Komentar Zakona o Finansijskom Poslovanju

Srijeda, 22. 6. 2016.
SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11
ZAKON O FINANSIJSKOM POSLOVANJU

KOMENTAR
Uvod
Zakon o financijskom poslovanju (Slubene novine FBiH, broj 48/16) moe se smatrati jednim
od krovnih zakona koji ne samo da utjee na poslovanje ve na odreen nain daje i pravnu
sigurnost privrednim subjektima. Za sprovedbu ovog zakona nije predvieno donoenje
podzakonskih akata, ali to ne znai da isti nije provodiv u praksi.
Istina, u Federaciji BiH je i ranije postojao slian zakon, ali isti nije imao praktinu primjenu jer
je bio vie formalnog karaktera nego to je sutinski uvodio red u poslovanje izmeu privrednih
subjekata.
Treba istai da e zakon zaivjeti od 1. 1. 2017. godine, ali samo kad je u pitanju realni sektor, a
ostat e na papiru kad je u pitanju privredni subjekt koji je u vlasnitvu drave. Razloga za to je
vie, a oni se ogledaju u sljedeem:
1. Drutva u veinskom dravnom vlasnitvu manje-vie posluju sa gubitkom,
2. Postojat e ugovori koji su poeli da se realiziraju prije donoenja ovog zakona,
3. Realan sektor e doi u situaciju da obaveze prema javnom sektoru i drugim privrednim
subjektima financira iz vlastitih sredstava u minimalnom periodu od 30 dana budui da
se sa javnim subjektima prava mogu zakljuiti ugovori na period plaanja do 90 dana, to
je obiaj kod infrastrukturnih projekata i to e rok od 90 dana umjesto da bude izuzetak
postati pravilo,
4. Realnom sektoru e se poveati izdaci za garancije s obzirom da je rok od 60 do 360 dana
mogue ugovoriti samo uz bankovnu garanciju koja nije besplatna, a procedure za
izdavanje iste ovise od banke,
5. Bez obzira to e pojedine odredbe ugovora biti nitavne one e biti na snazi s obzirom
da se nitavnost pojedinih odredbi moe dokazivati samo pred sudom,
6. Nije propisano ko i kako moe traiti nadzor nad privrednim subjektom zbog kanjenja u
plaanju obaveza te koliko e takva prijava biti provodiva s obzirom da nadzorni organ
ne izrie kaznu ve je izricanje takve kazne u nadlenosti suda kada je u pitanju odredba
18. Zakona,
7. Za rjeenja o izvrenju, zbog duine trajanja sudskog postupka, bit e gotovo nemogue
izrei novanu kaznu jer e ista ulaziti u zastaru za izricanje prekrajne sankcije
predviene zakonom.
Bez obzira na navedene injenice, ovaj zakon je dobar i trebao bi uvesti reda u financijsko
poslovanje privrednih subjekata jer daje pretpostavke za normalno poslovanje, ali isto tako i za
planiranje prihoda na temelju kojih se planiraju i rashodi, odnosno izmirenje obaveza. Isto tako,
pozitivna strana ovog zakona jeste to to je sinhronizovan sa Zakonom o privrednim drutvima
(Slubene novine FBiH, broj 81/15), kao i Zakonom o porezu na dobit (Slubene novine
FBiH, broj 15/16) tako da vie nemamo kolizija u zakonima koji reguliraju pojedine sline
odredbe zakona.
Donoenje slinih zakona u zemljama u okruenju je dalo rezultate tako da se nelikvidnost
privrednih subjekata prepolovila, a rokovi plaanja sveli u razumne granice.
1 |strana
Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11
Ono to e posebno biti problem je kako natjerati dravna poduzea da izmiruju svoje obaveze u
rokovima jer je optepoznato da su oni generatori nelikvidnosti kompletnog drutva.
Novina koju ovaj zakon donosi je u injenici da e drutva trebati planirati svoje prihode i da e
se na scenu vratiti nekadanja sluba plana i analize koja je upravo i imala kao osnovni zadatak
da prati i planira poslovanje privrednog subjekta.
Isto tako, zakonom je predvieno preduzimanje tzv. ranih mjera za uoavanje prvih znakova
nelikvidnosti drutva pa e tako velika odgovornost biti na upravi, ali i na nadzornom odboru
koji e sada usvajati strategiju, a ne samo stihijske godinje planove koji esto nemaju niti jedan
jedini podatak koji bi mogao da poslui kao primjer uspjenog poslovanja.
Sumarno gledajui, zakon bi trebao uvesti reda u poslovanju meu privrednim drutvima i onima
koji se ele baviti ozbiljno biznisom i dati ansu kako sa stanovita pravne sigurnosti tako i sa
stanovita kontinuiranog poslovanja privrednog subjekta.
POGLAVLJE I.
OPE ODREDBE
lan 1.
(Predmet Zakona)
Ovim zakonom ureuju se pitanja vezana uz osnovna pravila finansijskog poslovanja,
obaveze uprave i nadzornog odbora u voenju poslova poduzetnika, kao i poduzimanje
mjera na osiguranju likvidnosti, rizik u finansijskom poslovanju, rokovi izvrenja novanih
obaveza poduzetnika i subjekata javnog prava, pravne posljedice kanjenja u izvravanju
novanih obaveza, nitavnost pojedinih odredbi ugovora o poslovnim transakcijama, kao i
obaveze poduzetnika kod nastanka nelikvidnosti, te nadzor poduzetnika i subjekata javnog
prava.
Ovim lanom se definira predmet zakona kao i ureivanje odnosa izmeu poduzetnika
(privrednih subjekata) bez obzira da li se radi o poduzetniku (privrednom subjektu) u dravnom,
mjeovitom ili privatnom vlasnitvu, kao i poslovanje izmeu dravnih institucija i agencija koji
primjenjuju zakon o javnim nabavkama i koje djeluju kao poseban pravni subjekt u okviru nekog
ministarstva, agencije, ustanove i slino.
Sam zakon se odnosi na bilo koji oblik organizovanja privrednih drutava, sa tim da ima i tzv.
produeno djelovanje na ministarstva, agencije, ustanove, zavode i druga dravna tijela koja
djeluju samostalno u okviru javnih nabavki.
Zakon nije definirao poslovanje privrednih subjekata i nevladinog sektora ili udruenja graana,
kao ni poslovanje izmeu privrednog subjekta i politike stranke.
Zakon se primjenjuje na teritoriji FBiH pa se postavlja opravdano pitanje kako poslovati sa
drutvima na teritoriji Republike Srpske i Distrikta Brko, bez obzira to su slini zakoni kod
njih od ranije na snazi (Slubeni glasnik RS, broj 12/01, i Slubeni glasnik Brko Distrikta,
br. 5/01 i 19/07).
Istina, i u FBiH je postojao zakon o financijskom poslovanju, ali isti nije ni priblino rjeavao
pitanja transakcija, rokova i sl. kao to to propisuje novi zakon.
2 |strana
lan 2.
(Pojmovi)
U smislu odredbi ovog zakona pojedini pojmovi imaju sljedea znaenja:
a) poduzetnik je pravno lice koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje
proizvoda i vri usluge na tritu radi sticanja dobiti u skladu sa propisom o privrednim
drutvima (u daljnjem tekstu: drutvo) i fiziko lice koje samostalno obavlja privrednu
djelatnost u skladu sa propisom o obrtu i srodnim djelatnostima;
Komentar: Pod ovim pojmom se podrazumijevaju svi oblici organizovanja drutava, bez obzira
da li je rije o komanditnom drutvu, drutvu neograniene odgovornosti, drutvu ograniene
odgovornosti ili dionikom drutvu i svim oblicima vlasnitva i to bez obzira da li je rije o
dravnom, mjeovitom ili privatnom vlasnitvu, te da li se radi o samostalnoj radnji, obrtu ili
uslunoj djelatnosti.
b) subjekti javnog prava su ugovorni organi i sektorski ugovorni organi ureeni u skladu
sa propisom o javnim nabavkama, osim privrednih drutava koja odgovaraju definiciji
poduzetnika;
Komentar: Iz ovakve definicije subjekta javnog prava proizlazi da se pod ovim licima
podrazumijevaju samo dravne institucije ili sektori u okviru neke dravne institucije i to, prije
svega, od opine, kantona, Federacije ili nekih njihovih sektora koji mogu samostalno da
ugovaraju poslove u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama (Slubeni glasnik BiH, broj
39/14).
c) finansijsko poslovanje ini pribavljanje finansijskih sredstava, upravljanje
finansijskim sredstvima, te rasporeivanje sredstava finansiranja radi osiguravanja uvjeta
za obavljanje privredne djelatnosti;
Komentar: Ovakvom definicijom obuhvaaju se sva financijska sredstva bez obzira da li se
nabavljaju kao dugorona ili kratkorona sredstva i ista su u funkciji poslovanja. U ovom smislu
uzimanje i davanje kredita od financijskih institucija ima isti tretman kao i druga sredstva koja su
u funkciji poslovanja bez obzira to se ovaj zakon ne primjenjuje na financijske institucije. Ovo
proizlazi iz predmeta zakona, kao i definicije kada drutvo postaje nelikvidno.
d) poslovna transakcija predstavlja prijenos sredstava izmeu poduzetnika ili izmeu
poduzetnika i subjekata javnog prava u svrhu izmirenja novanih obaveza koje su nastale
na osnovu nabavke roba ili pruanja usluga za novanu naknadu;
Komentar: Pod poslovnom transakcijom se obino podrazumijeva plaanje obaveze dobavljau,
ali i naplata potraivanja od dunika ili uplata avanse za ugovorne radove i tome slino. Ovaj
prijenos sredstava je bezgotovinski i vri se, uglavnom, preko poslovnih banaka. Samu
transakciju je mogue izvriti i gotovinski, ali ovaj vid transakcije u smislu primjene ovog
zakona nema znaaja.
e) pravila poslovno-finansijske struke su pravila finansijskog poslovanja ureena
posebnim zakonima, te druga iskustvena pravila finansijskog poslovanja;
3 |strana
Komentar: Pod pravilima poslovno-finansijske struke misli se na Zakon o raunovodstvu i

