PRANJE NOVCA

POJAM PRANJA
NOVCA
 POJAM PRANJA NOVCA

 Pojam datira još od ranih 20-tih

godina dvadesetog vijeka

 Doba prohibicije

 Al CAPONE i ‘La Cosa

Nostra’:
- pranje novca vršeno na sljedeći
način - finansijsku dobit koju
je ostvarivao kroz
protuzakonitu prodaju
alkohola prikazivao je kao
dobit fiktivne praonice veša
 POJAM PRANJA NOVCA

 DEFINICIJE PRANJA NOVCA

 Prema ‘Oxford english Dictionary’ – “prenošenje gotovog novca

sumnjivog porijekla uglavnom u strane zemlje, kako bi se kasnije
preko naizgled čistih, zakonskih izvora vratilo u opticaj”
 Prestavnička komisija – “proces kojim neko prikriva
postojanje,ilegalno porijeklo ili ilegalnu upotrebu prihoda, da bi ga
zatim prikazao tako da on izgleda legitiman”
 Definicija Vijeća Europe – “krivično djelo gdje se sredstva nastala
drugim krivičnim djelom skrivaju i transformišu sa namjerom
intergracije istih u legalni finansijski sistem”
 POJAM PRANJA NOVCA

 Najinteligentniji oblik
organizovanog kriminala

 Problem korupcije

 Pranje novca kao oblik ‘sive

ekonomije’ isto tako je
podložan procesu
globalizacije

 Gruba procjena količine

opranog novca(2% svjetskog
GDP)
 POJAM PRANJA NOVCA

 Suvremeni oblici pranja novca i njihove

zajedničke karakteristike:

 Primjena savremenih metoda i tehnologija (informatizacija,

telekomunikacije...) unaprijedila je proces pranja novca
 Instrumentalizacija mreže organizovanog kriminala uvezale
su se u sve više zemalja i finansijskih sektora
 Veće investiranje sredstava stečenih narko poslovima,
terorizmom te drugim oblicima organizovanog kriminala u
zakonite poslove, sa ciljem povećavanja iznosa predmetnih
sredstava i maskiranje toka prljavog novca
 Namjerno miješanje zakonskih i nezakonskih sredstava sa
ciljem da se osujeti ulazak u trag prljavom novcu
 Povećana aktivnost pranja novca od strane trgovaca
dionicama
 NAČINI PRANJA NOVCA

 Ključno pitanje jeste pitanje kanala kretanja prljavog novca

 Osnovni kanali kretanja novca:

 Relativno mali dio nezakonitih sredstava se odmah ponovo

investira u nezakonite radnje za održavanje i povećavanje
poslova
 Veći dio nezakonitih sredstava se investira u sektore koje
karakteriše “popustljive barijere za ulaz”, “visoka stopa profita”,
“visok stepen kompetencije” , kao što je poljoprivredni sektor,
građevinarstvo,t rgovina na malo, usluge…
 Najveći dio nezakonitih sredstava se, obično u gotovini,
izvozi u inostranstvo, uz zapošljavanje posebnih finansijskih
stručnjaka
 NAČINI PRANJA NOVCA
 Osnovni cilj perača novca je
ilegalna sredstva prikazati
legalnim

 Problem kontrole

 Osnovni postupci pranja

novca:

 DEPONOVANJE,
STAVLJANJE (POLOZI)

 TRANSFORMACIJE,
POLAGANJE
(RASLOJAVANJE)

 INTEGRACIJA
 NAČINI PRANJA NOVCA

 Institucije,organizacije i lica koja

učestvuju u procesu pranja novca:
 Banke i štedionice
 Investicioni fondovi
 Organizacije koje obavljaju platni promet
 Osiguravajući zavodi
 Organizacije koje obavljaju postupak privatizacije
 Berze i druge organizacije prometa hartijama od vrijednosti
 Mjenjačnice
 Organizacije za zapošljavanje
 Organizacije organizuju razne igre
 Pravne ili fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti u vezi sa
poslovima poput: organiziranje putovanja, izdavanja gotovinskih
i kreditnihkartica, prometa nekretninama, prometa nakita,
dijamanata, zlata...
 NAČINI PRANJA NOVCA

 DEPONOVANJE(POLOZI)

