Ekonomski Fakultet Sarajevo

Univerzitet u Sarajevu
Master studiji / Napredni finansijski menadžment
Predmet: Životna i neživotna osiguranja

NADZOR SEKTORA OSIGURANJA

BOSNE I HERCEGOVINE

dr Edin Taso Sarajevo, novembar 2019. g.

Glavne karakteristike zakonodavstva o osiguranju u
Bosni i Hercegovini

Za pravni sistem osiguranja u Bosni i Hercegovini (BiH)

karakteristično je da su:
 na nivou države organizovane Agencija za osiguranje u BiH (i
donesen zakon o ovoj Agenciji) i Biro zelene karte u BiH,
 na nivou entiteta Federacije BiH (F BiH) i Republike Srpske (RS),
doneseni su zakonski i podzakonski akti o osiguranju imovine i
lica i životnom osiguranju.
Glavne karakteristike zakonodavstva o osiguranju u
Bosni i Hercegovini

U BiH je karakteristična:
 odvojenost pravnih sistema u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj,
 konstituisanje i odvojenost entitetskih agencija za nadzor
osiguranja sa regulatornom i kontrolnom funkcijom u entitetskim
okvirima odnosno u okviru entitetskih tržišta osiguranja,
 uspostavljanje organa za rješavanje sporova - Ombudsmen
 konstituisanje posrednika u osiguranju,
 definisanje statusa povezanih lica i drugih lica koji imaju uticaj u
osiguravajućim društvima.
Karakteristike aktuelnih promjena entitetske regulative o
osiguranju u BiH

 U 2015. godini donesen je novi Zakon o obaveznim osiguranjima u saobraćaju u

RS koji je donio značajne novine i različito reguliranje materije auto-osiguranja u
odnosu na važeće propise u F BiH.

 U međuvremenu, od maja 2015. godine, društva u F BiH po nalogu nadležne

Agencije za nadzor osiguranja su počela da primjenjuju bonus malus sistem kod
obaveznog osiguranja AO (što u formalno-pravnom smislu nije novina, budući da
su i do tada bili obavezni pimjenjivati propisane uslove i tarife, ali u praksi su svi
osiguravatelji primjenjivali 50% bonus na zaključenu policu, bez obzira da li su
osiguranici ili nisu imali štetu u prethodnom periodu ili se prvi put osiguravaju).
Karakteristike aktuelnih promjena entitetske regulative o
osiguranju u BiH

Osnovne promjene u novom Zakonu u osiguranju u F BiH koji je usvojen u

februaru 2017. godine su:
 U roku od 5 godina od stupanja na snagu ovog Zakona osiguravajuća društva u F
BiH su obavezna dvostruko povećati minimalni kapital i to za neživot sa 5,0 na
10,0 mil. KM (1 KM = 1,95583 €), za život sa 3,0 na 6,0 mil. KM i za reosiguranje
sa 3,0 na 6,0 mil. KM.
 Očekuje se po ovom osnovu okrupnjavanje postojećih osiguravajućih društava
(spajanjem ili preuzimanjem) u F BiH. Ukoliko se i u RS ne poveća postojeći
kapitalni cenzus, prema entitetskim propisima u BiH će važiti različiti cenzusi
kapitala za iste vrste osiguranja;
 Novi Federalni Zakon o osiguranju predstavlja svojevrsnu međufazu, pripremu
postupnog prelaska iz režima Solvency I u Solvency II. Fokus je na povećanju
kapitala i upravljanju rizicima kojima je osiguravajuće društvo izloženo.
Karakteristike aktuelnih promjena entitetske regulative o
osiguranju u BiH

 Osiguravatelji se obavezuju da donesu svoje interne akte za identifikaciju i

upravljanje rizicima. Istaknuta je potreba primjene savremene kompjuterske
informacione tehnologije radi dokumentovanja svakog postupka, poslovne
promjene, provođenja propisanih procedura, obezbjeđenja sigurnosti baze
podataka, itd.
 Naglašena je važnost interne kontrole, praćenje i blagovremeno prepoznavanje
upozoravajućih signala eventualnih problema u poslovanju koji mogu dovesti do
nelikvidnosti i insolventnosti osiguravajućeg društva, itd.;
 Proširene su obaveze i prava Agencije za nadzor osiguranja: propisan je veći broj
mjera koje Agencija može poduzeti preventivno (pri davanju odobrenja za rad, u
toku provođenja kontinuiranog nadzora), kao i niz represivnih mjera (zabrana
isplata dividendi, zabrana transakcija sa povezanim licima, zabrana zaključivanja
novih ugovora sa određenim komitentima, ograničavanje troškova poslovanja itd.),
zatim ovlaštenja za nadzor povezanih lica, razrađen je postupak privremene
uprave, detaljnije su opisani uslovi za prekršaje i izricanje mjera prema društvima;
Karakteristike aktuelnih promjena entitetske regulative o
osiguranju u BiH

 Novim zakonom propisane su vrste ulaganja privremeno slobodnih sredstava

osiguravajućih društava, tako da su u podzakonskim aktima propisane samo
operativne procedure i detaljnija razrada postupka ulaganja;

 Naglašeno je vrednovanje bilansnih pozicija društva;

 Detaljnije je određen pojam povezanih lica, itd.

Primarni ciljevi nadzora i kontrole formalno-pravnog statusa
osiguravajućeg društva u BiH

 U postupcima:
 vršenja nadzora i kontrole solventnosti i poslovanja (re)osiguravajućeg društva,
 planiranja investicija kojima se želi osnovati novo ili kupiti postojeće društvo,
 kao i u drugim formalno – pravnim transakcijama i ugovorima robno–uslužnog i
novčanog prometa u kojima učestvuje osiguravajuće društvo,
primarno je dobro poznavati zakonsku regulativu o osiguranju, a naročito
odredbe o osnivanju i poslovanju, statusnim i drugim promjenama u
osiguravajućem društvu, uslovima za solventnost i dr., kako bi se pored temeljnih
poslovnih i formalnih – zakonskih ciljeva, izbjegli rizici zbog toga što osiguravajuće
društvo eventualno nije zakonski konstituisano, odnosno nije uskladilo sa zakonom
svoj pravni status, djelatnost, ili koje nije organizovano i/ili koje ne posluje u skladu
sa zakonskim propisima, a sve da bi se izbjegla zabluda o pravnim činjenicama
vezanim za pravni status i imovinu analiziranog osiguravatelja.
Primarni ciljevi u okviru nadzora i kontrole formalno-pravnog
statusa osiguravajućeg društva u BiH

 Temeljito poznavanje zakonske regulative je naročito važno u dijelu

imovine odnosno vlasništva nad imovinom i suvlasničkih odnosa-
upravljanja društvom, eventualnih tereta i eventualnih skrivenih mana,
postojanja jedne ili više hipoteka na nepokretnu imovinu, ugovora o
jamstvu, garancijama za obaveze trećih lica, da li su vlasnici dionica
društva koje su predmet kupoprodaje njihovi zakoniti vlasnici, jesu li
dionice bez bilo kakvih tereta, odnosno troškova i obaveza, ima li društvo
licence i jesu li one prenosive, ako nisu hoće li se dobiti nove, itd.