reviziji (Slubeni list FBiH, broj 83/09) koji je u primjeni od 1. 1. 2010. godine i koji je sad u
fazi izmjene, ali isto tako se misli na Meunarodne raunovodstvene standarde (MRS) i
Meunarodne raunovodstvene standarde financijskog izvjetavanja (MRSFI), kao i druga
uobiajena pravila prijema robe, slanja fakture, otpreme i sl.
f) novana obaveza je dospjeli iznos glavnice koji je trebao biti plaen u okviru
ugovornog ili zakonskog roka plaanja, ukljuujui poreze i druga obavezna davanja
navedena u raunu ili drugom odgovarajuem zahtjevu za isplatu;
Komentar: Novane obaveze nastaju po osnovu ispostavljene fakture ili po osnovu anuitetnog
plaanja koji se posebno ugovara, kao to imamo sluaj kod vraanja sredstava bankama, leasing
kuama i sl. Novanoj obavezi obavezno prethodi pruanje neke usluge ili isporuka neke robe,
nekog proizvoda, nabavka osnovnih sredstava, kupovina hartija od vrijednosti i sl. ili samo
pribavljanje novanih sedstava kako od financijskih institucija tako i od treih lica koja se
kasnije vraaju bilo u anuitetima (kredit) ili odjednom (pozajmica i sl.). Usluge mogu biti u vidu
transporta, prijevoza, zakupnine, ugostiteljstva i sl., a isporuka robe je obino vezana za daljnju
trgovinu i ovdje moe da se nabavi roba iroke potronje, kao i sama nabavka nekog osnovnog
sredstva. Pored samog trgovanja (nabavka robe ili prijem usluga) novana obaveza moe nastati i
iz prijema novanih sredstava radi investicionih ulaganja ili financiranja kratkoronih obaveza pa
onda ta sredstva treba vratiti u ugovornim rokovima.
g) likvidnost je sposobnost pravovremenog izvravanja dospjelih novanih obaveza;
Komentar: Drutvo (poduzetnik) moe da ne izvrava dospjele obaveze u kratkom roku i da te
obaveze plaa sa zakanjenjem, ali to samo po sebi ne mora da znai da je drutvo nelikvidno. U
ovom sluaju radi se o kratkoronoj nelikvidnosti, a ne o nelikvidnosti koja bi za posljedicu
imala dui period neizmirivanja dospjelih novanih obaveza. Ova kratkorona nelikvidnost se
obino javlja u situaciji kad kupac dunika kasni sa plaanjem i to kanjenje u plaanju uzrokuje
da i dunik svom povjeriocu kasni sa plaanjem.
h) adekvatnost kapitala je odnos izmeu dugoronih izvora finansiranja i obima i vrste
poslova koje drutvo obavlja, te rizika kojima je izloeno u poslovanju;
Komentar: Bez obzira na injenicu to je adekvatnosti kapitala drugaije definirana lanom 8.
takom 3. ovog zakona u odnosu na naprijed datu definiciju moe se slobodno kazati da, strogo
uzevi samu definiciju, obje definicije odgovaraju pojmu adekvatnosti kapitala. Meutim,
zakonodavac nije imao za cilj da se za svako naruavanje adekvatnosti kapitala mora sastajati
uprava ve samo kad ona dosegne svoju minimalnu taku, u konkretnom sluaju ako spadne
ispod jedne polovine kapitala. Ovo za posljedicu moe imati situaciju da drutvo ima dobar
kapital, ali da nema adekvatan kapital jer ima malen osnovni kapital, recimo da mu je osnovni
kapital 1.000 KM, a gubitak tekueg perioda 5.000 KM i da drutvo ima nerasporeenu dobit od
10.000 KM. Prema definicijama, ovakvo drutvo bi imalo neadekvatan kapital mada ono taj
gubitak moe pokriti iz nerasporeene dobiti.
4 |strana
i) izvrna isprava je odluka, presuda ili zahtjev za plaanje koje izdaje sud ili drugi
nadleni organ bilo za neposredno plaanje ili plaanje u ratama, a koje povjeriocu
omoguuju da naplati svoje potraivanje prema duniku putem prinudnog izvrenja;
Komentar: Ovakva definicija nam ukazuje da postoje dvije vrste izvrnih isprava i to onih koje
izdaje sud u skladu sa Zakonom o izvrnom postupku (Slubene novine FBiH, br. 32/03,
52/03, 33/06, 39/06, 39/09 i 35/12) i onih izvrnih isprava koje izdaju dravni organi, a to su
obino porezne uprave bilo da je rije o Poreznoj upravi ili Upravi za neizravno oporezivanje.
Naravno, ovo ne znai da notar ne moe izdati izvrni naslov, ali to je samo poetni dokument za
pokretanje izvrnog postupka pred nadleim sudom.
j) finansijsko restrukturiranje je postupak koji se provodi na osnovu prihvaenog plana
finansijskog restrukturiranja radi postizanja stanja likvidnosti i solventnosti;
Komentar: Financijsko restrukturiranje jeste plansko saniranje drutva a radi postizanja
likvidnosti i solventnosti, ali to ne znai da to restrukturiranje drutvo nee dovesti do toga da
prekri odredbe ovog zakona ako se sa restrukturiranjem ne pone na vrijeme.
k) kanjenje sa plaanjem znai plaanje koje nije izvreno u roku predvienom
ugovorom ili zakonom;
Komentar: Ugovoreno plaanje se zasniva na zakonu propisanom roku ugovaranja izvrenja
neke novane obaveze ili sam zakon propisuje rok za pojedine vrste plaanja pa se svako
probijanje tog roka, makar ono bilo samo jedan dan, smatra kanjenjem. Isto tako, u fakturama se
moe vidjeti da nije naznaen rok plaanja, ali to ne znai da po tim fakturama nije dolo do
kanjenja u plaanju s obzirom da je uobiajeni rok plaanja osam dana, kako je to definirano i
Zakonom o obligacionim odnosima (Slubeni list SFRJ, br. 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89,
Slubeni list RBiH, br. 2/92, 13/93 i 13/94, Slubene novine FBiH, br. 29/03 i 42/11) tako i
odredba lana 11. i 12. ovog zakona kojim su propisani rokovi plaanja u sluaju kada rok
dospijea nije naveden u fakturi. Kako je ovaj zakon lex specialis onda se smatra da je kanjenje
nastupilo ako je prekoraen rok od 30 dana pod uvjetom da rok plaanja nije bio definiran na
fakturi.
l) kamata za kanjenje sa plaanjem je kamata koja je jednaka visini kamatne stope
propisane u skladu sa propisom o visini stope zatezne kamate.
Komentar: Ova kamata je kaznena odredba za kanjenje u plaanju i njenu visinu definira Zakon
o visini zatezne kamatne stope (Slubene novine FBiH, br. 27/98, 51/01, 56/04, 68/04, 29/04 i
48/11). Visina kamate za kanjenje u plaanju iznosi maksimalno 12% na godinjem nivou to
znai da kamata za kanjenje u plaanju moe biti i manja ako je tako ugovoreno izmeu
poduzetnika (lan 13. stav 2. ovog zakona). Potrebno je naglasiti da se ova kamata obraunava
po slili zakona i da za obraun iste nije preduvjet utuenje dunika kao to je to sluaj sa
zateznom kamatom. Meutim, treba se imati na umu da je zakonska zatezna kamata na javne
prihode, kao to su PDV-e, doprinosi, porezi i sl. iznosi 0,04% dnevno i rauna da se ista rauna
po prostoj metodi. Zakon o porezu na dodanu vrjednost (Slubeni glasnik BiH, br. 89/05 i
100/13 kada je u pitanju PDV-e a kada su u pitanju javni prihodi unutar FBiH visina stope
5 |strana
zatezne kamate objavljena je Slubene novine FBiH, br. 48/01, 52/01 - ispravka, 42/06, 28/13,
66/14 i 86/15.).
Ovo znai da privredni subjekti moraju ugovarati visinu kamatne stope i to u maksimalnom
iznosu od 12%. Ovako ugovorena kamata nije vezana za zateznu (procesnu) kamatnu stopu, a
sve u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima i to odredbom lana 399. Naravno, postoji i
ugovaranje penala koje u sutini ima ulogu kaznene kamate.
POGLAVLJE II.
OSNOVNA PRAVILA FINANSIJSKOG POSLOVANJA
lan 3.
(Primjena odredbi o finansijskom poslovanju)
(1) Odredbe ovog zakona odnose se na pravna lica iz lana 2. taka a) ovog zakona, a na
odgovarajui nain i na fizika lica koja samostalno obavljaju privrednu djelatnost.
(2) Odredbe ovog zakona ne odnose se na finansijske institucije, banke, drutva za
upravljanje investicijskim fondovima, drutva za upravljanje penzijskim fondovima,
drutva za osiguranje i reosiguranje, lizing drutva i mikrokreditne organizacije.
Komentar: Ovaj zakon se odnosi na sve privredne subjekte koji se mogu podvesti pod pojam
poduzetnik, a kako je to definirano lanom 2. taka a Zakona i pri tome treba imati na umu
da se odredbe ovog zakona primjenjuju i na subjekte javnog prava i to u odredbama lanova 11. i
12. i u kaznenim odredbama u l. 24. i 25. Zakona.
Iz ovakve definicije primjene ovog zakona proizlazi da se Zakon odnosi na sva pravna lica koja
obavljaju privrednu djelatnost, a to znai i na javna poduzea kao to su elektrodistribucija,
vodovod i kanalizacija, telefonske usluge, itd. Naravno, ovdje ne igra ulogu to da li je ovakvo
poduzee u drutvenoj, mjeovitoj ili privatnoj svojini, kao i u kojem obliku je to drutvo
formirano ili da li je rije o drutvu koje je formirano u skladu sa zakonom o javno-privatnom
partnerstvu koji jo uvijek nije donijet u FBiH (u fazi je prijedloga), a u Republici Srpskoj je
ranije donijet i objavljen (Slubeni glasnik RS, br. 88/11 i 15/16).
lan 4.
(Osnovne obaveze uprave)
(1) U smislu odredbi ovog zakona uprava je duna u voenju poslova drutva poduzeti sve
potrebne mjere kako bi se osigurala njegova likvidnost.
(2) Uprava je duna upravljati imovinom i obavezama drutva tako da je ono sposobno
izvravati sve svoje dospjele obaveze.
(3) Uprava je duna osigurati sistemsko praenje, procjenu i strategiju odravanja,
odnosno dostizanja adekvatnog nivoa kapitala u odnosu na vrstu, obim i sloenost poslovne
djelatnosti koju drutvo obavlja i rizike kojima je izloeno ili bi moglo biti izloeno u
obavljanju te poslovne djelatnosti.
6 |strana
Komentar: Ovaj lan zakona samo dodaje obaveze upravi drutva koja radi u skladu sa
Zakonom o privrednim drutvima (Slubene novine FBiH, broj 81/15). Naime, Zakonom o
privrednim drutvima (lan 263) reguliran je rad uprave drutva i istim je predvieno da se s
upravom drutva pravi poseban menaderski ugovor u kojem se moe definirati da je uprava u
radnom odnosu ili bez radnog odnosa. Kroz sam ugovor s upravom ne moraju im biti ugovorene
ove obaveze ali to ne znai da ih obaveze definirane u ovoj odredbi ne obavezuju.
lan 5.
(Osnovne obaveze lanova nadzornog odbora)
U smislu odredbi ovog zakona nadzorni odbor je duan nadzirati stanje likvidnosti, kao i
poduzimati adekvatne mjere radi otklanjanja nelikvidnosti drutva.
Komentar: Kako god su Zakonom o privrednim drutvima definirana prava i obaveze uprave
tako su tim istim zakonom definirane i obaveze nadzornog odbora pa se tim obavezama trebaju
dodati i ove obaveze.
Nadzorni odbor dionikog drutva (lan 257. Zakona o privrednim drutvima) nadlean je da:
a) nadzire poslovanje dionikog drutva, usvaja poslovne strategije drutva i planove poslovanja;
b) nadzire rad uprave, te odobrava odluke stratekog karaktera;
c) usvaja izvjetaj uprave o poslovanju po polugodinjem i godinjem obraunu sa bilansom
stanja i bilansom uspjeha i izvjetajem revizije;
d) podnosi skuptini godinji izvjetaj o poslovanju dionikog drutva koji obavezno ukljuuje
finansijski izvjetaj i izvjetaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju;
e) bira predsjednika nadzornog odbora;
f) bira upravu i sekretara drutva;
g) predlae raspodjelu i nain upotrebe dobiti i nain pokria gubitka;
h) odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje ili davanje u lizing, uzimanje ili davanje
kredita i druge transakcije imovinom, direktno ili posredstvom supsidijarnih drutava u toku
poslovne godine u obimu od 15% do 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine
dionikog drutva po bilansu stanja na kraju prethodne godine;
i) predlae skuptini kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje ili davanje u lizing, uzimanje ili
davanje kredita i druge transakcije imovinom, direktno ili posredstvom supsidijarnih drutava u
toku poslovne godine u obimu veem od 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine
dionikog drutva po bilansu stanja na kraju prethodne godine;
j) imenuje predsjednike i lanove pododbora zavisno o procijenjenim potrebama;
k) obrazuje povremene komisije i utvruje njihov sastav i zadatke;
l) saziva skuptinu drutva;
m) odobrava emisiju novih dionica postojee klase u iznosu do treine zbira nominalne
vrijednosti postojeih dionica i odreuje iznos, vrijeme prodaje i cijenu ovih dionica koja ne
moe biti manja od prosjene trine vrijednosti postojeih dionica iste klase u 30 uzastopnih
dana prije dana donoenja odluke.
Iz svih ovih obaveza vidimo da je odgovornost nadzornog odbora velika i da se ovo moe
dovesti u vezu sa tetom koju bi lanovi nadzornog odbora mogli prouzrokovati drutvu, to opet
korespondira s odredbom lana 259. Zakona o privrednim drutvima.
lan 6.
(Rizik i upravljanje rizikom)
7 |strana
(1) Pod pojmom rizik podrazumijevaju se svi rizici kojima je drutvo izloeno ili bi moglo
biti izloeno u poslovanju, a naroito kreditni rizik, trini rizik, operativni rizik i rizik
likvidnosti.
(2) Kreditni rizik je rizik gubitka uloenih novanih sredstava zbog zakanjenja dunika
drutva.
(3) Trini rizik je rizik od gubitaka zbog promjene cijena roba, valuta i finansijskih
instrumenata ili promjena kamatnih stopa.
(4) Operativni rizik je rizik od gubitka zbog pogreaka, prekida ili teta uzrokovanih
neadekvatnim internim procesima, licima, sistemima ili vanjskim dogaajima, ukljuujui
rizik izmjena pravnih propisa.
(5) Rizik likvidnosti je rizik gubitka koji moe nastati zbog nemogunosti izvrenja
dospjelih obaveza.
(6) S obzirom na obim i vrstu poslova koju drutvo obavlja, uprava je duna osigurati da
drutvo provodi redovne mjere upravljanja rizikom i u vezi sa tim da postupa u skladu sa
pravilima poslovno-finansijske struke.
(7) Upravljanje rizikom obuhvaa identificiranje, mjerenje ili procjenu, te praenje rizika,
ukljuujui izvjetavanje o rizicima kojima je drutvo izloeno ili bi moglo biti izloeno
tokom svog poslovanja.
Komentar: Da bi uprava mogla da upravlja rizicima prvo mora imati planove razvoja, a to znai
da nadzorni odbor mora donijeti strategiju drutva, kao i zacrtati ta su ciljevi drutva, ta se
oekuje i koji su kratkoroni, srednjoroni i dugoroni planovi. Bez ovih planova uprava ne
moe da upravlja bilo kojim rizikom ve radi stihijski i bez ikakvog plana, a slube poput plana i
analize nemaju svoju funkciju.
Isto tako, ovo daje dodatnu sigurnost investitorima da se njihovom imovinom upravlja na
najbolji mogui nain jer udjeliaru ili dioniaru nee biti isplaena dobit ako bi dolo do toga da
se ne mogu izmirivati obveze prema povjeriocima.
lan 7.
(Upravljanje rizikom likvidnosti)
Mjere koje je uprava duna poduzeti za razvoj i provoenje politike redovnog upravljanja
rizikom likvidnosti su:
a) redovno praenje i upravljanje likvidnou,
b) planiranje poznatih i potencijalnih novanih odliva i priliva, s obzirom na redovni tok
poslovanja,
c) odreivanje odgovarajuih mjera za spreavanje ili otklanjanje uzroka nelikvidnosti i
identificiranje drugih mogunosti.
Komentar: Ovo podrazumijeva stalnu analizu podataka zasnovanu na slobodnom keu ili cash
flow, na temelju kojih uprava moe donijeti zakljuke o prilivima novanih sredstava koje
oekuje, ali i o odlivima novanih sredstava koja je potrebno izvriti da bi se izmirile obaveze na
vrijeme. Da bi se mogla uspjeno provoditi ova odredba potrebno je da postoje procedure o tome
ko, kada i kako upozorava dunike, koji su koraci koje je potrebno poduzeti radi naplate svojih
potraivanja i drati taj odnos najmanje 1 prema 1. Drugim rijeima, uprava bi morala da vodi
8 |strana
rauna da u svakom momentu ima uravnoteene prilive i odlive sredstava i to minimalno u onom
omjeru koji omoguava redovito plaanje prispjelih obaveza po svim osnovama.
lan 8.
(Praenje i osiguranje adekvatnosti kapitala)
(1) Uprava je duna poduzeti sve potrebne mjere da drutvo raspolae sa dovoljno
dugoronih izvora finansiranja, s obzirom na obim i vrstu poslovne djelatnosti.
(2) Uprava je duna redovno pratiti da drutvo ostvaruje adekvatnost kapitala.
(3) Smatra se da je kod drutva nastala neadekvatnost kapitala ako mu je na dan
sastavljanja finansijskih izvjetaja gubitak iz tekue godine zajedno sa prenesenim
gubicima dostigao polovinu visine njegovog osnovnog kapitala.
Komenar: Uprava ne treba samo da vodi rauna o dugoronim izvorima finansiranja ve i o
kratkoronim jer upravo iz tih kratkoronih izvora finansiranja zatvara svoje tekue obaveze.
Sami izvori finansiranja trebaju da osiguraju kontinuirano stvaranje prihoda kao bi se mogle i
obaveze u ugovorenim rokovima izmirivati.
Adekvatnost kapitala moe biti ugroena, ali to ne znai da su ispunjeni uvjeti iz stava tri ovog
lana s obzirom da ta odredba definira ispod kojeg osnovnog kapitala drutvo ne moe da ide.
Isto tako, ovo nas dovodi do toga da drutvo u bilansama nee moi imati nepokrivenih gubitaka
poto se adekvatnost kapitala mjeri prema osnovnom (upisanom) kapitalu. U sluaju da doe do
neadekvatnosti kapitala, odredbom lana 185. stava b. Zakona o privrednim drutvima propisan
je postupak skuptine drutva koji podrazumijeva donoenje jedne od slijedeih odluka:
a) Nastavku rada drutva,
b) Prestanku rada drutva ili
c) Likvidaciji drutva
Iz navedene odredbe vidljivo je da poduzetnik, preko skuptine drutva, ima zakonsku obavezu
poduzimanja hitnih mjera kako bi se sauvala adekvatnost kapitala a time i dala ansa
povjeriocima da pretrpe to je mogue manju tetu koja bi mogla nastati nenaplatom dijela
povjerioevog potraivanja.
Takoe je ova adekvatnost kapitala potpuno drugaija od kapitala koji se iskazuje u bilansu
stanja s obzirom da je, kod veine poduzetnika (privrednih drutava), kapital u bilansu stanja
mnogo vei od upisanog, ali isto tako moe se imati i gubitak koji nije pokriven pa bi se prema
ovim definicijama moglo doi u situaciju da poduzetnik nema adekvatnost kapitala a da, ustvari,
ista realno postoji.
lan 9.
(Dunosti uprave i nadzornog odbora
u sluaju neadekvatnosti kapitala)
(1) U sluaju kada je kapital drutva postao neadekvatan uprava je duna:
a) u roku osam dana analizirati uzroke nastanka neadekvatnosti kapitala i
predloiti mjere potrebne za ostvarenje adekvatnosti kapitala, te ih dostaviti nadzornom
odboru koji je duan o tome dati miljenje u roku osam dana od dana prijema;
9 |strana
b) poeti provoditi mjere iz take a) ovog stava koje su u njenoj nadlenosti

