezaposlenost
koja se dogodi na tržištu rada ili na drugim resursima treba smatrati
dobrovoljnom nezaposlenošću. Dobrovoljno nezaposleni radnici su
nezaposleni jer odbijaju prihvatiti niže plaće. Klasična teorija nezaposlenosti
potvrđuje da nezaposlenost zavisi od nivoa stvarnih nadnica te da se
događa kada su stvarne zarade fiksirane na nivou ravnoteže zbog krutosti
izazvane politikom minimalnih plata, pregovaranjem sindikata ili efektivne
zarade.

2. Ako dođe do povećanja kamatne stope na štednju u BiH, doći će do

aprecijacije KM? TAČNO NETAČNO

3. Diskutujte na koji način Monetaristi posmatraju efekte novca I monetarne

politike u ekonomiji. Monetarizam tvrdi da je ponuda novca glavna
odrednica kratkoročnih kretanja i realnog i nominalnog GDP-a kao i
dugoročnih kretanja GDP-a. Fiskalna je politika važna za nekoliko stvari
(poput dijela GDP-a posvećenog obrani ili privatnoj potrošnji) međutim, na
glavne ekonomske varijable (agregatnu proizvodnju, zaposlenost i cijene)
uglavnom utiče novac. On tvrdi da, prije svega, promjene ponude novca
utjetu na nominalnu potražnju. Monetaristi misle da
kejnesijanski ekonomisti prenaglašavaju fleksibilnost odnosa nadnica i
cijena i da je kratkoročna krivulja AS prilicno strma, a ne okomita. Glavno
monetarno pravilo: Optimalna monetarna politika određuje rast ponude
novca po fiksnoj stopi i drži tu stopu u svim ekonomskim uslovima.

4. Zbog straha od deflacije izazvane padom nadnica, Keynes formira tezu o

fleksibilnim nominalnim nadnisama sa fiksnom realnim nadnicama
Tačno NETAČNO
 5. Ako država poveća iznos za pomoć nezaposlenim licima tada:
a)raste nacionalni dohodak
b)raste gdp
c)raste raspoloživi dohodak
d)raste nominalni gdp

MAKROEKONOMIJA – prošlogodišnja pitanja

1. Koji od navedenih ekonomista smatra da je makroekonomska ravnoteža dinamička pojava, i

sama pretpostavka stabilnosti ali ne i cilj kojem treba težiti ? John Maynard Keynes

2. Prema kojoj školi su plate najmanje fleksibilne na tržištu ? Kejnzijanska

3. Prepoznajte neke od metoda automatskog uravnoteženja platnog bilansa u zemlji ? Ništa od

navedenog

4. Šta od navedenog možete reći da je tačno ? Monetaristi i ratex vide makroekonomsku ravnotežu
isključivo na potencijalnom proizvodu ??

5. Prema neoklasičarima proces pokretanja privrede vrši se putem ? Uticajem ekonomske politike
??

6. Ekonomski troškovi carina se ogledaju u ? Povećanje domaće proizvodnje

7. Kamata se smatra kao odraz ponude i potražnje na tržištu novca kod ? Kejnzijanaca

8. Kod Kejnsa, ekonomski rast je moguće ostvariti samo u srednjem i dugom roku ? Netačno

9. IS-LM makroekonomski model u sebi ne uključuje koju od navedenih makroekonomskih funkcija

?

10. Intervencija na graničnu sklonost potrošnji u Kejnzijanskom modelu se odvija preko ? Dohotka i
kamatne stope ??
 11. Monetaristi zastupaju stav da intervencionizam i diskreciona fiskalna i monetarna politika
destabiliziraju ekonomiju. Tačno

12. Kada bi umanjili efekte Pandemije, koje politike smatrate da bi najbolje odgovarale
bosanskohercegovačkoj ekonomiji ? Klasične politike intervencije

13. Povećanje agregatne ponude se između ostalog može postići politikama liberalizacije cijena,
kretanja kapitala i trgovine.

14. Ako država povećava iznos za pomoć nezaposlenim licima tada:

15. Povećanju nominalnog Bruto domaćeg proizvoda za 6% može odgovarati sljedeće:

16. Diskutirajte kako su predstavnici Klasične škole posmatrali makroekonomsku ravnotežu u AS-AD
sistemu.

Agregatna ponuda je na grafikonu prikazana kao okomita linija i na nivou je

potencijalnog proizvoda (jedan od dva zaključka klasičara). Agregatna tražnja je

opadajuća što je u skladu sa opštim zakonom tražnje. Ukoliko dođe do pada agregatne

tražnje sa AD na AD´, dolazi i do pada cijena sa P1 na P2. Pošto su cijene i nadnice

fleksibilne, agregatna ponuda se vraća u tačku E2 i time se opet postiže ravnoteža. Do

toga dolazi zato što je došlo do pada cijena, a manja cijena potiče rast potrošnje i

ponovno vraćanje u položaj potencijalne proizvodnje. Ovaj zakon vrijedi u kratkom i

dugom roku.

17. Diskutirajte kako Kejnzijanska škola provodi ekspanzivne politike i koje su makroekonomske
implikacije na ekonomske agregate.

Kejnsov koncept se bazira na međuzavisnosti investicija, potrošnje, štednje i dohotka.

Agregatna tražnja je u funkciji investicija i tražnje. Potrošnja je zavisna varijabla i varira

u skladu sa kretanjima i promjenama dohotka. Osnovna poluga privredne aktivnosti,

zaposlenosti i proizvodnje postala je agregatna tražnja. Fiskalna politika mora da

stimuliše agregatnu tražnju.

Da bi se postigla ravnoteža, prema kenzijancima, potrebno je da:

MPC bude tolika da potrošnja apsorbuje sve sve što je proizvedeno

potražnja za investicijama mora odgovarati ponudi tih dobara

štednja mora biti jednaka investicijama

18. Ako iz godine u godinu nominalni BDP sve više raste, a realni GDP opada u istom periodu, to
znači da:

19. Ako u privredi s neiskorištenim resursima u kratkom roku dođe do povećanja investicija to isto
će se prikazati u AS-AD sistemu kao:

20. Ako dođe do povećanja kamatne stope na štednju u BiH, doći će do aprecijacije KM.

21. Prema neoklasičarima proces pokretanja privrede vrši se putem:

22. K-Marshallov koeficijent predstavlja odnos između količine novca u opticaju i realnog dohotka.
Netačno

23. U pretpostavke škole racionalnih očekivanja u ekonomiji spada: plate i cijene apsolutno
fleksibilne

24. Fizički rad je osnova stvaranja nove vrijednosti prema klasičnoj ekonomskoj misli.

25. Koja od navedenih škola ekonomske misli smatra da je inflacija konzistentna i prihvatljiva pojava
u situaciji rastuće proizvodnje u ekonomiji ? Klasična ekonomija

26. Prema stavu Kejnzijanaca, povećanje AD ima sljedeće efekte : povećava i cijene i proizvodnju
 27. Klasični makroekonomisti shvataju konjukturne procese kao povremena odstupanja. Tačno

28. Monetarizam podrazumijeva da je ponuda novca ključna determinanta u kratkoročnim

kretanjima realnog GNP-a i dugoročnim kretanjima cijena. Netačno.