 Spoznaja i provjera nabrojanih i drugih relevantnih činjenica su primarni

ciljevi nadzora i kontrole formalno pravnog statusa re)osiguravajućeg
društva.
Statusne promjene u sektoru osiguranja BiH u posljednjoj
dekadi

 U 2006. godini Bosansko - Njemačko osiguranje dd i Una Sana osiguranje dd su prestali s

poslovanjem.
 U 2007. godini Bosna osiguranje dd i Sunce BiH osiguranje dd su integrisani u Bosna sunce
(BSO) osiguranje dd.
 U 2008. godini Lok osiguranje dd Sarajevo je preuzeo poslovanje Helios osiguranja dd.
 Hercegovina osiguranje je prestalo s poslovanjem 2010. godine,
 Agencija za nadzor osiguranja F BiH je u 2012. godini oduzela dozvole za rad Lido osiguranju
dd Sarajevo i Lok osiguranju dd Sarajevo.
 U pet osiguravajućih društava kojima je u naznaćenom periodu oduzeta dozvola za rad bilo je
svojevremeno zaposleno ukupno 466 radnika. Dok su poslovali, ovi osiguravatelji su
ostvarivali godišnje prihode od premije u višemilionskim iznosima.
 U 2011.godini „ Jahorina osiguranje“ a.d. je kupljeno od stranog investitora „WIG“, a zatim je
2014. godine preimenovano u „Wiener osiguranje“ i povećan je kapital ovog osiguravajućeg
društva.
 U 2013. godini u RS-u je osnovano novo „Garant osiguranje“ dd Brčko sa domaćim kapitalom
od 2,0 miliona KM a koje se bavi obaveznim osiguranjem od automobilse odgovornosti (AO).
Statusne promjene u sektoru osiguranja BiH u posljednjoj
dekadi

 U 2015. godini u „Dunav osiguranju“ a.d. Banja Luka je izvršena promjena vlasništva sa
učešćem inostranog kapitala od 91,72% i izvršeno je povećanje kapitala ovog društva sa 12,3
miliona KM 2010. na 14,6 miliona KM 2015.godine.
 U F BiH u 2015.godini je u društvu „Croatia osiguranje“ znatno povećan većinski udio stranog
kapitala za 8 mil KM te je ino učešće povećano na 94,5% sa 52,5% iz 2010.godine.
 U 2016.godini „Krajina osiguranje“ a.d. je kupljeno od većinskog stranog investitora i
istovremeno je uvedena privremena uprava u društvu zbog ugrožene adekvatnosti kapitala. U
2017.godini ukinuta je privremena uprava u „Krajina osiguranju“ a.d.
 Tokom 2016. godine osnovana su tri nova osiguravajuća društva u BiH. U RS-u je osnovano
„Euros osiguranje“ a.d. Banja Luka sa domaćim kapitalom od 2,0 miliona KM i bavi se AO i,
„ SAS-superP osiguranje“ a.d. Bijeljina također sa domaćim kapitalom 2,0 miliona KM i bavi se
AO.
 U junu 2016. g. u F BIH je osnovano novo „Central osiguranje“ dd Sarajevo sa 100% domaćim
kapitalom u iznosu 4,0 miliona KM i bavi se neživotnim osiguranjem. U „Bobar osiguranju“ a.d.
Bijeljina promjenjen je vlasnik i naziv društva u „Atos osiguranje“ ad Bijeljina.
 U 2017. godini Zovko osiguranje je pripojeno BSO, koje je promijenilo naziv u Adriatic
 U 2018. godini VGT je pripojeno Grawe osiguranju Sarajevo, dok je VIG grupa postala
većinski vlansik Merkur osiguranja i promjenila ime u Vienna osiguranje.
 Također, u 2018. godini, Atos osiguranje je kupljeno od strane Grawe osiguranje Banja Luka .
Formalno - pravni status, broj i vlasnička struktura
(re)osiguravajućih društava u BiH

 Prema propisima u BiH prihode od premije osiguranja,

osiguravajuća društva ostvaruju iz osnova usluga osiguranja i to iz
18 vrsta neživotnih osiguranja i iz životnog osiguranja (19),
 Karakteristično je odvojeno knjigovodstveno vođenje životnog i
neživotnih osiguranja uz mogućnost istovremenog bavljenja svim
ili određenim vrstama osiguranja po društvima uz ispunjenje
zakonom propisanih uslova.
 (Re)osiguravajuća društva u BiH su formalno-pravno organizirana
kao dioničarska (F BiH) ili akcionarska (RS) društva.
KARAKTERISTIKE VAŽEĆEG REŽIMA NADZORA I KONTROLE U
SEKTORU OSIGURANJA U BiH

Glavni ciljevi nadzora i kontrole osiguravajućih društava u

postojećem režimu Solventnost I u BiH u pravilu su:
–obezbjeđenje zadovoljavajućeg nivoa zaštite osiguranika od
neočekivanih gubitaka i
–istovremeno obezbjeđenje profitabilnosti i konkurentnosti
osiguravajućih društava, stabilnost tržišta osiguranja,
–rano (blagovremeno) otkrivanje mogućih finansijskih i drugih
poslovnih problema u poslovanju osiguravatelja i preduzimanje,
odnosno zahtijevanje preduzimanja potrebnih mjera za
predupređenje eventualnih problema, odnosno za njihovo
rješavanje ako su problemi već nastali
–ako su problemi već nastali, cilj je da se oni što brže riješe i otklone
uz što manju štetu.
Glavne karakteristike nadzora i kontrole prema važećoj
regulativi Sol I u BiH –u fokusu rizici osiguranja, pravila
investiranja privremeno slobodnih sredstava osiguranja