(pronalaenje adekvatnih izvora finansiranja) i za koje je dobila saglasnost;
c) odmah sazvati skuptinu i predloiti provoenje mjera koje su potrebne za
ostvarenje adekvatnosti kapitala koje su u njenoj nadlenosti (npr. smanjenje osnovnog
kapitala subjekta radi pokrivanja nepokrivenih gubitaka uz istovremeno poveanje
osnovnog kapitala).
(2) Mjere iz stava (1) ovog lana uprava je duna provesti u roku 90 dana.
Komentar: Cilj ove odredbe je da se hitno reagira ukoliko se doe do neadekvatnosti kapitala jer
ranim analizama i poduzimanjem mjera drutvo poveava svoju ansu da opstane na tritu, ali i
na taj nain da povjerioci ne dou u nepovoljan ili neravnopravan poloaj. Ono to je bitno je to
da zakonodavac stavlja u obavezu upravi drutva da odmah pone djelovati po predloenim
mjerama iz njene nadlenosti bez obzira da li je na takve mjere dao miljenje nadzorni odbor ili
nije. Drugim rijeima, miljenje nadzornog odbora ne spreava upravu da provodi radnje i
postupke koji bi za cilj imali da adekvatnost kapitala dovedu na odgovarajui nivo. Nekada je
potrebna samo jedna mjera, recimo da se gubitak pokrije iz ranijih dobitaka ili iz tekue dobiti,
ali je opet nekada potrebno poduzeti niz radnji koje moraju biti sinkronizirane kako od same
uprave tako i od svih uposlenika nekog drutva - kao to su akcije prodaje zaliha, kao to je
skraivanje rokova naplate potraivanja, prodaja neperspektivne imovine i sl.
lan 10.
(Izvrenje novanih obaveza)
(1) Odredbe l. od 10. do 16. ovog zakona odnose se na poslovne transakcije izmeu
poduzetnika i izmeu poduzetnika i subjekata javnog prava, kao i na komercijalne
transakcije izmeu glavnih izvoaa i njihovih dobavljaa i kooperanata nastale na osnovu
projektiranja i izvoenja javnih radova, kao i izvoenja graevinskih radova.
(2) Odredbe ovog zakona ne odnose se na promet ostvaren sa potroaima u maloprodaji,
kao i na obaveze koje su predmet steajnog postupka, ukljuujui i obaveze na osnovu
restrukturiranja duga radi poveanja profitabilnosti i trokovne efikasnosti subjekata.
Komentar: Cilj ove odredbe je da se poslovne transakcije urede i da se precizno definira na koga
se odnose odredbe vezane za izvrenje novanih obaveza, pogotovo to neplaanje jedne
obaveze dovodi do kanjenja prema drugoj obavezi i samim tim se stvara zaarani krug
neizmirivanja obaveza na vrijeme. Ovdje se ne tite samo uesnici u trgovini ve i u
graevinarstvu, gdje posebno dolazi do izraaja zaarani krug neplaanja.
Drugi stav govori o tome na koga se odredbe ovog izvrenja ne odnose, a ako se analiziraju lica
koja se izuzimaju onda je jasno da je rije o licima koja svoju obavezu izvravaju u trenutku
kada je ista nastala (kad kupac u maloprodaji preuzme robu tada je i plati) i drutvima koja
podlijeu drugim zakonskim propisima kao to je Zakon o steaju (Slubene novine FBiH, br.
29/03, 33/04 i 47/06).
Drutvo svoje neplaanje obaveza ne moe podvoditi pod restrukturiranje duga radi poveanja
profitabilnosti jer ovakva formulacija znai ulazak u zajednike poslove dunika i povjerioca, a
nikako da to bude izgovor za neizmirenje novane obaveze.
10 | s t r a n a
lan 11.
(Rokovi izvrenja novanih obaveza
u poslovnim transakcijama izmeu poduzetnika)
(1) Ugovorom izmeu poduzetnika moe se ugovoriti rok izvrenja novane obaveze do 60
dana.
Komentar: Bez obzira to zakon koristi rije moe to ne znai da ugovorne strane mogu
zakljuivati due rokove plaanja izuzev kad se radi ugovaranje u skladu sa stavom 2. ovog
lana.
Isto tako, ovom odredbom uvodi se finansijska disciplina, daje se pravna sigurnost i povjeriocu
ali i kupcu, ujednaavaju kriteriji zakljuivanja ugovora, ali isto tako se omoguava i realno
ostvarivanje prihoda i rashoda bilo povjerioca bilo dunika.
Ovom zakonskom obavezom stvara se i finansijska disciplina, javni prihodi e se redovitije
ubirati, izbjegava se evazija poreza...
(2) Izuzetno od stava (1) ovog lana, moe se ugovoriti u pisanom obliku i dui rok
izvrenja novane obaveze, a koji ni u kojem sluaju ne moe biti dui od 360 dana, pod
uvjetom da je dunik novane obaveze izdao povjeriocu sredstvo osiguranja koje ima
snagu izvrne isprave.
Komentar: Ova odredba ima za cilj da se drava to manje uplie u poslovanje privrednih
subjekata, ali u isto vrijeme da i zatiti povjerioca te samim tim sebi omogui i redovno punjenje
kako budeta tako i vanbudetskih fondova. Sa druge strane, rok od 360 dana je sasvim dovoljan
i on korespondira sa finansijskim propisima jer bi ugovaranje dueg roka imalo tretman
kreditiranja, a to nije svrha realnog sektora.
(3) Sredstva osiguranja koja imaju snagu izvrne isprave iz stava (2) ovog lana su
bankarska garancija koja sadri klauzule neopoziva, bezuvjetna, naplativa na prvi
poziv bez prigovora, kao i avalirane mjenice kod banke.
Komentar: Ovo znai da poduzetnici u ugovaranju rokova duih od 60 dana iste mogu ugovarati
iskljuivo osiguranjem bankovne garancije koja bi bila naplativa po pozivu, ali isto i da se da
puna pravna valjanost i sigurnost potpisanom ugovoru, da se izbjegnu dodatni sudski sporovi i
tome slino, a da ugovaranje ne bude samo forma ve da se ono shvati kao ozbiljan posao i kao
neto to obavezuje obje ugovorne strane: povjerioca da naplati pruenu uslugu ili prodati
proizvod, odnosno robu, a dunika da plati tako pruenu uslugu robu ili proizvod prema
ugovorenim uvjetima.
Ovakva zakonska odredba ne derogira druga prava ugovornih strana da pobijaju ugovor iz drugih
razloga ili da jedna strana trai naknadu tete zbog neispunjenja ugovorenih obaveza, jer je
davanje bankovne garancije vezano iskljuivo za plaanje po osnovu isporuke robe ili proizvoda,
odnosno pruene usluge.
(4) Ako ugovorom izmeu poduzetnika nije ugovoren rok za izvrenje novane obaveze,
dunik je duan, bez poziva povjerioca na izvrenje, izvriti novanu obavezu u roku 30
dana.
11 | s t r a n a
Komentar: U prvi mah se ini da je ovaj stav u suprotnosti ugovornim obligacionim odnosima
izmeu poduzetnika, ali to nije tako jer je u Zakonu o obligacionim odnosima definiran rok od
osam dana kao uobiajen za plaanja obveze u kojima nisu posebno ugovarani rokovi plaanja.
Sa druge strane, zakonodavac je imao cilj da se izbjegne zloupotreba zakona na taj nain da se ne
definira rok plaanja, ali i da eventualne nenamjerne pogreke ispravi, a da pritom ne dovede u
pitanje ugovorni odnos izmeu poduzetnika.
(5) Rok za izvrenje novane obaveze poinje tei od:
a) dana kada je dunik primio raun ili drugi odgovarajui zahtjev za isplatu ili
b) dana kada je povjerilac ispunio svoju obavezu:
1) ako nije mogue sa sigurnou utvrditi dan prijema rauna ili drugog
odgovarajueg zahtjeva za isplatu ili
2) ako je dunik primio raun ili drugi odgovarajui zahtjev za isplatu prije
nego je povjerilac ispunio svoju obavezu ili
c) dana isteka roka za pregled predmeta obaveze, ako je ugovorom ili zakonom
predvien odreeni rok za takav pregled, a dunik je primio raun ili drugi odgovarajui
zahtjev za isplatu prije isteka tog roka.
Komentar: Ova odredba ima za cilj da izbjegne nesporazume oko toga kad poinje tei rok od
30, 60 dana ili dui ugovorni rok za plaanje jer je praksa pokazala da je ovo esto spor izmeu
poduzetnika, pogotovo sa stanovita obrauna zateznih kamata. Isto tako, u praksi se dostavi
prvo raun pa tek onda isporui roba, proizvod ili prui usluga pa sama ispostava rauna nije i
nastanak obaveze plaanja s obzirom da nije dolo do isporuke robe. Sa druge strane, isporuku
robe, proizvoda ili pruanja usluga prate otpremnice, prijemnice, prijevoznice ili neki drugi
materijalni dokument kojima se dokazuje prijem proizvoda, robe ili primljene usluge.
(6) Rok za pregled predmeta obaveze iz stava (5) taka c) ovog lana ne moe biti dui od
30 dana od dana prijema predmeta obaveze.
Komentar: U praksi se poduzetnici esto ne mogu sloiti oko toga kada e se izvriti pregled
predmeta ispunjenja obveze jer je duniku u interesu da to kasnije izvri prijem predmeta
obveze, a povjeriocu da se taj pregled desi to je mogue ranije. Jer u meuvremenu moe doi
do oteenja predmeta ispunjenja obaveze, da se predmetom ispunjenja obaveze rukuje
nepravilno i od strane neovlatenih lica, to sve moe dodatno zakomplicirati odnos izmeu
poduzetnika. Sa druge strane, logika nalae da se predmet ispunjenja obaveze objektivno moe
primiti u roku koji je odreen ovom odredbom pa samim tim i staviti u funkciju stvaranja
dodatne vrijednosti za dunika.
(7) Izuzetno, ako je to opravdano posebnim okolnostima, kao to je to npr. posebna priroda
predmeta obaveze, ako ne postoje okolnosti iz lana 15. stav (4) ovog zakona, ugovorne
strane mogu ugovoriti u pisanom obliku i dui rok od roka iz stava (6) ovog lana.
Komentar: Ova odredba se ne primjenjuje u pravilu ve izuzetno ako to okolnosti svakog
konkretnog sluaja zahtijevaju, a koje proizlaze iz trgovakih obiaja, uzansi u prometu robe
koje su definirane odredbama lanova 80-95. u Opim uzansama za promet robom (Slubeni
list FNRJ, broj 15/54), koje su jo uvijek u upotrebi. Dakle, ova odredba nema za cilj da
izuzetak postane pravilo ve, naprotiv, da se primjenjuje samo u konkretnim situacijama i to u
12 | s t r a n a
sluajevima trgovakih obiaja i tome slino. Primjere takve prirode predmeta obaveze najee
sreemo u graevinarstvu koje isto tako ima svoje Posebne uzanse o graenju (Slubeni list
SFRJ, broj 18/77), gdje se rokovi prijema predmeta obaveze drugaije definiraju.
lan 12.
(Rokovi izvrenja novanih obaveza u ugovorima
izmeu poduzetnika i subjekata javnog prava)
(1) Ugovorom izmeu poduzetnika i subjekata javnog prava u kojem je subjekt javnog
prava dunik novane obaveze moe se ugovoriti rok izvrenja novane obaveze do 60
dana.
Komentar: Ovom odredbom subjekt javnog prava izjednaava se sa poduzetnikom jer je
opepoznato da su najvei dunici upravo subjekti javnog prava te da su oni istovremeno i
najvea poluga nelikvidnosti koja ima itekakav direktan utjecaj na realan sektor, a na budetske
prihode indirektno kroz neredovnu uplatu javnih prihoda i tome slino. Zbog toga je veoma
vano da se pred zakonom izjednae poduzetnici i subjekt javnog prava.
(2) Izuzetno od stava (1) ovog lana, moe se ugovoriti i dui rok izvrenja novane
obaveze, ali ne dui od 90 dana.
Komentar: Za razliku od poduzetnika koji mogu, uz garanciju banke, rok plaanja ugovoriti i na
period dui od 60 dana, ali ne dui od 360 dana, za subjekte javnog prava ovaj rok je
maksimalno 90 dana, ali se zato za ovaj iznimni rok nije predvidjelo dodatno osiguranje
plaanja. Ova odredba ima smisla ako je rije o javnim radovima, ali ako se izuzetno pretvori u
pravilo tada moemo doi u situaciju da poduzetnik mora iz vlastitih sredstava osigurati
finansiranje svojih povjerilaca u roku izmeu 60 dana i 90 dana, koliko mu treba da u
izuzetnim okolnostima naplati svoja novana potraivanja od subjekta javnog prava. U
zemljama okruenja ova odredba je za subjekte javnog prava svedena na 30 dana, a iznimno na
60 dana i nema izuzetaka (u Republici Hrvatskoj), dok je u Srbiji ovaj rok 45 dana kad je javni
sektor dunik, odnosno 60 dana ako se ugovor sklapa izmeu javnog sektora i samo za
Republiki fond zdravstvenog osiguranja (kod nas Zavod zdravstvenog osiguranja) ovaj rok je
90 dana.
(3) Ako ugovorom iz stava (1) ovog lana nije ugovoren rok za izvrenje novane obaveze,
dunik je duan, bez poziva povjerioca na izvrenje, izvriti novanu obavezu u roku 30
dana.
Komentar: Ovakva odredba se na prvi mah ini da je u suprotnosti s odredbama Zakona o
obligacionim odnosima, ali to nije tako jer je u tom zakonu definiran rok od osam dana kao
uobiajeni rok plaanja obveze u kojima nisu posebno ugovarani rokovi plaanja. Sa druge
strane, zakonodavac je imao za cilj da se izbjegne zloupotreba zakona na taj nain da se ne
definira rok plaanja, ali i da eventualne nenamjerne pogreke ispravi, a da pritom ne dovede u
pitanje ugovorni odnos izmeu poduzetnika.
(4) Rok za izvrenje novane obaveze iz st. (1), (2) i (3) ovog lana poinje tei od dana
odreenog lanom 11. stav (5) ovog zakona.
13 | s t r a n a
Komentar: Ova odredba ima za cilj da izbjegne nesporazume oko toga kad poinje tei rok od
30, 60 dana ili dui ugovorni rok za plaanje jer je praksa pokazala da je ovo esto predmet spora
izmeu poduzetnika, pogotovo sa stanovita obrauna zateznih kamata. Isto tako, u praksi se
dostavi prvo raun pa tek onda isporui roba, proizvod ili prui usluga pa sama ispostava rauna
nije i nastanak obaveze plaanja s obzirom da nije dolo do isporuke robe. Sa druge strane,
isporuku robe, proizvoda ili pruanja usluga prate otpremnice, prijemnice, prijevoznice ili neki
drugi materijalni dokument kojim se dokazuje prijem proizvoda, robe ili primljene usluge.
(5) U ugovorima iz stava (1) ovog lana na rok za pregled predmeta obaveze primjenjuju se
odredbe lana 11. st. (6) i (7) ovog zakona.
Komentar: U praksi se esto poduzetnici ne mogu sloiti oko toga kada e se izvriti pregled
predmeta ispunjenja obveze jer je duniku u interesu da to kasnije izvri prijem predmeta
obveze, a povjeriocu da se taj pregled desi to je mogue ranije. Jer u meuvremenu moe doi
do oteenja predmeta ispunjenja obaveze, da se predmetom ispunjenja obaveze rukuje
nepravilno i od strane neovlatenih lica, to moe dodatno zakomplicirati odnos izmeu
poduzetnika. Sa druge strane, logika nalae da se predmet ispunjenja obaveze objektivno moe
primiti u roku koji je odreen ovom odredbom pa samim tim i staviti u funkciju stvaranja
dodatne vrijednosti za dunika.
(6) Rok za pregled predmeta obaveze iz stava (5) ovog lana mora biti naveden u
konkursnoj dokumentaciji.
Komentar: Zakonodavac je za subjekte javnog prava predvidio da se rok za pregled predmeta
obaveze mora navesti u konkursnoj proceduri, a to praktino znai da se u samu konkursnu
proceduru moraju ugraditi Uzanse o prometu robe, odnosno Posebne uzanse o graenju kako bi
poduzetnik moga imati na raspolaganju sve relevantne informacije u pogledu ispunjavanja uvjeta
konkursa, kao i oekivanih priliva po ispunjenju predmeta obaveze.
(7) Na ugovore izmeu poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik
dunik novane obaveze primjenjuju se odredbe lana 11. ovog zakona.
Komentar: Posljednjom odredbom ovog lana zakonodavac je predvidio mogunost da se u
transakcijama izmeu subjekta javnog prometa i poduzetnika moe pojaviti i odnos u kojem je
dunik novane obaveze poduzetnik, a to nije neuobiajena situacija, pogotovo ako se uzme da
su subjekti javnog prometa, prema ovom zakonu, opine, kantoni, ministarstva, vlada i tako
dalje.
Ova odredba praktino znai da se u situacijama u kojima se kao dunik novane obaveze
pojavljuje poduzetnik (privredno drutvo) primjenjuju odredbe iz lana 11. ovog zakona, to za
posljedicu ima da se i rokovi plaanja mogu ugovarati na period dui od 60 dana ako je data
bankovna garancija. Odgoda plaanja novane obaveze poduzetnika kao dunika prema subjektu
javnog prava regulirana je i posebnim zakonima kada je u pitanju Uprava za neizravno
oporezivanje, ali i Porezna uprava, dok se ovom odredbom odgoda plaanja poduzetnika
(privrednih drutava) kao dunika prema subjektu javnog prava omoguava i samom subjektu
javnog prava.
14 | s t r a n a
lan 13.
(Posljedice dunikovog kanjenja u izvravanju novanih obaveza)
(1) Ako dunik zakasni s izvrenjem novane obaveze, tada duguje povjeriocu, pored
glavnice, bez bilo kakve daljnje opomene i kamate za kanjenje sa plaanjem, pod uvjetom
da je povjerilac ispunio svoje ugovorne i zakonske obaveze.
Komentar: Ovakvim zakonskim rjeenjem zatezna kamata vie nije samo stvar procesne prirode
ve postaje stvar automatizma i otvara se mogunost da se bez podizanja tube kod nadlenog
suda vri obraun zateznih kamata i to od dana kanjenja do dana naplate novane obaveze.
Ovakve kamate su naplative i poduzetnik (privredno drutvo), ali ni subjekt javnog prava, nema
osnova da ih osporava i iste treba da budu plaene. Naravno, ne treba se zaboraviti da su rokovi
kanjenja, kad je u pitanju Uprava za neizravno oporezivanje i Porezna uprava, drugaije
definirani i da su ovi rokovi definirani posebnim propisima. Ovo praktiki znai da su rokovi od
kad se moe naplatiti zatezna kamata Upravi za neizravno oporezivanje 60 dana od dana
podnoenja zahtjeva za povrat novanih sredstava, odnosno 30 dana od dana podnoenja
zahtjeva za povrat novanih sredstava od Porezne uprave.
Bez obzira na ove izuzetke, zakonodavac je i u ovom sluaju stavio poduzetnika (privrednih
drutava) i subjekta javnog prava u jednak i ravnopravan poloaj, ali je postavio i uvjet a to je da
je povjerilac ispunio svoje ugovorne obveze, to za posljedicu moe imati i kanjenje u plaanju.
(2) Stopa zakonskih kamata na kanjenje sa plaanjem u poslovnim transakcijama izmeu
poduzetnika, kao i izmeu poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik
dunik novane obaveze i izmeu poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je
subjekt javnog prava dunik novane obaveze, jednaka je visini stope zatezne kamate
propisane zakonom.
Komentar: Ova odredba definira kamatu za kanjenja u plaanju bez obzira da li je takvo
plaanje utueno ili nije. Ista kamata se duniku zaraunava automatizmom i ne ovisi od volje
dunika (poduzetnik ili subjekt javnog prava) i injenice da li je dunik utuen ili nije. Kamata
za kanjenje u plaanu je jednaka za sve uesnike u poslovnim transakcijama bez obzira da li sa
plaanjem kasni subjekt javnog prava ili poduzetnik i ona iznosi maksimalno 12 % na godinjem
nivou.
Potrebno je razlikovati ovu vrstu kamate od zatezne kamate koju nije potrebno posebno
ugovarati s obzirom da je ista za obje strane jednaka i da se zatezna kamata naplauju samo kad
se potraivanje utui. Zatezna kamata je zakonom odreena i iznosi 12% na godinjem nivou, a
rauna se komfornom metodom (Zakon o visini zatezne kamatne stope).
Meutim, i ovdje treba uzeti u obzir da je visina zatezne kamatne stope na javne prihode (porezi,
doprinosi, komunalne naknade, PDV i slino) 0,04% na dnevnom nivou i da se rauna prostom
metodom, a to je regulirano Zakonom o visini zatezne kamatne stope na javne prihode.
Drugim rijeima, kada doe do kanjenja u plaanju subjekta javnog prava prema poduzetniku
tada e poduzetnik subjektu javnog prava zaraunati kaznenu kamatu po stopi od 12 % na
godinjem nivou a ako poduzetnik kasni s plaanjem prema subjektu javnog prava tada e
subjekt javnog prava poduzetniku (privrednom drutvu) raunati kamatu po stopi od 0,04 % na
dnevnom nivou.
15 | s t r a n a
(3) U poslovnim transakcijama izmeu poduzetnika mogue je ugovoriti drugaiju stopu