1. DEFINICIJE
1
SAYOV ZAKON je zakon po kojem je prekomjerna proizvodnja po svojoj prirodi nemoguća.Sve što se
proizvede, može se i prodati, samo treba stimulisati proizvodnju.”Ponuda kreira potražnju”.
MONETARIZAMpodrazumijeva da je ponuda novca ključna determinanta u kretanjima proizvodnje
(kratki rok)i kretanjima cijena (dugi rok).
KOMPENZATORNA TRANSAKCIJA PLATNOG BILANSA je transakcija koja se vrširadi uspostave ravnoteže
platnog bilansa.
DEVALVACIJA je zakonsko smanjenje vrijednosti novca.
ZAMKA LIKVIDNOSTI znači da u kriznim situacijama raste sklonost držanju gotovine, smanjuje se
tražnja,dolazi do pobuda koje potiču želju za likvidnošću: pobuda za tekućim poslovanjem,pobuda
opreza išpekulacijska pobuda.
2
DEVIZNI KURS je cijena domaće valute izražena u stranoj valuti.
PROHIBITIVNA KVOTA(CARINA) je onaj nivo carina(kvota) koji je dovoljno visok da ukloni međunarodnu
trgovinu.
AUTONOMNA TRANSAKCIJA PLATNOG BILANSA odvija se bez obzira na stanje u platnom bilansu i vrši
se radi normalnog odvijanja vanjske trgovine.
TRGOVINSKI BILANS je dio platnog bilansa koji bilježi samo tokove robe.
LAFEROVA KRIVA predstavlja odnos između poreskog opterećenja i motiva za proizvodnju, tj. odnos
između poreskih stopa i poreskih prihoda.
3
PLATNI BILANS je sistematski popis ekonomskih transakcija između zemlje i inostranstva izvršenih u
toku određenog vremenskog perioda (jedne godine).
MARGINALNA EFIKASNOST KAPITALA PREMA KEJNSU(MEK) je diskontna stopa koja izjednačava
sadašnju vrijednost budućih prihoda projekta sa troškovima projekta. Obim I zavisi od MEK i KS:

MEK > od kamatne stope = investicije postoje.

MEK= kamatna stopa = investicije prestaju.

KVOTA je ograničenje količine uvoza.
DEPRECIJACIJA je smanjenje cijene domaće valute izraženo u terminima strane valute.
PRINCIP NACIONALNOG TRETMANA U WTO je princip pri kojem se zemlje obavezuju da robu koja ulazi
na tržište tretiraju jednako kao i robu domaće proizvodnje.
4
„NEVIDLJIVA RUKA“automatizmom djelovanja tržišta uspostavlja uvjete ravnoteže, proizvodnja je na
nivou pune zaposlenosti, firme su price takeri, a industrije price makeri.
RATEXsuracionalna očekivanja i najbolja su procjena budućnosti koja koristi sve raspoložive informacije.
KEMBRIDŽSKI KOEFICIJENT „K“ je je odnos između količine novca u opticaju i nominalnog dohotka.
Predstavlja dužinu vremena u kojem ljudi drže novac kao gotovinu. k=1/V
DEVALVACIJA je zakonsko smanjenje vrijednosti novca.
„ZAKON JEDNE CIJENE“- ravnoteža se uspostavlja na nivou na kome se izjednačava cijena u zemlji i
inostranstvu.
5
PROHIBITIVNA KVOTA (CARINA) je onaj nivo carina (kvota) koji je dovoljno visok da ukloni
međunarodnu trgovinu.
LAFEROVA KRIVA predstavlja odnos između poreskog opterećenja i motiva za proizvodnju, tj. odnos
između poreskih stopa i poreskih prihoda.
KOMPENZATORNA TRANSAKCIJA PLATNOG BILANSA je transakcija koja se vrširadi uspostave ravnoteže
platnog bilansa.
DEVALVACIJA je zakonsko smanjenje vrijednosti novca.
UŽI PLATNI BILANS ili DEVIZNI BILANS je bilans koji registruje transakcije obzirom na efektivna plaćanja
i mjera je likvidnosti ekonomije jedne zemlje.

ŠIRI PLATNI BILANS je bilans koji registruje sve transakcije bez obzira na efektivna plaćanja.
***

DEPRECIJACIJA je smanjenje cijene domaće valute izraženo u terminima strane valute.

APRECIJACIJA povećanje cijene domaće valute izraženo u terminima strane valute.

DEVALVACIJA jezakonsko smanjenje vrijednosti novca.

REVALVACIJA je zakonsko povećanje vrijednosti novca.

PRINCIP NAJPOVLAŠTENIJE NACIJE– MFN klauzula – podrazumijeva isti tretman svih roba nezavisno od
zemlje porijekla (princip nediskriminacije)
KONKURENTNOST ekonomije je njena sposobnost da najracionalnije zaposli nacionalne resurse u skladu
sa međunarodnom specijalizacijom i trgovinom, tako da vodi do rasta realnog dohotka i životnog
standarda, ali zasnovanog na realnim kateorijama, a ne na zaduživanju u inostranstvu.

2. ESEJI
1
Objasnite pravilo o „neutralnosti novca“ kod Neoklasične škole.

Centralna banka neutralnom politikom utiče na nominalne,ali ne i na realne kategorije.

Navedite faktore koji određuju devizni kurs u kratkom roku.

Tržišni devizni kursevi variraju u skladu s kretanjem u razmjeni,promjenama kamatnih stopa i

očekivanjima.
* Faktori deviznog kursa – dugi rok:Relativne cijene dobara i usluga.
Navedite osnovne nedostatke Teorije komparativnih prednosti.

Klasične pretpostavke o privredi bez zastoja, fleksibilne cijene i plate i bez neželjene zaposlenosti.
2
Objasnite uzroke i posljedice„Kejnsovog efekta“.

Deflacioniranje realnih nadnica putem inflacije. Nominalne mogu i rasti, ali realne zaostaju za porastom
produktivnosti rada.
Navedite efekte uvođenja carinskih ograničenja na međunarodnu razmjenu u jednoj ekonomiji.

Smanjenje uvoza, smanjenje tražnje, povećanje cijena, povećanje ponude.

Navedite osnovne pretpostavke monetarističke škole.

Rast ponude novca je prva determinanta rasta nominalnog BDP-a, cijene i plate su relativno fleksibilne i
privatni sektor je stabilan.

Transakcijska (Fišerova) i Kembridžska varijanta kvantitativne teorije novca.

3
Objasnite Kejnsovu „zamku likvidnosti“

U kriznim situacijama kada raste sklonost držanju gotovine, smanjuje se tražnje, dovodi do paralize
cjelokupne ekonomije, recesija se samo produbljuje.
Navedite najmanje 4 načina diskrecionog uravnoteženja platnog bilansa.

a.deflacijomcijena i dohotka u zemljama sa deficitom

b.inflacija cijena i dohotka u zemljama sa suficitom

c. deprecijacijom valute u zemljama sa deficitom

d.aprecijacijom valute u zemljama sa suficitom

Objasnite „odnose razmjene“.

Terms of trade(TOT) je broj koji pokazuje poboljšanje ili pogoršanje položaja jedne zemlje na
međunarodnoj trgovini, prvenstveno na bazi promjena cijena proizvoda koje zemlja izvozi ili uvozi. TOT
su proporcije u kojima se jedinicom izvoza,obezbjeđuje određena količina uvoza
4
Objasnite Friedmanovo „glavno monetarno pravilo“.