1.kroz banke-štedionice :
- velike banke sa filijalama u
zemlji gdje se ne primjenjuju uobičajeni zakoni oporezivanja
(gotovina u druge instrumente)
- fizičko krijumčarenje strane valute u zemlje
gdje se ne primjenjuju uobičajeni zakoni o oporezivanju (putem
brodova ili kurira)
- struktuiranje finansijskih transakcija (postavljeni limit)
- deponovanje gotovine u paralelne
bankarske sisteme (podzemlje)
- konverzija novca (smurfanje)
 NAČINI PRANJA NOVCA

2. putem drugih komercijalnih

aktivnosti:

- kockanje i kasina
(opskrbljavanje kockarskih
mašina i kockanje u male
iznose)

- trgovina na malo i vlasnike

prodavnica
-
upotreba lažnih i inflatornih
računa
- uzimanje zajma
 NAČINI PRANJA NOVCA

 TRANSFORMACIJA (RASLOJAVANJE)

1.Putem banaka :
-prelazni račun

-slanje novca elektronskim putem

2. Putem drugih
finansijskih institucija:
-osiguravajuća društva
-preduzeća
za izvođenje finansijskih usluga
 NAČINI PRANJA NOVCA

3.Putem komercijalnih aktivnosti

-gotovinske
kupovine različitih predmeta i poslova
s ciljem pranja novca

*jahte
*vile
*skupi i luksuzni
automobili
*avioni

*zgrade
*umjetnine
*mjenačnice
*igre na sreću
*kockarnice
*kompanije
*osiguravajuća društva
 NAČINI PRANJA NOVCA

4.Lažna preduzeća “SHELL

COMPANY” koje su fiktivne

INTERGRACIJA

- Podrazumjeva se
osoba ili organizacija koja
nastoji da kriminalnu
aktivnost nastavi reciklažom
sredstava plaćanja, odnosno
ponovnim reinvestiranjem u
kriminalnu okolinu
 CENTRI PRANJA NOVCA

 CENTRI PRANJA NOVCA

 Pogodna klima sa slabim zakonima i regulativama, slabi bankarski

sistemi,slabi supervizori, zakoni o tajnosti podataka i male restrikcija na
protok kapitala su ciljne lokacije perača novca
 Slobodne zone i OFF-SHORE CENTRI (engl.izvan obale,udaljeno od
granice)
 Definicija OFF-SHORE CENTARA kao centara pranja novca

- zemlje u kojima nema uobičajenih zakona o porezima ili ima

izuzetno niskih indirektnih ili direktnih obaveza plaćanja poreza u
odnosu na druge zemlje
- definiše se kao teritorija
na kojoj se izvode finansijske odnosno međunarodne bankarske
aktivnosti pod povoljnim administrativnim pravilima o porezima,
kontrolama promjene valuta, tajnosti u bankama…
Za ove teritorije karakteristična je politička
stabilnost,dobra komunikacija te obim samog bankarskog
poslovanja ima malo veze sa veličinom i potrebama lokalnog
tržišta.
 CENTRI PRANJA NOVCA

 Usluge koje nude ovi

centri mogu se podijeliti
u 6 dijelova:

1. OFF-SHORE bankarstvo
2. OFF-SHORE fondovi
3. OFF-SHORE trustovi
4. OFF-SHORE preduzeća
5. Prihvatljivo osiguranje
6. Razne druge finansijske
usluge kao što su OFF-
SHORE
trgovina,penzije,dionice
 CENTRI PRANJA NOVCA

 VEĆI OFF-SHORE CENTRI  MANJI OFF-SHORE CENTRI

Bahami Dablin
Holandija Malta
Anili Labun ostrvo u Maleziji
Bahrein Madeira
Kipar Bankok
Panama Barbados
Kajmanska ostrva Bermudi
Singapur Jamajka
Hong-Kong Ukrajna
Gibraltar Andova
 CENTRI PRANJA NOVCA

 Jako je važno naglasiti razliku između OFF-SHORE

centara i zemalja u kojima se ne primjenjuju uobičajeni
zakoni o porezima
 Linija koja dijeli ove dvije pojave je nejasna iz dva osnovna razloga
1. Da ove zemlje-teritorije finansijskih centara mogu promijeniti svoju
prirodu s vremenom
2. Pojam ‘PORESKOG RAJA’ nije odobravan pojam u poslovanju jer
ima mnoge negativne konotacije
 Prema Američkoj finansijskoj upravi klasificirane su 24
zemlje kao poreski rajevi prema sljedećim
specifikacijama i karakteristikama:
-zakonom regulisana bankovna tajnost
-nepostojanje poreza ili veoma niski porezi
-malobrojna ograničenja u poslovanju sa inostranstvom
-politička stabilnost
-mogućnost dobre komunikacije
-blizina zemalja koje proizvode narkotike ili ih rasturaju
 PRANJE NOVCA NA
MEĐUNARODNOM NIVOU
 PRANJE NOVCA NA MEĐUNARODNOM NIVOU