kamata za kanjenje sa plaanjem, ali ne veu od stope zakonskih kamata za kanjenje sa
plaanjem iz stava (2) ovog lana, a koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora. Ako su
kamate ugovorene, ali nije odreena njihova stopa, obraunavaju se zakonske kamate za
kanjenje sa plaanjem.
Komentar: Zakonodavac daje mogunost samo poduzetnicima, i to u transakcijama izmeu
poduzetnika (privrednih drutava) ali ne i u transakcijama izmeu poduzetnika (privrednih
drutava) i subjekta javnog prava, da se izvri ugovaranje kamata na kanjenje po stopi koja je
nia od zakonom propisane. Ovakve kamate, u sutini, predstavljaju ugovornu kamatu i onda je
mogue kod kanjenja plaanja traiti, putem suda, i procesne kamate pa time raunati i kamatu
na kamatu a sve shodno odredbi lana 399. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima. Ukoliko,
pak, kamata nije ugovorena tada se smatra da je izmeu poduzetnika (privrednih drutava)
ugovorena kamata na kanjenje 12 % na godinjem nivou.
Meutim, stavom 2 ovog lana jasno je propisano da se u poslovnim transakcijama izmeu
poduzetnika kao dunika i subjekta javnog prava kao povjerioca ili subjekta javnog prava kao
dunika a poduzetnika (privrednih drutava) kao povjerioca kamate na kanjenje u plaanju
raunaju po maksimalnim stopama visine zatezne kamatne stope. U prvom sluaju (kad je dunik
poduzetnik) ta kamata iznosi 0,04 % na dnevnom nivou, a u drugom sluaju (kad je subjekt
javnog prava dunik) 12 % na godinjem nivou. Drugim rijeima, izmeu poduzetnika
(privrednih drutava) i subjekta javnog prava nije mogue ugovoriti manju kamatu za kanjenje u
plaanju od maksimalno propisane zakonske zatezne kamate pa stoga nije ni potrebno posebno
ugovarati ovu kamatu ve istu obraunavati automatizmom im doe do kanjenja u plaanju
bilo poduzetnika bilo subjekta javnog prava.
Ovakve kamate se pripisuju glavnom dugu na kraju godine.
lan 14.
(Posebna naknada za trokove koji su prouzrokovani povjeriocu zbog
dunikovog kanjenja u izvravanju novane obaveze u poslovnim transakcijama)
(1) U poslovnim transakcijama izmeu poduzetnika, kao i izmeu poduzetnika i subjekata
javnog prava u kojima je poduzetnik dunik novane obaveze, i izmeu poduzetnika i
subjekata javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dunik novane obaveze, ako
dunik zakasni s izvrenjem novane obaveze, povjerilac ima pravo, bez ikakve daljnje
opomene, na posebnu naknadu u iznosu 100,00 KM.
(2) Povjerilac ima pravo na posebnu naknadu iz stava (1) ovog lana bez obzira na to je li
pretrpio tetu zbog dunikovog kanjenja.
(3) Odredbe st. (1) i (2) ovog lana ni na koji nain ne umanjuju, ne ograniavaju niti
iskljuuju pravo povjerioca na naknadu tete, trokove postupka prinudne naplate i ostala
prava koja mu pripadaju zbog dunikovog kanjenja.
Komentar: Bez obzira to se kamatom titi povjerilac, povjerilac ima i druge trokove kao to su
slanje opomene, rezerviranja i slino pa je zakonodavac predvidio da dunik (bilo poduzetnik ili
subjekt javnog prava) pored kamate duguje i minimalni iznos od 100,00 KM na ime trokova
koji mogu nastati ili koji su nastali zbog kanjenja u plaanju.
Povjerilac na naknadu od 100,00 KM ima pravo bez obzira da li je pretrpio tetu zbog kanjenja
plaanja dunika, ali isto tako ova naknada se ne smatra konanom tetom niti umanjuje prava
16 | s t r a n a
povjerioca da putem suda naplati cjelokupnu tetu sukladno Zakonu o obligacionim odnosima
FBiH (l. 154, 155. i 156, odnosno 266) ili trokove postupka prinudne naplate te ostala prava
koja mu pripadaju zbog dunikovog kanjenja, a ta ostala prava ogledaju se u trokovima
advokata, vjetaenja i slino.
lan 15.
(Nitavnost pojedinih odredbi ugovora)
Komentar: esto se u praksi deava da se dobivanje posla uvjetuje odgovarajuim ustupcima
koji su takve naravi da se kose sa poslovnim moralom, etikom, ali i pozitivnim zakonskim
normama pa je zakonodavac u ovom lanu definirao koje su odredbe nitavne bez obzira to su
ugovorene. Posljedice nitavosti pojedinih ugovornih obveza su definirane lanovima 104-109.
Zakona o obligacionim odnosima FBiH. Sama injenica da je pojedina odredba ugovora nitavna
ukazuje na to kao da ona ni ne postoji, ali i injenicu da zbog te nitavne odredbe se ugovor ne
moe raskinuti i da se ugovorne obveze moraju potovati, kako od strane dunika tako i od strane
povjerioca izuzev odredbi koje su po sili zakona nitave.
(1) Nitavna je odredba ugovora iz lana 11. stav (1) ovog zakona kojom se iskljuuje,
ograniava ili uvjetuje pravo povjerioca na kamate za kanjenje sa plaanjem ili pravo
povjerioca na posebnu naknadu iz lana 14. stav (1) ovog zakona.
Komentar: Zakonodavac na izvjestan nain zabranjuje uvjetovanje dobivanje posla odricanjem
nekog prava kojeg povjerilac ima po sili zakona, a to je u ovom konkretnom sluaju sa
kamatama, sa naknadom ili pravom pokretanja sudskog spora.
(2) Nitavna je odredba ugovora iz lana 11. stav (1) ovog zakona kojom se odreuje datum
prijema rauna ili drugog odgovarajueg zahtjeva za isplatu.
Komentar: S obzirom da su i dunik i povjerilac pri sklapanju ugovora nekad svjesni da dunik
nee moi ispotovati rok plaanja onda se dunik i povjerilac dogovore da stave koji je datum
(prijema rauna ili nekog drugog odgovarajueg zahtjeva) za isplatu. Razlog zbog kojeg
povjerilac eli da na ovaj nain ugovori dui rok plaanja od 60 dana, a da pritom od dunika ne
trai bankovnu garanciju je situacija u kojoj povjerilac eli da plasira svoju robu, proizvod ili
usluge, a dunik da ih nabavi, ali mu rokovi plaanja ne odgovaraju. Ovakav nain ugovaranja
kao posljedicu bi mogao da ima izdavanje prekrajnog naloga jer u samoj kontroli se moe
konstatirati da je tako definirana ugovorna obaveza plaanja nitavna te da se shodno tomu
ugovorio dui rok plaanja nego je to zakonom doputeno. Dakle, nadzorni organ (porezna
uprava) prilikom nadzora moe da konstatira da je ugovoreni rok plaanja dui nego to to
propisuje lan 11. stav 1 i da je isto kanjivo prema lanu 24. taka 1. alineja a.
(3) Nitavna je odredba ugovora izmeu poduzetnika, kao i ugovora izmeu poduzetnika i
subjekta javnog prava u kojem je poduzetnik dunik novane obaveze iz odredbe lana 11.
st. (2) i (3) ovog zakona, kojom je ugovoren rok izvrenja novane obaveze dui od 360
dana, i odredba ugovora izmeu poduzetnika i subjekta javnog prava u kojem je subjekt
javnog prava dunik novane obaveze, kojom je ugovoren rok izvrenja novane obaveze
dui od 90 dana.
17 | s t r a n a
Komentar: Ovom odredbom zakonodavac jasno i na nedvosmislen nain ukazuje da se ugovorni

