Formiranje Revizorova Mišljenja

SVEUILITE U SPLITU
EKONOMSKI FAKULTET
DIPLOMSKI RAD
FORMIRANJE REVIZOROVA MILJENJA I

IZVJETAVANJE O FINANCIJSKIM
IZVJETAJIMA
Mentor:
Student:
Dr. sc. Tina Vuko
Jelena Roso
Split, srpanj, 2013.
SADRAJ:
1. UVOD ............................................................................................................... 3
1.1. Problem i predmet istraivanja ............................................................................. 3
1.2. Istraivake hipoteze i ciljevi ................................................................................. 5
1.3. Metode istraivanja ............................................................................................... 6
1.4. Struktura diplomskog rada ................................................................................... 6
2. PROCES REVIZIJE FINANCIJSKIH IZVJETAJA ............................... 8

2.1. Potranja za revizijskim uslugama .............................................................................. 9
2.2. Naela i standardi revizije .......................................................................................... 11
2.3. Revizijski ciljevi ........................................................................................................... 14
2.4. Preliminarne aktivnosti i preuzimanje obveze obavljanja revizije ......................... 17
2.5. Upoznavanje poslovanja klijenta i planiranje revizije ............................................. 19
2.6. Procjena znaajnosti i rizika revizije ......................................................................... 22
2.7. Utvrivanje preliminarne strategije revizije ............................................................ 26
2.8. Utvrivanje i ocjena sustava internih kontrola klijenta .......................................... 27
2.9. Provedba dokaznih testova ......................................................................................... 30
2.10. Revizijski dokazi i radna dokumentacija revizora ................................................. 32
2.11. Kompletiranje revizije .............................................................................................. 36
3. IZVJEE NEOVISNOG REVIZORA O FINANCIJSKIM

IZVJETAJIMA ............................................................................................... 39
3.1. Formiranje i struktura revizorova izvjea ......................................................... 39
3.2. Vrste revizorovog miljenja ................................................................................. 42
3.2.1. Pozitivno miljenje .............................................................................................................. 42
3.2.2. Miljenje s rezervom .......................................................................................................... 44
3.2.3. Suzdranost od miljenja ..................................................................................................... 46
3.2.4. Negativno miljenje ............................................................................................................ 47
3.3. Problemi i izazovi u izvjetavanju revizora ......................................................... 48

3.4. Revizorsko izvjee u drugim zemljama .............................................................. 49
4. EMPIRIJSKO ISTRAIVANJE ................................................................. 52

4.1. Definiranje i opis uzorka ..................................................................................... 52
4.2. Rezultati empirijskog istraivanja ....................................................................... 55
1
5. ZAKLJUAK ................................................................................................ 76
SAETAK .......................................................................................................... 78
SUMMARY ........................................................................................................ 79
LITERATURA .................................................................................................. 80
POPIS TABLICA .............................................................................................. 82
POPIS SLIKA .................................................................................................... 83
POPIS GRAFOVA ............................................................................................ 84
1. UVOD
1.1. Problem i predmet istraivanja
Znaajnost revizije na dananjem, suvremenom, tritu moe se promatrati kroz aspekt
njezinih brojnih korisnika, veinom eksternih, ali i internih. Primjerice, teko je vjerovati da
e investitor uloiti svoj kapital u subjekt o kojem nema dovoljno informacija koje mu
pruaju realan i objektivan prikaz imovine, obveza, kapitala i rezultata poslovanja. Nadalje,
kupci su takoer zainteresirani za informacije temeljem kojih e ocijeniti uvjete za nastavak
poslovne suradnje s poduzeem. Javnost zanima uspjenost poslovanja poslovnih subjekata na
njezinu podruju zbog otvaranja radnih mjesta, ulaganja u infrastrukturu i sl.
Sve ove informacije nalaze se u financijskim izvjetajima, ali postavlja se pitanje daju li oni
zaista fer i istinit prikaz poslovanja pojedinog drutva? Revizija, kao postupak provjere
financijskih izvjetaja poduzea, daje odgovor na ovo pitanje. Izraavanjem pozitivnog ili
jednog od modificiranih miljenja, ovlateni revizor uvelike pomae prilikom donoenja
poslovnih odluka navedenih korisnika.
Isto tako bitno je i koji razlozi su doveli do modificiranog revizorova miljenja. Ovaj problem
se promatra zbog razliite vanosti koju, primjerice, ima izraeno miljenje s rezervom i
negativno miljenje.
Revizorska drutva otkrivaju potencijalne manipulacije i pogreke u financijskim izvjetajima
do kojih esto dolazi i zbog nesklada u razini informiranosti o financijskom stanju poslovnog
subjekta izmeu vlasnika i menadera te moguem oportunizmu menadera (informacijska
asimetrija i agencijski problem). Budui da je razina informiranosti vea kod menadera, nije
iskljuena mogunost manipuliranja i vlasnik, angairanjem ovlatenih revizora, nastoji
zatititi i sebe i korisnike financijskih izvjetaja. Revizorska izvjea, zbog eksternih
korisnika, su javni dokumenti i dostupna svima.
Revizija je bitna i s aspekta internih korisnika, posebice kada je rije o upravljanju. Kako bi
poduzee osiguralo uspjeh na tritu ne smije donositi pogrene poslovne odluke i, zbog toga,
je veoma bitno da se upravljanje temelji na realnim i objektivnim informacijama. S obzirom
na prethodno navedenu ulogu revizije, vidljiva je njena direktna povezanost s upravljanjem
poduzeem, te vanost i znaaj njezina provoenja na godinjoj razini.
3
Takoer, utvrivanje realnog financijskog stanja i poloaja svakog poduzea pojedinano,

znaajno je zbog adekvatne gospodarske i fiskalne politike, tj. i s aspekta drave. Cilj je,
naime, ulagati ekonomske resurse u ona poduzea ili industrije za koja se, raunovodstvenim i
revizijskim postupcima, pokazalo da su upotrijebljena na efikasan i racionalan nain.
S obzirom na sve navedeno, moe se zakljuiti da je izraavanje revizorova miljenja, iako
posljednja, najznaajnija faza opsenog i sloenog procesa revizije financijskih izvjetaja.
Budui da je neovisan i kompetentan, revizor ima znaajnu ulogu u sprjeavanju i otkrivanju
pogreaka i prijevara, no to ujedno znai i veliku odgovornost. Stoga je i temeljni problem
ovog istraivanja procjena stupnja vjerodostojnosti revidiranih financijskih izvjetaja na
temelju analize vrste revizijskog miljenja, razloga za modifikaciju miljenja te odreenih
imbenika za koje se pretpostavlja da mogu utjecati na formiranje miljenja revizora.
U teorijskom dijelu rada objanjeni su imbenici potranje za revizijskim uslugama te faze
revizijskog procesa, a posebno zavrna, koja rezultira izraavanjem miljenja, to je detaljnije
opisano u odjeljcima o strukturi i sadraju diplomskog rada.
U empirijskom dijelu rada, na temelju javno dostupnih podataka, istraene su vrste miljenja
koja su revizori izrazili za 181 poduzee iz uzorka i to za etiri uzastopna razdoblja (2008. 2011. godine), odnosno procijenjen je stupanj vjerodostojnosti revidiranih financijskih
izvjetaja. Nadalje, analizirani su i razlozi koji su doveli do izraavanja modificiranog
revizorova miljenja, eventualne razlike u miljenjima tijekom promatranih godina te u
odnosu na karakteristike revizorskih drutava (velika vs ostala) i karakteristike revidiranih
poduzea (vrsta vlasnitva). Konano, istraivanjem je ispitana i eventualna povezanost
izmeu rotacije revizorskih drutava i vrste miljenja u prethodnoj godini.
1.2. Istraivake hipoteze i ciljevi

S obzirom na definirani problem i predmet istraivanja, postavljene su slijedee hipoteze:
H1: Financijski izvjetaji veine promatranih kotirajuih drutava pruaju realan i objektivan
prikaz njihova financijskog poloaja.
H1a: Veina modificiranih miljenja proizlazi iz pogrenog prikazivanja u financijskim
izvjetajima, za koja je revizor pribavio dostatne i primjerene dokaze.
H1b: Postoji statistiki znaajna razlika u vrsti izraenog miljenja ovisno o tome jesu li
revizori iz skupine Velike etvorke ili iz skupine ostalih revizorskih drutava.
H1c: Vrsta izdanog revizorova miljenja poduzeu ovisi o tome je li ono u veinskom
privatnom ili dravnom vlasnitvu.
H2: Ne postoji statistiki znaajna razlika u vrstama miljenja kroz promatrana razdoblja.
H3: Rotacija revizorskog drutva ovisi o vrsti izraenog revizorova miljenja.
Oslanjajui se na sve prethodno navedeno, mogu se navesti i ciljevi diplomskog rada.
Osnovni cilj je donijeti zakljuke o prihvaanju ili odbacivanju istraivakih hipoteza, ali i
dati odgovore na slijedea istraivaka pitanja:
Na koji nain se oblikuje model revizije financijskih izvjetaja, te koje su glavne faze?
Koja su osnovna naela i standardi koji ureuju proces revizije financijskih izvjetaja?
Kako izgleda struktura i forma revizijskog izvjea, sukladno MRevS-ima?
Koje vrste miljenja revizor moe izraziti?
Jesu li poduzea iz uzorka u promatranom razdoblju veinom istinito i fer prikazala
svoje financijske izvjetaje?
Koji su najei razlozi izraavanja modificiranog revizorova miljenja?
Postoji li razlika u vrsti revizorova miljenja ovisno o tome tko obavlja reviziju?
Postoji li ovisnost izmeu vrste revizorova miljenja te vrste vlasnitva poduzea?
Ovisi li rotacija revizorskog drutva o vrsti izraenog revizorova miljenja?
5
1.3. Metode istraivanja

Prilikom izrade rada koritene su razliite metode istraivanja.
Kada je rije o teorijskom dijelu rada, koji se veinom odnosi na prikupljanje i analizu
relevantne strune literature, u najveoj mjeri koristi se metoda analize (ralanjivanje
sloenih misaonih cjelina na jednostavnije dijelove), metoda sinteze (povezivanje
jednostavnih misaonih tvorevina u sloenije), metoda komparacije (usporeivanje istih ili
srodnih injenica, procesa, tj. utvrivanje njihove slinosti odnosno razliitosti), metoda
kompilacije (preuzimanje tuih opaanja, stavova, zakljuaka i spoznaja), metoda deskripcije
(opisivanje pojmova, injenica), metoda apstrakcije (odvajanje bitnog od nebitnog), te
deduktivna i induktivna metoda (donoenje pojedinanih zakljuaka na temelju opeg suda i
obrnuto).
Kod empirijskog dijela rada veinom su koritene matematiko statistike metode, kojima
su obraeni prikupljeni podaci, te grafiki prikazani. U tu svrhu koriste se raunalni programi
Microsoft Excel i SPSS. Osim toga, koristi se i metoda brojanja, metoda evidentiranja,
metoda dokazivanja i opovrgavanja postavljenih hipoteza, te najvanija deduktivno logika
metoda, kojom se dolazi do novih spoznaja o istraivanim pitanjima.
1.4. Struktura diplomskog rada

Diplomski rad je strukturiran na nain da se sastoji od etiri dijela. U prvom, uvodnom, dijelu
definiraju se problem i predmet istraivanja, postavljaju se hipoteze koje se testiraju, navode
se ciljevi te koritene metode istraivanja.
Drugo poglavlje, ujedno i najopsenije, detaljno obrauje proces revizije financijskih
izvjetaja, odnosno sve faze procesa, od preliminarnih aktivnosti i preuzimanja obveze
obavljanja revizije do zavrnih postupaka. Takoer, radi boljeg razumijevanja, navode se i
standardi te naela koja obrauju ovaj problem i koje revizori moraju potivati, obrauje se
problem potranje za uslugama eksterne revizije, a jedan odjeljak posveen je i radnoj
dokumentaciji revizora.
Tree poglavlje odnosi se na postupak sastavljanja izvjea revizora, te vrste miljenja koje
moe izraziti. Premda ove aktivnosti predstavljaju posljednji korak procesa revizije
financijskih izvjetaja, ipak se obrauju u posebnom dijelu s obzirom na temu diplomskog
rada i provedeno empirijsko istraivanje koje se veinom bavi vrstama revizijskih miljenja za
kotirajua poduzea u RH. Ovo poglavlje takoer sadri i kratak osvrt na probleme i izazove
u izvjetavanju revizora, te usporedbu s revizorskim izvjeima u drugim zemljama.
Posljednji dio odnosi se na provedeno empirijsko istraivanje. Nakon definiranja i opisa
uzorka te statistike metodologije koja je koritena u istraivanju, vri se testiranje i
donoenje zakljuaka o svakoj pojedinoj hipotezi.
Rad zavrava iznoenjem najvanijih zakljuaka do kojih se dolo provedenim istraivanjem.
2. PROCES REVIZIJE FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Revizija financijskih izvjetaja izuzetno je sloen i slojevit proces. Prije nego to doe do
konanog produkta revizije - izraavanja revizorova miljenja te izdavanja izvjea, potrebno
je proi nekoliko faza koje se mogu vidjeti na iduoj slici.
Slika 1. Temeljne faze procesa revizije financijskih izvjetaja

Izvor: Tuek, B. (2001): Revizija instrument poslovnog odluivanja, Poslovno savjetovanje d.o.o., Zagreb, str.
103.
Svaka od sedam navedenih faza detaljno je obraena u nastavku, ali prije toga slijedi kratak
osvrt na pojam potranje za revizijskim uslugama, te najvanija naela i standarde koji
ureuju proces revizije financijskih izvjetaja.
2.1. Potranja za revizijskim uslugama