Stopa inflacije u dugom roku, jednaka je razlici stope rasta ponude novca i stope rasta realnog dohotka
(proizvodnje).
*Očekivanja u ekonomiji: adaptivna, racionalna (ratex), pluracionalna očekivanja.
Navedite neke od kritika Ratex školi.

a. postavka o fleksibilnosti cijenama i platama

b. postavka o ugrađivanju najnovijih prognoza, poput superkompjutera

c. tvrdnja da su predviđanja konjukturnih ciklusa pogrešna

d. teza o neefikasnosti ekonomske politike

Navedite kako se vrši automatsko uravnoteženje platnog bilansa.

a) u sistemu fluktuirajućih deviznih kurseva: promjenom deviznog kursa u zavisnosti od odnosa ponude
i tražnje, monetarna vlast nemora da interveniše, jer se ravnoteža sama uspostavlja
b) u sistemu fiksnog deviznog kursa, ravnoteža se uspostavlja kretanjima zlata i promjenama domaćih
cijena i kamatnih stopa
5
Objasnite „glavno monetarno pravilo“ Miltona Friedmana!

Stopa inflacije u dugom roku, jednaka je razlici stope rasta ponude novca i stope rasta realnog dohotka
(proizvodnje).
Navedite osnovna obilježja kejnzijanske makroekonomke teorije!

Glavni fokus: kako smanjiti zaposlenost i povećati proizvodnju; konjukturni ciklusi nisu izuzetak nego
redovna pojava; ekonomija funkcioniše preko AD; liberalizam zamijenjen državnom intervencijom; fokus
premješten sa teorije cijena na pitanje zaposlenosti i kamatne stope,zbog tog poseban značaj u analizi
imaju investicija i potrošnja.
Objasniti Lukasovu kritiku.

Tvrdi da ponašanje privrednih subjekata u prošlosti moze biti loš putokaz za procjenu efekata
ekonomske politike, privredi subjekti se ne rukovode tekućim ponašanjem vlade, već svojom
percepcijom njihovog načina vladanja. Iz tog razloga predviđanje reakcija privrednih subjekata I
finansijskih tržišta na promjene ekonomske politike ne moze se vršiti isključivo na osnovu njihovog
ponašanja u prošlosti.

3. DA/NE
1

Prema Kejnsu investicije će postojati sve dok je profitna stopa veća ili jednaka od kamatne. NE

Prema poimanju klasičara, nadnice i cijene su nefleksibilne što krivu agregatne ponude čini savršeno
elastičnom.NE = FLEKSIBILNE (nadnice i cijene) = klasičari

Ako BiH kupuje više robe iz Hrvatske posljedica može biti deprecijacija konvertibilne marke u odnosu
prema hrvatskoj kuni. NE = aprecijacija

Prema Ratexu podsticanje agregatne potražnje može dovesti do rasta outputa. NE

Fleksibilni sistem deviznih kurseva uključuje aktivnu intervenciju države na deviznom tržištu. NE =
isključuje državnu intervenciju

Službene transakcije u platnom bilansu se poduzimaju radi uravnoteženja stanja platnog bilansa. DA

Teoretičari adaptivnih očekivanja zastupaju stav da su cijene i plaće relativno fleksibilne te da mogu
osigurati stalnu ravnoteži svih tržišta. NE = nikad ne ostvaruju ravnotežu, uvijek idu prema ravnoteži.

Prema Sayovom zakonu ponuda je određena nivoom potražnje.NE = Ponuda kreira potražnju.

Devalvacija valute ide u korist zemlje sa visokim suficitom tekućeg računa platnog bilansa. NE

U IS-LM modelu, monetarna politika djeluje isključivo na LM krivu. DA

U dugom roku, devizni kurs određen je jednakostima relativnih cijena roba i usluga. DA

Ako jedna zemlja (A) povećava potražnju za robama iz druge zemlje (B)logična posljedica jeste
aprecijacija valute prve zemlje (A) u odnosu prema valuti druge zemlje (B).DA

Klasičari smatraju da promjene agregatne potražnje utječu na promjenu u nivou zaposlenosti. NE = ne

utiču na proizvodnju i zaposlenost (klasičari)

Neprohibitivne carine u potpunosti onemogućavaju međunarodnu razmjenu.NE = ograničavaju

razmjenu, ali je ne eliminišu.

Negativan trgovinski bilans odnosi se na višak uvoza roba i usluga u odnosu na njihov izvoz. DA

Automatski stabilizatori nisu efikasan instrument makroekonomske politike u kratkom roku. DA

Prema poimanju klasičara nadnice i cijene su u potpunosti fleksibilne što krivu agregatne ponude čini
neelastičnom. DA

Prema Kejnsu investicije će postojati sve dok je marginalna efikasnost kapitala veća ili jednaka od
kamatne stope. NE = MEK > KS
Prema Ratexu podsticanje agregatne potražnje može dovesti do rasta zaposlenosti. NE

Plutajući sistem deviznih kurseva isključuje aktivnu intervenciju države na deviznom tržištu.DA

Platni bilans obuhvata sve ekonomske transakcije bez obzira na momenat efektivnih plaćanja. DA

Svoje ključne stavove monetaristi zasnivaju na neoliberalnim postavkama. DA

Prema Kejnsu, država treba svojim mjerama da interveniše na stimulisanje agregatne ponude.NE = AD
(tražnje)

Prema Ratexu podsticanje agregatne potražnje može dovesti do rasta outputa. NE

Evropska zajednica za ugalj i čelik kao preteča evropskih integracija nastala je 1960.god. NE=1953.

4. ZAOKRUŽIVANJE

1
Koja makroekonomska škola polazi od relativno strme krive agregatne ponude:

a. Monetaristi
b. Kejnzijanci
c. Klasična škola
d. RATEX škola
Ako neka zemlja revalvira vrijednost svoje valute u pravilu će zbog toga:

a. Uvoz biti skuplji za njene građane, a izvoz jefitiniji za strance

b. Uvoz biti jeftiniji za njene građane, a izvoz skuplji za strance
c. Uvoz biti skuplji za njene građane, a izvoz skuplji za strance
d. Uvoz i izvoz jednako skupi domaćim i stranim osobama

Teoretičari Ekonomije ponude zalažu se za:

a. Davanje prednosti dugoročnim ciljevima u odnosu prema kratkoročnim

b. Povećanje motivacije za veći rad, štednju i preduzetništvo
c. Reformu poreskog sistema
d. Umjereni državni intervencionizam
e. Sve navedeno

Investicijezaviseodočekivanogprofitai štednjekodpredstavnika:

a. Kejnzijanske škole
b. Neoklasične škole
c. Monetarista
d. Ekonomije ponude
Prema Linderu, trgovina primarnim proizvodima objašnjenja je:

a. Teorijom životnog ciklusa proizvoda

b. Raspoloživošću faktora proizvodnje
c. Internom i eksternom ekonomijom obima
d. Sličnostima u strukturi tražnje

2
Pretpostavimo da je došlo do povećanja javnih rashoda uz ostale nepromjenjive uslove. U kratkom
roku, prema klasičarima, doći će do:

a. Povećanje cijena uz nepromijenjen BDP

b. Rast nivoa zaposlenosti
c. Povećanje cijena uz smanjenje BDP-a
d. Smanjenje cijena uz nepromjenjen BDP