 U okviru važeće regulative Solventnost I u BiH, uslovi za obezbjeđenje solventnosti

osiguravajućih društava su utemeljeni isključivo na osiguranim rizicima (premiji
i štetama), dakle ne ukljućuju sve relevantne rizike kojima je izloženo poslovanje
(re)osiguravajućeg društva.
 U fokusu su: rizici osiguranja, rizici ulaganja, premija, štete i finansijski
rezultati osiguravajućeg društva i to:
 Rizici osiguranja: Adekvatnost i naplata premije; Rezervacija šteta; Adekvatnost
tehničke rezerve neživotnog os.; Adekvatnost matem. rezerve životnog osig.,
politika reosiguranja
 Pravila investiranja garantnog fonda i tehničkih rezervi s ciljem pokrića rizika
ulaganja sredstava
 Povrati na investirana sredstva
 Sigurnost, likvidnost - naplativost, prinosi, vrijednost...
 Zakonska ograničenja u objavljivanju finansijskih i drugih podataka o boniteti
osiguravajućeg društva
Nadzor i kontrola prema važećim propisima u BiH –
Solventnost I

Nadzor i kontrolu ispunjavanja propisanih

uslova za solventnost osiguravajućeg društva
po postojećim propisima kod nas se vrše u
pravilu:
– prilikom izdavanja dozvole za rad
– po periodičnim izvještajima i
– završnom računu.
 POSTUPAK NADZORA
Nadzor provode ovlaštene osobe, zaposlenici  Agencije za nadzor.
Agencija može ovlastiti i druge stručne osobe sa liste Agencije.

Subjekti nadzora: Predmet nadzora:

• društva za • kontrola zakonitosti

(re)osiguranje rada

• posrednici u osiguranju • primjene zakona i

propisa
• ovlašteni aktuari
• postojanja i primjene
• Zaštitni fond Federacije akata i procedura u
BiH subjektu nadzora
NOSIOCI NADZORA

Eksterni
– Ovlaštene agencije za nadzor osiguranja
– Ovlašteni aktuari (angažovani od strane supervizora, revizora)
– Vanjski revizori
– Porezna uprava i dr.

Interni
– Odbor za reviziju
– Interni revizor
– Ovlašteni aktuar
– Finansijski direktor
– Ovlašteni računovođa
– Risk manager
– Ostali rukovodioci po odjeljenjima
EKSTERNI NADZOR

 Jasno su definisani zakonima i podzakonskim aktima

 Transparentni su i razumljivi
 Dostupni su javnosti
 Neovisnost i odgovornost
 Ovlasti
 Saradnja i razmjena podataka
 Povjerljivost
Izvještaj vanjskog revizora sadrži:
 Revizorski pregled koji se sastoji od:
– revidiranja finansijskih izvještaja koje društvo sastavlja
– provjeravanja pravilnosti, tačnosti i potpunosti dodatnih izvještaja koje
društvo sastavlja na osnovu podzakonskih akata
– ocjenjivanja organizacije i djelotvornosti poslovnih funkcija te kvalitete
općih akata društva i njihove primjene
– davanja ocjene o postupanju društva po nalozima  Agencije za nadzor
osiguranja
 Revizorski izvještaj sadržava mišljenje o finansijskim izvještajima i
dodatnim izvještajima društva
 Revizor je dužan dostaviti upravi društva ocjene i preporuke u
vezi sa slabostima uočenim tokom revizije društva
 U slučaju nepostupanja društva po nalogu Agencije za nadzor
izvještaj mora sadržavati mišljenje revizora o uticaju neprovođenja
istog na istinit i fer pregled finansijskih izvještaja društva i efekat
istog na kontinuitet poslovanja društva
Izvještaji koje obuhvata vanjska revizija

 Izvještaji koje obuhvata vanjska revizija i na koje se daje mišljenje su:

– finansijski izvještaji (bilansa stanja, bilans uspjeha, izvještaj o promjenama u
kapitalu, izvještaj o novčanom toku i bilješke uz finansijske izvještaje),
– izvještaj o stanju i promjenama tehničkih rezervi osiguranja,
– izvještaj o stanju i strukturi ulaganja sredstava tehničkih rezervi,
– izvještaj o stanju i strukturi ulaganja sredstava matematičke rezerve,
– izvještaj o stanju i strukturi ulaganja garantnog fonda,
– izvještaj o načinu vođenja poslovnih knjiga,
– izvještaj o ispravnosti i potpunosti dodatnih izvještaja i obavijesti Agenciji za
nadzor,
– izvještaj o vrednovanju bilansnih i vanbilansnih stavki, te računovodstvenim
politikama,
– izvještaj o finansijskim transakcijama s povezanim osobama,
– izvještaj o posrednicima u osiguranju s kojima društvo ima sklopljen ugovor o
posredovanju.
Vanjska revizija treba da obuhvati i reviziju:
 funkcionisanja internih kontrola i rada interne revizije
 funkcionisanje informacionog sistema,
 pravila i načina upravljanja rizicima u poslovanju i
ulaganjima,
 kadrovsku osposobljenost
 Nadzorno tijelo - Agencija za nadzor osiguranja F BiH

 Vrste nadzora:
– Finansijski
– Institucionalni
– Ulagački
FINANSIJSKI NADZOR

Finansijski nadzor obuhvata:

 obradu i isplatu šteta;
 izračun i dovoljnost tehničkih rezervi;
 marginu solventnosti i adekvatnost kapitala;
 ustroj i vođenje poslovnih knjiga;
 obavljanje djelatnosti osiguranja;
 izračun ograničenja  i omjera;
 ocjenu usklađenosti izvještaja o obavljenoj reviziji finansijskih
izvještaja;
 ocjenu i usklađenost mišljenja  ovlaštenog aktuara;
INSTITUCIONALNI NADZOR

Institucionalni nadzor obuhvata:

– osnivanje i poslovanje;
– adekvatnost interne metodologije praćenja, kontrole i
ocjene kvaliteta i sigurnosti poslovanja;
– ustroj i vođenje knjiga šteta po vrstama osiguranja;
– upravljanje, nadzor i rukovođenje;
– ispravnost, sveobuhvatnost i blagovremenost izvještavanja;
– sprečavanje pranja novca;
– provjeru i verificiranje funkcionisanja sistema internih
kontrola;
– organizaciju i rad interne revizije;
ULAGAČKI NADZOR