Financijski izvjetaji poduzea predstavljaju skup informacija na kojem se takoer mogu
promatrati sile ponude i potranje. Uloga revizora je ovdje velika budui da je upravo on
odgovoran za pruanje revidiranih financijskih izvjetaja korisnicima kojima daje uvjerenje o
informacijama sadranima u izvjetajima.
Korisnici navedenih informacija mogu biti brojni, kao to se moe vidjeti na iduoj slici, i oni
ih koriste na razliite naine, ali najee prilikom donoenja svojih poslovnih odluka.
Slika 2. Stranke koje potrauju informacije iz financijskih izvjetaja

Izvor: Soltani, B. (2009): Revizija: Meunarodni pristup, MATE, Zagreb, str. 34.
Najznaajniji od svih korisnika su svakako dioniari, odnosno investitori. Oni su esto

heterogena grupa, tj. mogu se razlikovati s obzirom na sklonosti i preferencije, bogatstvo,
uvjerenja, i svi ti imbenici utjeu na njihovu potranju za financijskim informacijama.
Budui da su najee fokusirani na investiranje, potrebne su im informacije iz financijskih
izvjetaja kako bi donijeli zakljuke o riziku, povratu, likvidnosti, prinosu od dividendi i sl.
Osim toga, mogu biti fokusirani i na upravljanje, kada potencijalni sukobi interesa izmeu
dioniara i menadera stvaraju potrebu za navedenim informacijama, to je ve dijelom
objanjeno u uvodu, a naziva se asimetrijom informacija. Naime, menader obino ima vie
informacija o istinskom financijskom poloaju poduzea i rezultatima poslovanja nego to
to ima vlasnik koji nije prisutan u poduzeu. Moe se, primjerice, pretpostaviti da menader
nee u najboljem interesu djelovati u korist vlasnika, jer moe troiti sredstva u vlasnitvu
9
poduzea za stjecanje dodatnih osobnih koristi ili manipulirati s evidentnim zaradama da

ostvari vei dodatak za svoje naknade.1 Upravo zbog toga od strane dioniara proizlazi sve
vea potranja za revizijom, kao oblikom provjere i nadzora menadera.
Slijedei bitan korisnik informacija iz financijskih izvjetaja je sam menadment, koji ih
koristi prilikom komunikacije o uspjenosti i upravljanju sa zainteresiranim strankama te
prilikom donoenja razliitih financijskih, investicijskih i operativnih odluka.
Institucije koje daju zajmove nastoje procijeniti mogunost budueg klijenta da podmiri
obveze iz ugovora, tj. prosuuju njegovu sposobnost plaanja kreditni rizik. Budui da
banka pritom koristi informacije iz financijskih izvjetaja, koje podlijeu neizvjesnosti, nastoji
osigurati njihovu tonost zahtijevajui da se obavi neovisna revizija.
Zaposlenici su jo jedan od bitnih korisnika revidiranih informacija koje su im potrebne, osim
za donoenje mnogih poslovnih odluka, i za planove naknada za rad i mirovinska osiguranja,
zatim zbog interesa o kontinuiranom i profitabilnom poslovanju njihovog poduzea i sl.
Znaajna je i potranja od strane vlade i regulatornih agencija zbog obrauna poreza i
razliitih politikih imbenika, od strane trita vrijednosnih papira, koje istie potrebu za
zatitom i dobrobiti investitora, te od strane raznih drugih zainteresiranih stranki, poput
financijskih analitiara, klijenata, dobavljaa, kupaca i sl.
Iz svega navedenog moe se zakljuiti da se potranja za neovisnom treom strankom koja e
utvrditi stupanj usklaenosti izmeu tvrdnji menadmenta i kriterija korisnika, tj. revizorom,
moe javiti kao rezultat jednog ili vie slijedeih uvjeta:2
sukob interesa koji podrazumijeva ve objanjen problem asimetrije informacija i
agencijski problem,
posljedice gdje se misli na vanost primanja provjerenih i vjerodostojnih informacija
od strane korisnika, koji ih koriste u procesu donoenja poslovnih odluka,
sloenost izvjetajnog procesa moe dovesti do pojave nenamjernih pogreaka u
informacijama koje prosjeni korisnik najvjerojatnije nee otkriti, zbog ega je nuna
1
2
Vujevi, I. (2003): Revizija, Ekonomski fakultet, Split, str. 10. 11.

Soltani, B. (2009): Revizija: Meunarodni pristup, MATE, Zagreb, str. 46. 49.
10
prisutnost eksternog revizora koji treba pruiti uvjerenje o visokoj kvaliteti

financijskih izvjetaja,
udaljenost ovdje se misli na fiziko odvajanje vlasnitva od menadmenta u
modernim korporacijama, zbog ega su korisnici financijskih izvjetaja esto
sprijeeni izravno procijeniti kvalitetu dobivenih informacija i zbog ega se pouzdaju
u procjenu eksternog revizora.
Pitanje potranje za revizijom i motiva koji ju uzrokuju esto se razmatra u literaturi
razliitim pristupima i moe se zakljuiti da ovakva analiza ini reviziju vjerodostojnijom
korisnicima financijskih informacija jer obuhvaa raspravu o temeljima ove discipline iz
perspektive investitora i/ili drugih zainteresiranih stranaka.3
2.2. Naela i standardi revizije

Sukladno Zakonu o reviziji, revizija se obavlja neovisno, samostalno i objektivno u skladu s
ovim Zakonom, Meunarodnim revizijskim standardima koje je prevela i objavila Komora,
pravilima revizijske struke, te drugim pravilima i propisima, potujui Kodeks profesionalne
etike revizora.4 Od navedenog su svakako najznaajniji MRevS-i, koji su oznaeni brojano
i razvrstavaju se u skupine kao to je prikazano u nastavku:5
1. Odgovornost
MRevS 200 Opi ciljevi neovisnog revizora i obavljanje revizije u skladu s
Meunarodnim revizijskim standardima,
MRevS 210 Dogovaranje uvjeta revizijskih angamana,
MRevS 220 Kontrola kvalitete za reviziju financijskih izvjetaja,
MRevS 230 Revizijska dokumentacija,
MRevS 240 Revizorove odgovornosti u vezi s prijevarama u reviziji financijskih
izvjetaja,
MRevS 250 Razmatranje zakona i regulative u reviziji financijskih izvjetaja,
3
Ibid., str. 49.

Zakon o reviziji, proieni tekst, Narodne novine, Zagreb, br. 146/05, 139/08 i 144/12, raspoloivo na:
http://www.revizorska-komora.hr/, [19.05.2013.].
5
Filipovi, I. (2009): Revizija, Sinergija nakladnitvo d.o.o., Zagreb, str. 50. 65. i Meunarodni revizijski
standardi, raspoloivo na: http://www.revizorska-komora.hr/, [19.05.2013.].
4
11
MRevS 260 Komuniciranje s onima koji su zadueni za upravljanje,

MRevS 265 Priopavanje nedostataka u internim kontrolama onima koji su zadueni
za upravljanje i menadmentu.
2. Planiranje
MRevS 300 Planiranje revizije financijskih izvjetaja,
MRevS 315 Prepoznavanje i procjenjivanje rizika znaajnih pogrenih prikazivanja
tijekom stjecanja razumijevanja subjekta i njegova okruenja,
MRevS 320 Znaajnost u planiranju i obavljanju revizije,
MRevS 330 Revizorove reakcije na procijenjene rizike.
3. Interna kontrola
MRevS 402 Revizijska razmatranja u vezi sa subjektima koji koriste rad uslunih
organizacija,
MRevS 450 Ocjenjivanje pogrenih prikaza ustanovljenih tijekom revizije.
4. Revizijski dokazi
MRevS 500 Revizijski dokazi,
MRevS 501 Revizijski dokazi posebna razmatranja za odabrane stavke,
MRevS 505 Eksterne konfirmacije,
MRevS 510 Poetni revizijski angamani poetna stanja,
MRevS 520 Analitiki postupci,
MRevS 530 Revizijsko uzorkovanje,
MRevS 540 Revidiranje raunovodstvenih procjena, ukljuujui raunovodstvene
procjene fer vrijednosti, i s tim povezana objavljivanja,
MRevS 550 Povezane stranke,
MRevS 560 Naknadni dogaaji,
MRevS 570 Vremenska neogranienost poslovanja,
MRevS 580 Pisane izjave.
5. Koritenje radom drugih
MRevS 600 Posebna razmatranja revizije financijskih izvjetaja grupe (ukljuujui
rad revizora komponente),
MRevS 610 Koritenje radom internih revizora,
12
MRevS 620 Koritenje radom revizorovog eksperta.

6. Zakljuci revizije i izvjea
MRevS 700 Formiranje miljenja i izvjeivanje o financijskim izvjetajima,
MRevS 705 Modifikacije miljenja u izvjeu neovisnog revizora,
MRevS 706 Odjeljci za isticanje pitanja i odjeljci za ostala pitanja u izvjeu
neovisnog revizora,
MRevS 710 Usporedne informacije,
MRevS 720 Revizorove odgovornosti u vezi s ostalim informacijama u
dokumentima koji sadre revidirane financijske izvjetaje.
7. Posebna podruja
MRevS 800 Posebna razmatranja revizije financijskih izvjetaja sastavljenih u
skladu s okvirima posebne namjene,
MRevS 805 Posebna razmatranja revizije pojedinanih financijskih izvjetaja i
odreenih elemenata, rauna ili stavaka financijskih izvjetaja,
MRevS 810 Angamani radi izvjeivanja o saetim financijskim izvjetajima.
Kada je rije o revizijskim naelima, moe se zakljuiti da oni predstavljaju temelj na kojem
se razvijaju standardi. Najee se odnose na razliita pravila ponaanja i obino se navode
slijedea:6
naelo zakonitosti zahtijeva usklaenost stvarnog stanja s postojeim zakonskim
propisima,
naelo profesionalne etike podrazumijeva da se revizor mora pridravati odreenih
pravila ponaanja koja obuhvaa Kodeks profesionalne etike revizora, kao to su
potenje, objektivnost, profesionalno ponaanje, povjerljivost i sl.,
naelo neovisnosti zahtijeva da su revizori neovisne i samostalne osobe,
naelo strunosti i kompetentnosti zahtijeva da revizor posjeduje odgovarajua
znanja i obrazovanje za obavljanje svog posla,
Filipovi, op. cit. (bilj. 4), str. 48. i Kodeks etike za profesionalne raunovoe, raspoloivo na:
http://www.revizorska-komora.hr/, [19.05.2013.].
13
naelo odgovornosti odnosi se na obvezu revizora da utvrdi odgovornost za nastale

nepravilnosti u poslovanju klijenta,
naelo dokumentiranosti znai da podlogu revizije treba initi pouzdana i dobro
organizirana raunovodstvena, operativna i ostala dokumentacija,
naelo korektnog izvjeivanja znai da revizorovo miljenje treba biti izraeno
konkretno i korektno.
2.3. Revizijski ciljevi

Financijski izvjetaji se sastoje od vie elemenata, npr. imovina, obveze i kapital - koji su u
izravnom odnosu s mjerenjem financijskog poloaja ili, primjerice, prihodi i rashodi - koji su
u izravnom odnosu s mjerenjem uspjenosti poslovanja poduzea u raunu dobiti i gubitka.
Prilikom obavljanja revizije svaki lan tima odvojeno, ali ne i potpuno neovisno od rada
drugih, ispituje realnost i objektivnost dodijeljenih mu segmenata financijskih izvjetaja. Tako
se moe govoriti o reviziji ciklusa nabave, prodaje, proizvodnje i ostalima. Revizor za svaku
pojedinu skupinu poslovnih dogaaja utvruje jesu li ostvareni opi i posebni revizijski ciljevi
kako bi donio zakljuak o realnosti i objektivnosti financijskih izvjetaja u cjelini, a navedeni
ciljevi, koji mogu biti ciljevi testiranja poslovnih dogaaja ili ciljevi testiranja salda, razvijaju
se iz tvrdnji ili izjava menadmenta o pojedinim vrstama poslovnih dogaaja i drugim
injenicama. Izjave menadmenta najee se mogu podijeliti u pet skupina:7
izjave o postojanju ili nastanku, gdje se razmatra postoje li doista imovina, obveze i
kapital koji su prezentirani u bilanci na dan bilance, odnosno jesu li poslovni dogaaji
evidentirani u knjigama stvarno nastali unutar obraunskog razdoblja;
izjave o potpunosti, gdje se ukazuje na to jesu li sve transakcije i rauni koji su
prezentirani u financijskim izvjetajima potpuni, odnosno jesu li u cijelosti ukljueni u
izvjetaje;
izjave o pravima i obvezama, koje se odnose na pitanje da li je imovina pravo
poduzea te jesu li obveze dunost poduzea na odreeni dan;
Tuek, B. (2001): Revizija instrument poslovnog odluivanja, Poslovno savjetovanje d.o.o., Zagreb, str.
105.-106.
14
izjave o procjeni ili rasporedu, koje su vezane uz pitanje jesu li imovina, obveze,
kapital, prihodi i rashodi iskazani u odgovarajuim, realnim i objektivnim iznosima,
zbog ega se moe rei da su ove izjave jedne od najsloenijih i najznaajnijih;
izjave o objavljivanju, koje ukazuju na to jesu li stavke u financijskim izvjetajima na
odgovarajui nain klasificirane, opisane i prezentirane.
Analizirajui navedene izjave, moe se zakljuiti da one zapravo proiruju zahtjeve sadrane
u raunovodstvenim naelima i standardima, koji su objanjeni detaljnije u prethodnom
poglavlju, te ih stoga revizor uvaava prilikom definiranja ciljeva. Posebni ciljevi
predstavljaju niz razliitih ciljeva koji se mogu razviti iz nekoliko temeljnih opih ciljeva, koji
su definirani u nastavku.
Opi revizijski ciljevi testiranja poslovnih dogaaja su: 8
Postojanost cilj revizora je utvrditi jesu li se svi evidentirani poslovni dogaaji
stvarno dogodili;
Potpunost revizor treba utvrditi jesu li svi poslovni dogaaji evidentirani u razdoblju
na koje se odnose;
Tonost provjerava se da li su svi poslovni dogaaji matematiki tono iskazani;
Klasifikacija ovaj cilj odnosi se na utvrivanje da li su svi poslovni dogaaji
ispravno klasificirani;
Pravodobnost provjerava se da li su poslovni dogaaji pravodobno evidentirani;
Prijenos i zbrajanje revizor utvruje da li su poslovni dogaaji ispravno uneseni u
dnevnike te preneseni u osnovne i pomone knjige.
Kada je rije o opim revizijskim ciljevima testiranja salda, mogu se nabrojati slijedei:9
Postojanost cilj revizora je utvrditi da li su se svi poslovni dogaaji iskazani na
raunima zaista dogodili;
Potpunost revizor provjerava da li rauni sadre sve postojee poslovne dogaaje;
Tonost utvruje se jesu li iznosi na raunima tono zbrojeni u dnevnicima i glavnoj
knjizi;
8
9
Ibid., str. 107.

