NOVČANI ILI VALUTNI SUSTAVTO JE SKUP ZAKONSKIH PROPISA KOJIMA SE ODREĐUJE

NOVČANA JEDINICA ZEMLJE TE DJELOKRUG AKTIVNOSTI NOVČANIH INSTITUCIJA.SUSTAV

ZLATNE VALUTE NA BAZI ZLATNIH POLUGAU SUSTAVU NA BAZI ZLATNIH POLUGA NE
CIRKULIRA U PROMETU ZLATO VEĆ NA OSNOVU NJEGA IZDANE NOVČANICE, KOJE SLUŽE
KAO ZAKONSKO I DEFINITIVNO SREDSTVO PLAĆANJA, A ZLATO JE KONCENTRIRANO KOD
SREDIŠNJE BANKE. NOVČANICE NISU APSOLUTNO KONVERTIBILNE U ZLATO.SUSTAV
PAPIRNE VALUTE?DANAS IMAMO SUSTAV PAPIRNATE VALUTE U KOJEMU NOVČANICA
EMISIJSKE BANKE NIJE ISKUPLJIVA U ZLATU. NOVČANICA SE PRETVORILA U ČISTI PAPIRNI
NOVAC. NOVČANICE OBAVLJAJU FUNKCIJU PROMETNOG I PLATEŽNOG SREDSTVA TJ.SLUŽI
KAO SREDSTVO RAZMJENE I OBAVLJA FUNKCIJU OČUVANJA VRIJEDNOSTI , DOK FUNKCIJU
SVJETSKOG NOVCA I FUNKCIJU MJERE VRIJEDNOSTI NE OBAVLJA. NOVČANICE
PREDSTAVLJAJU TRENUTAČNU LIKVIDNOST JER NE POSTOJI NIŠTA LIKVIDNIJE OD NJE, NO U
SUVREMENOM NOVČANOM SUSTAVU PREVLADAVA DEPOZITNI NOVAC.SREDIŠNJA
(EMISIJSKA, CENTRALNA) BANKA?CB PREDSTAVLJA SREDIŠNJU NOVČANU VLAST JEDNE
ZEMLJE I OKOSNICA JE NOVČANOG SUSTAVA MONETARNE POLITIKE SVAKE ZEMLJE. ONA JE
FINANCIJSKA INSTITUCIJA KOJA SE NE NATJEČE SA POSLOVNIM BANKAMA TE JOJ PROFIT
NIJE PRIMARNI CILJ. NJENA ULOGA JE „USLUŽIVATI“ VLADU, BANKE I DRUGE FINANCIJSKE
INSTITUCIJE, KAO I JAVNOST PA SE NAZIVA I DRŽAVNA BANKA. SREDIŠNJA BANKA IMA
EKSKLUZIVNO PRAVO EMITIRANJA NOVCA „NI IZ ČEGA“ I NADZORA KREDITNIH UVJETA U
ZEMLJI. NAJZNAČAJNIJA ULOGA CB JE BRIGA O STABILNOSTI VRIJEDNOSTI NOVCA KOJI
EMITIRA. SREDIŠNJA BANKA BRINE O SIGURNOSTI I STABILNOSTI POSLOVNIH BANAKA PA SE
NAZIVA I „BANKA BANAKA“. IAKO JE SREDIŠNJA BANKA DRŽAVNA INSTITUCIJA, ONA MORA
BITI:NEOVISNA O AKTUALNOJ ADMINISTRACIJ TRANSPARENTNA U SVOM POSLOVANJU
ODGOVORNA ZA UČINJENO PARLAMENTU I JAVNOSTI. CILJEVI SREDIŠNJE BANKENA IZBOR
CILJEVA SB UTJEČU RAZLIČITI ELEMENTI IZ OKRUŽENJA POPUT: VELIČINE I OTVORENOSTI
ZEMLJE, DEVIZNOG TEČAJA, EKONOMSKE RAZVIJENOSTI, NEOVISNOSTI SB, RAZVIJENOSTI
FINANCIJSKOG SUSTAVA ITD.TEMELJNI CILJ SB MOŽE BITI:ODRŽAVANJE STABILNOSTI CIJENA