Ulagački nadzor obuhvata:

– usklađenost ulaganja sredstava;
– ocjenu sposobnosti upravljanja rizicima u poslovanju;
– ulaganje u povezana lica i međusobni odnosi;
– kvalitet portfolija plasmana ...
PRAVILA NADZORA

 Transparentna i konzistentna nadzorna pravila

 Dosljedno i nepristrasno primjenjivanje propisa i administrativnih
postupaka
 Sposobnost pravovremenog izvršavanja potrebnih akcija
 Informiranje javnosti o poduzetim aktivnostima
 Redovno izdavanje izvješća (najmanje jednom godišnje)
 Određivanje načina i učestalosti izvještavanja i informacija
osiguravatelja
 Nadzorno tijelo donosi načela i norme vezane uz
računovodstvene standarde
Metode nadzora:

 Off - site nadzor (nadzor na temelju predočenih dokumenata)

 On - site nadzor (nadzor na licu mjesta)

OFF- SITE NADZOR

 Off site nadzor obuhvata analizu:

– uslova na tržištu
– bilansnih i vanbilansnih pozicija, promjena u kapitalu
– gotovinski tok i izvještaj o trenutnoj likvidnosti
– statističkih izvještaja
– izvještaja ovlaštenog aktuara, izvještaja interne revizije
– izvještaja vanjskog revizora
– izvještaja o sprečavanju pranja novca
– analitički pregled ulaganja
– adekvatnost kapitala i obračun margine solventnosti
– formiranje tehničkih rezervi
– odnosi sa povezanim licima
– poslovnih politika i zabilješki
OFF- SITE NADZOR

 Učestalost off site nadzora: kontinuirano praćenje poslovanja  i

uočavanje promjena u poslovanju subjekta nadzora

 Periodi dostave izvještaja na osnovu kojih se vrši off site nadzor

su:
– Mjesečno (o premiji, štetama i likvidnosti)
– Kvartalno (statisitčki podaci o premiji i štetama, ulaganjima,
finansijski izvještaji, obračun margine solventosti i garantnog
fonda, odnosi sa povezanim licima…)
– Godišnje (gore navedeni, mišljenje aktuara, izvještaj vanjskog
revizora…)
ON- SITE NADZOR

 Omogućuje provjeru pouzdanosti informacija potrebnih za analizu

tekuće i buduće solventnosti osiguravatelja
 Omogućuje identifikaciju problema i nepravilnosti u područjima
kvalitete imovine, računovodstva, interne kontrole, upravljanja
rizicima poslovanja
 Omogućuje procjenu tehničkih rezervi
 Omogućuje procjenu reosiguranja i upravljanja rizicima osiguranja
ON- SITE NADZOR

 Učestalost on- site nadzora ovisi o riziku osiguravatelja koji se

javljao u prethodnim nadzorima, dodatni faktor može biti relativna
važnost osiguravatelja na tržištu

 Nadzorno tijelo poduzima preventivne i korektivne mjere potrebne

za ostvarenje ciljeva u nadzoru osiguranja

 Nadzorno tijelo mora imati pravnu i operativnu mogućnost za

poduzimanje korektivnih aktivnosti
OVLAŠTENI AKTUAR

Kontrola ovlaštenog aktuara obuhvata:

 finansijske izvještaje o poslovanju društva za osiguranje;
 akte, poslovne politike društva i prijedlozima izmjena i dopuna tih
akata i njihovoj primjeni;
 ostvarenih u odnosu na očekivane rezultate poslovanja društva;
 provođenja politike saosiguranja i reosiguranja društva;
 prenosa portfelja osiguranja, finansijskom poslovanju društva koje
prenosi portfelj osiguranja i društva koje taj portfelj preuzima;
 utvrđivanja tehničkih rezervi;
 utvrđivanja margine solventnosti i adekvatnost kapitala;
 ulaganja sredstava;
 analizu dovoljnosti cjenika po vrstama osiguranja;
 ostalim aktuarskim pozicijama i veličinama.
Interna revizija obuhvata:

 obavljanje poslova osiguranja u skladu  sa Zakonom i

podzakonskim aktima;
 adekvatnost i primjenu politika i procedura upravljanja rizicima u
skladu sa načelima stalnosti i stabilnosti poslovanja;
 računovodstvene postupke i organizaciju obavljanja
računovodstvenih  poslova,  uključujući  organizaciju  i 
upravljanjeinformacionim sistemom i      
 pouzdanost, vrednovanje i ažurnost finansijskih podataka i
informacija kao i  ostale aktivnosti u cilju kvalitetnijeg poslovanja
društva.
MJERE NADZORA

 Nadzorno tijelo koristi adekvatne instrumente za provođenje

preventivnih i korektivnih mjera ako osiguravatelj posluje suprotno
zakonu

 Moraju postojati mjere u slučaju ako manadžment osiguravatelja

ignoriše zahtjeve nadzornog tijela

 Nadzorno tijelo može zahtijevati izradu plana za rješavanje

problema, te prikladan raspored aktivnosti
Struktura sredstava sa kojima društvo posluje

 Sredstva garantnog fonda (vlastita sredstva društva)

 Premija osiguranja
 Sredstva tehničkih rezervi uključujući i matematičku rezervu
osiguranja života
 Ostala sredstva društva

 Ulaganja sredstava GF, MR, TR propisano aktima Agencije za

nadzor osiguranja FBiH, u cilju zaštite interesa osiguranika,
Pravilnik o visini i načinu ulaganja sredstava
NALAZI FINANSIJSKOG DUE DILIGENCEA
Bilans stanja: osig.društvo ima optimalnu strukturu i stabilne izvore, realne i
lako unovčive plasmane poslovnih sredstava

IMOVINA IZVORI

Kratkoročne obaveze

Dugoročne obaveze
Kratkoročna sredstva

Tehničke rezerve
Dugoročna ulaganja
sredstava
Kapital
Garantni fond
Stalna sredstva Margina solventnosti
 Procjena solventnosti (re)osiguravajućeg društva

 Solventnost (re)osiguravajućeg društva je primarni formalno–pravni i

suštinski trajni uslov za obavljanje poslova (re)osiguranja.