 Pranje novca - direktno vezano za način kako

se stiče kapital
• američki bogataši nastali tokom
privrednog rasta SAD-a
• ruski tajkuni
 Siva ekonomija – u prosjeku 20% svjetskog
BDP-a
 Privlačne djelatnosti:
• duhan 204 mlrd $
• alkohol 259mlrd $
• droga 400 mlrd $
• prostitucija 400 mlrd $
• trgovina oružjem 200 mlrd $
• kockanje 68 mlrd $
 Pranje novca ne poznaje državne granice
 PRANJE NOVCA NA MEĐUNARODNOM NIVOU

 Globalni problem – globalna rješenja

 Međunarodno pranje novca temelji se na razlikama u

zakonodavstvu, te finansijskim i bankarskim odredbama

 Borba protiv pranja novca podrazumijeva:

• smanjenje razlika u zakonskim, finansijskim i bankarskim
odredbama među zemljama
• iznalaženje novih zakonskih mjera
• stvaranje specijaliziranih službi
• poboljšanje međunarodne saradnje
 PRANJE NOVCA NA MEĐUNARODNOM NIVOU

 Bank of Credit and Commerce International (BCCI)

• oprala oko 32 miliona dolara
• osuđena da plati kaznu od 15,3miliona dolara
• oštetila 530 000 štediša za 12,4 miliona dolara

 Pranje novca uz pomoć uvećanih faktura:

• Venezuela izvezla u SAD sudopere koji su pojedinačno
koštali 8911,85 dolara
• Panama izvezla u SAD britvice po cijeni od 23,35 dolara po
komadu, a Kolumbija po nešto višoj cijeni od 34,81 dolar po
komadu (tržišna cijena tih britvica je 9 centi)
 PRANJE NOVCA NA MEĐUNARODNOM NIVOU

MEĐUNARODNE INSTITUCIJE I MEĐUNARODNI

SPORAZUMI, KONVENCIJE I PREPORUKE

 1988. Bazelska komisija za kontrolu banaka usvojila Izjavu o

principima
 1988. Ujeninjene nacije usvajaju Konvenciju protiv
nezakonitog prometa narkotičkih droga i psihotropnih
supstanci
 1989. grupa G-7 formirala je Radnu grupu za finansijske
aktivnosti protiv pranja novca ( Financial Action Task Force –
FATF)
 33 članice: 31 zemlja i 2 internacionalne organizacije
 40 preporuka za borbu protiv pranja novca
 2001. dopuna sa 8 Specijalnih mjera koje se odnose na
povezanost pranja novca sa finansiranjem terorizma
 sarađuje sa UN-om, MMF-om, Svjetskom bankom
 PRANJE NOVCA NA MEĐUNARODNOM NIVOU

 1990. Vijeće Europe usvaja

Strazburšku konvenciju
 1991. Vijeće Europe donosi
Direktivu za sprečavanje
korištenja finansijskog sistema
u svrhe pranja novca
 1995. Interpol na generalnoj
skupštini u Pekingu usvaja
Rezoluciju o pranju novca
 2000. stupaju na snagu
Wolfsberg Principles
SPREČAVANJE KRIMINALNE
UPOTREBE BANKARSKOG
SISTEMA U CILJU PRANJA
NOVCA
 SPREČAVANJE KRIMINALNE UPOTREBE BANKARSKOG SISTEMA U CILJU
PRANJA NOVCA

 Kriminalci koriste banke za:

– uplatu i prijenos sredstava sa jednog računa na drugi
– prikrivanje izvora i stvarnog vlasništva novca
– obezbijeđenje pohranjivanja novčanica u sefove

 U cilju sprečavanja pranja novca kroz bankarski sistem,

banke se trebaju pridržavati sljedećih principa:
– identifikacija klijenata – dobivanje identifikacionih podataka od
novih klijenata
– poštivanje zakona i zakonskih propisa koji se primjenjuju za
finansijske transakcije
– saradnja sa organima za provođenje zakona
– posvetiti pažnju osposobljavanju i informiranju zaposlenih
 SPREČAVANJE KRIMINALNE UPOTREBE BANKARSKOG SISTEMA U CILJU
PRANJA NOVCA