rokovi koji su propisani zakonom moraju potovati i da je svaki rok koji je ugovoren mimo tih
okvira nitavan. Isto tako i ovakvo ugovaranje izvrenja novane obaveze moe biti
problematino i podlijegati prekrajnoj sankciji, to je kanjivo prema lanu 24. taka 1. alineja
a ovog zakona. Ovaj zakon propisuje precizne postupke i nain ugovaranja plaanja novane
obaveze i eliminira sve mogue zloupotrebe odredbi zakona koje su vezane za duinu ugovaranja
rokova plaanja.
(4) Nitavna je odredba ugovora izmeu poduzetnika, kao i ugovora izmeu poduzetnika i
subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dunik novane obaveze, kojom je
ugovoren:
a) rok izvrenja novane obaveze dui od 60 dana,
b) rok za pregled predmeta obaveze dui od 30 dana, ako na osnovu okolnosti
sluaja, a posebno trgovakih obiaja i prirode predmeta obaveze, proizlazi da je
takvom ugovornom odredbom, suprotno principu savjesnosti i potenja,
prouzrokovana oigledna neravnopravnost u pravima i obavezama ugovornih
strana na tetu povjerioca novane obaveze.
okvira nitavan. Ovaj zakon propisuje precizne postupke i nain ugovaranja plaanja novane
rokova plaanja. Za ovu taku zakon nije predvidio prekrajnu sankciju, ali to ne znai da se ista
ne moe pobijati pred nadlenim sudom, a sve u skladu s odredbom lanova 103. i 109. Zakon o
obligacionim odnosima jer je sud nadlean za utvrivanje nitavnosti pojedinih odredbi ugovora,
sa napomenom da se odredba lana 109. ne moe dosljedno primijeniti ve se to mora traiti od
suda.
(5) Nitavna je odredba ugovora izmeu poduzetnika i subjekta javnog prava u kojima je
subjekt javnog prava dunik novane obaveze, kojom je ugovoren:
a) rok izvrenja novane obaveze dui od 60 dana,
b) rok za pregled predmeta obaveze dui od 30 dana, ako na osnovu okolnosti
sluaja, a posebno trgovakih obiaja i prirode predmeta obaveze, proizlazi da je takvom
ugovornom odredbom, suprotno principu savjesnosti i potenja, prouzrokovana oigledna
neravnopravnost u pravima i obavezama ugovornih strana na tetu povjerioca novane
obaveze.
okvira nitavan. Ovaj zakon propisuje precizne postupke i nain ugovaranja plaanja novane
rokova plaanja. Za ovu taku zakon nije predvidio prekrajnu sankciju, ali to ne znai da se ista
ne moe pobijati pred nadlenim sudom, a sve u skladu s odredbama Zakona o obligacionim
odnosima jer je sud nadlean za utvrivanje nitavnosti pojedinih odredbi ugovora.
Zakonodavac se u ovoj odredbi poziva na trgovake uzanse, ali isto tako valja imati na umu i
Posebne uzanse o graenju jer je upravo poznavanje i primjenjivanje ovih uzansi klju
razumijevanja ove odredbe. Ovo praktino znai da zakonodavac daje i mogunost da odredbe o
18 | s t r a n a
pregledu duem od 30 dana nisu nitavne, ali ako su one u skladu s uzansama koje su vezane za
konkretan sluaj i ako se iste mogu primijeniti na konkretan ugovorni sluaj.
(6) Prilikom ocjene da li su odredbe ugovora iz st. (4) i (5) ovog lana nitavne, uzet e se,
izmeu ostalog, u obzir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od rokova
izvrenja novanih obaveza propisanih ovim zakonom.
Komentar: Ovaj stav se odnosi na nadzorni organ ili eventualno sud koji e cijeniti i donijeti
ocjenu da li su nitavne ili nisu odredbe st. (4) i (5) ovog lana. Nadzorni organ e cijeniti
opravdanost razloga sa stanovita da li je takvim ugovaranjem dolo do povrede propisa u duini
roka za ispunjenje novane obaveze, a sud e cijeniti opravdanost ugovaranja duih rokova
izmirenja novane obaveze samo ako jedna strana pokrene tubu radi utvrivanja nitavosti.
(7) Utvrenje nitavnosti ugovornih odredbi iz st. od (1) do (6) ovog lana i ugovornih
odredbi o visini stope kamata za kanjenje sa plaanjem sadranih u standardizovanim
ugovorima, zabrana upotrebe takvih ugovornih odredbi u standardizovanim ugovorima, te
zabrana upotrebe drugih ugovornih odredbi u standardizovanim ugovorima, kojima se
suprotno principu savjesnosti i potenja uzrokuje oigledno neravnopravan poloaj u
pravima i obavezama ugovornih strana na tetu povjerioca novanih obaveza, kolektivni je
interes povjerilaca novanih obaveza, radi ije zatite ovlateno lice moe podnijeti tubu
za zatitu kolektivnih interesa i prava u skladu s odredbama zakona kojim se ureuju
pravila parninog postupka.
Komentar: Ovom odredbom predviena je mogunost kolektivne tube, ali se isto tako postavlja
pitanje provodljivosti ovakve odredbe je se radi o standardiziranim ugovorima koji se nude
uglavnom manje-vie graanima, a oni su izuzeti od primjene ovog zakona o finansijskom
poslovanju ili finansijskim institucijama s obzirom da su kod njih standardizirani ugovori, a na
koje se ne primjenjuje ovaj zakon.
Standardizirani ugovori mogu se nai i u sluaju kada veliki trgovaki lanci nude svoje usluge,
robu i proizvode malim trgovakim radnjama na koje se primjenjuje ovaj zakon. Zakonodavac je
imao za cilj da otvori mogunost pokretanja i kolektivnih tubi pred nadlenim sudom i da stvori
jednake uslove poslovanja svim poduzetnicima (privrednim drutvima) bez obzira na njihovu
veliinu. Istovremeno zakonodavac daje uputu na koji nain i kojim sredstvima se poduzetnik
(privredno drutvo) moe tititi.
(8) Ovlateno lice iz stava (7) ovog lana je komorsko i/ili interesno (strukovno) udruenje
poduzetnika, te svako pravno lice osnovano u skladu sa zakonom, koje se u sklopu svoje
registrirane ili propisane djelatnosti bavi zatitom kolektivnih interesa povjerilaca
novanih obaveza zagarantiranih odredbom stava (7) ovog lana.
Komentar: Ovom odredbom zakonodavac definira koje je lice ovlateno za podnoenje
kolektivne tube i u isto vrijeme sugerira poduzetnicima (privrednim drutvima) da se
organiziraju u strukovno udruenje, a radi postizanja njihove efikasnije zatite, ali i upuuje na to
da takvo strukovno udruenje mora biti registrirano da se moe baviti zatitom kolektivnih
interesa povjerilaca novanih obaveza.
lan 16.
19 | s t r a n a
(Otplata na rate)
Ako se u poslovnim transakcijama izmeu poduzetnika, kao i izmeu poduzetnika i
subjekta javnog prava u kojima je poduzetnik dunik novane obaveze i izmeu
poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dunik novane
obaveze, ugovori otplata na rate, odredbe o pravnim posljedicama iz l. 13. i 14. ovog
zakona primjenjuju se na svaku ratu zasebno.
Komentar: Cilj ove odredbe nije produetak roka plaanja obaveze koju poduzetnik ili subjekt
javnog prava ima ve da se striktno ugovaraju rokovi propisani l. 11. i 12. ovog zakona. Samo
ugovaranje izmirenja novane obaveze nije uobiajeno u ratama. Ovo ugovaranje u ratama
mogue je u dvije varijante - da su se zaista povjerilac i dunik (poduzetnik, subjekt javnog
prava) dogovorili za obrono plaanje ili da su se dunik i povjerilac dogovorili o mirnom
rjeenju spora i to putem vansudske nagodbe.
U prvom sluaju (ugovora o obronom plaanju) bila bi rije o zloupotrebi zakona pa je
zakonodavac, da bi tu potencijalnu zloupotrebu zakona sveo na minimum, definirao da su pravne
posljedice neispunjenja obaveze vezane za rate, a ne za ispunjenje cjelokupne obveze.
U drugom sluaju (vansudska nagodba) povjerilac ima pravo da u tu nagodbu ukljui i kamate,
ali i naknadu troka minimalno od 100,00 KM, a sve u skladu s odredbama l. 13. i 14. ovog
zakona pa se tada dobiva nova novana obaveza koja se promatra rata za ratu, tj. kanjenje bilo
koje rate vue za sobom posljedice definirane l. 13. i 14. ovog zakona. Na ovaj nain se eli
osigurati kontinuirano praenje izmirenja novane obaveze.
POGLAVLJE III.
OBAVEZE PODUZETNIKA KOD NASTANKA NELIKVIDNOSTI
lan 17.
(Nelikvidnost poduzetnika)
Komentar: Ovom odredbom se definira pojam nelikvidnosti i kada ona nastaje pa je ovako
definiranje nelikvidnosti drugaije od nama poznatog pojma likvidnosti i ovom odredbom se ne
razdvaja pojam tekue nelikvidnosti od pojma dugorone nelikvidnosti.
(1) Nelikvidnost, u smislu odredbi ovog zakona, nastaje kad poduzetnik ne moe u
odreenom periodu izvravati novane obaveze koje dospijevaju u tom periodu.
Komentar: Ovom odredbom nema precizne vremenske definicije ve se ista definira da ne moe
u odreenom periodu da izvrava novane obaveze koje dospijevaju u tom periodu. Obaveze
dospijevaju stalno, ali isto tako ne moe se govoriti o nelikvidnosti ako se s ispunjenjem novane
obaveze kasni jedan dva pet ili deset dana. Meutim, ako paljivije proitamo ovaj zakon vidi se
da je period na koji se misli 30 dana, to proizlazi iz odredbe stava 2. ovog lana.
(2) Smatra se da je poduzetnik nelikvidan:
20 | s t r a n a
a) ako kasni vie od 60 dana u izvrenju jedne ili vie kratkoronih novanih
obaveza, iji iznos prelazi 20% iznosa njegovih kratkoronih obaveza objavljenih u
godinjem finansijskom izvjetaju za proteklu finansijsku godinu ili
Komentar: U definiranje procenta od 20% ne ukljuuju se plae i doprinosi ve druge
kratkorone obveze prema ostalim povjeriocima, ukljuujui i kratkorone obaveze prema
finansijskim institucijama. Referentni (usporedni, polazni) podatak je iznos kratkoronih
obaveza u godinjem izvjetaju prethodne godine za tekuu godinu. Ovo znai da uprava drutva
mora kontinuirano i stalno da prati odnos svojih dospjelih kratkoronih obaveza sa novanim
prilivima i vodi rauna o tome da ni u jednom trenutku ne doe u situaciju u kojoj bi kanjenje
prema povjeriocima bilo vie od 60 dana i preko 20% dospjelih a neplaenih obaveza. U 20%
dospjelih a neplaenih obaveza ne ukljuuju se kratkorone obaveze koje jo nisu dospjele na
naplatu ve iskljuivo obaveze koje su dospjele na naplatu i s izmirenjem istih se kasni najmanje
jedan dan. Kod drugog uslova da je rije o jednoj ili vie kratkoronih obaveza zakonodavac
polazi od pretpostavke da jedna obaveza moe prei iznos vei od 20% pa da to bude dovoljan
razlog za proglaavanje nelikvidnosti te poduzimanje mjera za otklanjanje te nelikvidnosti.
b) ako kasni vie od 30 dana s isplatom plae u visini ugovorene plae, te plaanjem
pripadajuih poreza i doprinosa koje je duan obraunati i uplatiti zajedno sa plaom.
Komentar: Bez obzira to zakonodavac u ovoj odredbi govori samo o platama, to podrazumijeva
i doprinosa na i iz plae s obzirom da se plaa ne moe isplatiti bez doprinosa, kako to definira
Zakon o doprinosima (Slubene novine FBiH, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 17/06, 14/08 i
19/08). Zbog toga, kad se rauna iznos od 20% dospjelih a neplaenih obaveza, potrebno je iz
preostalih kratkoronih obaveza iskljuiti doprinose iz i na plau i samu plau, a ostaviti druga