Ibid., str. 107.
15
Klasifikacija kao to mu i samo ime govori, ovaj cilj odnosi se na utvrivanje jesu li
poslovni dogaaji prikazani na raunima klasificirani na odgovarajui nain;
Cutoff razmatra se da li su poslovni dogaaji prikazani na raunima proknjieni u
odgovarajuem razdoblju;
Usklaenost revizor provjerava matematiku usklaenost salda iz analitikih
evidencija i salda sintetikih rauna glavne knjige, bruto bilance i financijskih
izvjetaja;
Vlasnitvo provjerava se da li je ispunjen kriterij vlasnitva prilikom evidentiranja
poslovnih dogaaja na raunima glavne knjige;
Procjena revizor utvruje jesu li svi poslovni dogaaji procijenjeni u skladu s
odgovarajuim naelima i standardima;
Objavljivanje provjerava se da li je u financijskim izvjetajima objavljeno sve ono
to je znaajno za donoenje poslovnih odluka.
Kao to se moe vidjeti, ove dvije vrste ciljeva su dosta sline, te se neki ak i ponavljaju, kao
to su, primjerice, postojanost, potpunost, tonost i klasifikacija. Ono to je bitno spomenuti
jest da je ovdje rije o izuzetno znaajnoj fazi budui da definirani opi i posebni revizijski
ciljevi usmjeravaju i odreuju sve ostale faze revizijskog procesa.
Takoer, moe se zakljuiti da postoji uska povezanost izmeu svih prethodno spomenutih
pojmova, to se moe vidjeti i na slici koja slijedi. Za svaku relevantnu skupinu izjava o
financijskim izvjetajima revizor definira ope i posebne revizijske ciljeve i oblikuje
revizijske postupke kako bi prikupio dovoljno odgovarajuih revizijskih dokaza i ispitao jesu
li revizijski ciljevi ispunjeni.10
10
Ibid., str. 109.
16
Slika 3. Povezanost izjava menadmenta, revizijskih ciljeva i revizijskih dokaza
Izvor: Tuek, B. (2001): Revizija instrument poslovnog odluivanja, Poslovno savjetovanje d.o.o., Zagreb, str.
110.
Nakon to su navedeni osnovni standardi i naela koja ureuju provoenje revizije, kao i
ciljevi revizije, moe se pristupiti prouavanju temeljnih faza revizijskog procesa, od kojih
prva slijedi u nastavku.
2.4. Preliminarne aktivnosti i preuzimanje obveze obavljanja revizije

Prva i nezaobilazna faza procesa revizije odnosi se na razliite pripremne aktivnosti, tj. na
njezino planiranje. Ako se planiranje uspjeno provede, za oekivati je da e se cijeli proces
korektno obaviti, uz prikupljanje dovoljno revizijskih dokaza, minimalne trokove, te bez
eventualnih nesporazuma izmeu revizora i klijenta.
Nakon to su definirani revizijski ciljevi, pristupa se obavljanju ostalih preliminarnih
aktivnosti, a one najee ukljuuju slijedee etiri:11
1. prihvaanje novog i zadravanje postojeeg klijenta,
2. priprema pisma o preuzimanju obveze revizije,
3. razmatranje i procjena rada internog revizora,
4. odreivanje revizijskog osoblja i potrebnih suradnika.
11
Tuek, B., ager, L. (2006): Revizija, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, str.
162. 163.
17
Veina revizijskih drutava ima jasno definirane kriterije i postupke o prihvaanju novih
klijenata kako bi se izbjeglo povezivanje s nepotenim klijentima i eventualni problemi koji
mogu iz toga slijediti. Postupci procjene potencijalnog klijenta najee ukljuuju prikupljanje
raspoloivih financijskih informacija, informacija o potenju i ugledu od klijentove banke ili
odvjetnika, zatim komunikaciju s prethodnim revizorom i sl. Osim potencijalnih, i postojei
klijenti se trebaju povremeno preispitati i to najee pri kraju revizije ili ako se pojavi neko
znaajno nesuglasje izmeu menadmenta i klijenta.
Nakon to je revizijsko drutvo odabralo klijenta, slijedi sastavljanje pisma o preuzimanju
obveze revizije. Pismo treba sadravati sve bitne injenice vezane uz provoenje revizije, koje
se potvruju obostranim potpisom, a prema MRevS-u 210 (Uvjeti preuzimanja obveze) to
su:12
cilj revizije financijskih izvjetaja,
odgovornost menadmenta za financijske izvjetaje,
djelokrug revizije,
oblik bilo kojeg izvjea ili drugih naina obavjetavanja o rezultatima preuzete
obveze,
injenica da zbog naina testiranja i drugih eventualnih ogranienja u reviziji postoji
neizbjean rizik da e neka znaajna pogrena prikazivanja ostati neotkrivena,
dostupnost svim evidencijama, ispravama i drugim informacijama potrebnim za
reviziju.
Klijentu kod kojeg se revizija obavlja nekoliko godina uzastopno nije potrebno svake godine
upuivati ovo pismo, osim u nekim iznimnim situacijama, npr. ako se promijeni menadment,
sadraj i opseg poslovanja klijenta, uvjeti navedeni u prvom pismu, zakonski uvjeti i sl.
Revizor takoer moe donijeti odluku o koritenju radom internog revizora, budui da mu
neki njegovi podaci mogu biti od pomoi prilikom definiranja vrste, opsega i vremenskog
rasporeda postupaka u reviziji financijskih izvjetaja, naravno ako klijent ima organiziranu
internu reviziju.
12
MRevS 210 Uvjeti preuzimanja obveze, raspoloivo na: http://www.revizorska-komora.hr/, [20.06.2013.].
18
Posljednja preliminarna aktivnost, ali ne i manje znaajna, odnosi se na odabir revizijskog

osoblja i suradnika. Bitno je da odabrane osobe posjeduju odgovarajua struna znanja i
sposobnosti, vjetine, iskustvo, te objektivnost, u to se glavni revizor prethodno treba
uvjeriti.
2.5. Upoznavanje poslovanja klijenta i planiranje revizije

Kao to je ve naglaeno, planiranje je veoma znaajan dio revizijskog procesa. Propusti i
pogreke koje se mogu javiti prilikom izraavanja revizorova miljenja najee su posljedica
zanemarivanja zahtjeva za temeljitom pripremom i planiranjem svih aktivnosti prije njihove
provedbe. Kao i ostale faze procesa revizije financijskih izvjetaja i faza planiranja obuhvaa
nekoliko podfaza kao to su, primjerice, upoznavanje s poslovanjem klijenta, primjena
preliminarnih analitikih postupaka, procjena znaajnosti i rizika revizije, izrada opeg plana i
programa revizije, te upoznavanje i ocjena sustava internih kontrola klijenta, od kojih e prva
biti detaljnije obraena sada, a ostale u nastavku rada.
Nakon to su revizor i klijent uspostavili poslovni odnos, slijedi upoznavanje i
razumijevanje poslovanja klijenta. Ovaj korak je veoma znaajan budui da uspjeno
obavljanje revizije te izraavanje revizorova miljenja svakako podrazumijeva i njegova
saznanja o specifinostima djelatnosti i opim ekonomskim uvjetima unutar kojih klijent
posluje, kao i o prirodi poslovanja samog klijenta, eventualnim slabostima u sustavu internih
kontrola i sl. Upoznavanje i razumijevanje poslovanja klijenta esto je kontinuiran proces koji
treba rezultirati jasnijom slikom poduzea, a ukratko se moe rei da se odnosi na prikupljanje
saznanja o slijedeim skupinama:13
okruenje i ustrojstvena struktura poduzea potrebno je obratiti pozornost na vrstu
djelatnosti poduzea, problematiku vlasnitva, obiljeja menadmenta, odnose s
bankama i sl.,
eksterni uvjeti ovdje se podrazumijeva prikupljanje informacija o razvoju tehnike i
tehnologije, monetarnoj i fiskalnoj politici, ponaanju konkurencije i sl.,
kljuna obiljeja poslovanja prouavanje strukture prihoda i rashoda, naina
financiranja,
13
Tuek, B. ager, L. (2006) op.cit., str. 168. 169.
19
svrha i cilj menadmenta obratiti pozornost na kratkorone i dugorone ciljeve

poduzea, planove menadmenta za ostvarenje tih ciljeva i dinamiku njihova
izvrenja.
Navedene podatke revizor moe dobiti na vie naina, a najei su: prethodno iskustvo o
klijentu i njegovoj djelatnosti, pregled razliite dokumentacije kao to su burzovna izvjea,
statistiki podaci, podaci o bonitetu klijenta, zatim razgovori s prethodnim revizorima,
pravnim i ostalim savjetnicima, osobljem interne revizije i sl.
Nakon to je prikupio sve potrebne podatke o poslovanju klijenta, revizor ih moe upotrijebiti
kako bi: 14
procijenio rizike i utvrdio probleme,
planirao i obavio uinkovitu i djelotvornu reviziju,
ocijenio revizijske dokaze,
pruio bolje usluge klijentu.
Prije poetka govora o iduoj fazi potrebno je jo spomenuti pojam analitikih postupaka
koji se javljaju tijekom cijelog procesa revizije, a definiraju se kao analiza znaajnih
pokazatelja i tendencija, ukljuujui i rezultate istraivanja u svezi s promjenama i odnosima
koji nisu dosljedni s ostalim znaajnim podacima ili koji odstupaju od odreenih predvienih
iznosa.15
Najee se provode na nain da se financijske informacije poslovnog subjekta usporeuju s
usporedivim informacijama iz prethodnih razdoblja, s oekivanim rezultatima ili sa slinim
informacijama iz djelatnosti, ali mogu predstavljati i prouavanje meuovisnosti dijelova
financijskih izvjetaja ili financijskih i nefinancijskih informacija (npr. prouavanje trokova
plaa u odnosu prema broju zaposlenih).16
U analitike postupke mogu se ubrojiti razliite jednostavnije ili sloenije metode i tehnike,
kao to su:17
14
Ibid., str. 168.

MRevS 520 Analitiki postupci, raspoloivo na: http://www.revizorska-komora.hr/, [08.05.2013.].
16
Vujevi, I. (2003) op. cit., str. 43.
17
Brekalo, F. (2007): Revizija financijskih izvjetaja, Zgombi & Partneri nakladnitvo i informatika d.o.o.,
Zagreb, str. 47. 49.
15
20
Horizontalna analiza temelji se na komparativnim financijskim izvjetajima koji

daju usporedbu financijskog poloaja i uspjeha drutva kroz vie razdoblja. Usporedba
se obavlja kako bi se dolo do zakljuka o tome je li neka pojava znaajna ili
beznaajna, raste ili pada, je li kretanje pozitivno ili negativno. Najee se za prikaz
takve dinamike koriste bazni indeksi na nain da se izabere jedna godina kao baza, a
podaci iz bilance i rauna dobiti i gubitka iz ostalih godina se izraze u postotku od te
godine, to je onda lako interpretirati;
Analiza trenda ovdje se obino koristi linearni trend koji glasi: yt = a + bx, gdje je
parametar a konstantni lan koji prikazuje vrijednost trenda za razdoblje koje prethodi
prvom, a parametar b pokazuje kolika je promjena trend vrijednosti ako se varijabla
vrijeme (x) povea za jedan.
Vertikalna analiza ova vrsta analize koristi strukturne financijske izvjetaje koji
usporeuju financijske podatke u jednoj godini. Dolazi do istih spoznaja kao i
horizontalna analiza ali su one korisnije kod usporeivanja s drugim poduzeima i kad
je u gospodarstvu prisutna inflacija. Bavi se pitanjima kao to su struktura prihoda i
rashoda, izvori kapitala, imovina u koju je taj kapital uloen i sl.
Analiza omjera pokazatelji analize financijskih izvjetaja izraunavanje
pokazatelja najee je koritena metoda zbog lagane uporabe i razumljivosti. U odnos
se stavljaju dvije ekonomske veliine, te se potom dobiveni broj analizira. Najee se
grupiraju u skupine prema zajednikim osobinama, pa se tako mogu koristiti
pokazatelji likvidnosti, zaduenosti, aktivnosti, ekonominosti, profitabilnosti, te
investiranja.
Kao to je ve navedeno, analitiki postupci provode se tijekom cijelog procesa revizije, dakle
od faze planiranja, gdje mogu pomoi prilikom definiranja vrste, opsega i vremenskog
rasporeda revizije, zatim kao dokazni testovi kojima se mogu objasniti odreena stanja rauna
ili vrste poslovnih dogaaja, pa do faze kompletiranja revizije, kada mogu pomoi revizoru da
oblikuje sveobuhvatni zakljuak.
21
Premda je upotreba analitikih postupaka u radu naih revizijskih drutava relativno skromna,
oni su ipak veoma znaajni i to iz nekoliko razloga:18
koriste se kao izvor informacija pri upoznavanju i razumijevanju poslovanja klijenta i
njegove djelatnosti,
koriste se u procjeni ugroenosti pretpostavke vremenske neogranienosti poslovanja
klijenta,
pomau u identifikaciji podruja koja predstavljaju rizike relevantne za reviziju,
primjena analitikih postupaka moe rezultirati smanjenjem opsega dokaznih testova.
2.6. Procjena znaajnosti i rizika revizije

U fazi planiranja, ali i u svim ostalim fazama revizijskog procesa, potrebno je voditi rauna o
moguem pogrenom iskazivanju informacija. U tom kontekstu moe se govoriti o konceptu
znaajnosti, kao najveem iznosu pogreke koja postoji u prezentiranim financijskim
izvjetajima, a opet ne navodi na pogrene prosudbe donositelje odluka.19
esto informacije u financijskim izvjetajima nisu potpuno tone i to iz vie razloga. Jedan je
zato to ne utjeu na donoenje pogrenih odluka od strane korisnika, pa nisu znaajne, ali
dogaa se i da su trokovi ispravljanja takvih manjih pogreaka visoki ili da bi vrijeme
utroeno na njihovo pronalaenje odgodilo objavljivanje financijskih izvjetaja. Revizori
polaze od ove pretpostavke i trebaju dokazati da u financijskim izvjetajima koji su predmet
revizije nema znaajno pogrenog iskazivanja.
Revizor procjenjuje znaajnost u fazi planiranja revizije te u fazi procjene revizijskih nalaza, a
te dvije procjene esto se mogu i razlikovati s obzirom na promjene u okruenju i dodatne
informacije koje se prikupe tijekom revizijskog procesa.
Idua slika prikazuje pet temeljnih faza u revizorovoj procjeni znaajnosti
18
19
Tuek, B. ager, L. (2006) op.cit., str. 171.

Ibid., str. 173.
22
Slika 4. Procjena znaajnosti u procesu revizije financijskih izvjetaja

Izvor: Tuek, B., ager, L. (2006): Revizija, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, str.
176.
Kao to se moe vidjeti, prvi korak odnosi se na preliminarnu procjenu znaajnosti. Ovdje se
postavlja pitanje je li postoje neke granice koje bi pomogle revizoru u procjeni znaajno
pogrenog prikazivanja, kao to se, na primjer, istie da odstupanja od dobiti prije
oporezivanja nia od 5% nisu materijalno znaajna, dok odstupanja via od 10% jesu.
Najznaajniji kvantitativni i kvalitativni imbenici koji se u ovoj fazi mogu uzeti u obzir su: 20
Apsolutna veliina esto se ova veliina ne upotrebljava kao jedini kriterij, s obzirom
na razlike u poduzeima, ali katkad i moe ako je greka izuzetno velika, npr.
1.000.000 kn pa je znaajna bez obzira na sve;
Relativna veliina predstavlja osnovu za odreivanje jesu li pogreke znaajne ili ne,
a to moe biti dobit prije oporezivanja, ukupni prihodi, podaci iz prethodnog razdoblja
i sl.;
Priroda pojedinih stavki i drugih okolnosti odnosi se na kvalitativne imbenike, kao
to su, na primjer, nezakonita plaanja, netoan opis raunovodstvenih politika,
problematini politiki dogaaji i okolnosti u nekoj zemlji i sl.
20
Ibid., str. 176. 177.
23
Bitno je naglasiti i da se preliminarna procjena znaajnosti redovito preispituje i mijenja kao

posljedica uvida i provjere dokumentacije.
Drugi korak odnosi se na raspored preliminarne procjene znaajnosti na pojedine raune ili
vrste poslovnih dogaaja. Ovaj korak je nuan budui da se revizijski postupci i dokazi
oblikuju za pojedine cikluse i povezane raune, te se u praksi najee provodi u bilanci. Kad
revizor obavi raspored, tada se pogreka smatra dopustivom pogrekom. Npr. ako rasporedi
100.000 kn ukupne preliminarne procjene znaajnosti na 200.000 kn salda rauna
potraivanja od kupaca, tada je dopustiva pogreka 100.000 kn i to znai da je ovaj raun fer
prezentiran ako je pogreno iskazivanje 100.000 kn ili manje. U pravilu se na raune veeg
salda rasporeuje vei iznos znaajnosti, a prilikom rasporeda jo se vodi rauna i o vanosti
pojedinih rauna, o relativnim trokovima revizije rauna, te o oekivanim pogrekama u
smislu precjenjivanja i podcjenjivanja iskazanog salda.
Posljednja tri koraka vezana su uz procjenu prikupljenih revizijskih dokaza, a odnose se na

procjenu ukupne pogreke na razini pojedinih rauna, procjenu ukupnog pogrenog
iskazivanja, te na usporedbu ukupne pogreke s preliminarnom procjenom znaajnosti, a
ukoliko je procijenjena ukupna pogreka vea, tada su financijski izvjetaji neprihvatljivi.
S druge strane, kada je rije o riziku, on predstavlja vjerojatnost nastanka tete ili gubitka ili,
konkretno u sluaju revizije, vjerojatnost da revizor izrazi pozitivno miljenje o financijskim
izvjetajima u kojima postoji materijalno znaajna pogreka. Ovaj rizik poveava se
smanjenjem opsega i kvalitete ispitivanja, a sastoji se od tri dijela:
1. inherentni rizik,
2. kontrolni rizik,
3. rizik neotkrivanja ili detekcijski rizik.
Prvi, inherentni rizik, predstavlja rizik da e se u financijskim izvjetajima pojaviti znaajne
pogreke i revizor ne moe utjecati na njega niti ga kontrolirati. esto se procjenjuje na iznad
50% ili ak na 100% zbog niza razliitih imbenika koje treba uzeti u obzir kao to su,
primjerice, priroda poslovanja klijenta, povezane stranke, iskustvo menadmenta,
neuobiajene transakcije, rezultati revizija proteklih godina i sl.
24
Kontrolni rizik predstavlja rizik da sustav internih kontrola nee pravodobno sprijeiti ili
otkriti znaajne pogreke na stanju rauna ili vrsti transakcije. Revizor polazi od te
pretpostavke i procjenjuje uinkovitost sustava internih kontrola putem testova kontrole, a ako
je rezultat negativan, tada se kontrolni rizik procjenjuje kao vrlo visok.
Detekcijski rizik oznaava rizik da ni revizor nee otkriti znaajne pogreke u financijskim
izvjetajima. Za razliku od prethodnih vrsta, na ovaj rizik revizor moe utjecati, ali ga ne
moe izbjei u potpunosti budui da moe upotrijebiti neprimjeren revizijski postupak,
pogreno protumaiti rezultate revizije i sl.
Sve tri navedene vrste rizika su meusobno povezane, to se moe objasniti upotrebom
kvantitativnog ili kvalitativnog modela.
Kvantitativni model koristi jednadbu: AuR = IR x CR x DR, gdje su:
AuR ukupni rizik revizije,
IR inherentni rizik,
CR kontrolni rizik,
DR detekcijski rizik.
esto se koristi i proirena jednadba AuR = IR x IC x AR x TD, koja proizlazi iz jednakosti
DR = AR x TD, gdje je:
AR = alfa rizik rizik da e revizor oznaiti neko stanje kao pogreno, premda je u biti tono.
TD = beta rizik rizik da e revizor prihvatiti iskazano stanje kao tono iako je pogreno i
ovo je najznaajnija komponenta rizika revizije.
Meutim, ovaj model ima i neka odreena ogranienja, budui da revizor ne moe procijeniti
inherentni i kontrolni rizik na nultoj razini jer bi onda i ukupni rizik revizije bio jednak nuli, a
isto tako ne moe se procijeniti ni na jako visokoj razini (100%) jer bi ukupni rizik bio
neprihvatljivo visok (takoer 100%).
25
S druge strane, kvalitativni pristup u razmatranju povezanosti revizijskih rizika prikazuje

slijedea slika:
Slika 5. Povezanosti revizijskih rizika - kvalitativni pristup

188.
Iz slike se moe zakljuiti da postoji obrnuto proporcionalna povezanost izmeu kontrolnog i

inherentnog rizika te rizika neotkrivanja. Tako, npr. ako su inherentni i kontrolni rizik
procijenjeni na visokoj razini, revizor treba prihvatiti nisku razinu rizika neotkrivanja, tj.
proiriti obujam svojih postupaka kako bi se ukupni rizik ograniio na prihvatljivo nisku
razinu, a vrijedi i obrnuto. Na ovaj nain revizor moe oblikovanjem i provoenjem odreenih
postupaka ipak smanjiti ukupni rizik revizije, premda ne moe utjecati na inherentni i
kontrolni rizik.
2.7. Utvrivanje preliminarne strategije revizije

Ova faza revizijskog procesa odnosi se na izbor pristupa obavljanja revizije financijskih
izvjetaja, odnosno daje odgovor na pitanje kako ostvariti postavljene revizijske ciljeve?
esto se primjenjuje vie razliitih pristupa, to itav proces ini posebno sloenim.
Dvije su temeljne preliminarne strategije revizije strategija dokaznih postupaka i strategija
nie procjene kontrolnog rizika.
26
Vano je napomenuti i da prethodna procjena kontrolnog rizika utjee na odluke o opsegu

upoznavanja sustava internih kontrola, testovima kontrole, planiranoj razini dokaznih testova i
trokovima revizijskih postupaka.
Prva od dvije spomenute preliminarne strategije, strategija dokaznih postupaka,

pretpostavlja da je revizor odluio smanjiti opseg testova kontrole i upoznavanja sustava
internih kontrola, te planira viu razinu dokaznih testova, kao to i samo ime strategije govori.
Revizor se ovdje tako ponaa, budui da smatra kako interne kontrole ne postoje ili nisu
uinkovite.
S druge strane, strategiju nie procjene kontrolnog rizika revizor odabire kada se odlui
osloniti se na sustav internih kontrola klijenta. To podrazumijeva iri opseg testova kontrole i
detaljnije upoznavanje sustava kako bi se revizor uvjerio u njegovu ispravnost, dok je opseg
dokaznih postupaka manji.
2.8. Utvrivanje i ocjena sustava internih kontrola klijenta

Utvrivanje i ocjena sustava internih kontrola sastavni je dio procesa revizije financijskih
izvjetaja, bez obzira na to koja je preliminarna strategija prethodno izabrana. Pouzdan sustav
internih kontrola znaajno doprinosi realnosti i objektivnosti izvjetaja klijenta, stoga ga je
nuno definirati, te ukazati na njegove ciljeve, znaajke i komponente.
Interna kontrola je proces kojeg provodi menadment i zaposleni sa svrhom osiguranja
razumnog uvjerenja s obzirom na ostvarivanje sljedeih ciljeva: pouzdanost financijskog
izvjetavanja, usklaenost sa zakonskim propisima i ostalom regulativom, efektivnost i
efikasnost poslovnih operacija.21
Kao to se moe vidjeti i iz same definicije, glavne znaajke interne kontrole su te da ona
predstavlja proces, da je provode ljudi na svim razinama u organizaciji, da osigurava
razumno, ali ne i apsolutno uvjerenje, te da se organizira radi ostvarenja nekih ciljeva, pri
21
Ibid., str. 195.
27
emu se pod ciljevima najee misli na zatitu imovine poduzea, provoenje poslovne
politike, preventivno djelovanje u pogledu pogreaka i prijevara i sl.
Sustavi internih kontrola razlikuju se od poduzea do poduzea, te su odreeni veliinom
poduzea, organizacijskom strukturom, nainom rukovoenja i slinim faktorima.
Cjelovit sustav internih kontrola zapravo predstavlja nadzor nad svim poslovnim procesima
poduzea i sastoji se od pet komponenti. To su:22
okruenje ili uvjeti u kojima se provodi kontrola ukazuju na cjelokupnost stajalita,
razinu svijesti i djelovanja vlasnika i menadmenta u odnosu na kontrolu i njenu
vanost u poduzeu, te je ova komponenta najznaajnija budui da su na njoj
zasnovane sve ostale,
procjena rizika predstavlja prepoznavanje, analizu i upravljanje razliitim
unutarnjim
vanjskim
rizicima
pripremi
financijskih
izvjetaja
prema
raunovodstvenim naelima, pri emu su rizici vei onda kada poduzee posluje u
uvjetima estih promjena zakonskih propisa, tehnologije, proizvodnje, zaposlenih i sl.,
kontrolne aktivnosti predstavljaju politike i postupke kojima se osigurava da su
poduzete sve potrebne radnje vezano uz upravljanje rizicima, a u svrhu ostvarenja
ciljeva poduzea, kao to su, primjerice, nadzor menadmenta, oblikovanje prikladne
dokumentacije i evidencija, uvanje imovine i sl.,
informacije i komunikacija svrha ovog sustava je analiziranje, klasificiranje,
sumiranje i procjenjivanje u novcu izraenih poslovnih transakcija te izvjetavanje
korisnika o njihovim financijskim i ekonomskim uincima,
nadzor odnosi se na provjeravanje uinkovitosti sustava internih kontrola kako bi se
dobilo razumno uvjerenje o ostvarenju ciljeva poduzea.
Konkretno, u praksi, kada revizor upoznaje i ocjenjuje sustav internih kontrola klijenta, tada
on to obavlja kao na iduoj slici:
22
Ibid., str. 196. - 197.
28
Slika 6. Revizorov pristup upoznavanju i ocjeni sustava internih kontrola u

procesu revizije financijskih izvjetaja
198.
Dakle, u prvoj fazi revizor snima sustav, upoznaje ga i razmatra kako je osmiljen. Zatim
slijedi provoenje odgovarajuih testova kontrole kojima se ocjenjuje uinkovitost sustava i
koji su usmjereni na prikupljanje revizijskih dokaza o djelotvornosti internih kontrola u
sprjeavanju, otkrivanju i ispravljanju pogrenih prikazivanja. Najee se provode slijedee
vrste testova kontrole: promatranje osoblja u izvravanju njihovih dunosti, provjeravanje
dokumentacije i izvjetaja koji upuuju na potrebu provoenja kontrola, ponovno izvoenje
postupaka od strane revizora i sl. i moe se zakljuiti da su ovi testovi usmjereni prvenstveno
na pronalaenje pogreaka u primjeni kontrola. Njihov opseg ovisi o tome hoe li se revizor i
u kojoj mjeri koristiti rezultatima testova kontrole dobivenim u prethodnom razdoblju kod
istog klijenta.
29
U posljednjem koraku ocjene sustava internih kontrola klijenta revizor obavlja konanu
procjenu kontrolnog te donosi odluku o razini detekcijskog rizika i dokaznim testovima kako
bi smanjio ukupni rizik revizije na prihvatljivu razinu.
2.9. Provedba dokaznih testova

Nakon provedenih testova kontrole, slijedi provedba dokaznih testova. Dokazni testovi su
testovi koji se provode s ciljem prikupljanja revizijskih dokaza, a ukljuuju ispitivanje
pojedinih rauna radi otkrivanja znaajnih pogreaka u financijskim izvjetajima.23
Tri su temeljne vrste dokaznih testova:24
a) neovisni testovi poslovnih dogaaja ovim testovima revizor provjerava pojedinane
poslovne dogaaje koji utjeu na smanjenje ili poveanje salda na raunima glavne
knjige, na nain da utvruje njihovu valjanost, postojanost i potpunost, to je ve
ranije objanjeno u dijelu o revizijskim ciljevima;
b) analitiki postupci o kojima je takoer ranije bilo rijei, u ovoj fazi revizijskog
procesa najee ukljuuju detaljno pretraivanje pojedinih pozicija financijskih
izvjetaja kako bi se identificirali neoekivani rezultati, izraun razliitih pokazatelja
za cjelinu poslovanja ili pojedine segmente i sl.;
c) testovi salda najee se primjenjuju pri provjeri pozicija bilance, a odnose se na
verifikaciju stavki koje ine konano stanje na raunima glavne knjige.
Opseg dokaznih testova ovisi o profesionalnoj prosudbi revizora, a njihov vremenski raspored
o razini rizika. Ako je ona nia, tada se dokazni testovi provode blizu ili na sam datum
bilance, a u suprotnom sluaju ak nekoliko mjeseci prije tog datuma.
Takoer, bitno je naglasiti da postoji obrnuto proporcionalna veza izmeu procjene
inherentnog i kontrolnog rizika te rizika neotkrivanja. Prihvatljiva razina rizika neotkrivanja
izravno utjee na dokazne testove, koji se provode na datum bilance i ukljuuju vei uzorak
ukoliko je ta razina nia, a vrijedi i obrnuto.
23
24
Ibid., str. 206.

Ibid., str. 206. 208.
30
Zanimljiva je i idua slika koja nam ukratko prikazuje vremenski okvir provoenja testova
kontrole i dokaznih testova, ali i ostale kljune faze revizijskog procesa, kao to su
preliminarne aktivnosti, izdavanje financijskih izvjetaja te revizorskog miljenja.
Slika 7. Vremenski okvir za planiranje i provoenje testova kontrole i dokaznih testova

u reviziji financijskih izvjetaja poslovnog subjekta "X"
Izvor: Filipovi, I. (2009): Revizija, Sinergija nakladnitvo d.o.o., Zagreb, str. 126.
Nakon to su obavljene sve potrebne procjene rizika, te sustava internih kontrola klijenta,
sastavlja se opi plan i program revizije. To su zavrni postupci u fazi planiranja.
Opi plan revizije sadri, u pisanom obliku, opis poduzea i poslovanja klijenta, ciljeve i
opis poslova revizije, broj lanova revizijskog tima i sl., dok program revizije predstavlja
popis svih postupaka koje je potrebno poduzeti za ostvarenje plana revizije.
31
2.10. Revizijski dokazi i radna dokumentacija revizora

Kada je rije o revizijskim dokazima, oni predstavljaju podlogu za izraavanje revizorova
miljenja o financijskim izvjetajima, stoga su njihova kvaliteta, razumljivost i pouzdanost od
velike vanosti. Prikupljaju se u svim fazama revizijskog procesa, a koriste se pri ispitivanju
usklaenosti informacija u izvjetajima s unaprijed utvrenim kriterijima.
Koliko e dokaza revizor morati prikupiti ovisi o brojnim imbenicima, kao to su, primjerice,
koncept znaajnosti, veliina populacije ili razliiti ekonomski imbenici. Tako je potrebno
prikupiti vie revizijskih dokaza kada se ispituju materijalno znaajne stavke i kada je rije o
veoj statistikoj populaciji, a manje u obrnutoj situaciji i sl.
Kvaliteta revizijskih dokaza ovisi o etiri obiljeja koje prikazuje slika koja slijedi.
Slika 8. Kvaliteta revizijskih dokaza

215.
32
Iz slike je vidljivo da znaajnost revizijskih dokaza zahtijeva da su relevantni cilju koji se

testira, zatim da su pouzdaniji dokazi prikupljeni iz eksternih izvora ako je sustav internih
kontrola nezadovoljavajui i obrnuto, te da su kvalitetniji oni dokazi koji su prikupljeni na
datum bilance i koji su objektivniji.
Revizijski dokazi mogu se prikupiti koritenjem nekih od slijedeih metoda:25
1. Ispitivanje evidencija ili dokumentacije ovdje je rije o provjeri interne i eksterne
dokumentacije, te naina evidencije poslovnih dogaaja. Mogua su dva pristupa u
okviru ove metode, a to su tracing pristup (revizor izabire dokument vezan uz
nastanak nekog poslovnog dogaaja te ispituje da li je ispravno evidentiran u
poslovnim knjigama klijenta) i vouching pristup (revizor odabire neku stavku u
poslovnim knjigama a zatim ispituje dokumentaciju temeljem koje je ona knjiena);
2. Ispitivanje imovine brojenje novca u blagajni, inventura zaliha i sl.;
3. Promatranje revizor prati postupke koje obavljaju drugi, npr. moe promatrati
inventuru zaliha koju obavlja osoblje poslovnog subjekta;
4. Propitkivanje sastoji se od prikupljanja potrebnih informacija od dobro obavijetenih
pojedinaca unutar ili izvan klijenta u usmenom ili pisanom obliku;
5. Konfirmiranje sastoji se od odgovora na pitanja kako bi se potkrijepile informacije
sadrane
raunovodstvenim
evidencijama,
npr.
revizor
moe
zahtijevati
konfirmiranje potraivanja komunicirajui s dunicima;

6. Izraunavanje provjera matematike tonosti izvornih isprava i raunovodstvenih
evidencija od strane samog revizora;
7. Ponovno izvoenje revizorovo neovisno izvoenje kontrolnih postupaka koji su
sastavni dio klijentovih internih kontrola;
8. Analitiki postupci.
Hijerarhija pouzdanosti revizijskih dokaza prikupljenih razliitim metodama prikazana je u
iduoj tablici, premda treba imati na umu da su ovo openite smjernice, te ovise o
karakteristikama poslovnog subjekta, a moe postojati i niz iznimki.
25
Filipovi, I. (2009) op.cit., str. 89. 91. i MRevS 500 Revizijski dokaz, raspoloivo na:
http://www.revizorska- komora.hr/, [19.06.2013.].
33
Tablica 1. Hijerarhija pouzdanosti revizijskih dokaza

Razina pouzdanosti
Vrsta revizijskih dokaza
velika
Dokazi dobiveni ispitivanjem evidencija ili

dokumentacija
Dokazi dobiveni ispitivanjem imovine
Dokazi dobiveni ponovnim izraunavanjem
Dokazi dobiveni ponovnim izvoenjem
Dokazi dobiveni konfirmiranjem
srednja
Dokazi dobiveni analitikim postupcima

Dokazi dobiveni propitkivanjem
mala
Dokazi dobiveni promatranjem

Izvor: Filipovi, I. (2009): Revizija, Sinergija nakladnitvo d.o.o., Zagreb, str. 92.
Zanimljiva je i idua slika, koja nam prikazuje povezanost izmeu revizijskih postupaka,
dokaza i ciljeva. Tako se, npr., koritenjem analitikog postupka usporedbe stvarne i planirane
prodaje
dolazi do analitikog dokaza kojim se ispunjavaju revizijski ciljevi postojanja,
potpunosti i procjene prodaje.
34
Slika 9. Povezanost revizijskih postupaka, revizijskih dokaza i revizijskih ciljeva

219.
Revizijski dokazi sadrani su u radnoj dokumentaciji revizora, kao i cjelokupan proces

revizije koji treba biti dokumentiran odgovarajuim radnim papirima ili spisima. Ona pomae
revizoru pri raspodjeli posla, pri planiranju i obavljanju budue revizije kod istog klijenta,
osigurava podlogu za izraavanje miljenja, predstavlja revizorov dokaz da je obavio reviziju
sukladno standardima i sl. Radna dokumentacija predstavlja skup dokaza do kojih je revizor
doao tijekom obavljanja postupka revizije kod klijenta.26
26
Vujevi, I. (2003) op. cit. str. 113.
35
Radna dokumentacija najee obuhvaa:27
1. dokumente i druge prikupljene informacije i podatke od klijenata,

2. prikupljene podatke, informacije i dokumente prikupljene od treih osoba ili
posredstvom sredstava javnog informiranja,
3. standardizirane upitnike, obrasce, tabele i slino koji su sadrani u programu revizije,
4. radne papire ili zapise na bilo kojim medijima koje revizor priprema u tijeku revizije.
Radna dokumentacija moe se uvati u stalnim ili tekuim registrima. Stalni registri obino
sadre dokumentaciju koja je veoma znaajna i koja ima vanost i za budua razdoblja
poslovanja klijenta, kao to su, primjerice, interni akti poduzea, propisi i upute, informacije
koje se odnose na razumijevanje sustava internih kontrola i procjenu kontrolnog rizika,
rezultate primjene analitikih postupaka iz prethodnih godina i sl. S druge strane, tekui
registri ukljuuju sve radne spise prikupljene za godinu za koju se obavlja revizija, kao to su
program revizije, radna bruto bilanca, ispravci i reklasifikacija knjienja, ope informacije, te
ostala dokumentacija koja podrava revizijske rezultate.
Bitno je jo naglasiti i da su informacije sadrane u radnoj dokumentaciji izuzetno povjerljive,
te su vlasnitvo revizora, a ne klijenta kod kojeg se obavlja revizija.
2.11. Kompletiranje revizije

Nakon provedenih dokaznih testova, prikupljeni dokazi se objedinjuju i vrednuju, a prije
izdavanja konanog miljenja i revizorskog izvjea, u fazi kompletiranja revizije, provode se
jo neki postupci koji su navedeni u nastavku.
Kao prvo, razmatraju se potencijalne obveze koje mogu utjecati na financijske izvjetaje. To
mogu biti razliita potencijalna budua novana plaanja ili smanjenja nekog drugog oblika
imovine ili, primjerice, situacija kada je mogui utjecaj na financijske izvjetaje uvjetovan
ishodom nekog budueg dogaaja. Revizor ih nastoji utvrditi na nekoliko naina, kao to su:28
27
28
Brekalo, F. (2007) op. cit. str. 24.

Tuek, B. ager, L. (2006) op.cit. str. 245.
36
upit upravi i rasprava s upravom o njezinim politikama i postupcima utvrivanja,

vrednovanja i raunovodstvenog praenja potencijalnih financijskih obveza,
ispitivanje dokumenata u evidenciji poduzea koji se odnose na prepisku i raune
odvjetnika glede postojeih i prijeteih sudskih tubi,
pismeni upit odvjetniku komitenta kojim se trai opis i procjena svakog sudskog spora
ili tube.
S potencijalnim obvezama usko su povezane i ugovorne obveze, koje proizlaze iz sklopljenih

ugovora o buduim transakcijama, primjerice nabave sirovina i materijala po odreenoj cijeni
na odreeni datum.
Osim toga, potrebno je razmotriti i dogaaje koji su nastali izmeu datuma bilance i datuma
izvjea revizora, kao to se moe vidjeti na slici koja slijedi, i koji se nazivaju naknadni
dogaaji.
Slika 10. Razdoblje koje se odnosi na naknadne dogaaje

246.
Obino se razlikuju dvije vrste ovakvih dogaaja: oni koji neposredno utjeu na financijske
izvjetaje i zahtijevaju korekciju, te oni koji ne utjeu neposredno na izvjetaje ali zahtijevaju
odgovarajue objavljivanje u biljekama. Prva vrsta dogaaja prua revizoru dodatne dokaze
o injenicama koje su postojale na datum bilance i koje utjeu na procjenu elemenata
financijskih izvjetaja, kao to su npr. sumnjiva i sporna potraivanja proizala iz
pogoravanja financijske situacije kupaca koja ih vode prema steaju nakon datuma bilance.
Druga vrsta se odnosi na dokaze o znaajnim injenicama nastalim nakon datuma bilance, kao
37
to je, primjerice, rjeenje sudskog spora koje je rezultiralo iznosom razliitim od onog koji je
prikazan u financijskim izvjetajima koji se odnose na razdoblje do kraja godine.
Nakon to je razmotrio potencijalne obveze i naknadne dogaaje, revizor obavlja zavrne
postupke procjene dokaza. Za poetak provodi zavrne analitike postupke u svrhu
oblikovanja konanog miljenja. Pri tome obuhvaa cjelinu financijskih izvjetaja, a posebna
panja i ovdje se posveuje neuobiajenim iznosima salda, razlikama u odnosu na oekivane
rezultate i sl. Nakon ovakvog pregleda, revizor moe potvrditi zakljuak koji je ve stvoren
ranije, ali moe i utvrditi kritina podruja koja je potrebno dodatno ispitati.
Osim toga, provode se i zavrni postupci procjene vremenske neogranienosti poslovanja
klijenta. Naime, pretpostavlja se da e poduzee u budunosti nastaviti s poslovanjem te da
nee doi do njegove likvidacije ili smanjenja opsega aktivnosti. Ako revizor utvrdi da je
pretpostavka vremenske neogranienosti poslovanja upitna, a sporna pitanja nisu rijeena u
dogovoru s menadmentom, revizor je u svom izvjeu duan to posebno naglasiti.
Revizor takoer mora, sukladno MRevS-u 580 Izjave menadmenta, pribaviti pismo s
izjavom menadmenta kojim potvruju sve izjave usmeno dane revizoru na njegove upite
tijekom procesa revizije.
Na kraju se provodi konani uvid i pregledavanje sadraja radne dokumentacije od strane
voditelja revizorskog tima, nakon ega slijedi oblikovanje revizorova miljenja i sastavljanje
izvjea, to e biti detaljnije objanjeno u slijedeem poglavlju.
38
3. IZVJEE NEOVISNOG REVIZORA O FINANCIJSKIM

IZVJETAJIMA
Kao rezultat procesa revizije financijskih izvjetaja nastaje revizorovo izvjee. Ono
predstavlja komunikaciju revizora s korisnicima financijskih izvjetaja budui da im
priopava revizijski nalaz. To je zavrni dio postupka prikupljanja i procjene dostatnih i
mjerodavnih dokaza u vezi s realnou i objektivnou prezentiranih financijskih izvjetaja.29
S obzirom na sve navedeno, moe se zakljuiti da revizorsko izvjee predstavlja glavni
uinak ili output revizije. U ovom poglavlju prikazana je struktura izvjea sukladno
odreenim standardima, kao i vrste miljenja koje revizor moe izraziti.
3.1. Formiranje i struktura revizorova izvjea

Osnovni standard koji odreuje strukturu revizorova izvjea je MRevS 700 Formiranje
miljenja i izvjeivanje o financijskim izvjetajima. Osim navedenog standarda jo neki
standardi, premda indirektno, obrauju ovu problematiku, te je njihov popis dan u tablici 2.
Tablica 2. Pregled najznaajnijih standarda koji obrauju problematiku revizorovog
izvjea
Standard
MRevS 700
MRevS 705
MRevS 706
Naziv
Formiranje
miljenja
izvjeivanje
financijskim izvjetajima
Modifikacije miljenja u izvjeu neovisnog
revizora
Odjeljci za isticanje pitanja i odjeljci za ostala
pitanja u izvjeu neovisnog revizora
MRevS 570
Vremenska neogranienost poslovanja
MRevS 510
Poetni revizijski angamani poetna stanja

Posebna
MRevS 800
razmatranja
revizije
financijskih
izvjetaja sastavljenih u skladu s okvirima

posebne namjene
Izvor: ager L., Sever Mali, S. (2012): Izvjee neovisnog revizora o financijskim izvjetajima, Raunovodstvo
i financije, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika (HZFRD), Zagreb, LVIII (III), str. 60.
29
Filipovi, I. (2009) op.cit. str. 142.
39
Revizorsko izvjee mora biti u pisanom obliku, na hrvatskom jeziku, a prilau mu se

financijski izvjetaji koji su bili predmet revizije.
Prema MRevS-u 700, strukturu revizorovog miljenja ine:30
naslov
Naslov mora iskazivati da se radi o izvjeu neovisnog revizora, tj. mora sadravati rije
neovisan kako bi korisniku odmah bilo jasno da je financijske izvjetaje revidirao revizor
koji ima objektivno stajalite o financijskim izvjetajima. Takoer, mora se razlikovati od
ostalih revizorovih izvjea (primjerice, izvjea internog revizora);
naslovnik
Naslovnik upuuje na korisnike revizorova izvjea, a predvia se da su to najee dioniari
(vlasnici) poduzea ili oni koji su zadueni za upravljanje poslovnim subjektom, premda
MRevS-i to ne preciziraju budui da korisnici ovise o okolnostima provoenja revizije;
uvodni odjeljak
U uvodnom odjeljku revizor identificira objekt revizije, financijske izvjetaje koji su bili
revidirani, te daje izjavu o obavljenoj reviziji tih izvjetaja. Navodi se i razdoblje obuhvaeno
svakim izvjetajem, kao i saetak znaajnih raunovodstvenih politika i druge informacije i
pojanjenja;
odgovornost menadmenta za financijske izvjetaje
Revizorovo izvjee takoer mora jasno naglaavati da je uprava odgovorna za sastavljanje i
fer prezentaciju financijskih izvjetaja. Odgovornost uprave, izmeu ostalog, ukljuuje
oblikovanje i funkcioniranje internih kontrola relevantnih za sastavljanje i fer prikaz
financijskih izvjetaja, odabir i primjenu odgovarajuih raunovodstvenih politika, te
stvaranje raunovodstvenih procjena koje su razumne u danim okolnostima;
30
Ibid., str. 143.-146. i ager L., Sever Mali, S. (2012): Izvjee neovisnog revizora o financijskim
izvjetajima, Raunovodstvo i financije, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika (HZFRD),
Zagreb, LVIII (III), str. 60-61.
40
odgovornost revizora
Slijedei bitan element je revizorova odgovornost. Predstavlja navod da je odgovornost
revizora izraziti miljenje o financijskim izvjetajima na osnovu obavljene revizije, te da je
revizija obavljena sukladno MRevS-ima. Navodi se i kako ti standardi zahtijevaju da revizor
ispunjava etike zahtjeve te planira i obavlja reviziju kako bi stekao razumno uvjerenje o
tome jesu li financijski izvjetaji bez znaajnog pogrenog prikazivanja.
U ovom odjeljku potrebno je i opisati reviziju na nain da ona ukljuuje: provoenje
postupaka radi pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u financijskim
izvjetajima, odabir postupaka, kao i procjenu rizika znaajnih pogrenih prikaza u
financijskim izvjetajima uzrokovanih prijevarom ili pogrekom, te ocjenjivanje primijenjenih
raunovodstvenih politika i procjena uprave kao i cjelokupne prezentacije financijskih
izvjetaja. Na kraju ovog odjeljka pridodaje se i navod da revizor vjeruje kako su mu
pribavljeni dokazi dostatni i prikladni u stvaranju osnovice za izraavanje miljenja;
odjeljak u kojem se izraava miljenje
Ovaj odjeljak sadrava miljenje revizora o realnosti i objektivnosti financijskih izvjetaja
koje se temelji na revizijskim dokazima. Moe biti pozitivno ili modificirano, o emu e
kasnije jo biti rije;
ostale odgovornosti izvjetavanja
U nekim zakonodavstvima revizor moe imati i dodatne odgovornosti izvjeivanja o ostalim
dopunskim pitanjima, primjerice razmatranje drugih zakonskih i regulatornih zahtjeva, to se
onda mora navesti u posebnom dijelu revizorskog izvjea koji slijedi nakon odjeljka u kojem
se izraava miljenje;
potpis revizora
Izvjee sastavlja i potpisuje ovlateni revizor u svoje ime i ovlateni predstavnik u ime
revizorskog drutva;
datum revizorova izvjea
Datum revizorova izvjea informira korisnika o tome da je revizor uzeo u obzir sve dogaaje
o kojima je imao saznanja, a koji bi mogli imati utjecaj na financijske izvjetaje, i koji su se
dogodili do tog datuma;
41
revizorova adresa
Na kraju izvjea se nalazi revizorova adresa na kojoj on obavlja svoje poslovanje.
3.2. Vrste revizorovog miljenja

Dakle, revizor je u svom izvjetaju duan izraziti miljenje o tome je li temeljni financijski
izvjetaji istinito i fer prikazuju financijski poloaj i rezultate poslovanja te novani tijek,
sukladno
Meunarodnim
standardima
financijskog
izvjetavanja
(nacionalnim
ili
meunarodnim raunovodstvenim standardima i standardima financijskog izvjetavanja).31

Osnovna podjela revizorovih izvjea prema vrstama miljenja, od kojih e svako biti detaljno
obraeno u nastavku, glasi: standardno pozitivno revizorovo miljenje, te
miljenje s
rezervom, suzdranost od miljenja i negativno miljenje, koji se, prema MRevS-ima ubrajaju
u modificirana miljenja.
3.2.1. Pozitivno miljenje

Standardno pozitivno ili bezuvjetno revizorovo miljenje znai da financijski izvjetaji
pruaju istinit i fer prikaz financijskog poloaja drutva, te njegove rezultate poslovanja i
novane tijekove.
Moe biti izdano samo ako:32
ne postoje znaajna krenja opeprihvaenih raunovodstvenih naela,
je objavljivanje primjereno,
je revizor bio u mogunosti obaviti sve potrebne postupke,
nije bilo promjena u raunovodstvenim naelima koja imaju znaajan uinak na
financijske izvjetaje,
je revizor obavio svoju revizijsku funkciju uz potpunu neovisnost i
ne postoji znaajna sumnja o vremenskoj neogranienosti poslovanja klijenta.
31
Popovi, ., Vitezi, N. (2009): Revizija i analiza instrumenti uspjenog donoenja poslovnih odluka,
HZRFD, Zagreb, str. 99.
32
Soltani, B. (2009) op.cit. str. 339.
42
Primjer jednog takvog pozitivnog revizorovog miljenja o financijskim izvjetajima

sastavljenima u skladu s Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja daje se u
nastavku:
Prema naem miljenju, financijski izvjetaji fer prezentiraju, u svim znaajnim
odrednicama, (ili istinito i fer prikazuju) financijski poloaj Drutva ABC na dan 31.prosinca
201X. godine, njegovu financijsku uspjenost i njegove novane tokove za tada zavrenu
godinu u skladu s Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja.33
esto revizor moe ocijeniti da neka odreena pitanja treba zbog njihove znaajnosti istaknuti
i to se radi u posebnom odjeljku koji se dodaje nakon odjeljka koji sadrava miljenje. Pitanja
mogu biti u vezi s pretpostavkom vremenske neogranienosti poslovanja ili neizvjesnosti, ije
rjeavanje ovisi o buduim dogaajima, ali ipak ne utjeu na to da revizor izrazi miljenje s
rezervom, to se posebno i naglaava. Primjerice: Bez izraavanja rezerve na nae miljenje,
upozoravamo na biljeku X uz financijske izvjetaje. Drutvo je tuenik u sudskom procesu za
neovlateno koritenje odreenih patentnih prava i naknada tantijema kao i za naknadu tete.
Drutvo je podnijelo protutubu, a prethodna sasluanja i dokazni postupci za obje radnje su
u tijeku. Konani ishod spora nije mogue utvrditi, pa u financijskim izvjetajima nije
obavljeno rezerviranje za mogue obveze koje mogu uslijediti.34
Kao to je ve ranije navedeno, revizor moe izraziti miljenje i s obzirom na drugaije
zakonske i regulativne zahtjeve, tj. drugi okvir financijskog izvjetavanja, a primjer takvog
standardnog pozitivnog miljenja daje se u nastavku: Prema naem miljenju, financijski
izvjetaji Drutva ABC za godinu zavrenu 31. prosinca 201X. sastavljeni su, u svim
znaajnim odrednicama, u skladu sa Zakonom XYZ jurisdikcije X.35
Revizor esto izraava i miljenje o konsolidiranim financijskim izvjetajima grupe poduzea,
a takvo pozitivno izvjee ne razlikuje se previe od ostalih pozitivnih izvjea koji su ve
navedeni, npr. : Prema naem miljenju, konsolidirani financijski izvjetaji fer prezentiraju,
u svim znaajnim odrednicama, (ili istinito i fer prikazuju) financijski poloaj Drutva ABC i
njegovih ovisnih drutava na dan 31. prosinca 201X. godine, njihovu financijsku uspjenost i
33
ager, L. Sever Mali, S. (2012) op.cit. str. 62.