 Bankarski supervizori ne smiju biti indiferentni na

korištenje banaka od strane kriminalaca, moraju stimulisati
etičke standarde profesionalnog ponašanja unutar banaka,
ali i u međubankarskim odnosima

 Najznačajnija zaštita od pranja novca je poštenje uprave

banke i njenih službenika, nepovredivost principa i
odlučnost u borbi protiv pranja novca
ZAKONSKA REGULATIVA
 ZAKONSKA REGULATIVA

 Zakon o sprecavanju pranja novca, ali odvojeno na nivou

FBiH i RS

I Opće odredbe Zakona

II Mjere, postupci i radnje koje poduzimaju obveznici radi
otkrivanja pranja novca
III Organizacija poslova na sprečavanju pranja novca i
postupak u vezi sa obavještavanjem o
transakcijama
IV Čuvanje i zaštita podatka
V Privredni prijestupi i prekršaji
VI Prijelazne i završne odredbe
EFEKTI PRANJA NOVCA
 EFEKTI PRANJA NOVCA

 Pranjem novca i korupcijom stvara se prijetnja državnoj

suverenosti, autoritetu državne vlasti, narušavanju demokratske
vrijednosti i javne ustanove, te može uvelike štetiti političkoj
stabilnosti i nacionalnoj ekonomiji

 Efekti:
 smanjenje poslovanja legalnog privatnog sektora:
Nelegalno stečen novac ulaže se u pojedine kompanije ,
koje iz tograspolažu s velikim iznosima novca. Njihovi
proizvodi prodaju se po nižim cijenama i tako postaju jaka
konkurencija legalnim kompanijama. uticaj na devizne
kurseve i kamatne stope. Perači novca ne ulažu ilegalno
stečen novac u aktivnosti koje imaju veće stope povraćaja.
To predstavlja neadekvatnu alokaciju sredstava koja
pogoduje povećanoj nestabilnosti deviznog kursa i kamatnih
stopa.
 EFEKTI PRANJA NOVCA

 ekonomski poremećaji i nestabilnost:

Ulaganje ilegalnog novca u određene oblasti, ali i brz
odlazak iz njih, dovest će do velikih gubitaka u tim oblastima
i ekonomske nestabilnosti.

 smanjenje državnih prihoda:

-nemogućnost naplate poreza na promet

 ugrožavanje programa reformi ili privatizacije:

Posebno u zemljama u razvoju, u procesu privatizacije,
učesnici pranja novca nude veće cijene od legalnih
investitora.

 opadanje reputacije zemlje:

Povezivanje države sa transakcijama pranja novca dovodi
do smanjenja povjerenja u finansijska tržišta i ekonomski
sistem, ali i do pada ugleda države.
FIKTIVNE FIRME
 FIKTIVNE FIRME

 Fiktivne firme definišemo kao firme osnovane s namjerom

da se neka roba, najčešće visokotarifna (nafta, alkohol,
cigarete), kupi i proda, a da se ne plati porez na promet

 Registracija:
• na umrlog čovjeka, nepostojeću osobu, osobu koja iseljava
u prekooceanske zemlje ili na osnovu ukradene ili
falsifikovane lične karte
• falsifikovanjem dokumenata o registraciji – firma nije
registrovana ni na sudu ni u poreskoj administraciji
 FIKTIVNE FIRME

 Oko 600 otkrivenih fiktivnih firmi u

BiH – rezultat: 1 000 000 000 KM
prometa i preko 210 000 000 KM
utajenog poreza

 Fiktivne firme: U ljubavi, Unikati

Lejla, Shahbaz trading, Reakcija,
Moment, Okuka exp imp, Ferari trans,
Promaja, Zelena gora...