primanja iz radnog odnosa kao to je topli obrok, regres, prijevoz i sl.
lan 18.
(Postupanje poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti)
Komentar: Propisivanjem postupaka u uvjetima nelikvidnosti moe i mora se povezati s
obavezama drutva u skladu sa Zakonom o privrednim drutvima jer se nepotivanje ovih
odredbi dovodi u direktnu vezu sa nastankom tete kako osnivaima tako i povjeriocima pa
posljedice te tete mogu se ogledati u tubama protiv uprave, nadzornog odbora pa i samog
drutva.
(1) Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva plaanja osim onih koja su
nuna za redovno poslovanje.
Komentar: Ova odredba ima za cilj da se ouva imovina drutva, ali isto tako da drutvo ne
prestane sa radom ve da se konsolidira. Isto tako, ovom odredbom cilja se zatita povjerilaca i
da se pojedini povjerioci ne stavljaju u povoljniji ili nepovoljniji poloaj u odnosu na druge.
(2) Smatra se da su za redovno poslovanje nuna plaanja za:
a) nabavku roba i usluga potrebnih za redovno poslovanje,
b) operativne trokove poslovanja (elektrina energija, voda i dr.),
21 | s t r a n a
c) plae radnika,
d) porez na dodatnu vrijednost, akcize, doprinose za socijalno osiguranje i druge
poreze koje dunik mora obraunati i platiti u skladu sa propisima,
e) trokove postupaka pred javnopravnim organima,
f) trokove izrade dokumentacije potrebne za pokretanje i provoenje postupka
finansijske konsolidacije i programa restrukturiranja.
Komentar: Propisivanjem vrste plaanja koje se moe vriti u uvjetima nelikvidnosti
zakonodavac eli bolju zatitu povjerilaca i zaustavljanje neracionalnog troenja novanih
sredstava pa se ova odredba treba shvatiti i kao redoslijed kojim se moraju obaveze izvravati.
Prema navedenoj odredbi, sve to spada u neracionalno troenje ili rasipnitvo je zabranjeno
plaati, ali isto tako poduzetnik treba da radi i na unutarnjim utedama.
(3) Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije poduzimati radnje koje bi za posljedicu
imale oteenje ili dovoenje povjerilaca u neravnopravan poloaj.
Komentar: Zabrana poduzimanja radnji koja bi povjerioca dovela u neravnopravan poloaj ima
za cilj zatitu povjerilaca, a radnje kojim bi se povjerilac mogao dovesti u neravnopravan poloaj
su prodaja imovine ispod cijene, otuivanje materijalnih sredstava, itd. Drugim rijeima, cilj ove
odredbe je da se poduzetnik prema raspoloivim sredstvima plaanja ponaa domainski i da
imovinu koristi krajnje racionalno, uz rezanje svih nepotrebnih trokova.
(4) Radnjama iz stava (3) ovog lana naroito se smatraju: preusmjeravanje novanih i
finansijskih tokova na druga lica, davanje zajma, isplaivanje akontacije dobiti ili dobiti,
isplaivanje dividende, obavljanje prijenosa prava na trea lica, naroito na povezana
drutva, nabavka putnikih automobila i rezervnih dijelova za takva prijevozna sredstva,
izdaci za poslovne zabave i smjetaj i izdaci obveznika za reprezentaciju.
Komentar: Ova odredba ima za cilj da sprijei odlijevanje novanih sredstava od poduzetnika
koji je u nelikvidnosti na zakonit nain i da se na taj nain povjerioci dovode u nepovoljniji
poloaj i pravnu nesigurnost jer je poduzetnik - dunik na zakonit nain isisavao novana
sredstva povezanim licima te tako izbjegavao obaveze prema povjeriocima.
Zabrana isplate dividende i dobiti je kompatibilna s odredbama Zakona o privrednim drutvima,
ali i odredbama Zakona o porezu na dobit. U odredbama ovih zakona ide se ak dalje, jer
predviaju i mogunost povrata dobiti od u roku od tri godine ako se ne mogu obaveze izmirivati
prema povjeriocima.
(5) Poduzetnik je obavezan najkasnije u roku 60 dana od nastanka nelikvidnosti poduzeti
mjere finansijskog restrukturiranja radi ponovne uspostave stanja likvidnosti.
Komentar: Ova odredba nam daje okvirne rokove i korake koji se moraju poduzimati da bi se
nelikvidnost otklonila, a poduzetnik vratio normalnom poslovanju.
Iz zakonskih odredbi vidi se da su kratki rokovi za poduzimanje koraka i radnji i da je to period
izmeu 90 i 120 dana, a koji se sastoji od roka izmeu 30 i 60 dana za ustanovljavanje
nelikvidnosti (lan 17. Zakona), potom osam dana za donoenje mjera za otklanjanje
nelikvidnosti i, na kraju, 60 dana za poduzimanje mjera finansijskog restrukturiranja. Ovako
kratki rokovi su logini jer je poduzimanje ranih koraka i poveanje anse da povjerilac naplati
22 | s t r a n a
najvei dio svojih novanih potraivanja, a onda se stvaraju pretpostavke i da se steajni postupci
bre pokreu, ali i rjeavaju.
(6) Osim redovnih poslova iz stava (2) ovog lana poduzetnik moe poduzimati i druge
mjere na osnovu kojih se u skladu sa pravilima finansijske struke omoguava da
poduzetnik postane likvidan.
Komentar: Poslovi iz stava (2) ovog zakona se sami po sebi podrazumijevaju, a isti su i logini s
obzirom da svaki poduzetnik kojem je cilj ostvarivanje dobiti bi trebao da tako usmjeri i svoje
poslovanje. Ova odredba daje poduzetniku prostor da analizira svoju imovinu, da vidi koja mu
imovina ima funkciju, koja je prosperitetna a koja je neprosperitetna te da se prodajom
neprosperitetne imovine i koja nije u funkciji poslovanja izmire obaveze prema povjeriocima.
Ovo nikako ne znai da se sredstva koja se dobiju takvom prodajom imovine usmjeravaju na
zakonit nain prema povezanim licima ili treim licima ve da se iz tih sredstava prije svega
izmire obaveze koje su dovele do nelikvidnosti.
Neke od mjere koje se mogu provesti, a u skladu su sa pravilima struke i nisu obuhvaene
stavom (2) su:
a) Racionalizacija trokova,
b) Smanjenje radne snage i trokova zaposlenih (organiziranje vlastitog prijevoza za
radnike umjesto da se plaaju trokovi prijevoza, smanji topli obrok na minimalni
zakonski nivo, radnici alju na slubeni put kad je to nuno i sl.)
c) Racionalizacija voznog parka i planiranje da se jednim prijevoznim sredstvom vozi
vie lica ako idu u istom pravcu,
d) Rjeavanje vika zaliham a posebno onih koji su ve dugo u skladitu,
e) Prodaja opreme i sredstava koja nisu u funkciji,
f) Prodaja nepokretne imovine drutva,
g) Dokapitalizacija,
h) Pronalazak stratekog partnera, itd.
Koje e mjere uprava predloiti, a nadzorni odbor prihvatiti i odobriti, stvar je svakog
poduzetnika.
(7) Ukoliko se vri obraunsko plaanje u skladu sa propisom kojim se ureuje unutranji
platni promet, obaveze izmirene na taj nain evidentiraju se putem redovnih rauna kod
ovlatenih organizacija unutranjeg platnog prometa najmanje jednom u mjesecu, odnosno
do kraja tog mjeseca u kojem su izvrena obraunska plaanja.
Komentar: Ova odredba e donijeti mnogo problema i dilema i to bez obzira to se iz
cjelokupnog zakona pod obraunskim plaanjem podrazumijevaju uobiajene finansijske
transakcije u poslovanju izmeu poduzetnika kao to su kompenzacija, cesija, asignacija,
pristupanje dugu i drugi pravni instrumenti plaanja koji su definirani u Zakonu o obligacionim
odnosima. Sa druge strane, Zakon o unutranjem platnom prometu poznaje i ove vidove plaanja
(lan 21. - Slubene novine FBiH, broj 48/15), ali se postavlja pitanje koliko su banke kao
nosioci platnog prometa spremne za provoenje ove odredbe zakona i koliko su bankarski
softverski sistemi pripremljeni na ovaj vid plaanja.
Samo po sebi, uvoenje ove obaveze za poduzetnike, kao i samu Federaciju donijet e mnogo
pozitivnih stvari jer se ovom obavezom dolazi do stvarnih novanih tijekova kod poduzetnika, a i
dobiva se realna slika poduzetnika te je vrlo jednostavno dokazati i zloupotrebu ovog vida
23 | s t r a n a
plaanja, a samim tim i poloaja jer e takva transakcija ostati zabiljeena kroz raune drutva
preko poslovne banke.
POGLAVLJE IV.
NADZOR PODUZETNIKA I SUBJEKATA JAVNOG PRAVA
lan 19.
(Finansijski nadzor i vrioci nadzora)
Komentar: Ovom odredbom se definira finansijski nadzor i ko je ovlaten za vrenje tog nadzora,
a iz same odredbe se vidi da su svi subjekti na koje se odnosi ovaj zakon podloni nadzoru.
Nadzor nad poduzetnicima, to podrazumijeva sva privredna drutva bez obzira da li je rije o
javnim poduzeima (elektroprivredi, komunalnim poduzeima, telekomunikacijskim poduzeima
i slino) ili drutvima koja su organizirana u skladu sa Zakonom o privrednim drutvima (drutvo
neograniene odgovornosti, komanditno drutvo, dioniko drutvo ili drutvo ograniene
odgovornosti), provodi porezna uprava.
Nadzor nad subjektima javnog prava (opine, kantoni, ministarstva, pa i kole, bolnice) vri se
putem budetske inspekcije.
(1) U smislu odredbi ovog zakona finansijskim nadzorom smatra se inspekcijski nadzor
nad primjenom odredbi ovog zakona kod subjekata iz lana 2. ta. a) i b) ovog zakona (u
daljnjem tekstu: subjekti nadzora).
(2) Inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ovog zakona koje se odnose na ugovore
izmeu poduzetnika vri Federalno ministarstvo finansija - Porezna uprava Federacije
Bosne i Hercegovine, a inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ovog zakona koje se
odnose na ugovore izmeu subjekata javnog prava i poduzetnika vri Federalno
ministarstvo finansija putem budetske inspekcije (u daljnjem tekstu: nadzorni organ).
(3) Ovlatena lica za vrenje nadzora iz stava (2) ovog lana su inspektori nadzornog
organa.
(4) Finansijski nadzor obuhvata uvid u finansijsku, raunovodstvenu i ostalu poslovnu
dokumentaciju u skladu sa predmetom finansijskog nadzora subjekata iz stava (1) ovog
lana.
(5) Finansijski nadzor nad poslovanjem subjekata iz stava (1) ovog lana vri se
neposrednim nadzorom, odnosno analizom njihove finansijsko-raunovodstvene
dokumentacije.
(6) Odgovorno lice u subjektima nadzora iz stava (1) ovog lana ili od njega ovlateno lice
duno je uestvovati u postupku nadzora i na zahtjev ovlatenog lica nadzornog organa
dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju.
(7) Odgovorno lice u subjektima nadzora iz stava (1) ovog lana duno je omoguiti
nesmetano vrenje nadzora uz osiguranje odgovarajuih uvjeta rada.
Komentar: Iz predmeta nadzora, st. (4) i (5), da se zakljuiti da organ nadzora analizira
finansijsko-raunovodstvenu dokumentaciju i da vri neposredan uvid u istu, ali efekti samog
24 | s t r a n a
nadzora dat e rezultate samo ako se budu dosljedno provodili bez obzira o kojem je subjektu
nadzora rije.
U suprotnom, funkcija ovog zakona e se svesti samo na kanjavanje realnog sektora jer je
opepoznato da su najvei nosioci nelikvidnosti upravo poduzetnici koji su u dravnoj svojini,
kao i subjekti javnog prava i isti ne plaaju u rokovima, a mehanizmi za naplatu su svedeni samo