VISOKA ZAPOSLENOST ODRŽIVI NEINFLATORNI RAST FINANCIJSKA STABILNOSTKAMATNE
STOPE DEVIZNI TEČAJ PLATNA BILANCA. FUNKCIJA SREDIŠNJE BANKE REGULIRA I
KONTROLIRA PONUDU NOVCA, KREIRA I IMPLEMENTIRA MONETARNU POLITIKU, PRUŽA
POSLJEDNJE UTOČIŠTE BRINE O PLATNOJ BILANCI ZEMLJE I NJENOJ URAVNOTEŽENOSTI
IZDAJE NOVAC, OBAVLJA TRANSAKCIJE ZA DRŽAVU. ŠTO ZNAČI „FUNKCIJA SREDIŠNJE
BANKE JE DA PRUŽA POSLJEDNJE UTOČIŠTE“?SB OVOM FUNKCIJOM VODI BRIGU O
LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI BANAKA, A TIME I O STABILNOSTI BANKARSKOG SEKTORA I
CIJELOG FINANCIJSKOG SUSTAVA.CENTRALNA BANKA BIHCB BIH UTEMELJENA JE
1997.GODINE, DJELUJE PO ZAKONU O CENTRALNOJ BANCI BIH I VAŽEĆEM MONETARNOM
UREĐENJU-CURRENCY BORD. SJEDIŠTE CENTRALNE BANKE JE U SARAJEVU SA GLAVNIM
JEDINICAMA U SARAJEVU, MOSTARU, BANJA LUCI TE PODRUŽNICAMA U BRČKO DISTRIKTU I
PALAMA. NAJVIŠE TIJELO CENTRALNE BANKE BIH JE UPRAVNO VIJEĆE KOJE JE NADLEŽNO ZA
UTVRĐIVANJE MONETARNE POLITIKE I KONTROLU NJEZINA PROVOĐENJA, ORGANIZACIJU I
STRATEGIJU CB BIH. UPRAVNO VIJEĆE ČINI 5 OSOBA KOJE IMENUJU PREDSJEDNIŠTVO I
GUVERNERA. FUNKCIJE NOVCA SREDSTVO RAZMJENE I PLACANJA, MJERA VRIJEDNOSTI,
SREDSTVO ŠTEDNJE, SREDSTVO ODGOĐENIH PLACANJA, SREDSTVO MEDUNAR. PLACANJA.
 VALUTNO VIJEĆE (VALUTNI ODBOR, CURRENCY BORD)VALUTNO VIJEĆE JE INSTITUCIJA
KOJA IZDAJE NOVČANICE I KOVANICE KOJE SU KONVERTIBILNE NA ZAHTJEV PO FIKSNOM
TEČAJU U STRANU VALUTU ILI VANJSKU PRIČUVNU IMOVINU. CURRENCY BOARD
ARANŽMAN JE KOMBINACIJA TRIJU ELEMENATA:DEVIZNOG TEČAJA DOMAĆE VALUTE KOJI
JE FIKSNO VEZAN UZ SIDRENU (PRIČUVNU) VALUTU AUTOMATSKE KONVERTIBILNOSTI (U
SVAKO DOBA DUGOROČNE VEZANOSTI (?) ZA CURRENCY ARANŽMAN KREDITNI
POTENCIJAL BANKE KREDITNI POTENCIJAL BANKE PREDSTAVLJA MAKSIMALNI IZNOS
KREDITA KOJI BANKA MOŽE ODOBRITI NAKON ŠTO JE IZDVOJILA I ODRŽALA
ZADOVOLJAVAJUĆU RAZINU REZERVI TE ZADOVOLJILA PRIPISANE UVJETE ODREĐENJE OD
STRANE MONETARNE REGULACIJE I SUPERVIZIJE. POSLOVNE BANKE BANKA JE FINANCIJSKA
INSTITUCIJA KOJA SE BAVI FINANCIJSKIM POSREDOVANJEM UVŽAVAJUĆI NAČELA
LIKVIDNOSTI, SIGURNOSTI I PROFITABILNOSTI. DVA NAJVAŽNIJA BANKARSKA POSLA SU