 U žargonu ih nazivamo “kofer”

firmama – nemaju nikakvih sredstava
na računima
 FIKTIVNE FIRME

 Slučaj “Zelene gore”:

• “Zelena gora” (fiktivna firma ) kopuje naftu od
firme “Zovko” (legalna firma)
• “Zovko”, kao prodavac, oslobođen plaćanja
poreza
• Poreska uprava treba naplatiti porez od kupca
kojeg faktički nema
• Nafta se prodaje za gotov novac na crnom tržištu,
a onda pojedini ljudi uplaćuju na 10 banaka po 30
000 KM da bi izbjegli provjere
• Neko ima na 10 računa 300 000 KM i plaća
“Zovki”
 FIKTIVNE FIRME

 Slučaj “CROHERC AG”:

• Nabavljene naftne derivate prodavao direktno fiktivnim
firmama
• Dalja prodaja na crnom tržištu
• dobiveni novac polagan na račune Hercegovačke banke
koja istog dana novac transferiše na račun CROHERC-a
• Federalni i kantonalni budžet oštećen za 28 miliona KM
 FIKTIVNE FIRME

 Vlasnici fiktivnih firmi, novac stečen na nezakonit

način, ubacuju u platni promet preko banaka
 Nekomplikovan način brisanja fiktivnih firmi iz registra
pogoduje kriminalcima

 Sprečavanje osnivanja i djelovanja kriminalnih

lica preko fiktivnih firmi:
• popunjavanje “rupa” u zakonu
• rigoroznije provjere lica prije upisa njihovih firmi u registar
• jača suradnja Poreske uprave i sudova
PRANJE NOVCA U BiH
 PRANJE NOVCA U BIH

 BiH u periodu 1995. - 2000. primila oko 5 mlrd USD u vidu

donacija, namijenjenih socijalnoj potrošnji

 Po istraživanju OHR-a za više od 50 % tog iznosa se ne

zna u čijim rukama je završilo

 U FBiH godišnje se gubi 1,2 mlrd KM zbog raznih prevara,

kao što su fiktivne kompanije, što je više nego njen ukupan
budžet

 U 30 krivičnih postupaka koji je Tužiteljstvo BiH vodilo od

svog osnivanja, a vezanih za privredna krivična djela i
prekršaje, konfiskovano samo 500. 000 KM. Razlog tome je
nepostojanje adekvatnog Zakona o konfiskovanju ilegalno
stečene imovine
(npr. biznismen i ratni profiter Alemko je svu svoju imovinu
prepisao na majku i onu mu ne može biti oduzeta)
 PRANJE NOVCA U BIH

 Razlozi zašto se BiH sve češće smatra jednim od glavnih

centara za pranje novca u svijetu:

1. Kriminal i korupcija – najunosnije nezakonite radnje

- problem korumpiranosti političara
- Po izvještaju Vijeća Europe zaključeno da se “široko
rasprostranjeni šverc cigaretama ili benzinom, proizvodnja i
prodaja piratskih CD - ova, trgovina ljudima i ukradenim
vozilima, na prostoru BiH može povezati sa organizovanim
kriminalom... i dovesti u vezu s ratnim profiterima i kontrolom
ekonomije od strane vladajućih političkih stranaka”.

2. Neadekvatne krivične sankcije

– Saradnja između policije, tužilaštva i istražnih sudija je
neadekvatna i četo dodatno otežana nepostojanjem
međuentitetske saradnje
 PRANJE NOVCA U BIH
3. Slabosti finansijskog sistema u toku ekonomske
tranzicije
- ZZP je imao za cilj zadovoljenje potreba organa vlasti u
oblastima ekonomskog planiranje i kontrole dodjeljivanja
kredita, kao i regulisanja i prikupljanja informacija iz
cjelokupnog platnog prometa.
- Prelazak na slobodno tržište u kojima komercijalne banke
imaju glavnu ulogu je, pored svih pozitivnih aspekata,
otvorio i velike mogućnosti za pranje novca i utaju poreza.
- Posebno je aktuelan i proces privatizacije gdje su svoje
mjesto našli podcijenjeni certifikati boračke populacije.
4. Loš pristup Vlade FBiH ovom problemu
- Iako se u zakonu definisalo pranje novca, nije urađeno ništa
kako bi se osnažili potencijali vlade u borbi protiv krivičnih
radnji, osim što se postavila obaveza prijavljivanj aktivnosti,
za koje se vjeruje da su povezane s pranjem novca,
nadzornoj agenciji.
- Financijsko obavještajni odjel Državne agencije BiH za
informacije i zaštitu (SIPA) član je EGMONT skupine,
svjetske mreže kriminalističkih agencija.
 STRATEGIJA ZA BORBU
PROTIV PRANJA NOVCA U
BIH
 STRATEGIJA ZA BORBU PROTIV PRANJA NOVCA U BIH