Koje od slijedećih tvrdnji jesu u skladu sa kejnzijanskim učenjem:

a. Makroekonomska ravnoteža se ostvaruje pri nepunoj zaposlenosti

b. Potražnja je u funkciji ponude
c. Nadnice i cijene su nefleksibilne
d. Tržišni mehanizam ne može ukloniti konjukturne oscilacije
e. Sve navedeno

Akumulacija kapitala i štednja su pretpostavka ekonomskog rasta kod:

a. Kejnzijanske škole
b. Neoklasične škole
c. Monetarista
d. Ekonomije ponude
e. Ratex-a

Višak uvoza roba jedne države u odnosu na njihov izvoz je:

a. budžetski deficit
b. tekući deficit
c. spoljnotrgovinski deficit
d. kapitalni deficit

Prema Kravisu, međunarodna trgovina između zemalja objašnjenja je:

e. Teorijom životnog ciklusa proizvoda(Vernon HIRS Dzonsonova)

f. Raspoloživošću faktora proizvodnje
g. Internom i eksternom ekonomijom obima
h. Raspoloživošću roba i usluga
3
Ključna Kejnsova ideja, koja pokazuje da kapitalizam nije samokorigirajući mehanizam, jeste:

a. ekspanzija inflatornih tendencija

b. neravnomjerna raspodjela dohotka
c. nedobrovoljna nezaposlenost
d. potencijalni proizvod
e. dobrovoljna nezaposlenost

Koja škola ekonomske misli posmatra konjukturne cikluse kao povremena odstupanja od ravnoteže:

a. Fiziokratska škola

b. Klasična škola
c. Kejnzijanska škola
d. Ekonomija ponude

Prema monetaristima, novac u ekonomiji ima efekte da je:

a. kratkoročno neutralan
b. nije kratkoročno neutralan
c. dugoročno neutralan
d. nije dugoročno neutralan

Koja od slijedećih tvrdnji nije u skladu sa klasičnim pristupom:

a. Nadnice i cijene su fleksibilne

b. Kriva ponude je veoma strma
c. Makroekonomska ravnoteža moguća je pri svim nivoima BDP-a
d. Državna intervencija je suvišna
e. Ništa od navedenog

Prema Hekscher-Ohlinovoj teoriji, međunarodna trgovina između zemalja objašnjenja je:

i. Teorijom životnog ciklusa proizvoda

j. Raspoloživošću faktora proizvodnje
k. Internom i eksternom ekonomijom obima
l. Sličnostima u strukturi tražnje
4
Filipsova kriva u kratkom roku prema Ratex-u je:

a. vertikalna

b. horizontalna
c. ima opadajući nagib

c. ima nagib od 45 stepeni

Školu ekonomije ponude karakteriše sljedeće:

a. povratak idejama Adama Smitha

b. napuštanje kejnzijanizma
c. prioritet ima ekonomski rast i proizvodnja
d. upravljanje agregatnom tražnjom
e. stimulisanje poreskim olakšicama

Kejns razmatra o sljedećim psihološkim sklonostima:

a. potrošnji, štednji, investiranju

b. investiranju, likvidnosti, štednji
c. potrošnji, investiranju, likvidnosti
d. potrošnji, štednji, likvidnosti

Koja od slijedećih tvrdnji nije u skladu sa klasičnim pristupom:

f. Nadnice i cijene su fleksibilne

g. Kriva ponude je veoma strma
h. Makroekonomska ravnoteža moguća je pri svim nivoima BDP-a
i. Državna intervencija je suvišna
j. Ništa od navedenog

„Ponuda stvara svoju vlastitu tražnju“ je osnovna ideja:

e. Kejnsove ekonomske teorije

f. Sejovog zakona tržišta
g. Smithove „nevidljive ruke“
h. Fridmanove monetarne iluzije

5
Laferova kriva ilustruje:

a. odnos poreske stope i poreskog rashoda

b. odnos poreske stope i iznosa investicija
c. odnos poreske stope i poreskog prihoda
d. odnos poreske stope i motiva za štednju

Subjekti imaju sve raspoložive informacije i niko ih ne može iznenaditi i prevariti, je:

a. hipoteza o adaptivnim očekivanjima

b. hipoteza o perfektnim očekivanjima
c. hipoteza o racionalnim očekivanjima
d. hipoteza o perfektnoj informisanosti

Relativne komparativne prednosti formulisao je:

a. Adam Smith

b. John Maynard Keynes

c. Shumpeter
d. David Rikardo
e. Paul Samuelson

Koja makroekonomska škola polazi od relativno strme Filipsove krive:

e. Monetaristi
f. Kejnzijanci
g. Ekonomija ponude
h. RATEX škola

Prema Hekscher-Ohlinovoj teoriji, međunarodna trgovina između zemalja objašnjenja je:

m. Teorijom životnog ciklusa proizvoda

n. Raspoloživošću faktora proizvodnje
o. Internom i eksternom ekonomijom obima
p. Sličnostima u strukturi tražnje

5. GRAFICI

1: Makroekonomski model kod Klasične škole

Ravnoteža u spoljnoj trgovini sa uključenim carinskim ograničenjem

2:Kejnezijanski makroekonomski model

Efekti povećanja javnih rashoda u IS-LM modelu

3:Laferova kriva

Ravnoteža u uslovima slobodne međunarodne razmjene

4:Ekonomski trošak carina

Restriktivna monetarna politika u IS-LM modelu

5:Makroekonomski model kod Klasične škole

IS-LM model
MAKROEKONOMSKI MODEL KOD KLASIČNE ŠKOLE

Naglašava samokorigirajuće uticaje u privredi. Polazi od postavke da su cijene i najamnine fleksibilnetako da se

ravnoteža pri punoj zaposlenosti postiževeoma brzo. Konjukturne cikluse shvata kao povremena odstupanja.

Njihove analize bazirane na Say-ovom zakonu tržištačija se suština svodi na to da je prekomjernaproizvodnja po

svojoj prirodi nemoguća.
U klasičnom pristupu – 2 zaključka:

1. Privreda uvijek ima punu zaposlenost i uvijek proizvodi potencijalni proizvod.

2. Promjene AD ne mogu uticati na nivo nezaposlenosti i proizvodnju. One utiču samo na nivo cijena i
sastav realnog BDP-a.
LAFEROVA KRIVA

Porastom poreske stope rastu i poreski

prihodi,no nakon neke tačke porast poreske
stope više ne doprinosi rastu poreskih prihoda
vec upravo obrnuto.

Tačka T – optimalna poreska stopa koja

obezbjeđuje maksimalne poreske prihode.

Visoke poreske stope destimuliraju ljude da rade

i štede

Oni svoju ekonomsku aktivnost ili sele u područje neformalne privrede ili se odlučuju na više odmora, a
manje rada.