na sudske postupke koji traju beskrajno dugo.
lan 20.
(Postupak nadzora)
(1) Postupak nadzora nad subjektima iz lana 2. ta. a) i b) ovog zakona zapoinje
uruenjem naloga odgovornom licu ili od njega ovlatenom licu subjekta nadzora.
(2) Nalog iz stava (1) ovog lana sadri:
a) naziv organa koji ga je izdao, broj i datum akta,
b) ime i prezime, odnosno naziv subjekta nadzora iz stava (1) ovog lana,
c) predmet nadzora,
d) period koji e biti obuhvaen nadzorom,
e) datum poetka nadzora,
f) ime i prezime ovlatenih slubenika za provoenje nadzora,
g) potpis ovlatenog lica.
(3) Protiv naloga iz stava (2) ovog lana prigovor nije doputen.
(4) Izuzetno od stava (1) ovog lana, postupak nadzora moe zapoeti i bez uruenja naloga
ako:
a) odgovorno lice iz stava (1) ovog lana oigledno izbjegava uruenje naloga,
b) postoji opravdana bojazan da se neki dokaz nee moi izvesti ili e njegovo
izvoenje biti oteano.
Komentar: Ovom zakonskom odredbom je definirano kako poinje nadzor, kao i sam postupak
nadzora, ali je stavom (4) ovog lana napravila izuzetak kojim se postupak nadzora moe
zapoeti i bez uruenja naloga.
Kako nije propisana procedura i postupak utvrivanja oiglednog izbjegavanja uruenja
naloga, kao i ta je to opravdana bojaznost da se neki dokazi nee moi izvesti ili e njegovo
izvoenje biti oteano to moe doi do zlouporabe ovih odredbi od strane nadzornog organa, jer
bi izuzeci mogli postati pravilo.
Ovi izuzeci nemaju smisla jer svaki raunovodstveno-finansijski dokument se radi i dostavlja
kako povjeriocu tako duniku pa je dovoljno vidjeti listu povjerilaca (dobavljaa) i dunika
(kupaca) da bi se dolo, na jednostavan nain, do bilo kojeg dokumenta jer ansa da i dunik i
povjerilac nee htjeti suraivati sa nadzornim organom je minimalna, pogotovo to je povjeriocu
u interesu da naplati svoju novanu obavezu od dunika.
lan 21.
(Zapisnik o izvrenom nadzoru)
(1) U roku osam radnih dana po izvrenom nadzoru, inspektor e sainiti zapisnik koji
sadri: naziv organa koji ga je sainio, broj i datum akta, ime i prezime, odnosno naziv
subjekta nadzora, pravni i injenini osnov, mjesto provoenja i vrijeme trajanja nadzora,
25 | s t r a n a
imena ovlatenih lica koja su izvrila nadzor, period obuhvaen nadzorom, opis radnji,
injenica i dokaza provedenih u postupku po kojima su utvrene nepravilnosti.
(2) Na zapisnik o izvrenom nadzoru odgovorno lice subjekta nadzora ima pravo podnijeti
prigovor u roku pet dana, raunajui od dana prijema zapisnika.
(3) O prigovoru na zapisnik odluuje rjeenjem inspektor ili drugo ovlateno lice
nadzornog organa.
(4) Na osnovu zapisnika, ukoliko postoje elementi prekraja, izdaje se prekrajni nalog.
Komentar: Odredba propisuje rokove u kojim se mora napraviti zapisnik o izvrenom nadzoru,
ali ono to upada u oi je to da sam zakon prepoznaje samo nepravilnosti i polazi od
nepovjerenja, a ne od pretpostavke da je poduzetnik savjestan i da eli poslovati transparentno.
Postavlja se pitanje da li treba sainiti zapisnik ako organ nadzora ne nae nikakve nepravilnosti
ili je funkcija zapisnika samo da kazni poduzetnika s obzirom da se prekrajni nalog izdaje na
temelju zapisnika.
Kroz sam zapisnik je mogue utvrditi nepravilnosti, ali da iste nisu prekrajno kanjive, a to se
posebno odnosi na odredbu lana 15 (nitavnost pojedinih ugovornih odredaba) koja se ogleda u
stavovima (5), (6), (7) i (8) navedenog lana.
Sa druge strane, dolo je do podjele naina postupanja i izdavanja prekrajnog naloga te
postupanja po utvrenom prekraju s obzirom da su prekrajno kanjivi samo l. 11, 18. i 19.
ovog zakona kad je u pitanju poduzetnik, odnosno samo lan 12. zakona kad je u pitanju subjekt
javnog nadzora.
Prema stavu (4) organ nadzora ovlaten izdati prekrajni nalog (samo za odredbu l. 11. i 19. kad
je u pitanju poduzetnik, ili odredbu lana 12. kad je u pitanju subjekt javnog prava). Prema
odredbi lana 22. stav (1) zakona organ nadzora nad provoenjem odredbe lana 18. nema
ovlatenje izdati prekrajni nalog ve podnijeti zahtjev nadlenom sudu za pokretanje
prekrajnog postupka.
Postavlja se opravdano pitanje kako e organ nadzora postupiti ako nae da su uinjena oba
prekraja, i prekraj iz lana 11. i prekraj iz lana 18. Zakona, s obzirom na injenicu da je
zakonom predvieno razliito postupanje kod utvrivanja prekraja po navedenim lanovima.
lan 22.
(Mjere nadzora)
(1) U vrenju nadzora nad provoenjem odredbi iz lana 18. ovog zakona nadzorni organ
iz lana 19. stav (2) ovog zakona podnosi nadlenom sudu zahtjev za pokretanje
prekrajnog postupka za prekraje predviene ovim zakonom.
(2) Nadzorni organ podnosi nadlenom prekrajnom sudu zahtjev za pokretanje
prekrajnog postupka i po prijemu pravomonog rjeenja o izvrenju koje se odnosi na
neizvrene novane obaveze izmeu poduzetnika.
(3) Sudski postupak izvrenja neizmirenih novanih obaveza definiranih ovim zakonom
vri se uz primjenu principa hitnosti postupanja.
(4) Prijedlog o izvrenju koji povjerilac podnosi sudu sainjava se u skladu sa zakonom
kojim se ureuje izvrni postupak.
(5) Povjerilac u prijedlogu za izvrenje ima pravo zahtijevati naknadu za kanjenje u
izvravanju novane obaveze u iznosu propisanom lanom 14. ovog zakona.
26 | s t r a n a
Komentar: Ove mjere nadzora su itekako neophodne, ali iste treba dosljedno primjenjivati i ako
e iste teko biti provedive jer sam zakon nije predvidio postupak kako i na koji nain e se
ustanoviti postojanje pravomonog rjeenja o izvrenju s obzirom da je ovlateni organ nadzora
nadlean za podnoenje nadlenom sudu zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka i u sluaju
kad poduzetnik dobije pravomono rjeenje o izvrenju ili se ovdje misli samo na pravomona
rjeenja o izvrenju koje izdaju dravni organi (opine, porezna uprava, sudovi i sl.).
Sa druge strane, sudski postupci po izvrenju traju dugo pa se lako moe desiti da je takav
prekraj uinjen, ali je u zastari pa je podnoenje prekrajnog postupka bespotrebno i
bespredmetno.
Istina, stav (3) predvia da se sudski postupak izvrenja neizmirenih novanih obaveza vri po
principu hitnosti, ali sam izvrni postupak ima svoje faze od prigovora, albe na prvostepeno
rjeenje, pa u konanici treba doekati pravomono rjeenje o izvrenju poto se postupak
izvrenja provodi u skladu sa Zakonom o izvrnom postupku (Slubene novine FBiH, br.
32/03, 52/03 - ispravka, 33/06, 39/06 - ispravka, 39/09 i 35/12).
lan 23.
(Zastara)
Na pokretanje i voenje prekrajnog postupka za prekraj utvren ovim zakonom
primjenjuju se odredbe o zastari propisane zakonom kojim se ureuju prekraji.
Komentar: Kako je organ za nadzor poduzetnika porezna uprava, postavlja se logino pitanje da
li se ovdje radi o zastari iz oblasti javnih prihoda (poreza) koja je dvostruka u odnosu na ostale
vrste prekraja ili je rije o drugim vidovima prekraja.
Zakon o prekrajima (Slubene novine FBiH, broj 63/14), s obzirom na propisane kazne,
poznaje relativnu zastaru koja je tri godine od dana kad je prekraj uinjen i apsolutnu zastaru
koja je est godina kad je rije o drugim vrstama prekraja. Kad su u pitanju prekraji iz poreza
onda je i relativna i apsolutna zastara dva puta vea u odnosu na druge vrste prekraja.
Relativna zastara tee od dana kad je prekraj izvren i u kojem roku se treba poduzeti neka
radnja da se ista prekine, dok je apsolutna zastara rok u kojem se treba prekrajni postupak
okonati kako ne bi dolo do obustave postupka zbog zastare.
POGLAVLJE V.
KAZNENE ODREDBE
lan 24.
(Prekraji poduzetnika)
(1) Novanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit e kanjen za prekraj
poduzetnik koji:
a) ne izvri novanu obavezu u roku ugovorenom u skladu s odredbama lana 11.
ovog zakona, odnosno u zakonskom roku izvrenja novane obaveze u skladu s odredbama
ovog zakona,
27 | s t r a n a
b) postupa suprotno odredbama lana 18. st. (3) i (4) ovog zakona, odnosno ako u
stanju nelikvidnosti obavlja bilo kakva druga plaanja osim onih nunih za redovno
poslovanje,
c) ne postupi u skladu sa lanom 18. st. (5) i (7) ovog zakona.
(2) Za prekraj iz stava (1) ovog lana bit e kanjeno odgovorno lice poduzetnika
novanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM.
(3) Novanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM bit e kanjeno za prekraj
odgovorno lice subjekta nadzora iz lana 19. stav (1) ovog zakona ako:
a) odbije uestvovati u postupku finansijskog nadzora ili odbije postupiti po
zahtjevu inspektora kojim se trai na uvid dokumentacija, u skladu sa lanom 19. stav (6)
ovog zakona,
b) onemogui nesmetano vrenje finansijskog nadzora ili ne osigura potrebne uvjete
za vrenje finansijskog nadzora u skladu sa lanom 19. stav (7) ovog zakona.
(4) Novanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM bit e kanjena za prekraj
odgovorna lica uprave i nadzornog odbora subjekta nadzora ako ne postupaju u skladu s
odredbama lana 9. ovog zakona.
Komentar: Kazne za poinjene prekraje su visoke i ako iste budu u funkciji zatite povjerilaca te
se sam zakon dosljedno primjenjivao na sve subjekte na koje se zakon odnosi iste bi mogle dati
rezultate; u suprotnom iste e biti samo u funkciji punjenja budeta od realnog sektora dok se
poduzetnik koji je u veinskom dravnom vlasnitvu ili javno poduzee nee ni kanjavati bez
obzira to isti najvie dovode do nelikvidnosti realnog sektora.
lan 25.
(Prekraji subjekta javnog prava)
(1) Novanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit e kanjen za prekraj subjekt
javnog prava iz lana 2. taka b) ovog zakona koji ne izvri novanu obavezu u roku
ugovorenom u skladu s odredbama lana 12. ovog zakona, odnosno u zakonskom roku
izvrenja novane obaveze u skladu s odredbama ovog zakona.
(2) Za prekraj iz stava (1) ovog lana bit e kanjeno odgovorno lice subjekta javnog
prava novanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM.
Komentar: Kad se usporede kaznene odredbe za poduzetnike sa kaznenim odredbama za
subjekte javnog prava vidimo da su kazne iste, ali da se subjekt javnog prava moe kazniti samo
za krenje odredbe lana 12, a koja se odnosi na ugovaranje rokova plaanja dok se za odredbe
l. 18. i 19. ne moe kazniti kao da subjekt javnog prava ne moe ometati nadzorni organ.
POGLAVLJE VI.
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 26.
(Primjena odredbi ovog zakona
na zakljuene ugovore u poslovnim transakcijama)
28 | s t r a n a
(1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na ugovore u poslovnim transakcijama koji su