 Teoretski okvir predstavlja OHR – ova Sveobuhvatna

strategija za borbu protiv korupcije, no bitnije su
konkretne akcije:
1. Jedinstveni registar transakcijskih računa
2. Agencija BiH za informacije i zaštitu (SIPA)
3. Pooštren rad Carinske službe
4. Medijska pažnja
5. Unošenje propisa EU u finansijski sektor
6. Revizija i kontrola rada humanitarnih organizacija i
neprofitnih udruženja
SLUČAJEVI PRANJA
NOVCA U BIH
 SLUČAJEVI PRANJA NOVCA U BIH

SLUČAJ “PRIVREDNE BANKE

SRPSKO SARAJEVO”
 SLUČAJEVI PRANJA NOVCA U BIH
 Zbog višemilionskog duga koje su prema
PBSS napravile fiktivne firme “Spekta” iz Pala
i “ManCo” iz Bijeljine, Privremena uprava
PBSS je 01.06. ove godine tužila SDS i grad
Istočno Sarajevo.
 Osnivačem “Spekte” se smatra SDS, no
uvidom u Registar pravnih lica utvrđeno je da
je ova firma nelegalno registrirana, a iz same
stranke tvrde da nemaju veze s firmom jer nije
donesena niti Odluka o osnivanju, niti postoji
Rješenje suda o upisu u sudski registar. Kako
god, “Spekta” je PBSS dužna 1,7 mil KM, a
novac malim štedišama nije vraćen.
Podnesene su krivične prijave protiv nekih
visokih funkcionera SDS-a koji su, koristeći
se svojim utjecajima u PBSS, vršili
raznorazne finansijske malverzacije preko
fiktivnih firmi i računa da bi finansirali
predizborne kampanje.
 SLUČAJEVI PRANJA NOVCA U BIH
 PBSS je osnovana Odlukom Vlade RS spajanjem 5 banaka.
Privatizirana je 2005., a njeni najveći akcionari postaju preduzeća
ManCo iz Bijeljine i ManCo iz Beograda. Na koji način?
Predsjednik Upravnog odbora PBSS bio je Momčilo Mandić (inače i
suvlasnik dvije navedene firme) i on je na račun ManCo iz Bijeljinje
prenio 1,5 mil KM PBSS, uz obrazloženje da se radi o privremenoj
pozajmici tom preduzeću radi kupovine dionica PBSS!!! ManCo je
na ovaj način stekao značajna udio u banci bez obezbjeđivanja
ikakvih sredstava, jer je sama banka ovoj firmi obezbjedila novac
za svoje vlastite akcije, što Zakon o bankama izričito zabranjuje.

Dalje je Mandić obezbjedio kredite fiktivnim firmama Perun i Metalno

(ukupna vrijednost kredita 2 mil KM) koje su taj novac prebacile na račun
ManCo i to kao “uplatu avansa po ugovoru”, a nedugo nakon toga
ManCo je kupio dionice PBSS u vrijednosti 2 mil KM.
ManCo ja od PBSS dobio 421.000 KM na ime nekih građevinskih
radova za koje je utvrđeno da nikad nisu postojali.
Momčilo Mandić je optužen za zloupotrebu svog položaja, davanje
kredita pod ekstra povoljnim uslovima svojim pšreduzećima i
preduzećima bliskih suradnika.
 SLUČAJEVI PRANJA NOVCA U BIH

Momčilo Mandić,
ManCo i
preduzeća
povezana s njima
ostali su dužni
PBSS 15 mil KM.
Slijedi suđenje
Momčilu Mandiču
koji je trenutno u
zatvoru.
 SLUČAJEVI PRANJA NOVCA U BIH

4 000 FIKTIVNIH FIRMI U BIH U

2004. GODINI!!!
 SLUČAJEVI PRANJA NOVCA U BIH

 Od 18.000 registrovanih firmi u 2004. godini,

čak 4.000 je bilo fiktivnih, registrovanih samo
za potrebe pranja novca i utaje poreza.
 Zbog postojanja fiktivnih firmi kantoni FBiH
godišnje gube oko 500 miliona KM.
 U poslovnicama “Hypo Alpe Adria Bank” i
“Zagrebačke banke” BH u
Zapadnohercegovačkom kantonu, blokirano
689.578.412,67 KM blokirano na računima 149
firmi jer se sumnja da su ih vlasnici pomenutih,
najčešće “fantomskih “ firmi stekli na nezakonit
način, a potom ubacili u platni promet pomoću
ovlaštenih lica banaka.
 Željko Jagečić, vlasnik firmi “Tiffany” i “Žacc”
rekorder je s blokiranih 48 miliona KM. Jagečić
je uhapšen jer se utvrdila da nema pokrića za
navedeni iznos.
 SLUČAJEVI PRANJA NOVCA U BIH