PRIKUPLJANJE DEPOZITA I ODOBRAVANJE KREDITA. MIKROMULTIPLIKACIJA NA RAZINI
JEDNE BANKE NAZIVA SE MIKROMULTIPLIKACIJA. ONA POKAZUJE ZA KOLIKO ĆE SE JEDINICA
POVEĆATI IZNOS NOVOODOBRENIH KREDITA BANAKA AKO SE VIŠAK LIKVIDNOSTI POVEĆA
ZA JEDNU JEDINICU. MAKROMULTIPLIKACIJA DEPOZITA I KREDITA ODVIJA SE NA RAZINI
CIJELOG BANKOVNOG SUSTAVA (BEZ SREDIŠNJE BANKE). PROCES MAKROMULTIPLIKACIJE
SLIČAN JE PROCESU MIKROMULTIPLIKACIJE. MAKROMULTIPLIKACIJA OZNAČAVA
MAKSIMALNI IZNOS KOJEG BANKOVNI SUSTAV MOŽE ODOBRITI NAKON ŠTO JE IZDVOJIO
PRIKLADNU REZERVU I UDOVOLJIO SVIM PROPISIMA IZ MONETARNE REGULACIJE I
SUPERVIZIJE BANAKA. MONETARNI AGREGATI MOŽE SE DEFINIRATI KAO SKUP FINANCIJSKIH
INSTRUMENATA ISTOG STUPNJA LIKVIDNOSTI. MONETARNI AGREGATI KOJI SE DANAS
MOGU NAĆI U RAZVIJENIM ZEMLJAMA U MANJIM ILI VEĆIM OSCILACIJAMA SU: PRIMARNI
NOVAC – MO NOVČANA MASA U UŽEM SMISLU M₁, NOVAC KAO DIO IMOVINE M₂, M₃ I M₄.
DEFINIRAJTE MONETARNI AGREGAT M₀? PRIMARNI NOVAC M₀ PREDSTAVLJA SUMU
GOTOVOG NOVCA U OPTICAJU (G) I UKUPNIH REZERVI BANAKA KOD SREDIŠNJE BANKE (R).
M₀ = G + R DEFINIRAJTE MONETARNI AGREGAT M₁? NOVČANA MASA U UŽEM SMISLU M₁
PREMA MMF-U I U VEĆINI ZEMALJA PREDSTAVLJA SVE ONE INSTRUMENTE PLAĆANJA KOJI
SLUŽE KAO ZAKONSKO I DEFINITIVNO SREDSTVO PLAĆANJA U ZEMLJI, A KREIRALE SU GA ILI
SREDIŠNJA BANKA ILI DRUGE MONETARNE INSTITUCIJE, A TO SU U PRAVILU POSLOVNE
BANKE M₁ = G + D G-GOTOVI NOVAC U OPTICAJU D-DEPOZITI PO VIĐENJU KANALI
KREIRANJA NOVČANE MASE? JAČA ILI SLABIJA KREDITNA AKTIVNOST BANAKA O KOJOJ
OVISI KOLIČINA ODOBRENIH KREDITA, PRELIJEVANJE NOVCA U DEPOZITE KOJI NISU NOVAC,
PROMJENA SALDA DUGOVANJA ILI POTRAŽIVANJA S INOZEMSTVOM I TRANSAKCIJE BANAKA
U STRANOJ VALUTI S KOMITENTIMA, KUPOVINA I PRODAJA ZLATA I DRUGIH PLEMENITIH
METALA OBUHVAT MONETARNIH AGREGATA U BIH M₁ -(GOTOV NOVAC)=GOTOVINA
IZVAN BANAKA + DEPOZITI PO VIĐENJU U DOMAĆOJ VALUTI QM –(QUASI NOVAC)=OROČENI
I ŠTEDNI DEPOZITI U DOMAĆOJ VALUTI + UKUPNI DEPOZITI U STRANOJ VALUT M₂ -
(NOVČANA MASA)= M₁ + QM INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE OBVEZNA REZERVA,
POLITIKA REFINANCIRANJA (DISKONTNE STOPE), OPERACIJE OTVORENOG TRŽIŠTA,
SELEKTIVNI KREDITI, KVANTITATIVNA OGRANIČENJA, MORALNA UVJERAVANJA
1. OBVEZNA PRIČUVA JE ZAHTJEV LIKVIDNOSTI PO KOJEMU SU KOMERCIJALNE BANKE
OBVEZNE DRŽATI PROPISAN DIO SVOG PORTFELJA U OBLICIMA LIKVIDNE IMOVINE
(REZERVE, TREZORSKI ZAPISI) OPERACIJE OTVORENOG TRŽIŠTA ČINE KUPNJE I PRODAJE
VRIJEDNOSNICA OD STRANE SB KAKO BI UBRIZGALA ILI POVUKLA LIKVIDNOST IZ SUSTAVA
OBILJEŽJA: FLEKSIBILNOST U UVJETIMA, IZNOSU I VREMENU PROVOĐENJA SB INICIRA
OPERACIJU UTJECAJ NA KAMATNE STOPE NOVČANOG TRŽIŠTA OPERACIJE OTVORENOG
TRŽIŠTA SE PROVODE NA PRIMARNOM I SEKUNDARNOM TRŽIŠTU. PROBLEMI: IZBOR VRSTE I
DOSPIJEĆA VRIJEDNOSNICA ZA POTREBE PROVEDBE OPERACIJA.PRILIKOM OPERACIJA
OTVORENOG TRŽIŠTA MIJENJA SE: RAZINA REZERVI BANAKA, CIJENE I PRIHODI
VRIJEDNOSNICA, EKONOMSKA OČEKIVANJA OPERACIJE OTVORENOG TRŽIŠTA SU : IZRAVNA
KUPNJA ILI PRODAJA, KUPNJA VRIJEDNOSNICA PREMA SPORAZUMU O REOTKUPU I
PRODAJU UZ OBVEZU OTKUPAREPO SPORAZUM-SB KUPUJE VRIJEDNOSNICE OD DILERA, A
DILER SE OBVEZUJE DA ĆE ISTE OTKUPITI ODREĐENOG DANA PO ODREĐENIM
UVJETIMAREVERS REPO-OBRNUTI REPO-SB PRODAJE VRIJEDNOSNICE DILERU I SB SE
OBVEZUJE DA ĆE ISTE PONOVO OTKUPITI ODREĐENOG DANA PO ODREĐENIM UVJETIMA.
KEYNESOVA TEORIJA POTRAŽNJE ZA NOVCEM PREFERENCIJA LIKVIDNOSTI ILI MASA NOVCA
M SASTOJI SE IZ DVA OBLIKA NOVCA:TRANSAKCIJSKA POTRAŽNJA ZA NOVCEM L₁ (NOVAC
KOJI SLUŽI KAO SREDSTVO PLAĆANJA),ŠPEKULATIVNA POTRAŽNJA ZA NOVCEM L₂
(POTRAŽNJA U FUNKCIONALNOM ODNOSU S KAMATNOM STOPOM) POJAM INFLACIJE

INFLACIJOM JEDNI SMATRAJU PAD KUPOVNE MOĆI NOVCA A DRUGI PORAST CIJENA ROBA I
USLUGA. U BITI SVI MISLE NA ISTO, A TO JE DA INFLACIJA OBEZVRJEĐUJE KUPOVNU MOĆ
NOVCA ZBOG RASTA CIJENA.VRSTE INFLACIJE S OBZIROM NA INTENZITET I TRAJANJE
BLAGA INFLACIJA (STOPA INFLACIJE NA GODIŠNJOJ RAZINI MANJA OD 5%), UMJERENA
(PUZAJUĆA) INFLACIJA (STOPA INFLACIJE NA GODIŠNJOJ RAZINI IZMEĐU 5-10%)
GALOPIRAJUĆA (STOPA VEĆA OD 10%) HIPERINFLACIJA (MJESEČNA STOPA INFLACIJE NA
GODIŠNJOJ RAZINI VEĆA OD 50%) VRSTE INFLACIJE PREMA ROKU TRAJANJA KRONIČNA