zakljueni nakon poetka primjene ovog zakona.
(2) Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na poslovne transakcije ija realizacija nije
poela prije poetka primjene ovog zakona, a ugovori su zakljueni prije stupanja na
snagu ovog zakona.
(3) Poslovna transakcija nije zapoeta ukoliko nije izvrena isporuka dobara, odnosno nije
pruena usluga.
Komentar: Prijelaznim i zavrnim odredbama definira se na koje ugovore i transakcije se
primjenjuje ovaj zakon, kao i to ta se smatra transakcijom u ugovorima koji su zakljueni prije
primjene ovog zakona. Ovo znai da se sve transakcije koje nisu zapoete prije primjene ovog
zakona tretiraju kao transakcije koje su ugovorene kao da je bio zakon u primjeni bez obzira to
su ugovori za te transakcije zakljueni za vrijeme primjene ovog zakona. U tom smislu, takve
ugovore (koji su potpisani, a transakcija se nije desila do primjene ovog zakona) bi trebalo
aneksirati i rokove plaanja uskladiti s odredbom lana 11, odnosno lana 12. Zakona.
lan 27.
(Primjena odredbi drugih propisa)
Ako nije drukije odreeno ovim zakonom, na obligacione odnose iz ovog zakona
primjenjuju se odredbe propisa kojim se ureuju obligacioni odnosi.
Komentar: Ovaj zakon je u odnosu na Zakon o obligacionim odnosima lex specialis to ne znai
da se neka prava meusobno iskljuuju, naprimjer pravo na naknadu od 100,00 KM iz lana 14.
Zakona. Isto tako kamata za kanjenje u plaanju je sada obavezna i ona se mora zaraunati jer
nije rije o procesnoj (zateznoj) kamati ve o kamati na koju se ima pravo od prvog dana
kanjenja plaanja novane obaveze po slili zakona. Naplatom i obraunom kamate za kanjenje
u plaanju ne znai da povjerilac nema pravo i na procesne (zatezne) kamate, kao i pravo kamate
na kamatu shodno Zakonu o obligacionim odnosima, ali samo putem tube.
Isto tako, ovim zakonom se ne umanjuju prava na traenje tete koju je povjerilac pretrpio jer mu
je odreena naknada u iznosu od 100,00 KM. Zakonom je data mogunost da se ugovori i manja
kamatna stopa od zakonom propisane lanom 13. stavom (3) Zakona, ali ako ista nije
izjednaena onda je ona jednaka visini zakonske zatezne kamate, to korespondira s odredbom
lana 399. Zakona o obligacionim odnosima.
lan 28.
(Stupanje na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama
Federacije BiH, a poet e se primjenjivati nakon isteka est mjeseci od dana njegovog
stupanja na snagu.
29 | s t r a n a
Komentar: Sam zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim
novinama, a to je od 30. juna 2016. godine sa tim da e njegova primjena poeti tek od 1. 1.
2017. godine, odnosno est mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
U ovom periodu oekuje se da se privrednici i subjekti javnog prava prilagode i da svoje ugovore
koji su manje-vie tipski usklade s odredbama ovog zakona.
ZAKLJUAK
Ovaj zakon je potreban i neophodan kako bi poduzetnik, ali i subjekt javnog prava imao pravnu
sigurnost u naplati svojih novanih potraivanja. Sam zakon je dosta jasan i kroz isti se
proimaju odredbe i drugih zakona koji se odnose na poslovanje ili koju utjeu na poslovanje
privrednih subjekata, a to su:
1. Zakon o privrednim drutvima (Slubene novine FBiH, broj 81/15),
2. Zakon o obligacionim odnosima (Slubeni list SFRJ, br. 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89,
Slubeni list RBiH 2/92, 13/93 i 13/94, Slubene novine FBiH br. 29/03 i 42/11),
3. Zakon o porezu na dobit (Slubene novine FBiH, broj 15/16),
4. Zakon o doprinosima (Slubene novine FBiH, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 17/06,
14/08 i 19/08),
5. Zakon o prekrajima (Slubene novine FBiH, broj 63/14),
6. Zakon o platnom prometu (Slubene novine FBiH, broj 48/15),
7. Zakonom o javnim nabavkama (Slubeni glasnik BiH, broj 39/14),
8. Zakon o raunovodstvu i reviziji (Slubeni novine FBiH, broj 83/09),
9. Zakon o izvrnom postupku (Slubene novine FBiH, br. 32/03, 52/03 - ispravka, 33/06,
39/06 - ispravka, 39/09 i 35/12),
10. Zakon o visini zatezne kamatne stope (Slubene novine FBiH, br. 27/98, 51/01, 56/04,
68/04, 29/04 i 48/11),
11. Zakon o visini zatezne kamatne stope na javne prihode u FBiH, (Slubene novine
FBiH, br. 48/01, 52/01 - ispravka, 42/06, 28/13, 66/14 i 86/15)
12. Zakon o visini zatezne kamatne stope za prihode po osnovu PDV-ea (Slubeni glasnik
BiH, br. 89/05 i 100/13),
13. Zakon o steaju (Slubene novine FBiH, br. 29/03, 33/04 i 47/06),
14. Ope uzanse o prometu robom (Slubeni list FNRJ, broj 15/54, Slubeni list RBiH,
2/92),
15. Posebne uzanse o graenju (Slubene novine SFRJ, broj 18/77, Slubeni list RBiH,
broj 2/92).
Vanost ovog zakona je u tome to ureuje i izjednaava sve poduzetnike bez obzira ko je
osniva tih poduzetnika, kao i injenica da propisuje rokove i uslove kada se smatra da je neki
poduzetnik nelikvidan.
Isto tako zakonom su ureene i propisane obaveze uprave poduzetnika kao i nadzornog odbora
poduzetnika te mjera koje se trebaju poduzeti kako bi se drutvo rijeilo nelikvidnosti.
Zakon je nastao kao kombinacija slinih zakona u Hrvatskoj i Srbiji, sa tim da kod tih zakona
nema jezinih dilema jer su precizni i isti podrazumijevaju da je cilj ispunjenje novane obaveze,
a ne da je rije o tome da se dogovaraju rokovi izvravanja novane obaveze jer je i do sada bila
praksa da se rokovi plaanja ugovaraju manje-vie kako je to propisano ovim zakonom pa sa tog
stanovita nije ni bilo potrebe za donoenjem ovog zakona.
30 | s t r a n a
Meutim, pravilnom primjenom zakona ove jezike dileme e se same po sebi otkloniti, a
dosljednom njegovom primjenom moi e se utjecati na smanjenje nelikvidnosti drutva jer su
ovi zakoni dali rezultate u zemljama prema ijim zakonima je napravljen i ovaj zakon.
Ne moemo a da ne primijetimo da je ovaj zakon bolji od zakona Republike Hrvatske koji ima
svega 10 lanova koji su manje-vie u izvornom obliku ugraeni u na zakon o financijskom
poslovanju (odredbe o rokovima plaanja i nitavosti).
U zakonu Republike Srbije ima 17 lanova i iz ovog zakona preuzete su odredbe o visini kamate,
naknade troka, nadzora i o tome ko provodi nadzor i sama visina kazni koja je samo preraunata
u KM.
Sam ovaj zakon je, pored preuzetih odredbi zakona u RH i RS, proiren i dobro je rijeio
pojmove, kao i definirao pojam nelikvidnosti te postupke i radnje koje treba poduzeti da bi se
izalo iz nelikvidnosti.
Gledajui u cjelini, Zakon o financijskom poslovanju ima bolja rjeenja nego sami zakoni
Hrvatske i Srbije koji su bili podloga za donoenje ovakvog zakona i u Federaciji Bosne i
Hercegovine.
Posebno znaajna odredba lana 18, sa stanovita prekrajne odgovornosti, nije u nadlenosti
nadzornog organa ve nadzorni organ samo pokree prekrajni postupak pred nadlenim sudom.
Ovo e imati za posljedicu razvodnjavanja lana 18. Zakona, a provoenjem prekrajnog
postupka poduzetnik, koji namjerno kri odredbe ovog zakona, nee moi i krivino odgovarati
jer se neprovoenje mjera propisanih ovim lanom esto moe vezati i za krivinu odgovornost s
obzirom da su prijevare povjerilaca najee upravo u situacijama koje je prepoznao lan 18.
Zakona.
Istina, stavom (7) lana 18. uvedena je znaajna obaveza poduzetnicima da se obraunsko
plaanje mora vriti na mjesenom nivou preko banaka, a sve to u skladu sa lanom 21. Zakona
o platnom prometu, ali zbog nadlenosti oko prekrajnog naloga postavlja se opravdano pitanje
da li e nadzorni organ pridavati odgovarajui znaaj ovoj vrsti obvezne transakcije i istu pratiti i
to iz dva razloga jer je to tui problem i jer je teko dokazati da li je i kad je obraunsko
plaanje provedeno preko banke s obzirom da bi se nadzorni organ morao baviti i provjerom
samog knjienja kod subjekta nadzora.
31 | s t r a n a

Komentar Zakona o Finansijskom Poslovanju

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Komentar Zakona o Finansijskom Poslovanju

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Srijeda, 22. 6. 2016.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

ZAKON O FINANSIJSKOM POSLOVANJU

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Komentar: Pod pravilima poslovno-finansijske struke misli se na Zakon o raunovodstvu i

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

b) poeti provoditi mjere iz take a) ovog stava koje su u njenoj nadlenosti

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

(3) U poslovnim transakcijama izmeu poduzetnika mogue je ugovoriti drugaiju stopu

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Komentar: Ovom odredbom zakonodavac jasno i na nedvosmislen nain ukazuje da se ugovorni

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

(1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na ugovore u poslovnim transakcijama koji su

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

Srijeda, 22. 6. 2016. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 11

You might also like