 Primjeri firmi s blokiranim računima na kojima se nalaze iznosi za koje

te firme nemaju pokriće:
 “Vidović” iz Posušja – 26 mil KM


“NAV” iz Mostara – 23 mil KM
 “Capy” iz Novog Travnika – 19 mil KM
 “ Nedži komerc” i “alox impex” iz Bijeljine – 13 mil KM
 “Inex export” iz Banja Luke – 12 mil KM.......

 Postavlja se pitanje uloge bankarskih službenika u kriminalnim

radnjama ovih firmi – nemarnost ili korumpiranost? Treba obratiti
pažnju na nečitko i nepotpuno popunjene uplatnicei kod gotovinskih
uplata, po mišljenju federalnog tužilaštva, bankarski činovnicic su dužni
zapisati ime, prezime, broj lične karte, matični broj i adresu onog ko
uplaćuje, kao i punomoć lica za koje uplaćuje i u kojem su srodstvu.
 SLUČAJEVI PRANJA NOVCA U BIH

SLUČAJ “ČOLA
PROM”
 SLUČAJEVI PRANJA NOVCA U BIH

 Marko Čolak putem firme “Čola prom” d.o.o. tokom 2004. i

2005. oprao oko 2,5 mil KM
 Organizovana grupa perača novca, kojoj je pripadao i Čolak, na
račune Razvojne banke jugoistočne Evrope AD Banja Luka
položili 3,2 mil KM
 Slučaj otkriven zbog sumnjivo velikog prometa na računu
firme “Vega kompani” (manji podrum pića)
 Grupa ovih kriminalaca se vodila strategijom strukuriranja
finansijskih transakcija – poslovali su s 50 raznih firmi pomoću
kojih su prali manje iznose
 SLUČAJEVI PRANJA NOVCA U BIH

SLUČAJ “PIVAŠ KOMERC” U

LANCU ŠVERCA NAFTNIM
DERIVATIMA
 SLUČAJEVI PRANJA NOVCA U BIH

 Na švercu nafnim derivatima u posljednjih nekoliko godina

državna kasa je oštećena za 500 mil KM
 Sistem ovog šverca je jednostavan: -
Firma se registrira u RS, obezbjedi sve potrebne dozvole za
uvoz robe, a onda tu robu razdužuje firmama iz FBiH, koje, kako
se kasnije utvrdi, ne postoje, fiktivne su. Tako izbjegava platiti
porez i oprati novac stečen švercom. Za razliku od političke ,
saradnja u ovoj oblasti kriminala je između firmi iz RS-a i
FBiH veoma uspješna. “Šverc – firme” veoma vješto koriste
postojanje dva odvojena sistema registracije da bi ostvartile
NELEGALNO STEČENU ZARADU.
 Šverc koji donosi enormne zarade jest onaj s naftnim
derivatima pri čijem uvozu se ne naplaćuju akcize a od kojih se
potom prave nelegalne smjese koje se građanima prodaju kao
dizel, benzin itd.
 Primjer: “Pivaš komerc” iz Srpskog Broda posluje isključivo s
nepostojećim firmama iz FBiH. Jedna je od bitnih karika u
nelegalnoj trgovini naftnim derivatima. Godinama već “uspješno
sarađuju” s fiktivnim firmama iz FBiH i za njihove potrebe uvoze
naftne derivate.
 Mreža šverca naftnim derivatima je itekako razgranata, a njeni
pripadnici manje-više nesmetano pljačkaju i državu i građane.
 SLUČAJEVI PRANJA NOVCA U BIH

POKUŠAJ PRIVATIZACIJE
HOLIDAY INN-a
 SLUČAJEVI PRANJA NOVCA U BIH

 Pokušaj prodaje “Holiday Inna” je tipičan primjer masovne

rasprodaje državne imovine ispod njene vrijednosti.
 Po odobrenju Agencije za privatizaciju Kantona Sarajevo
(čiji je direktor u to doba bio Ševkija Okerić – vlasnik hotela
“Una” na Stupu, građevinske firme Oki koja trenutno gradi
naselje apartmana na Bjelašnici, SD “Olimpik......)Holiday Inn
je prodat za 5 mil KM firmi “Teloptik” Nedima Čauševića!
 Od toga 2 mil KM gotovine i 3 mil KM obezvrijeđenih certifikata
(prodavanih od strane boračke populacije za daleko manju
vrijednost od njihove stvarne vrijednosti).
 Nakon intervencije ambasadora SAD u BiH Thomasa Millera
privatizacija poništena !?
 Nedugo nakon toga vrijednost Holiday Inn-a procijenjena
na 42 mil KM.
 SLUČAJEVI PRANJA NOVCA U BIH