 Glavni uzroci nesolventnosti (re)osiguravatelja su nepokriveni i/ili

nedovoljno pokriveni rizici.
Minimalni osnovni kapital

 Životna osiguranja – 3.000.000 KM

 Neživotna osigurnaja – 5.000.000 KM
 Reosiguranje – 3.000.000 KM

 Adekvatnost kapitala (Zakonska obaveza):

– garantni fond i korigovani kapital >= minimalnog osnovnog
kapitala
– garantni fond >= 1/3 margine solventosti
– garantni fond i korigovani kapital >= margine solventosti
Smanjenje garantnog fonda i uticaj na neto vrijednost osiguravatelja

Odbitne stavke garantnog fonda :

- udjeli, dionice i dr. vrijednosni papiri koji ne kotiraju na berzi
(nelikvidni plasmani);
- dospjela nenaplaćena potraživanja, a koja nisu naplaćena niti je
izvjesno da će se naplatiti ili koja nemaju propisane garancije;
- iznos podcijenjenih rezervacija za štete.

Tada bi korigovana vrijednost aktive ovih osiguravatelja (Market

Value) bila bitno smanjena u odnosu na iskazanu knjigovodstvenu
vrijednost u bilansima stanja (Book Value).
Formiranje tehničkih rezervi

 Neživotna osiguranja – tehnička rezerva:

– Prenosna premija,
– Rezerve za prijavljene štete,
– Razerve za nastale a neprijavljene štete,
– Rezerve za kolebanje šteta, za bonuse i popuste, povrate...

 Životna osiguranja – matematička rezerva

 Namijenjene su pokriću budućih obaveza iz ugovora o

osiguranju i mogućih gubitaka zbog rizika koji proizlaze
iz poslova osiguranja
Vrste rizika kojima je izloženo OD – režim Sol I u BiH

 Tehnički rizici

 Investicijski (ulagački) rizici

 Ostali (ne tehnički i ne investicijski) rizici

Proces due diligence-a u funkciji analize poslovanja i poslovnog
potencijala, procjene solventnosti i vrijednosti
(re)osiguravajućeg društva
Uz ostale,važna faza u procesu due diligence-a - procjene
solventnosti i vrijednosti osiguravajućeg društva je verifikacija
imovine i obaveza osiguravajućeg društva jer je:

Nerealna imovina Nerealna procjena

i obaveze OD = solventnosti i vrijednosti OD
(potcijenjena ili precijenjena) (potcijenjena ili precijenjena)
 Nekada domaća osiguravajuća društva u pogledu vlastite
profitabilnosti, likvidnosti, finansijske stabilnosti,
sigurnosti... nisu onakva kakvim se predstavljaju u
oficijelnim finansijskim izvještajima, a naročito nisu onakva
kakvim se prezentiraju klijentima i konkurenciji na tržištu
osiguranja.

 Stoga je važno, izvršiti due diligence-procjenu vrijednosti

osiguravajućeg društva po uobičajenim metodama.
NEKI OD UZROKA I PRIMJERI ODSTUPANJA KNJIGOVODSTVENE OD
STVARNE FINANSIJSKE BONITETE DRUŠTAVA OSIGURANJA I
POSLJEDICE

 Odstupanja u pravcu slabije finansijske bonitete od one koja

je predstavljena u oficijelnom knjigovodstvu i finansijskim
izvještajima osiguravajućeg društva, mogući su osnov za:
– osporavanje takvih oficijelnih finansijskih izvještaja,
– poduzimanje propisanih mjera prema pojedinim
osiguravajućim društvima,
– u najtežim slučajevima prestankom poslovanja: gubitkom
licence, likvidacijom ili stačajem,
– u širem kontekstu, ovi problemi, uz druge probleme na
domaćem tržištu, ekonomiji i aktualnim političkim
podjelama, bitno usporavaju dinamičniji i stabilan razvoj
djelatnosti osiguranja u BiH, u oba njena entiteta.
Kod analiziranih problematičnih osiguravatelja uglavnom je konstatirano:
 Precijenjenost aktive i kapitala 
 Podcijenjene tehničke rezerve (prije svega rezervacije za štete);
 Nelikvidni, nesigurni, neprofitabilni, pa čak i neprihodovani plasmani
sredstava tehničkih rezervi i garantnog fonda;
 Prezaduženost i neadekvatnost kapitala;
 Neadekvatno određivanje cijena ugovora o osiguranju;
 Zadržavanje premije u samopridržaju;
 Odlaganje plaćanja šteta, svjesno sudsko sporenje;
 Nepotpunost, nekonzistentnost i netransparentnost finansijskih izvještaja;
 Nekvalitetan i nedosljedan interni nadzor, kao i nadzor ovlaštenih aktuara
i vanjskih revizora;
 Gašenje nesolventnih osiguravajućih društava
 Uz nadzor i kontrolu ispunjavanja preduslova solventnosti
osiguravajućeg društva po važećim propisima (rezervi za pokriće
obaveza, garantnog fonda i margine solventnosti), opravdana je i
procjena vrijednosti aktive i pasive odnosno osiguravajućeg društva u
cjelini.

 Važno je istaći da nadzor i kontrola i zaključci o finansijskoj boniteti

osiguravajućeg društva koji su zasnovani isključivo na objavljenom
finansijskom izvještaju u njegovim knjigovodstvenim bilansima mogu
bitno da odstupaju od fer procjene aktive i obaveza odnosno od fer
tržišne vrijednosti pojedinih bilansnih pozicija i time da bitno utiču na
solventnost i vrijednost osiguravajućeg društva u cjelini.
Postupak nadzora od strane supervizora i
vanjskog revizora obuhvata analizu:

 Pokrivenost tehničkih rezervi, kvalitet i profitabilnost portfolija, ročna

usklađenost, sigurnost, diverzifikacija...
 Tehnički rezultat – kao mjera poslovnog rezultata iz osnovne djelatnosti
 Mjerodavni rezultat kao mjera odnosa između mjerodavne premije i
mjerodavne štete
 Adekvatnost kapitala
 Analiza bilansa stanja, bilansa uspjeha i gotovinskog toka
 Fer procijena aktive
 Procijene tehničkih rezervi, podcijenjenosti/precijenjenosti rezervacija
 Koeficijenata likvidnosti, sigurnosti, stabilnosti, profitabilnosti
 Omjera šteta, troškova i kombinovanih omjera
 Adekvatnost rezervacije obaveza za štete – run off analize, LAT test
 Carmel pokazatelji
Kako prepoznati postojeći i/ili izvjestan budući poslovni-finansijski
neuspjeh osiguravajućeg društva?

 Insolventnost
 Smanjenje prihoda;
 Nelikvidnost;
 Negativan tekući Cash Flow
 Gubici u poslovanju;
 Smanjenje osnivačkog kapitala zbog pokrića gubitaka;
 Visoki fiksni troškovi, posebno kamata;
 Smanjenje tržišnog (profitnog) potencijala i tržišnog učešća;
 Povećanje rizika (pogoršanje kvaliteta) portfolia;
 Sužavanje asortimana usluga osiguranja;
 Nelikvidni i nestabilni plasmani sredstava tehničkih rezervi;
 Smanjenje tržišne vrijednosti u odnosu na nominalnu vrijednost
plasmana;
Kako prepoznati… neuspjeh (nastavak)

 Zastarjela i prekomjerna nenaplativa potraživanja;

 Prevelike neplaćene obaveze za štete i druge tekuće obaveze;
 Prekomjerna zaduženost, naročito po osnovu više (kratkoročnih)
kredita;
 Kratkoročno zaduživanje radi finansiranja stalnih sredstava;
 Neplanirano povećanje troškova šteta i smanjenje bruto marže;
 Uskračivanje dividendi za dioničare;
 Niska produktivnost
 Napuštanje djelatnosti osiguranja i investiranje u započinjanje
novih poslova;
 Nedovoljna iskorištenost poslovnih kapaciteta;
 Izbjegavanje poreskih i drugih obaveza;
 Odlazak stručnih kadrova, promjene menadžmenta;
 Neredovna i nepotpuna finansijska informacija...
Upozoravajući signali problema u poslovanju

Upozoravajući signali problema u poslovanju osiguravajućeg društva kao i

kod preduzeća sa kojima osiguravatelj posluje, i/ili kojima namjerava dati
zajam i/ili neki drugi plasman sredstava ili izvršiti neku drugu poslovnu
transakciju, mogu se podijeliti u četiri grupe i to:
 Finansijski - u knjigovodstvu i periodičnim finansijskim izvještajima
osiguravajućeg društva.
 Menadžment – redovnim kontaktima i tokom posjeta i sastanaka sa
menadžerima društva.
 Operativne aktivnosti – tokom posjeta osiguravajućem društvu.
 Bankarski – u periodičnim pregledima aktivnosti na bankovnim računima
osiguravajućeg društva.
Pravila dijagnosticiranja poslovnog problema
osiguravajućeg društva

Dijagnosticirani problem i rješenje problema u poslovanju

osiguravajućeg društva u pravilu, treba da sadrži opis problema,
uzroke i moguće rješenje i koliko ono košta investitora (vremenski
i novčano).
 Problemi Mogući uzroci Moguće rješenje
Nesolventnost a. Nedovoljne rezerve za 1. Povećati rezerve za pokriće
pokriće obaveza obaveza
b. Nedovoljan kapital u odnosu 2. Obezbijediti dodatni kapital
na propisani minimalni iznos najmanje do propisanog
garantnog fonda minimalnog iznosa garantnog
c. Neobezbjeđenost margine fonda
solventnosti za pokriće 3. Obezbijediti propisanu
neočekivano visokih obaveza za marginu solventnosti
štete 4. Višak rizika iznad vlastitog
samopridržaja prenijeti u
reosiguranje
Nelikvidnost d. Tekuće obaveze previsoke 5. Prodati/vratiti dio osnovnih
e. Nelikvidni plasmani sredstava sredstava koji nisu u funkciji
f. Finansiranje dugoročne aktive osnovne djelatnosti i gotovinom
iz kratkoročnih izvora platiti obaveze
g. Previsoka zastarjela 6. Naplatiti dospjela potraživanja
potraživanja 7. Pretvoriti dio kratkoročnih
obaveza u dugoročne obaveze
Visoka h. Mala vrijednost kapitala 8. Dodati novi kapital
zaduženost i. Prevelike ukupne obaveze 9. Smanjiti troškove, povećati
prihode, dobit koristiti za
plaćanje obaveza, a ne za
dividende ili za brži rast
 Problemi Mogući uzroci Moguće rješenje
Visoka h. Mala vrijednost kapitala 8. Dodati novi kapital
zaduženost i. Prevelike ukupne obaveze 9. Smanjiti troškove, povećati
prihode, dobit koristiti za
plaćanje obaveza, a ne za
dividende ili za brži rast
Mala stopa j. Niske prodajne cijene usluga u 10. Cijene usluga formirati
razlike u cijeni odnosu na preuzete rizike srazmjerno preuzetim rizicima
k. Visoki troškovi šteta 11. Ne odobravati popuste
l. Neodgovarajuća ponuda kupcima
usluga 12. Unaprijediti kvalitet portfolia
m. Niska produktivnost osiguranja, prethodno izvršiti
n. Slaba ekonomičnost segmentaciju tržišta
13. Ostvariti povećanje premije
po uposlenom
14. Vezati plaće uposlenih sa
zarađenom premijom
Nizak profit nj. Visoki troškovi pribave i 15. Smanjiti troškove pribave i
prije poreza administracije iznad obračunatog administracije
režijskog dodatka 16. Smanjiti ostale fiksne
o. Visoki ostali fiksni troškovi troškove
Negativna gotovina iz obrtnog p. Mala gotovina ispod propisane 17. Obezbijediti propisani nenamjenski
kapitala r. Spora naplata, velika zastarjela gotovinski depozit kod banaka
18. Ubrzati naplatu dospjelih
potraživanja potraživanja
s. Visoke kratkoročne obaveze 19. Smanjiti kratkoročne obaveze,
.... djelimično i obezbjeđenjem zamjenskih
dugoročnih izvora
 Prestanak rada insolventnih osiguravajućih društava zbog:
– nesolventnosti,
– neadekvatnih cijena ugovora o osiguranju,
– neadekvatnog upravljanja aktivom i pasivom društva,
– nedovoljne pokrivenosti reosiguranja,
– nedovoljne diverzifikacije rizika,
– neodgovarajućeg korporacijskog upravljanja i interne kontrole,
– gubitaka i sličnih izloženih problema
SANKCIJE

 Nadzorno tijelo kao mjeru može:

– dogovoriti obavezan transfer obaveza iz police neuspješnog
osiguravatelja na osiguravatelja koji prihvaća taj portfelj
– zahtijevati povećanje kapitala
– spriječiti transfere imovine
– preuzeti kontrolu nad osiguravateljem (uvođenje privremene
uprave)
SANKCIJE

 Moraju biti temeljene na jasnim, objektivnim i javno objavljenim

kriterijima

 Neke od sankcija propisane Zakonom i podzakonskim aktima su:

– smanjenje poslovnih aktivnosti (oduzimanje dozvola za neke
vrste osiguranja)
– zaustavljanje novih poslova
– sprječavanje odobrenja za nove aktivnosti ili akvizicije
– ograničavanje raspolaganja imovinom osiguravatelja ili
smanjenje izlaganja te imovine
– prekršajne odredbe
– oduzimanje odobrenja za rad, zamjenu uprave
Moguće strategije rješavanja poslovne krize i stabilizacije poslova
osiguravajućeg društva:

Primjenjuju se na pojedine usluge i na cjelinu poslovanja:

– Strategija rasta
– Strategija konsolidacije
– Strategija diferenciranja
– Resegmentiranje
– Dezinvestiranje
– Strategija ponude posebne pogodnosti
– Kombinacija prethodnih strategija NAJČEŠĆE
NEPOVOLJNI UTICAJI POSLOVNOG OKRUŽENJA

– ograničeno i rasparčano (administrativno i suštinski) domaće

tržište osiguranja po entitetskim i drugim granicama,
– vrlo jaka konkurencija, koja se često u tržišnoj utakmici služi
nelojalnim sredstvima i akcijama,
– nizak domaći bruto proizvod,
– usporen domaći privredni rast,
– malo učešće sektora osiguranja na ukupnom domaćem
finansijskom tržištu i u investicijama na kojima dominiraju banke
i investicijski fondovi,
– nepostojanje državnih hartija od vrijednosti
– demografske promjene
Novi režim Solventnost II u EU vs. Solventnost I

 Novi projekat Solventnost II u sistemu osiguranja i reosiguranja u EU

propisan je Direktivom Solvency II 2009/138/ES o djelatnostima
osiguranja i reosiguranja.

 Direktiva se zasniva na kvantitativnom i kvalitativnom definisanju i

mjerenju glavnih rizika i proporcionalnog utvrđivanja potrebnog iznosa
kapitala za pokriće definisanih i kvantificiranih rizika osiguravatelja.
 Projekat Solventnost II se zasniva na tri stuba u okviru kojih su
definisani: kvantitavni zahtjevi (1), kvalitativni zahtjevi (2) i tržišna
pravila (3).

 Puna primjena nove regulative solventnosti u zemljama članicama EU

bila je predviđena od 1. januara 2013., prolongirana za 01.01.2016.
 Glavni razlozi za uvođenje projekta Solventnost II u EU su:
– razvoj jedinstvenog tržišta i širenje EU,
– unapređenje konkurentnosti tržišta osiguranja,
– veća zaštita osiguranika.
 KOMPARACIJA POSTOJEĆEG I NOVOG
REŽIMA SOLVENTNOSTI
SOLVENTNOST I - USLOVI ADEKVATNOSTI KAPITALA
1. Obezbjeđenje optimalnog iznosa rezervi za pokriće obaveza
2. Obezbjeđenje propisanog minimalnog garantnog fonda
3. Obezbjeđenje margine solventnosti – propisanog kapitala za pokriće neočekivano visokih
obaveza za štete
4. Obezbjeđenje nenamjenskog depozita od 50% garantnog fonda i drugih uslova adekvatnosti kapitala

U fokusu su: rizici osiguranja, rizici ulaganja, premija, štete i finansijski rezultati osiguravajućeg društva

Rizici osiguranja
Adekvatnost i
naplata premije
Rezervacija šteta
Adekvatnost tehničke
rezerve neživotnog os.
Adekvatnost matem.
rezerve životnog osig.
Pravila investiranja garantnog fonda i tehničkih
rezervi s ciljem pokrića rizika ulaganja
sredstava
Povrati na investirana sredstva
Sigurnost, likvidnost - naplativost, prinosi,
vrijednost...
Ostvarena premija, struktura premije, dobit -
gubitak, likvidnost, zaduženost, troškovi
šteta,pribave, tehnički rezultat, usklađenost
plasmana-obaveza. samopridržaj,
reosiguranje...
Tržište,tržišno učešće, profitni potencijal,
konkurencija
Kadrovi, organizacija, IT...

Ograničenja u sistemima: nadzora i kontrole, tržišne discipline i transparentnosti poslovanja i podataka o finansijskoj
boniteti osiguravatelja, prema regulativi Solventnost I u BiH
Ovlasti i obaveze agencija za Interna kontrola Zakonska ograničenja u objavljivanju
nadzor osiguranja i reosiguranja Ovlašteni aktuari finansijskih i drugih podataka o boniteti
Vanjski revizori osiguravajućeg društva
Identifikacija i kvantifikacija rizika u režimu Sol II – osnovne
napomene

 Strukturu zahtjevanog solventnog kapitala (SCR) čini šest glavnih kategorija rizika:
– Tržišni: tržišni rizik (market)
– Zdravstveni: preuzeti rizik obaveza zdravstvenog osiguranja (health)
– Neispunjenje obaveza: rizik neispunjenja obaveza druge ugovorne strane,
uključujući rizik neispunjenja obaveza reosiguranja (default)
– Životni: preuzeti rizik obaveza životnog osiguranja (life)
– Neživotni: preuzeti rizik obaveza neživotnih osiguranja (non-life)
– Nematerijalni: rizik povezan s vrijednošću nematerijalne imovine (intang).

 Struktura SCR-a pokazuje kako se rezultati šest ''srednjih'' rizika kombiniraju u osnovni
zahtijevani solventni kapital (Basic Solvency Capital Requirement- BSCR). Potom se
BSCR, s jedne strane, povećava po osnovu kapitalnog zahtjeva za operativni rizik, dok
se s druge strane smanjuje po osnovu prilagođavanja za sposobnost tehničkih rezervi i
odgođenih poreza da apsorbiraju gubitke.
SOLVENTNOST II Upravljanje rizicima kojima je izloženo
osiguravajuće društvo

 Preuzeti rizik životnog osiguranja: rizik smrtnosti je rizik od rane smrti, rizik
dugovječnosti, rizik bolesti ili invaliditeta, rizik isteka životnog osiguranja,
rizik troškova osiguranja, rizik revidiranja, rizik CAT životnog osiguranja
ograničen je na police izložene riziku smrtnosti, to jest kad povećanja smrtnosti
vodi do povećanja tehničkih rezervi.
 Preuzeti rizik zdravstvenog osiguranja razlikuje proizvode koji su aktuarski slični
životnom osiguranju (SLT) ili nisu slični (ne-SLT). Kod rizika smrtnosti, rizika
dugovječnosti, invalidnosti - bolesti, isteka, revidiranja, troškova, obračun je
sličan onom u podmodulu za životno osiguranje.
 Preuzeti rizik neživotnih osiguranja: Preuzeti rizik neživotnih osiguranja sastoji
se od rizika premije i rezervi, rizika isteka neživotnih osiguranja i CAT rizika
neživotnih osiguranja (odražava osjetljivost na rizik u odnosu na moguće učinke
osiguranih opasnosti i u odnosu na ublažavajući učinak programa reosiguranja).
SOLVENTNOST II Upravljanje rizicima kojima je izloženo
osiguravajuće društvo

 Tržišni rizici: kamatni rizik,valutni rizik, kreditni rizik, imovinski rizici, rizik
koncetracije ulaganja, rizik vlasničkih vrijednosnih papira, rizik promjene cijena
nekretnina, rizik prinosa, rizik unovčivosti investicije.
 Rizik neplaćanja druge strane: rizik da reosiguravatelj odnosno banka kod koje
su oroćena sredstva bankrotiraju. Rizik neispunjavanja obaveza druge strane jest
rizik od mogućih gubitaka zbog neočekivanog neispunjavanja obaveza, ili
pogoršanja kreditnog rejtinga druge strane i dužnika nekog osiguravatelja.
 Operativni rizici: Rizici vezani za zaposlenike, poslovnu organizaciju, tehnologiju.
 Nematerijalni rizici: Rizik vrijednosti nematerijalne imovine.
 Sol II vs Sol I – Sredstva i izvori
sredstava
Sredstva i izvori sredstava prema režimu Sredstva i izvori sredstava prema režimu
SOLVENTNOST I SOLVENTNOST II
Knjigovodstvena vrijednost imovine i obaveza Tržišna vrijednost imovine i obaveza
Solventnost se temelji na riziku osiguranja Solventnost utemeljena na svim relevantnim rizicima

Višak Višak
aktive Cilj kapitala
Pokriće za
I Kapital I nepredviđene SCR
M Garantni M štete
O fond O
V Margina V Minimum MCR
I solventnosti I kapitala 25%-45% SCR
N N Garancija za Risk
A A vrijednost margin
rezervacija
Tehničke Tehničke
rezerve rezerve
A (za pokriče A Najbolja Best
K obaveza u K procjena Estimate
T osiguranju) T obaveza u
I I osiguranju
V Dugoročne V Dugoročne
A obaveze A obaveze
Kratkoročne Kratkoročne
obaveze obaveze
Prepreke za primjenu novog režima Solventnost II u BiH

 BiH i kada bi postala punopravna članica EU (što je trenutno

osnovno ograničenje za primjenu pravila solventnost II), glavna
prepreka je postojeća ograničena ekonomska moć ukupne
privrede, uključujući i sektor osiguranja i reosiguranja u BiH.

 Organizaciona i finansijska usitnjenost lokalnih osiguravatelja.

 Nedosljedna i nedovoljna interna i eksterna kontrola i nadzor

poslovanja osiguravatelja, nedovoljna transparentnost, odnosno
nedostupnost relevantnih informacija o poslovanju osiguravatelja,
a naročito njihovih povezanih lica.
Prepreke za primjenu novog režima Solventnost II u BiH

 Podijeljenost tržišta u BiH uključujući i domaće tržište osiguranja,

te pravna i zakonodavna podjela po entitetima su moguće
prepreke.

 Takođe, moguće otežavajuće okolnosti u definisanju, a naročito u

praktičnoj primjeni novog režima solventnosti kod nas jesu
nedovoljne mjere u pravcu organizovane masovnije edukacije
domaćih kadrova o projektu Solventnost II.

 Moguća ograničenja su i neadekvatna informaciona (baze

podataka) i softverska podrška u upravljanju poslovima osiguranja
i reosiguranja.
ELEMENTI ZA UNAPREĐENJE EKSTERNOG
NADZORA

 Revidirati organizaciju i raspoložive resurse nadzornog tijela

 Adekvatna naknada djelatnicima nadzornog tijela

 Razviti nadzorne postupke i procedure kako bi se osiguralo da su

primjereno pokriveni svi aspekti nadzora

 Revidirati regulatorni i nadzorni sistem kako bi se osigurala

potpuna usklađenost s postupcima EU
 ZAKLJUČAK

 Vršenje kontinuirane, sveobuhvatne kontrole i nadzora

poslovanja osiguravajućeg društva od strane eksternih i internih
kontrolora je preduvjet blagovremenog otkrivanja uzroka
eventualnih poslovnih problema i preduzimanja potrebnih mjera.

 Pri nadzoru i kontrolu opravdana je primjena izloženih metoda

finansijskog, komercijalnog, pravnog... due diligencea
osiguravajućih društava.
 Pored preduzimanja mjera u cilju interne poslovne konsolidacije i
stabilizacije osiguravajućih društava neophodne su mjere u pravcu tržišne
i privredne konsolidacije na nivou BiH.

 Takođe, okrupnjavanje osiguravajućih društava, uspostavljanje i

realizacija efikasnog institucionalnog nadzora i kontrole su preduslovi
stabilizacije i uspješnijeg razvoja ove privredne grane kod nas, a naročito
njenog osposobljavanja da uspješnije konkuriše regionalnoj i
međunarodnoj konkurenciji, za veće učešće osiguranja na finansijskom
tržištu i da postane moćan pokretač domaćeg privrednog razvoja.
 KORISNI LINKOVI

www.azobih.gov.ba – Agencija za osiguranje u BiH

www.nados.ba – Agencija za nadzor osiguranja F BiH

www.bzkbih.ba – Biro Zelene karte u BiH
www.azors.rs.ba – Agencija za osiguranje RS
www.aktuari.ba – Aktuarsko društvu u BiH

www.eiopa.europa.eu – European Insurance and Occupational Pensions Authority

www.actuaries.org - International Actuarial Association (IAA)

www.hanfa.hr – Hrvatska agencija za nadzor finansijskih usluga

www.huo.hr – Hrvatski ured za osiguranje
www.nbs.rs – Narodna banka Srbije
?