IS-LM MODEL

RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU ROBA I NOVCA

IS - LM KRIVULJA

IS=LM

Tačka presjeka ovih funkcija IS i LM je odgovarajuća

ravnotežna kamatna stopa i odgovarajući ravnotežni
dohodak. Prema tome, uz domaći proizvod (Yr) i kamatnu
stopu ( ir ) ostvaruje se istovremena ravnoteža i na tržištu
roba i na tržištu novca. Ali, svaka promjena bilo koje
varijable u modelu dovesti će do promjena vrijednosti
ravnotežnog ir i Y (kamatne stope i dohotka) tj. do
narušavanja opšte ravnoteže.
RESTRIKTIVNA MONETARNA POLITIKA U IS-LM MODELU

- Rast ponude novca smanjuje kamatnu stopu

- Niža kamatna stopa stimuliše investicije
- Povećanje investicija (uz multiplikator) povećava
dohodak

EKSPANZIVNA FISKALNA POLITIKA U IS- LM MODELU

- Rast poreza smanjuje potražnju

- Smanjena potražnja smanjuje Y(uz multiplikator)
- Smanjenje Y smanjuje potražnjuza novcem
- Smanjena potražnja za novcemobara kamate
- Niža kamata može stimuliratiinvesticije

IS-LM MODEL – KOMBINOVANA POLITIKA

- Monetarna i fiskalna politika se često koriste zajedno

(kombinacija politika) za postizanje istih ciljeva
- Npr. ekspanzivna monetarna politika koristi se za
prevladavanje nepovoljnih efekata koje fiskalna
kontrakcija izaziva na potražnju za robama
- Smanjenje budžetskog deficita i monetarna
ekspanzija – bez nepovoljnih efekata na Y
KEJNEZIJANSKI MAKROEKONOMSKI MODEL

- Ravnoteža pri nepunoj zaposlenosti.

- Postoji ravnoteža AS i AD, ali je proizvodnja
ispodpotencijalnog proizvoda i značajan broj radne snage
je nezaposlen.

- Zato treba povećati AD: viša AD -> viši GDP -> viša
zaposlenost
- Rast tražnje na nivou pune zaposlenosti(potencijalni proizvod)
ima inflatoran karakter – popratna pojava: INFLACIJA

EKONOMSKI TROŠAK CARINA

D - domaća S - domaća
potražnja ponuda

Carine stvaraju ekonomsku neefikasnost. Kada Domaća cijena A N

bez razmjene
se nametnu carine, obično je ekonomski
gubitak potrošača veći od prihoda koje dobiva
P=8 C
Svjetska cijena s
uključenom
država i ekstra profita koje ostvaruju domaći carinom G H J Ponuda
nakon uvođenja
proizvođači zbog povećane cijene. P=6
carina

Površina B na grafiku predstavlja prihod od

Svjetska
cijena
B
M E F Svjetska
P=4
carine. On je jednak proizvodu carine i količine ponuda

uvezenih proizvoda

Površina A na grafiku je neto gubitak koji

proizilazi iz skuplje domaće proizvodnje od Količina

inozemne proizvodnje. Skupa domaća 100 150 200 250 300

proizvodnje je potaknuta većom cijenom

Površina C na grfaiku je neto gubitak kod A – neto gubitak zbog skuplje domaće C – neto gubitak kod potrošača
zbog visoke cijene
potrošača zbog visoke cijene odbijanja prihoda proizvodnje od inozemne

B – prihod od carina
od carine i profita preduzeća. (Prihod = cijena x količina)

1.TOT ili uslovi razmjerene mogu se posmatrati kao proporcije u kojima se jedinicom izvora
obezbjedjuje odredjena kolicina uvoza TACNO
2.Prema teoriji reciprocne potraznje bolje odnose razmjene ima zemlja koja manje trazi uvozne
proizvode TACNO
3.Monetarizam podrazumijeva da je ponuda novca kljucna determinanta u kratkorocnim kretanjima
realnog GNP-a i dugorocnim kretanjima cijena NETACNO
4.Kamatna stopa je kod Kejnsa ovisna o ponudi i potraznji za kapitalom TACNO
5.Predstavnici Ratex skole zastupaju stav da su cijene i nadnice fleksibilne i prema gore i prema dole
NETACNO
6.Relativni troskovi proizvodnje se javljaju kada je kapacitet proizvodnje u zemlji takvog obima da AD ne
moze apsorbovati AS NETACNO
7.Ravnoteza na robnom trzistu u IS-LM modelu pokazuje kombinaciju: DOHOTKA I KAMATNE STOPE
8.Prema kojoj skoli su plate najmanje fleksibilne na trzistu: KEJNZIJANSKA
9.Prema neoklasicarima relativne cijene proizvoda usluge zavise od: TROSKOVA PROIZVODNJE
10.Sta od navedenog mozete reci da je tacno: MONTENARISTI I RATEX PRIPADAJU NEOKLASICNOJ
EKONOMSKOJ ORIJENTACIJI
11.Kod koje od ekonomskih skola funkcija AS ima u kratkom roku gotovo pa vodoravan polozaj: KOD
KEJNZIJANACA
12.Kako bi umanjili efekte Pandemije koje politike smatrate da bi najmanje odgovarale
Bosanskohercegovackoj ekonomiji: KENZIJANSKE POLITIKE INTERVENCIJE
13.Ekonomski troskovi carina se ogledaju u: NEEFIKASNOSTI U PROIZVODNJI ZBOG VISIH DOMACIH
CIJENA INPUTA
14.Prema stavu Kejnzijanaca povecanje AD ima sljedece efekte: POVECANJE PROIZVODNJE VISE NEGO
CIJENE
15.DISKUTIRAJTE KAKO KLASICNU EKONOMIJU POSMATRA PITANJE NEZAPOSLENOSTI U EKONOMIJI:
Polazi se od postavke da su cijene i najmanine fleksibilne tako da se ravnoteza pri punoj zaposlenosti
postize veoma brzo.Kojukturne cikluse stvara izuzetak.Privreda uvijek ima puno zaposlenosti i uvijek
proizvodi puni proizvod.Promjene AD ne mogu uticati na nivo zaposlenosti.U svijetu nove klasicne
ekonomije nezaposlenost je uvijek dobrovoljna,jer nezaposleni uvijek mogu naci posao ,ali za nizu
zaradu.
16. OBJASNITE EFEKTE EKSPAZIVNE I MONETARNE FISKALNE POLITIKE U IS-LM MODELU:
-Ekspazivna monetarna politika: monetarna ekspanzija(povecanje politike novca),pomice krivulju LM
prema dolje (udesno),sto dovodi do smanjenja kamatne stope i povecanja dohotka u IS-LM modelu
-Restriktivna monetarna politika (smanjenje ponude novca),pomice krivulju LM prema gore (ulijevo),sto
dovodi do povecanja kamatne stope i smanjenja dohotka u IS-LM modelu.
17.Kod adaptivnih ocekivanja ocekivana buduca vrijednost ekonomske varijable temeljna na
vrijednostima iz proslosti: TACNO
18.Politika vanjske trgovine je ona koja obezbedjuje optimalno povezivanje unutrasnjeg funkcionisanja
ekonomije i potreba privatnog sektora: NETACNO
19.Sta od navedenog dovodi do automatskog uravnotezenje platnog bilansa: PROMJENA FLEKSIBILNOG
DEVIZNOG KURSA
20.Monetaristi zastupaju stav da intervencionizam i diskreciona fiskalna i monetarna politika
destabiliziraju ekonomiju: TACNO
21.Kamata se posmatra kao odraz ponude i potraznje na trzistu novca kod: KEJNZ
22.Prema kojoj skoli su plate najmanje fleksibilne na trzistu: KEJNZIJANACA
23.Sta od navedenog izaziva automatsko uravnotezanje platnog bilansa: PROMJENE FLEKSIBILNOG
DEVIZNOG KURSA
24.Intervencija na granicnu sklonosti potrosnji u Kejnzijskom modelu se odvija preko: PORESKE POLITIKE
I KAMATNE STOPE
25.Pretpostavke skole racionalnih ocekivanja u ekonomiji spada: PLATE I CIJENE APSOLUTNO
FLEKSIBILNE
26.Politika vanjske trgovine je ona koja obezbjedjuje optimalno povezivanje unutrasnjeg funkcionisanja
ekonomije i potreba privatnog sektora: TACNO
27.Klasicni makroekonomisti shvataju konjukturne cikluse kao povremena odstupanja: TACNO
28.Razlika u relativnom bogatstvu faktora proizvodnje je neophodan uslov za razlike u komparativnim
troskovima i komparativnim prednostima: TACNO
29.Prema ekonomiji ponude smanjenje poreza bi trebalo dovesti do rasta ukupnih javnih prihoda:
TACNO
30.Prema teoriji reciprocne potraznje bolje odnose razmjere ima zemlja koja mnaje trazi uvozne
proizvode: TACNO
31.Ekonomski troskovi carina se ogledaju u: NEEFIKASNOSTI U PROIZVODNJI ZBOG VISIH DOMACIH
CIJENA INPUTA
32.U pretpostavke skole racionalnih ocekivanja u ekonomiji spada: PLATE I CIJENE APSOLUTNO FIKSNE
33.Kvantitativna teorija novca istice direktnu vezu izmedju kolicine novca i nezaposlenosti: NETACNO
34.Zbog straha od deflacije izazvane padom nadnica,Kejs formira tezu o fleksibilnom nominalnim
nadnicama ali fiksnim realnim nadnicama: NETACNO
35.Marshallow koeficijent predstavlja odnos izmefju kolicine novca u opticaju i realnog dohotka:
NETACNO
36.Platni bilans obuhvata sve ekonomske transakcije bez obzira na momenat efektivnih placanja: DA
37.Svoje kljucne stavove monetaristi zasnivaju na neoliberalnim postavkama: DA
38.Prema Kejnsu,drzava treba svojim mjerama da intervenise na stimulisanje agregatne ponude: NE(AD-
traznje)
39.Prema Ratexu podsticanje agregatne potraznje moze dovesti do rasta outputa: NE
40.Evropska zajednica za ugalj i celik preteca evropskih integracija nastala je 1960. NE( nastala je 1953.)
41.Koja makroekonomska skola polazi od relativno strme krive agregatne ponude: MONETARISTI
42.Ako neka zemlja revalvira vrijednosti svoje valute u pravilu ce zbog toga: UVOZ BITI JEFTINIJI ZA
NJENE GRADJANE,A IZVOZ SKUPLJI ZA STRANCE
43.Teoreticari Ekonomije ponude zalazu se za:
1)POVECANJE MOTIVACIJE ZA VECI RAD,STEDNU,PREDUZETNISTVO
2)REFORMU PORESKOG SISTEMA
3)UMJERENI DRZAVNI INTERVENCIONIZAM
44.Investicije za vise od ocekivanog profita i stednje kod predstavnika: NEOKLASICNE
SKOLE,EKONOMIJE PREDUZECA
45.Prema Linderu,trgovina primarnim proizvodima objasnjenja je: SLICNOSTIMA U STRUKTURI TRAZNJE
46.Pretpostavimo da je doslo do povecanja javnih rashoda uz ostale nepromjenjive uslove.U kratkom
roku,prema klasicarima,doci ce do: POVECANJE CIJENE UZ NEPROMJENJEN BDP
47.Koje od sljedecih tvrdnji jesu u skladu sa Kejnzijanskim ucenjem: SVE NAVEDENO
48.Akumulacija kapitala i stednja su pretpostavka ekonomskog rasta kod: EKONOMIJE PONUDE
49.Visak uvoza roba jedne drzave u odnosu na njihov izvoz je: SPOLJNOTRGOVINSKI DEFICIT
50.Prema Kravisu,medjunarodna trgovina izmedju zemalja objasnjenja je: RASPOLOZIVOSCU ROBA I
USLUGA
51.Kljucna Kejnsova ideja,koja pokazuje da kapitalizam nije samokorigirajuci mehanizam jeste:
NEDOBROVOLJNA NEZAPOSLENOST
52.Koja skola ekonomske misli posmatra konjukturne cikluse povremena odstupanja od ravnoteze:
KLASICNA SKOLA
53.Prema monetaristima,novac u ekonomiji ima efekte da je: NIJE KRATKOROCNO
NEUTRALAN,DUGOROCNO NEUTRALAN
54.Koja od sljedecih tvrdnji nije u skladu sa klasicnim pristupom: NISTA OD NAVEDENOG
55.Prema Hekscher-Oblinovoj teoriji,medjunarodna trgovina izmedju zemalja objasnjenja je:
RASPOLOZIVOSCU FAKTORA PROZVODNJE
56.Filipsova kriva u kratkom roku prema Ratex-u je: IMA OPADAJUCI NAGIB
57.Koja od sljedecih tvrdnji nije u skladu sa klasicnim pristupom: NISTA OD NAVEDENOG
58.Skolu ekonomije ponude karakterise sljedece: NAPUSTANJE KENZIJANZIMA,PRIORITET IMA
EKONOMSKI RAST,STIMULISANJE PORESKIM OLAKSICAMA
59.Kejns razmatra o sljedecim psiholoskim sklonostima: POTROSNJI,STEDNJI,INVESTIRANJU
60. ‘’Ponuda stvara svoju vlastitu traznju’’ je osnovna ideja: SEJOVOG ZAKONA TRZISTA
61.Laferova kriva ilustruje: ODNOS PORESKE STOPE I PORESKOG PRIHODA
62.Subjekti imaju sve raspolozive informacije i niko ih ne moze iznenaditi i prevariti je: HIPOTEZA O
RACIONALNIM OCEKIVANJIMA
63.Relativne komparativne prednosti formulisao je: DAVID RICARDO
64.Koja makroekonomska skola polazi od relativno strme Filipsove krive: MONETARISTI
65.Sluzbene transakcije u platnom se poduzimaju radi uravnotezenja stanja platnog bilansa: DA
66.Teoreticari adaptivnih ocekivanja zastupaju stav da su cijene i plate relativno fleksibilne te da mogu
osigurati stalnu ravnotezu svih trzista: NE=nikad ne ostvaruju ravnotezu,uvijek idu prema ravnotezu
67.Prema Sayovom zakonu ponuda je odredjena nivoom potraznje: NE: Ponuda kreira potraznju
68.Devalvacija valute ide u korist zemlje sa visokim suficitom tekuceg racuna platnog bilansa: NE
69.U IS-LM modelu,monetarna politika djeluje iskljucivo na LM krivu: DA
70.U dugom roku,devizni kurs je odredjen jednakostima relativnih cijena roba i usluga: DA
71.Ako jedna zemlja (A) povecava potraznju za robama iz druge zemlje (B) logicna posljedica jeste
aprecijacija valute prve zemlje (A) u odnosu prema valuti druge zemlje (B): DA
72.Klasicari smatraju da promjene agregatne potraznje utjecu na promjenu u nivou zaposlenosti: NE- ne
uticu na proizvodnju i zaposlenost(klasicari)
73.Neprohibitvne carine u potpunosti onemogucavaju medjunarodnu razmjenu NE-OGRANICAVAJU
RAZMJENU ALI JE NE ELIMINSU
74.Negativan trgovinski bilans odnosi se na visak uvoza roba i usluga u odnosu na njihov iznos: DA
75.Automatski stabilizatori nisu efikasan instrument makroekonomske politike u kratkom roku: DA
76.Prema poimanju klasicara nadnice i cijene su u potpunosti fleksibilne sto krivu agregatne ponude cini
neelasticnom: DA
77.Prema Kejnsu investicije ce postojati sve dok je marginalna efikasnost kapitala veca ili jednaka od
kamatne stope: NE-MEK>K.S
78.Prema Ratexu podsticanje agregatne potraznje moze dovesti do rasta zaposlenosti: NE
79.Plutajuci sistem deviznih kurseva iskljucuje aktivnu intervenciju drzave na deviznom trzistu: DA
80.Platni bilans obuhvata sve ekonomske transakcije bez obzira na momenat efektivnih placanja: DA
81.Svoje kljucne stavove monetaristi zasnivaju na neoliberalnim postavkama: DA
ESEJI:
1.KOJE SU KORISTI OD MEDJUNARODNE TRGOVINE?
Koristi od medjunarodne trgovine su:
a)Povecanje produktivnosti po osnovu specijalizacije
b)Povecanje prodaje i kupovine u inostranstvu omogucava postizanje efekta ‘’eksterne ekonomije’’ u
nacionalnoj ekonomiji
c)Razliciti troskovi proizvodnje koji proizlaze iz razlicitih uslova proizvodnje po zemljama koji
omogucavaju postizanje pogodnosti svih zemalja u medjunarodnoj trgovini
d)Razlicite cijene roba i usluga ,kao posljedice razlicitih troskova proizvodnje,stimulisu medjunarodnu
trgovinu
2.DEFINISI ZAKON RECIPROCNE POTRAZNJE
Ovaj zakon je formulisao J.S.Mill i iz ovog zakona se zakljucuje da se dohodak jedne zemlje povecava
medjunarodnom trgovinom pod uslovom da nema barijera u trgovini.Te barijere mogu biti
carine,kvote,ogranicenja i slicno. Putem ovog zakona je objasnjenjo kako barijere u trgovini imaju efekat
bumeranga na zemlje koje ih uvode kao instrument politike,a taj efekat jeste za smanjenje potraznje.
3.NABROJ OSNOVNE POLITIKE VANJSKE TRGOVINE
Osnovne politike vanjske trgovine su:
a)Nivo razvijenosti
b)Opsti ekonomski i drustveni ciljevi zemlje
c)Vanjska politika i geopoliticki polozaj zemlje
4.KOJE MJERE SPADAJU U PROTEKCIONISTICKE?
a)Carine su porezi koji se naplacuju na robu iz uvoza,a mogu biti: neprohibitivne carine(carine koje
ogranicavaju razmjenu,ali je ne eliminisu) i prohitibivne carine(toliko visoke carine da eliminisu
razmjenu,tj.uvoz)
5.KOJI SU ARGUMENTI ZA VODJENJE PROKTECIONIZMA?
a)neekonomski argumenti(zrtvovanje ekonomskog blagostanja radi ostvarivanja drugih ciljeva)
b)argumenti koji su ekonomski pogresni (merkantilizam-gomilanje zlata,carine za posebne grupe,carine
za odmazde – osjetljive carine,izjednacavajuce carine)
c)argumenti koji su potencijalno opravdani (carine mogu poboljsati uslove razmjene u korist
zemlje,zastita mlade industrije,povecanje zaposlenosti,rjesavanje problema deficita u trgovinskom
racunu)
6.KOJI SU EFEKTI SLOBODNE RAZMJENE?
a)nize cijene
b)smanjenje domace ponude
c)povecanje domace potraznje
d)pojava uvoza
7.KOJI SU EFEKTI UVODJENJA CARINA NA UVOZ I POTROSNJU?
Efekti uvodjenja carina su sljedeci:
a)povecanje cijena
b)povecanje (neefikasne) domace proizvodnje
c)smanjenje traznje
d)smanjenje uvoza
8.KAKO SE MOGU PODIJELITI VRSTE EKONOMSKIH TRANSKACIJA U OLATNOM BILANSU?
a)Tekuce i kapitalne: Tekuce predstavljaju prenos drustvenog proizvoda iz jedne zemlje u drugu, a
kapitalne predstavljaju prenos kupovne moci
b)Privatne i javne
c)Uniateralne i bilateralne: Uniteralne ne podrazumijevaju obaveznu proturadnju za razliku od
bilateralnih
d)Autonomne i kompenzacione: Autonomne se odvijaju bez obzira na stanje bilansu i vrse se radi
normalnog odvijanja trgovine, dok se kompenzacione vrse radi uspostave ravnoteze u platnom bilansu
9.KOJI SU EKONOMSKI EFEKTI UVODJENJA CARINA:
a)povecanje (neefikasne) domace proizvodnje
b)povecanje prihoda drzave po osnovu carina
c)smanjenje potrosacevog viska zbog visih cijena
d)U konacnici,efekti uvodjenja carina su uglavnom negativni
10.KOJE SU VRSTE RACUNA PLATNOG BILANSA?
a)tekuci
b)kapitalni
c)finansijski
11.NAPISI RAZLIKE IZMEDJU TEKUCIH,KAPITALNIH I FINANSIJSKIH RACUNA
-Tekuci racuni obuhvataju uvoz i izvoz roba,izvoz i uvoz usluga,transakcije dohotka i tekuce transfere
-Kapitalni racuni obuhvataju: kapitalne transfere,direktne strane investicije i portfolio investicije
-Finansijski racuni predstavljaju tokove investicija i promjene reserve active
12.KAKVO MOZE BITI URAVNOTEZENJE PLATNOG BILANSA?
Moze biti: automatsko i diskreciono
AUTOMATSKO URAVNOZENJE: Ukoliko drzava primjenjuje fluktuirajuci devizni kurs i promjena kursa se
odvija u zavisnosti odnosa ponude i potraznje. Monetarna vlast ne mora da intervenise,jer se ravnoteza
sama uspostavlja. U slucaju fiksnog deviznog kursa,ravnoteza se uspostavlja kretanjem zlata i
promjenama domacih cijena i kamatnih stopa.
Direkciono uravnoteznje platnog bilansa se moze uraditi na 3 nacina:
1)Stvarno uravnoteznje se postize podsredstvom
a)deflacije cijena i dohotka zemalja sa deficitom
b)inflacijom cijena i dohotka zemalja sa suficitom
c)depracijacija valute u zemljama sa deficitom
d)aprecijacija valute u zemljama sa suficitom
2)Finansiranje deficita se postize:
a)smanjenjem monetarnih rezervi
b)povecanje zaduzivanja u inozemstvu
c)odlaganjem placanja dospjelih zajmova
d)smanjenjem zaliha uvezene robe
3.Kompezatorno finansiranje jeste najcesce koristeni metod uravnotezenja platnog bilansa i
prredstavlja:
a)smanjenje troskova proizvodnje radi povecanja izvoza i smanjenja uvoza
b)prebacivanje potrosnje na domace proizvode koji se inace uvoze
c)povecanje kamatne stope radi smanjenja odliva i povecanje priliva kapitala
d)carine,kontigenti,vezani zajmovi i slicno
13.KOJA JE TEMELJNA TRILEMA FIKSNIH DEVIZNIH KURSEVA?
Kakos u zemlje sa fiksnim kursevima liberalizirane svoja finansijska trzista,suocile su se sa osnovnom
trilemom fiksnih deviznih kurseva: zemlja moze istovremeno imati samo dvije od sljedecih stvari:
a)fiksan, ali prilagodljiv kurs
b)slobodno kretanje finansija i kapitala
c)nezavisnu domacu monetarnu politiku
14.KOJA JE SUSTINA DILEMA DEVIZNE POLITIKE?
Sustina dilema devizne politike je vezana za alternativu hoce li se radi odrzavanja stabilnost deviznog
kursa ograniciti autonomna monetarna politika il ice se autonomna monetarna politika forsirati na stetu
ravnoteze u medjunarodnim ekonomskim odnosima.
15.OBJASNITE BRENTONVUDSKI SISTEM
Nakon 2.svjetskog rata vlade su zeljele zamijeniti zlatni standard fleksibilnijim sistemom.Postavile su
bretonvudski sistem koji je bio sistem sa fiksnim kursevima.Ta inovacija je ukljucivala fiksne,ali
prilagodljive devizne kurseve. Kada bi vrijednost valute znacajno odstupila od svoje prikadne
vrijednosti,paritet bi se mogao prilagoditi.
16.OBJASNITE HIBRIDNI SISTEM DANASNJICE:
Svijet se pomaknuo prema hibridnom sistemu deviznog kursa, a da to niko nije planirao.
Najvaznije su sljedece znacajke:
a)Valute slobodno fluktuiraju u nekolicini zemalja
b)Velike zemlje imaju fleksibilne kurseve
c)Male zemlje imaju fiksne kurseve
d)Skoro sve zemlje intervenisu na trzistu
17.NABROJI PRINCIPE GATT-a:
a)klauzula najpovlastenije nacije
b)princip nediskriminacije
c)princip nacionalnog tretmana (isti tretman za domace i strane robe)
d)princip predvidljivosti
e)princip nereciprociteta
f)princip pregovaranja
g)princip konsolidovanja carinskih barijera
h)pravilo tarifikacije
18.KOJI SU DIJELOVI WTO?
a)krovni sporazum o osnivanju WTO
b)opsti sporazum o carinama i trgovini (za robe)-GATT
c) opsti sporazum o trgovini i uslugama-GATS
d)sporazum o trgovinskim aspektima prava inteletualne svojine-TRIPS
e)dogovori o pravilima i procedurama za rjesavanje sporova
f)mehanizam kontrole trgovinske politike
19.KOJI SU WTO PRINCIPI?
a)trgovina bez diskriminacije (MFN sistem i nacionalni tretman)
b)slobodnija trgovina-snizavanje carina,ukidanje zabrana uvoza,kvota,tarifikacija i ukidanje netarifnih
barijera,obuhvacene usluge i intelektualna svojina,pristup trzistima (otvaranje trzista) kroz
tzv.progresivno oslobadjanje
c)predvidljivost-obaveza provodjenja dogovorenog cime se ohrabruju FDI.Zemlje obavezne objaviti svoju
politiku i informisati WTO
d)promocija fer konkurencije posebno u oblastima poljoprivrede,usluga,intelektualne svojine i vladinih
nabavki
e)vise od ¾ clanica WTO su zemlje u razvoju- zbog toga je i odobrena fleksibilnost u provodjenju WTO
sporazuma kao i dogovoreno otvaranje trzista razvijenih zemalja za robe iz nerazvijenih
20.KOJA SU TRI TIPA NECARINSKIH BARIJERA?
-Tradicionalne su:damping,subvencije,kvote, ‘’’dobrovoljna’’ ogranicenja izvoza,komenzatorne
mjere,javne nabavke
-Tehnicke:Provode se kroz primjenu tehnickih propisa i standarda i primjer toga su ekoloske
barijere,posebno zahtjevi u pogledu pakovanja,obavezno obiljezavanje proizvoda,inspekcije na granici i
slicno
-Administrativne necarinske barijere: Zakonske barijere u trgovini i u njih se ubrajaju proceduralne
barijere koje se u praksi najvise koriste. To su pravila o porijeklu robe,specijalne carinske
formalnosti,procedura izdavanja uvoznih dozvola,primjena sanitarnih mjera i sl.
21.KAKVE MOGU BITI NECARINSKE BARIJERE?
a)jednostrane
b)bilateralne- ‘’dobrovoljno’’ ogranicenje izvoza
c)plulateralne
d)multilateralne
22.KOJI SU IZVORI SREDSTAVA SVJETSKE BANKE?
a)uplaceni dio kvota zemalja clanica
b)zaduzivanje na finansijskom trzistu
c)potrazivanje ranije datih kredita
d)ostvareni prihodi
23.OBJASNITE PORTEROV DIJAMANT
Najveci doprinos istrazivanjima konkurentnosti je dao Porter koji je definisao tzv ‘’Porterov dijamant’’.
Primarni ekonomski cilj svake zemlje je ostvarivanje dugorocnog rasta i postizanje viseg nivoa zivotnog
standarda svojih gradjana. Da li je ona sposobna da ostvari te ciljeve ne zavisi od konkurentnosti vec od
produktivnosti sa kojima se resursi jedne zemlje koriste. On zakljucuje da je pogresno govoriti o
konkurentnosti zemlje kao cjeline,vec trebaju se analizirati konkretni sektori i njihovi uzi segmenti.
Prema Porteru,jedini validni concept konkurentnosti jeste koncept produktivnosti.
24.KOJE SU 4 OSNOVNE DETERMINANTE KONKURENTNOSTI PREMA PORTERU?
a)faktori proizvodnje
b)uslovi traznje
c)srodne i povezane djelatnosti
d)strategija,struktura i rivalitet firmi
25.NABROJTE STUBOVE KONKURENTNOSTI:
a)institucije
b)infrastruktura
c)makroekonomija
d)zdravstvo i osnovno obrazovanje
e)visoko obrazovanje
f)efikasnost trzista
g)tehnoloska raspolozivost
h)inovacije
i)poslovna sofisticiranost
26.KOJA SU 3 STUBA TEMELJ ZA EKONOMSKI RAST?
GCI/Indeks globalne konkurentosti je rezultat agregiranja razlicitih elemenata u jedan indeks.Kao
podloga za kvantifikaciju okruzenja za mjerenje rasta konkurentnosti,posluzio razvojni model Jefreya
Sacha i Johna McArtura. Ovaj pristup je uklucio 3 stuba kao temelje za ekonomski rast:
a)makroekonomsko okruzenje
b)javne institucije
c)nivo tehnoloske opremljenosti
27.KOJE SU VRSTE SKOLA EKONOMSKOG MISLJENJA?
-merkantilizam,fiziokratizam,klasicna liberalna skola,neoklasicna skola,marksisticka skola,kenzijanska
skola itd.
28.KOJA JE OSNOVNA RAZLIKA IZMEDJU KLASICARA I KENZIJANACA?
Osnovna razlika izmedju klasicara i kenzijanaca jeste u tome sto su prema klasicarima AS i AD uvijek
podudarni,a kod Kenzijanaca su AS i AD u ravnotezi samo slucajno. Drugacije receno,prema
Kejnsu,ravnoteza ne mora biti u tacki presjeka AS,AD i Qp.