HERCEGOVAČKA BANKA
I
ANTE JELAVIĆ
 SLUČAJEVI PRANJA NOVCA U BIH

SLUČAJ JE POČEO OTPRILIKE

OVAKO....
 SLUČAJEVI PRANJA NOVCA U BIH

......A ZAVRŠIO OTPRILIKE OVAKO!

 SLUČAJEVI PRANJA NOVCA U BIH

 Kratak opis dešavanja:


18. aprila 2001. finansijski inspektori pod pratnjom SFOR-a i specijalaca
Federalnog MUP-a, izvršili su zaplijenu dokumentacije i kompjuterske
opreme Hercegovačke Banke (HB). Raspuštena je dotadašnja Uprava
banke i zabranjena joj je sva daljnja aktivnoat, a za privremenu
upraviteljicu je postavljena Tobby Robinson. Ona je kasnije bila ključni
svjedok u slučaju protiv Ante Jelavića, a na finansijskom izvješću
Privremen uprave temelji se glavnina optužnice u predmetu
“Hercegovačka Banka”.
 Ante Jelavić – tadašnji član Predsjedništva BiH, bio je ovlašten za
upravljanje sredstvima FMO koje je imalo otvoren račun kod HB – e. Više
od 200 mil KM, koje je Vlada Republike Hrvatske u periodu 1996.-2001. u
vidu pomoći slala na račun FMO FBiH, završilo je u pogrešnim rukama.
Kojim?:
 Po nalogu ovlaštenog lica (A.J.), vršene su isplate privatnim firmama za
fiktivne poslove i usluge (npr, Neretva promet, M-Rozić,Monitor M...), a
one su dobiveni novac koristile za kupovinu dionica HB. Tako je HB
dospjela u vlasništvo 24 privatne firme koje su vlasničke udjele
sticale od opranog novca ili bespravno stecenog novca FMO.
 SLUČAJEVI PRANJA NOVCA U BIH

 Aktuelno je pitanje tzv. mandatnih kredita iz sredstava pomoći :

Dodjeljivani su povoljni krediti u vrijednosti od 10.000 do 180.000 KM s
rokom otplate od 20, 25 i 30 god., uz kamatnu stopu 1%. Ukupna
vrijednost datih kredita iznosi 6 mil KM, no, iako je prošlo 5 godina, 28
dužnika još nije vratilo ni feninga, a protiv njih je dignuta građanska
parnica. Miroslav Prce (bivši ministar odbrane BiH) je zbog dodjele
ovih kredita osuđen na 5 godina zatvora.

 Od 20. marta do 5. aprila (dan uoči prvog neuspješnog pokušaja OHR

– a da uvede Privremenu upravu u HB), najveći dio novca iz HB
prenesen je u Privrednu banku u Opuzenu i sjedište Zagrebačke
banke. Izvještaji koje je Carinica Mostar poslala Carinskoj upravi u
Sarajevu pokazuju koliko je novca iz HB u to vrijeme autima i avionima
preneseno u Hrvatsku (oko 6,5 mil KM, 880.000 HRK, 100.000
USD...). Prijenos je ispočetka vršen u manjim iznosima koji su se, kako
se približavao dan uvođenja Prinudne uprave, sve više i više
povećavali.
 SLUČAJEVI PRANJA NOVCA U BIH
 Kada su 18. aprila eksplozivom razvaljena vrata sefova HB,
nađeno je par vrećica nagorjelih novčanica. Očigledno su moćnici
upleteni u nezakonit rad HB prozreli namjere međ. zajednice da
se obruši na njiihove novčane fondove.
 Podaci ove vrste postoje i u slučaju Ljubljanske Banke na
početku rata.
 Također, slučajevi bježanja prljavog novca iz zemlje su poznati iz
Drugog svjetskog rata kada su švicarske banke bile stjecište
i praonice opljačkanog i nezarađenog novca.
ZAKLJUČAK: