SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI

LEPUŠIĆEVA 6
10000 ZAGREB

Materijali za studente specijalističkog studija „Prilagodba EU:

upravljanje projektima i korištenje fondova i programa EU” i
studente preddiplomskog studija politologije i novinarstva

UVOD U MONETARNU POLITIKU

VODITELJ

Doc.dr.sc. Kristijan Kotarski

 INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE

• Središnje banke posjeduju tri osnovna mehanizma u kreiranju monetarne

politike kao politike određivanja monetarnih kretanja koja utječu na stabilnost
cijena, zaposlenost i ekonomski rast:

1. Operacije na otvorenom tržištu

2. Diskontnu kamatnu stopu
3. Zakonske obvezne rezerve depozitnih institucija

• Koristeći se tim trima instrumentima utječe na posredne ciljeve, kao što su

razina obaveznih rezervi, tržišne kamatne stope i ponuda novca
• Cilj ovih mehanizama je poboljšati djelovanje gospodarstva s obzirom na
konačne ciljeve monetarne politike: postizanje najbolje kombinacije niske
stope inflacije, niske nezaposlenosti, brzog rasta BDP-a i stabilnosti
financijskih tržišta

• Najvažniji mehanizam središnje banke predstavljaju operacije na

otvorenom tržištu – prodaja državnih obveznica središnje banke na
otvorenom tržištu smanjuje njezinu imovinu i obveze te time smanjuje
rezerve banaka

• Rezultat tog postupka je pad u bankovnim temeljima rezervi za depozite,

ljudi na kraju imaju manje novaca, a više državnih obveznica

• Kupnja na otvorenom tržištu djeluje obrnuto, u konačnici širi M

povećanjem bankovnih rezervi
• Diskontna kamatna stopa ima ulogu povećanja ili smanjenja cijene
zaduženja komercijalnih banaka kod središnje banke te na taj način utječe
na poslovni ciklus u fazi ekspanzije ili kontrakcije ekonomije

• Stopa obveznih rezervi odnosi se na postotak depozita koje komercijalne

banke moraju čuvati na svojim računima u središnjoj banci ili u svom
trezoru i ne smiju ih posuđivati (instrument se u nekim zemljama uopće ne
koristi)
• Stopa obveznih rezervi odnosi se na postotak depozita ili primljenih
kredita koje komercijalne banke moraju čuvati na svojim računima u
središnjoj banci ili u svom trezoru i ne smiju ih posuđivati krajnjim
korisnicima kredita - Hrvatska narodna banka propisuje stopu obvezne
rezerve od 12% (neke zemlje poput Australije i Novog Zelanda uopće
nemaju stopu obvezne rezerve dok se zemlje poput Brazila i Kine dosta
oslanjaju na taj mehanizam)

• Stopa obveznih rezervi se podiže ukoliko se želi spriječiti inflatorna

gibanja dok se smanjuje u slučaju želje da bankovni sustav raspolaže s
većom količinom likvidnih sredstava koje bi mogao plasirati u obliku
kredita
• Primjer mehanizma monetarnog prijenosa u slučaju restriktivne
monetarne politike:

1. Smanjuje bankovne rezerve kroz operacije na otvorenom tržištu

2. Svaki dolar smanjenja bankovnih rezervi uzrokuje višestruku

kontrakciju bankovnog novca i ponude novca
3. Na novčanom tržištu smanjenje se ponude novca kreće uzduž
nepromijenjene krivulje potražnje za novcem povisujući kamatne
stope, smanjujući količinu i otežavajući uvjete kredita, te time čini
novac skupljim

4. Skupi novac smanjuje ulaganja i ostale izdatke osjetljive na kamatne

stope, poput trajnih potrošačkih roba i neto izvoza

5. Smanjenje ulaganja i ostalih izdataka smanjuje agregatnu potražnju

poznatim mehanizmom multiplikatora – niža razina agregatne potražnje
smanjuje proizvodnju i razinu cijena ili inflaciju
EKSPANZIVNA MONETARNA POLITIKA

R raste – M raste – i pada – I,C,X rastu – AD raste – realni

BDP raste – P raste

RESTRIKTIVNA MONETARNA POLITIKA

R pada – M pada – i raste – I,C,X padaju – AD se smanjuje

– realni BDP pada – P pada
 VRSTA PREDNOSTI NEDOSTACI
MONETARNE
POLITIKE

EKSPANZIVNA 1. Moguć pad kamatnih 1. Moguće pogoršanje

stopa stabilnosti cijena
2.Stvaranje uvjeta za rast 2. Odljev kapitala
ekonomije 3. Moguće povećanje
3. Smanjenje trgovinskog deficita
nezaposlenosti

RESTRIKTIVNA 1. Pomaže u borbi protiv 1. Rizik od recesije

inflacije 2. Povećanje
2. Moguće smanjenje nezaposlenosti
trgovinskog deficita 3. Usporava potencijalni
3. Priljev inozemnog rast
kapitala 4. Moguć porast
kamatnih stopa
5. Može stvoriti
kratkoročne političke
probleme
PREGLED CILJEVA, INSTRUMENATA I KONTEKSTA
ZA VOĐENJE MONETARNE POLITIKE
Phillipsova krivulja u eri globalizacije
Utjecaj ekspanzivne monetarne politike na devizni tečaj i
konkuretnost DEVIZNI TEČAJ

UVOZ DEVIZNI TEČAJ

M Y

DUGOROČNI DEVIZNI TEČAJ

P
KONKURENTNOST
Utjecaj restriktivne monetarne politike na devizni tečaj i
konkuretnost DEVIZNI TEČAJ

UVOZ DEVIZNI TEČAJ

M Y

DUGOROČNI DEVIZNI TEČAJ

P
KONKURENTNOST
 FISKALNA POLITIKA (Visoki FISKALNA POLITIKA (Niski
deficiti) deficiti)

MONETARNA
POLITIKA
Vrlo niska Umjerena
(Niske kamate) nezaposlenost nezaposlenost
Vrlo visoka inflacija Umjerena inflacija
Umjereno ulaganje Visoko ulaganje

MONETARNA
POLITIKA
Umjerena Visoka nezaposlenost
(Visoke nezaposlenost Niska inflacija
kamate)
Umjerena inflacija Umjereno ulaganje
Nisko ulaganje
 MONETARNI MULTIPLIKATOR

• Multiplikator ponude novca – omjer ukupnih bankovnih depozita i

stope obvezne rezerve (određuje ekspanziju ponude novca na temelju
bankovne aktivnosti ili proces u kojem novac se koristi za stvaranje
dodatnog novca)

• Konvencionalno objašnjenje teorije monetarnog multiplikatora zasniva

se na premisama da središnja banka zemlje ima mogućnost kontrole
nad ukupnom količinom novčane mase u ekonomiji kroz instrumente
monetarne politike (naročito propisanu stopu obvezne rezerve) i da
banke za odobrenje kredita moraju imati adekvatnu količinu depozita
prikupljenu od strane svojih klijenata

• Prema takvom shvaćanju na strani pasive treba se nalaziti veći iznos

depozita od iznosa kredita na strani aktive
• U skladu s tim objašnjenjem, višestruka ekspanzija bankovnih rezervi
ili multiplikacija depozita ostvaruje se kroz recikliranje kratkoročnih
novčanih sredstava posredstvom cjelokupnog bankovnog sustava
određene zemlje

• Prema modelu multiplikatora matematički maksimalna granica

kreditne ekspanzije u slučaju stope obveznih rezervi od 10% određena
je koeficijentom 9, koji predstavlja faktor multiplikacije kredita
(kreditni multiplikator) odnosno koeficijentom 10, koji predstavlja
faktor multiplikacije depozita

•
Monetarni multiplikator = pri čemu r predstavlja stopu obveznih
rezervi, a c omjer novca kojega građani i poduzeća drže u
gotovinskom obliku kod sebe u odnosu na njihove depozite
• U slučaju da r iznosi 10%, a c 25%, multiplikator iznosi 2,9 što znači da bi
prema tom modelu bankovni sustav u odnosu na 1 dolar depozita mogao
stvoriti kumulativ od 2,9 dolara novih kredita u cjelokupnom ciklusu
 ENDOGENA MONETARNA TEORIJA KAO KRITIKA KONVENCIONALNOG
MODELA MULTIPLIKATORA

• Profesor Charles Goodhart sa London School of Economics u svojoj

knjizi Monetary Policy in Theory and Practice konvencionalno
objašnjenje kreditnog procesa karakterizira kao:
 
• ..toliko nepotpun opis procesa određivanja količine novca u ekonomiji
da je ravan dezinformaciji. (Goodhart, 1984:188)

• Endogena monetarna teorija stipulira da novac dolazi u optjecaj na

temelju zahtjeva koji dolaze iz sektora realne i financijske ekonomije
zbog rasta profitne stope te da se rezerve financijskog sektora šire ili
kontrahiraju s ciljem akomodiranja potražnje za kreditima na što utječu
očekivanja i kamatne stope
• U sklopu tog pristupa moguće je konstatirati da 'zajmovi stvaraju nove
depozite' i da posudba povećava sumu depozita dok otplata zajmova
znači njihovo smanjenje

• Suma zajmova nije jednaka sumi depozita i banke ne trebaju povećati

odgovarajući iznos depozita prije nego što izdaju zajam

• Sljedeći slajd iz članka ekonomista Richarda Koo-a pokazuje

nemogućnost da povećanje bankovnih rezervi intervencijom središnjih
banaka u jeku krize, kroz njihovo upumpavanje likvidnosti u financijski
sustav, rezultira kreditnom ekspanzijom banaka u uvjetima visoke
zaduženosti ekonomskih sektora, loših kredita, posljedičnog
razduživanja te neizvjesnosti/pesimizma