Popovi, ., Vitezi, N. op.cit. str. 100.
35
34
43
novane tokove za tada zavrenu godinu u skladu s Meunarodnim standardima financijskog

izvjetavanja.36
3.2.2. Miljenje s rezervom

Kao to je ve ranije navedeno, miljenje s rezervom ubrajamo u modificirana revizorova
miljenja. To su sva ona miljenja koja odstupaju od standardnog pozitivnog. Ipak, i izmeu
njih postoje neke odreene razlike. Naime, miljenje s rezervom razlikuje se od ostalih
modificiranih miljenja po tome to su uoeni nedostaci ili pogreke u financijskom
izvjetavanju znaajni, ali ne i proimajui37, dok su u suprotnom i znaajni i proimajui.
Razlozi za izraavanje miljenja s rezervom najee se nalaze u posebnom odjeljku, a koji se
navodi prije odjeljka s miljenjem. Miljenje s rezervom se izraava na nain da se posebno
naglaavaju rijei osim moguih uinaka, kao u slijedeem primjeru: Po naem miljenju,
osim moguih utjecaja koje smo iznijeli u prethodnom odlomku, financijski izvjetaji daju
istinit i fer prikaz u svim znaajnim odrednicama....38
Revizor e izraziti miljenje s rezervom kada:
1. Postoje pogrena prikazivanja koja su znaajna, ali ne i proimajua za financijske
izvjetaje i koja mogu nastati na nekoliko naina:
neslaganje u pogledu raunovodstvenih politika (neprimjerena raunovodstvena
metoda)
Primjerice: Kao to je objanjeno u biljeci X uz financijske izvjetaje, u financijskim
izvjetajima nije iskazana obraunata amortizacija, a ta praksa, po naem miljenju, nije
sukladna raunovodstvenim standardima. Obraun za godinu zavrenu 31. prosinca 20X3.,
iznosio bi XXX temeljen na pravocrtnoj metodi amortizacije, koritenjem godinje stope od
5% za graevine i 20% za opremu. Sukladno tome, dugotrajna materijalna imovina trebala
bi se smanjiti za akumuliranu amortizaciju u iznosu od XXX, a gubitak tekue godine i
zadrani gubitak poveali bi se za XXX te YYY.
36
Ibid.
Ibid., str. 64.
38
Izvjee drutva Revinvest d.o.o. za poslovnu godinu 2011. poduzea Hoteli Podgora d.d., raspoloivo na:
http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-web, [20.06.2013.].
37
44
Po naem miljenju, osim uinaka na financijske izvjetaje pitanja navedenog u prethodnom

odjeljku, financijski izvjetaji prikazuju istinito i fer..39
neslaganje u pogledu raunovodstvenih politika (neprimjereno objavljivanje)
Primjerice: Poduzee je 15. sijenja 20X3. izdalo obveznice u iznosu od XXX radi
financiranja proirenja postrojenja. Ugovorom o emisiji obveznica ograniava se isplata
buduih novanih dividenda iz zarada. Po naem miljenju, objavljivanje ove informacije
zahtijeva se sukladno.Po naem miljenju, osim propusta objavljivanja informacije
navedene u prethodnom odjeljku, financijski izvjetaji prikazuju istinito i fer40
neusklaenost s opeprihvaenim raunovodstvenim naelima
Najee se ovo odnosi na nepotivanje nekih od MRS-ova i obino je povezano s prva dva
navedena sluaja.
2. Revizor ne moe pribaviti dostatne i primjerene revizijske dokaze na kojima bi temeljio
miljenje, ali zakljuuje da bi mogui uinci neotkrivenih pogrenih prikazivanja, ako ih ima,
bili znaajni ali ne i proimajui, to moe nastati iz:41
okolnosti izvan kontrole subjekta (unitenje raunovodstvenih evidencija, zapljena od
strane dravnih tijela),
okolnosti u vezi s vrstom i vremenskim rasporedom revizorova posla (primjerice,
revizor ne moe biti prisutan fizikom popisu zaliha),
ogranienja koja nametne menadment (primjerice, klijent ne doputa revizoru da
razgovara s nekim kupcima o njihovim iznosima potraivanja, ne doputa mu da
fiziki pregleda zalihe), a ukoliko su ona veoma znaajna, revizor moe izdati i
suzdranost od miljenja.
39
Soltani, B. (2009) op.cit. str. 349.

Ibid., str. 351.
41
40
45
3.2.3. Suzdranost od miljenja

U ovom sluaju, revizor ne izraava miljenje o financijskim izvjetajima, a to se dogaa
obino onda kada su uinci ogranienja djelokruga rada revizora izrazito znaajni i
proimajui. Revizor nije mogao prikupiti dovoljne i odgovarajue revizijske dokaze te stoga
ne moe izraziti miljenje o financijskim izvjetajima.
Za razliku od miljenja s rezervom, suzdranost od miljenja znai da revizor nema dovoljno
saznanja o istinitosti izjava menadmenta u financijskim izvjetajima.
Kada se izraava suzdranost od miljenja:42
modificira se uvodni odjeljak,
isputa se odjeljak o djelokrugu,
objanjavajui odjeljak stavlja se nakon uvodnog odjeljka gdje se navode razlozi za
suzdranost od miljenja,
trei i zakljuni odjeljak sadri uskraivanje miljenja.
Primjer dijela takvog izvjea: Nismo bili u mogunosti pratiti inventuru zaliha prema kojoj
su zalihe u priloenim financijskim izvjetajima iskazane u iznosu od 4,550,000.00 kuna.
Evidencija koju vodi drutvo ne omoguava provedbu nekih drugih revizijskih postupaka za
utvrivanje postojanja zaliha. S obzirom na to da nismo bili u mogunosti pratiti inventuru
zaliha, a ni u mogunosti primijeniti neke druge revizijske postupke kako bi dobili potrebne
informacije o koliinama zaliha, smatramo kako opseg nae revizije nije bio dovoljan da na
temelju njega izrazimo miljenje o ovim financijskim izvjetajima, te se stoga suzdravamo od
izraavanja miljenja.43
Osim navedenog, revizor takoer moe izdati suzdranost od miljenja i kada ne postoji
ovisan odnos definiran revizijskim kodeksom profesionalnog ponaanja ili ako postoji
problem vremenske neogranienosti poslovanja klijenta.
42
43
Ibid., str. 362.

Filipovi, I. (2009) op.cit. str. 152.
46
3.2.4. Negativno miljenje

Negativno ili nedovoljno miljenje izraava se kada je uinak neslaganja toliko znaajan i
prevladavajui za financijske izvjetaje da je revizor zakljuio da ne prikazuju istinito i fer u
svim znaajnim odrednicama financijski poloaj, rezultate poslovanja i novani tok sukladno
raunovodstvenim naelima i standardima.44 Uprava u ovom sluaju ne moe opravdati
uinke odstupanja, a ona su toliko znaajna da izvjee s rezervom ne bi bilo primjereno.
Npr. Prema naem miljenju, zbog uinaka pitanja objanjenih u prethodnim odjeljcima,
financijski izvjetaji ne prikazuju istinito i fer financijski poloaj drutva ABC po stanju
31.XII., kao ni rezultate poslovanja, ni novani tok poduzea ABC za razdoblje od 1.I. do
31.XII. sukladno Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja.45
Kada se usporeuju negativno miljenje i suzdranost od miljenja moe se zakljuiti da

suzdranost nastaje iz nedostatka saznanja s revizorove strane, dok za izraavanje negativnog
miljenja revizor treba znati da financijski izvjetaji nisu istinito prikazani. U oba sluaja,
okolnosti su veoma znaajne, tj. proimajue.
Ipak, izraavanje negativnog miljenja rijetko je u praksi jer ova vrsta izvjea ima negativne
uinke na korisnike izvjea. Menadment obino eli pozitivno miljenje i kao rezultat toga
radi potrebne promjene, te se iz tog razloga takva miljenja izdaju samo kad propadnu svi
pokuaji uvjeravanja klijenta da uskladi financijske izvjetaje.
44
45
Popovi, ., Vitezi, N. op.cit. str. 102.

Ibid.
47
3.3. Problemi i izazovi u izvjetavanju revizora

Ovaj odjeljak odnosi se na prijedloge promjena i poboljanja u revizorovom izvjetaju, a koje
je iznio Meunarodni odbor za reviziju pod nazivom Poboljanje vrijednosti revizorova
izvjetavanja istraivanje mogunosti za promjene.46 Tako se navodi slijedee:
Format i struktura standardnog revizorovog izvjea
Vezano uz format i strukturu izvjea predlae se, primjerice, izbjegavanje upotrebe
odreenih strunih rijei (kao to su fer prezentacija, materijalnost) za koje su istraivanja
pokazala da ih razliito tumae revizori i korisnici izvjea, promjenu pozicioniranja
revizorova miljenja na ono mjesto gdje e stvoriti najvei uinak za korisnike i sl.
Ostale informacije u dokumentima koji sadravaju revidirane financijske izvjetaje
Budui da je, sukladno MRevS-ima, revizor duan razmotriti i ostale informacije koje sadre
dokumenti s revidiranim financijskim izvjetajima (analize menadmenta, upravljanje
rizicima), a u izvjeu se ne navodi revizorova odgovornost za te informacije, Odbor zahtijeva
usklaenje navedenog.
Revizorovo usmjeravanje korisnika na znaajna pitanja o reviziji i revidiranim
financijskim izvjetajima
Korisnici takoer vjeruju da revizori posjeduju mnoge informacije o klijentu koje bi im mogle
biti od koristi (primjerice, znaajne raunovodstvene procjene i prosudbe kao i odabrane
raunovodstvene politike), te se stoga predlae proirenje odjeljka za isticanje pitanja u
revizorovom izvjeu za ove informacije.
Poboljan model izvjetavanja u sustavu korporativnog upravljanja: uloga onih koji su
zadueni za upravljanje u pogledu financijskog izvjetavanja i eksterne revizije
Odbor takoer stavlja naglasak na nunost postojanja efikasnog dvosmjernog procesa
komunikacije izmeu revizora i onih koji su zadueni za upravljanje. U nekim
zakonodavstvima je komunikacija revizijskog odbora i revizora zakonski odreena. Meutim,
s obzirom na to da to nije sluaj u svim zemljama, postoje potencijalne mogunosti
unaprjeenja kvalitete financijskog izvjetavanja i revizije. Nastoji se da poboljani model
46
48
korporativnog upravljanja, temeljen na efikasnoj dvosmjernoj komunikaciji i dijalogu izmeu

revizora i revizijskih odbora, postane praksa u svim zemljama.
Moe se zakljuiti da je za oekivati da e se, nakon odgovarajuih pregovora na svjetskoj
razini, navedeni standardi koji se odnose na revizorovo izvjetavanje mijenjati, premda je
rije o vrlo dugotrajnom procesu. Takoer, vei je naglasak na poboljanju kvalitete
obavljenih revizija, nego na poveanju koristi svih interesno utjecajnih skupina
korporativnog upravljanja.
3.4. Revizorsko izvjee u drugim zemljama

U ovom, posljednjem, odjeljku dana je kratka usporedba naina formiranja revizorskog
izvjea u RH s drugim zemljama.
Primjerice, kada je rije o SAD-u, takoer se navodi da naslov mora sadravati pojam
neovisan, sastoji se od tri glavna odjeljka, a to su introductory paragraph (gdje se navodi
koja financijska izvjea se revidiraju, odgovornost uprave i revizora), scope paragraph
(koji sadri opis revizije) i opinion paragraph (miljenje revizora).47
Datum koji se navodi na izvjeu ima jednako znaenje kao i kod nas, meutim kada je rije o
potpisu moe se uoiti da se navodi ime revizijskog drutva, a ne pojedinih osoba, ime se
naglaava odgovornost cijelog drutva.
Kao to se moe vidjeti na iduoj slici, hijerarhija vrsta revizorskih miljenja je relativno
slina kao i u Hrvatskoj. Miljenje s rezervom moe proizai iz neusklaenosti sa standardima
(GAAP), ogranienjem djelokruga rada (scope limitation) i slinih razloga, a ukoliko su
neusklaenosti izrazito znaajne moe se izdati negativno miljenje (adverse) ili
suzdranost od miljenja (disclaimer of opinion).
47
Whittington O.R., Pany, K. (2010): Principles of Auditing and Other Assurance Services, USA, str. 637.
49
Slika 11. Summary of Appropriate Auditors' Reports

Izvor: Whittington O.R., Pany, K. (2010): Principles of Auditing and Other Assurance Services, USA, str. 650.
Govorei o europskim zemljama, koriteni su rezultati istraivanja koje je proveo FEE na

uzorku od dvadeset i dvije drave.48 Sve drave (Austrija, Belgija, eka, Danska, Finska,
Francuska, Njemaka, Grka, Maarska, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska,
Norveka, Portugal, Rumunjska, Slovenija, panjolska, vedska, vicarska, Velika Britanija)
su ukljuile MRevS 700 u svoje nacionalne standarde, a ovdje su izdvojena neka od
odstupanja koja se javljaju u pojedinim zemljama iz uzorka.
48
Soltani, op.cit. (bilj. 2), str. 382. 385.
50
Tablica 3. Rezultati FEE-ove studije o nepridravanju zahtjeva MRevS-a 700 u

europskim zemljama
Zemlje iji revizijski standardi ne sadre
MRevS referentni
ovaj zahtjev ili smjernicu, ili je se ne
odjeljak
pridravaju
Zahtjev ili smjernica

Revizorovo izvjee treba ukljuiti
700.5
uvodni odjeljak i odjeljak o djelokrugu
panjolska
revizije
700.6
U naslovu moe biti prikladno koristiti
Sve zemlje osim Maarske, panjolske i
pojam neovisni revizor
Njemake za prijevod revizorovog izvjea na

engleski jezik
U uvodnom odjeljku revizorovo izvjee

700.9
700.10
mora sadravati navod da su financijski

izvjetaji odgovornost menadmenta, te
Danska
da je odgovornost revizora izraziti

odgovarajue miljenje
Revizorovo izvjee treba sadravati
700.25
ime lokacije, to je obino grad u kojem
Italija (poduzea u privatnom vlasnitvu)
revizor ima ured

700.30
Odjeljak za isticanje odreenog pitanja

treba ukljuiti nakon odjeljka miljenja
Irska, panjolska, Velika Britanija
Izvor: Soltani, B. (2009): Revizija: Meunarodni pristup, MATE, Zagreb, str. 383. 385.
51
4. EMPIRIJSKO ISTRAIVANJE
4.1. Definiranje i opis uzorka

U svrhu empirijskog istraivanja odabran je uzorak od 181 listanog poduzea koja su uvrtena
na Zagrebaku burzu. Osim podataka s Burze, koritena su i revizorska izvjea navedenih
poduzea i to za etiri razdoblja (2008. 2011. godine), a koja su preuzeta iz Registra
godinjih financijskih izvjetaja FINA-e. Takoer, uoi istraivanja uzorak je analiziran s
nekoliko razliitih aspekata kako bi se poblie opisao i na taj nain dolazi se do slijedeih
informacija.
Za poetak, s obzirom na podruja djelatnosti ova poduzea se mogu razliito klasificirati.
Premda Zagrebaka burza koristi neto detaljniju, ovdje je ipak koritena klasifikacija
sukladno Registru, i to na slijedei nain:49
A Poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo
B Rudarstvo i vaenje
C Preraivaka industrija
D Opskrba elektrinom energijom, plinom, parom i klimatizacija
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije
okolia
F Graevinarstvo
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla
H Prijevoz i skladitenje
I Djelatnosti pruanja smjetaja te pripreme i usluivanja hrane
J Informacije i komunikacije
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
L Poslovanje nekretninama
M Strune, znanstvene i tehnike djelatnosti
N Administrativne i pomone uslune djelatnosti
O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
P Obrazovanje
49
Podaci dostupni na http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-web ; stranica posjeena 06.03.2013.
52
Q Djelatnosti zdravstvene zatite i socijalne skrbi