(CIJENE U DUŽEM ROKU STALNO RASTU) JEDNOKRATNA (INFLACIJA U KRAĆEM RAZDOBLJU
PA JE DUGO NEMA) PROLAZNA (KARAKTERISTIČNA ZA VRIJEME ZLATNOG STANDARDA, KAD
SU POSTOJALE FAZE RASTA PA ZATIM PADA CIJENA, DANAS TAJ OBLIK INFLACIJE SE MOŽE
VIDJETI NA PRIMJERU PROMJENA CIJENE NAFTE) UZROCI INFLACIJE; RAST KOLIČINE NOVCA
U OPTICAJU, RAST POTRAŽNJE, PROMJENE NA STRANI PONUDE, RAST TROŠKOVA
PROIZVODNJE, KONTINUIRANI DEFICIT BILANCE PLAĆANJE, PAD PRODUKTIVNOSTI,
OČEKIVANJA, RAT, SOCIJALNA PREVIRANJA I PRIRODNE KATASTROFE. DEFLACIJA RIJEČ JE PO
POJAVI KOJA JE SUPROTNA INFLACIJI I PREDSTAVLJA OPĆI PAD CIJENA. DEFLACIJA JE
SITUACIJA U GOSPODARSTVU KADA JE AGREGATNA PONUDA VEĆA OD AGREGATNE
POTRAŽNJE. OBIČNO SLIJEDI NAKON GOSPODARSKOG POREMEĆAJA, PRIJE SVEGA RECESIJE,
KAD LJUDI MANJE TROŠE, OSTAJU BEZ POSLA PA ŠTEDE ZBOG NEIZVJESNOSTI. U VRIJEME
DEFLACIJE POTREBNO JE POVEĆATI POTRAŽNJU, ODNOSNO POTROŠNJU. DEVIZNI TEČAJ
PREDSTAVLJA CIJENU DOMAĆEG NOVCA IZRAŽENOG U STRANOJ VALUTI ODNOSNO KOLIKO
DOMAĆEG NOVCA TREBA DATI ZA JEDNU JEDINICU STRANOG NOVCA. NOMINALNI-
PREDSTAVLJA PROMJENU CIJENE DOMAĆE VALUTE IZRAŽENU U STRANOJ VALUTI BEZ
UZIMANJE STOPE INFLACIJE U OBZIR, REALNI-NOMINALNI KORIGIRAN ZA STOPU INFLACIJE
KOJA OBEZVRJEĐUJE NOVAC EFEKTIVNI-VAGANI PROSJEK DEVIZNIH TEČAJEVA IZMEĐU
DOMAĆE VALUTE I VALUTA ZEMALJA NAMA NAJVAŽNIJIH TRGOVAČKIH PARTNERA.
KLASIFIKACIJA DEVIZNIH TEČAJEVA DOLARIZACIJA ILI VALUTNA UNIJA-PODRAZUMIJEVA
ODRICANJE OD VLASTITE VALUTE I PRIHVAĆANJE STRANE VALUTE KAO SLUŽBENO SREDSTVO
PLAĆANJA. VALUTNI ODBOR-STROGO FIKSIRANI DEVIZNI TEČAJ U KOJEM JE VRIJEDNOST
NACIONALNE VALUTE FIKSIRANA ZAKONOMFIKSNI (PLIVAJUĆI) DEVIZNI TEČAJ-VEZIVANJE
DOMAĆE NACIONALNE VALUTE ZA POJEDINAČNU VALUTU ILI KORPU VALUTA. UPRAVLJANI
FLUKTUIRAJUĆI DEVIZNI TEČAJ-NE POSTOJI UNAPRIJED ODREĐEN TEČAJ NACIONALNE
VALUTE U ODNOSU NA NEKU VALUTU. VRIJEDNOST SE SLOBODNO FORMIRA NA DEVIZNOM
TRŽIŠTU ALI UNUTAR GRANICA KOJE ODREĐUJE DRŽAVA. MONETARNE VLASTI
INTERVENIRAJU RADI OSTVARENJA EKONOMSKIH CILJEVA NA DEVIZNOM TRŽIŠTU.
FLUKTUIRAJUĆI DEVIZNI TEČAJ-VRIJEDNOST DEVIZNOG TEČAJA ODREĐUJE SE NA DEVIZNOM
TRŽIŠTU BEZ INTERVENCIJE MONETARNIH VLASTI. APRECIJACIJA DOMAĆE VALUTE ILI
DEPRECIJACIJA DEVIZNOG TEČAJA POVEĆANJE VRIJEDNOSTI DOMAĆE VALUTE KOJE SE
OČITUJE U SMANJENJU BROJA JEDINICA DOMAĆE VALUTE KOJE JE POTREBNO IZDVOJITI ZA
JEDNU JEDINICU STRANE VALUTE NAZIVAMO APRECIJACIJA DOMAĆE VALUTE ILI
DEPRECIJACIJA DEVIZNOG TEČAJADEPRECIJACIJA DOMAĆE VALUTE ILI APRECIJACIJA
DEVIZNOG TEČAJA SMANJENJE VRIJEDNOSTI DOMAĆE VALUTE KOJE SE OČITUJE U
POVEĆANJU BROJA JEDINICA DOMAĆE VALUTE KOJE JE POTREBNO IZDVOJITI ZA JEDNU
JEDINICU STRANE VALUTE REVALVACIJA DOMAĆE VALUTE ILI DEVALVACIJA DEVIZNOG
TEČAJA AKO DRŽAVA ZAKONSKI POVEĆA VRIJEDNOST DOMAĆE VALUTE DEVALVACIJA
DOMAĆE VALUTE ILI REVALVACIJA DEVIZNOG TEČAJA AKO DRŽAVA ZAKONSKI SMANJI
VRIJEDNOST DOMAĆE VALUTE EUROIZACIJA/DOLARIZACIJA VALUTNE SUPSTITUCIJE
POJAVA KADA SE U MONETARNIM GRANICAMA JEDNE DRŽAVE U VEĆOJ ILI MANJOJ MJERI
KORISTI STRANA VALUTA KORISTI ZEMLJE EMITENTA VALUTE EMISIJSKA DOBIT
ELIMINIRANJE VALUTNOG RIZIKA ELIMINIRANJE TROŠKOVA KONVERZIJE MMF JE OSNOVAN
S CILJEM UNAPRJEĐENJA MEĐUNARODNE MONETARNE SURADNJE, OLAKŠAVA EKSPANZIJE I
URAVNOTEŽENJA MEĐUNARODNE RAZMJENE POMOĆU USPOSTAVLJANJA
MULTILATERALNOG SUSTAVA PLAĆANJA. TEMELJNE FUNKCIJE MMF-A NADGLEDAVANJE-
NADGLEDA MEĐUNARODNI MONETARNI SUSTAV U CJELINI TEHNIČKA POMOĆ-POMOĆ
USMJERENA ISKLJUČIVO SLABO RAZVIJENIM ZEMLJAMA KREDITIRANJE-OSIGURAVA KREDITE
ZEMLJAMA KOJE IMAJU PROBLEME U ISPUNJAVANJU MEĐUNARODNIH OBVEZA. SPV-
SPECIJALNA PRAVA VUČENJA SPV-PAPIRNO ZLATO ZBOG TOGA ŠTO SE BEZ IKAKVIH
PROBLEMA DOLAZI DO DRUGE KONVERTIBILNE VALUTE POTREBNE NEKOJ ZEMLJI ZA
PODMIRENJE NJEZINIH OBVEZA IZ TEKUĆIH TRANSAKCIJA. VRIJEDNOST SPV ODREĐENA JE
KOŠARICOM VALUTA NAJZNAČAJNIJIH SVJETSKIH IZVOZNIKA. SPV SE MOŽE KORISTITI NA 3
NAČINA: DOBIVANJE DRUGE STRANE VALUTE U ZAMJENU ZA SPV - DOBIVANJE SVOJE
VALUTE OD DRUGIH ZEMALJA U ZAMJENU ZA SPP - KORIŠTENJE ZA OTKUP I PLAĆANJE
TROŠKOVA U KORIST OPĆEG RAČUNA FONDA. CILJEVI MONETARNE POLITIKE: VISOKA
ZAPOSLENOST, STABILNOST CIJENA, GOSPODARSKI RAST, STABILNOST KAMATNIH STOPA,
STABILNOST FINANCIJSKOG TRŽIŠTA, STABILNOST DEVIZNOG TEČAJA.