R Umjetnost, zabava i rekreacija
S Ostale uslune djelatnosti
Na slijedeem grafu moemo vidjeti da nisu zastupljene sve navedene djelatnosti, ve njih 13,
te da poduzea koja se istrauju najee pripadaju preraivakoj industriji njih 28 %.
Slijede poduzea vezana uz djelatnosti pruanja smjetaja, te pripreme i usluivanja hrane
(22%), kao i poduzea koja se bave financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja
(16%). Najmanje poduzea iz uzorka (tek po 1%) kao primarnu djelatnost navodi opskrbu
vodom, poslovanje nekretninama, umjetnost, te ostale uslune djelatnosti.
Graf 1. Djelatnost poduzea iz uzorka

Izvor: Izrada autora
S obzirom na veliinu najbrojnija su velika poduzea (60%). To su, prema ZOR-u, svi oni
koji prelaze dva od tri kriterija za svrstavanje u srednje velika poduzea (zbroj aktive 130 mil.
kn; prihod 260 mil. kn; 250 zaposlenih), kao i kompanije iz financijskog sektora.50 Slijede
srednje velika poduzea (28%), te mala (12%), to moemo vidjeti i na iduem grafu.51
50
51
Pervan, I. (2012.): Materijali sa predavanja, Raunovodstveni standardi, Ekonomski fakultet Split

Podaci o veliini poduzea dostupni na http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-web ; stranica posjeena 06.03.2013.
53
Graf 2. Veliina poduzea iz uzorka

Kada je rije o vlasnitvu, poduzea su promatrana s dva aspekta. Tako moemo zakljuiti da
je 83% od svih promatranih poduzea u veinskom privatnom vlasnitvu, dok je ostatak u
veinskom vlasnitvu drave.52 Takoer, drutva su veinski domaa, tj. ako izuzmemo
dravu kao vlasnika to bi znailo da je 69% poduzea u uzorku u domaem privatnom
vlasnitvu, dok je 14% u rukama stranaca.53
Graf 3. Vlasnika struktura drutava

52
53
Podaci o vlasnitvu prikupljeni na http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-web ; stranica posjeena 22.02.2013.

Podaci o porijeklu kapitala prikupljeni na www.poslovna.hr ; stranica posjeena 25.02.2013.
54
Graf 4. Porijeklo kapitala drutava

4.2. Rezultati empirijskog istraivanja

U svrhu istraivanja postavljeno je pet hipoteza, tri glavne i tri pomone, od kojih su neke
prihvaene, a neke opovrgnute, to se moe vidjeti u nastavku rada.
H1: Financijski izvjetaji veine promatranih kotirajuih drutava pruaju realan i
objektivan prikaz njihova financijskog poloaja.
Prva hipoteza koja je postavljena u istraivanju pretpostavlja da je veina poduzea iz uzorka
dobila pozitivno miljenje o svojim financijskim izvjetajima od strane revizorskog drutva
koje je obavilo reviziju.
Za poetak, u iduoj tablici moe se vidjeti koliko zapravo postoji prikupljenih podataka o
vrstama miljenja u pojedinim razdobljima.
Za 2011. godinu prikupljeno je 167 podataka, dok za 14 poduzea nedostaju podaci o
iskazanom miljenju; u 2010. godini nedostaju podaci za 5 poduzea, u 2009. za 10 poduzea,
dok je za 2008. godinu taj broj najmanji i iznosi 4.
55
Tablica 4. Distribucija uzorka po godinama

Statistics
Miljenje revizora Miljenje revizora Miljenje revizora Miljenje revizora
2011.
N
Valid
Missing
2010.
2009.
2008.
167
176
171
177
14
10
Izvor: Izraun autora
Budui da se promatra vrsta miljenja za etiri razdoblja, prvo se mogu prikazati detaljni
izrauni za svaku godinu pojedinano, a potom je napravljena usporedba na grafu, kako bi se
donijela odluka o potvrivanju ili odbacivanju postavljene hipoteze.
Tablica koja slijedi prikazuje stanje 2011. godine. Moe se zakljuiti da je od ukupnih 167
vrsta revizorskih miljenja 125 pozitivnih, a 42 su modificirana. Vidi se da su financijski
izvjetaji veine poduzea ocijenjeni kao fer i istiniti, tj. njih 74,9%. Ostali podaci iz tablice o
broju ispitanih, te nedostajuih podataka ve su ranije objanjeni.
Tablica 5. Udjeli pozitivnog i modificiranog miljenja za promatrana poduzea 2011.
godine
Miljenje revizora 2011.

Cumulative
Frequency
Valid
Pozitivno
Modificirano
Total
Missing
System
Total
Percent
Valid Percent
Percent
125
69,1
74,9
74,9
42
23,2
25,1
100,0
167
92,3
100,0
14
7,7
181
100,0
2010. godine situacija je slina. Ponovno je veina poduzea dobilo pozitivno revizorovo
miljenje, tonije njih 138 ili 78,4%, dok ostatak od 38 ili 21,6% predstavlja udio
modificiranog miljenja, neovisno o tome je li rije o miljenju s rezervom, suzdranosti od
56
miljenja ili negativnom miljenju. Takoer, u ovoj godini najvei je udio poduzea s
pozitivnim miljenjem od sva etiri promatrana razdoblja.
godine
Cumulative
Frequency
Valid
Pozitivno
Modificirano
Total
Missing
System
Total
Percent
Valid Percent
Percent
138
76,2
78,4
78,4
38
21,0
21,6
100,0
176
97,2
100,0
2,8
181
100,0

godine
Frequency
Valid
Pozitivno
Modificirano
Total
Missing
System
Total
Percent
Valid Percent
Cumulative Percent
130
71,8
76,0
76,0
41
22,7
24,0
100,0
171
94,5
100,0
10
5,5
181
100,0
57

godine
Cumulative
Frequency
Valid
Pozitivno
Modificirano
Total
Missing
Valid Percent
Percent
128
70,7
72,3
72,3
49
27,1
27,7
100,0
177
97,8
100,0
2,2
181
100,0
System
Total
Percent
2009. i 2008. godine udio pozitivnog miljenja, takoer, je prevladavajui i to sa 76% za

2009. godinu, te sa 72,3% za posljednju promatranu godinu.
Na kraju, slijedi graf koji na jednom mjestu prikazuje sve podatke iz tablica i kojim se na jo
jedan nain moe potvrditi testiranje.
Miljenje revizora po razdobljima

160
140
120
100
80
pozitivno miljenje
60
modificirano miljenje
40
20
0
2011.
2010.
2009.
2008.
Graf 5. Usporedba vrsta miljenja revizora poduzea iz uzorka po razdobljima

58
S obzirom na sve navedeno, moe se zakljuiti da je postavljena hipoteza dokazana i da se

prihvaa.
H1a: Veina modificiranih miljenja proizlazi iz pogrenog prikazivanja u financijskim

izvjetajima, za koja je revizor pribavio dostatne i primjerene dokaze.
Testiranjem ove hipoteze nastoji se doi do zakljuka koji je najei razlog koji dovodi
revizore do toga da izdaju modificirano miljenje. Kao to je ve od ranije poznato to su
nedostatak potrebnih revizijskih dokaza, tj. ogranienje obujma ispitivanja, te pogrena
prikazivanja u financijskim izvjetajima, koja dovode do izraavanja miljenja s rezervom,
dok su razlozi sa izraavanje suzdranosti od miljenja i negativnog miljenja za potrebe ovog
testiranja svrstani pod 'Ostalo' zbog svoje slabije zastupljenosti.
Pretraivajui revizorska izvjea koja sadre miljenje s rezervom zbog revizorove
nemogunosti pribavljanja dostatnih i primjerenih dokaza moe se zakljuiti da ta
nemogunost obino nastaje zbog rotacije revizora (npr.: Rezervu izraavamo zbog injenice
da nismo prisustvovali inventuri. Takoer ovo je prva godina revizije te su poetna salda
ispitana samo do neke ograniene mjere.)54, okolnosti izvan kontrole subjekta (npr.: u
konsolidiranim financijskim izvjetajima ukljueni su procijenjeni financijski izvjetaji radne
jedinice Libije koji su sastavljeni na temelju privremenih i nepotpunih financijskih izvjetaja
iz Libije. Tijekom cijele 2011. godine u Libiji je trajao rat to je dovelo do toga da se
financijski izvjetaji radne jedinice Libije nisu mogli pripremiti)55, nepredvidivosti povrata
uloenog, sudskih sporova (Grupa je iskazala ulaganje u inozemno pridrueno drutvo
Maurovo Inenjering dooel u iznosu od 9,6 milijuna kuna, te ulaganje u drutvo Opatija
nekretnine d.o.o. u iznosu od 6,9 milijuna kuna. Provedenim revizijskim postupcima nismo se
mogli uvjeriti u nadoknadu navedenog ulaganja.)56 i sl.
Kada je rije o izvjetajima koja sadre miljenje s rezervom zbog znaajnog pogrenog
prikazivanja financijskih izvjetaja, tada je obino rije o nepotivanju nekih od standarda
54
Izvjee drutva Auditus d.o.o. za poslovnu godinu 2009. poduzea Elektropromet d.d., raspoloivo na:
55
Izvjee drutva Baker Tilly Discordia d.o.o. za poslovnu godinu 2011. poduzea Elektropromet d.d.,
raspoloivo na: http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-web, [11.03.2013.].
56
Izvjee drutva Grant Thornton revizija d.o.o. za poslovnu godinu 2010. poduzea Ingra d.d., raspoloivo na:
59
(npr.: Tijekom 2008. godine Drutvo je priznalo kao dugotrajnu materijalnu imovinu
trokove odravanja u ukupnom iznosu od 691 tisue kuna koja ne zadovoljavaju kriterije
MRS-a 16 za priznavanje imovine. Da Drutvo nije priznalo ove trokove kao dugotrajnu
materijalnu imovinu, dobit prije poreza za godinu zavrenu na dan 31. prosinac 2008. godine
te dugotrajna materijalna imovina bili bi za 691 tisuu kuna manji nego to su iskazani u
financijskim izvjeima.)57
Sada se mogu promotriti slijedee tablice kako bi se donio zakljuak o prihvaanju ili
odbacivanju postavljene hipoteze.
Iz tablice koja prikazuje stanje 2011. godine vidljivo je da najvei broj revizorskih
modificiranih izvjetaja ine miljenja s rezervom zbog pogrenog prikazivanja u financijskim
izvjetajima. Taj broj iznosi 28 od ukupna 42 modificirana miljenja, to ini 66,7%.
Slijede miljenja s rezervom zbog nedostatka dokaza s udjelom od 31%, te ostala s tek
2,4%.
Tablica 9. Razlozi koji su doveli do modifikacije revizorova miljenja 2011. godine

Razlozi modificiranog miljenja 2011.
Cumulative
Frequency
Valid
Ogranienje obujma
Percent
Valid Percent
Percent
13
7,2
31,0
31,0
28
15,5
66,7
97,6
,6
2,4
100,0
42
23,2
100,0
139
76,8
181
100,0
ispitivanja
Pogreno prikazivanje
Ostalo
Total
Missing
System
Total

57
Izvjee drutva Ernst & Young d.o.o. za poslovnu godinu 2008. poduzea Hoteli Cavtat d.o.o., dostupno na
http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-web, stranica posjeena 11.03.2013.
60
2010. godine stanje je relativno slino; ponovno su najzastupljenija miljenja s rezervom zbog
pogrenog prikazivanja, s time da je njihov udio u ovom razdoblju, promatrajui sva etiri,
najvei (71,1%).
Razlozi modificiranog miljenja 2010.
Cumulative
Frequency
Valid
Ogranienje obujma
Percent
Valid Percent
Percent
10
5,5
26,3
26,3
27
14,9
71,1
97,4
,6
2,6
100,0
38
21,0
100,0
143
79,0
181
100,0
ispitivanja
Ostalo
Total
Missing
System
Total
2009. godine miljenja s rezervom zbog pogrenog prikazivanja su takoer najbrojnija,

premda je njihov udio u ovom razdoblju najmanji te iznosi 56,1%. Slijede miljenja s
rezervom zbog nedostatka dokaza s udjelom od 41,5%, te ostala s udjelom 2,4%.
61
Vrsta modificiranog miljenja 2009.
Cumulative
Frequency
Valid
Ogranienje obujma
Percent
Valid Percent
Percent
17
9,4
41,5
41,5
23
12,7
56,1
97,6
,6
2,4
100,0
41
22,7
100,0
140
77,3
181
100,0
ispitivanja
Ostalo
Total
Missing
System
Total
U posljednjem promatranom razdoblju miljenja s rezervom zbog pogrenog prikazivanja

financijskih izvjetaja imaju veinski udio (65,3%), kao i u svim prethodnim razdobljima,
zbog ega se donosi zakljuak o prihvaanju postavljene hipoteze da veina modificiranih
miljenja proizlazi iz znaajnog pogrenog prikazivanja u financijskim izvjetajima.
Vrsta modificiranog miljenja 2008.
Cumulative
Frequency
Valid
Ogranienje obujma
Percent
Valid Percent
Percent
17
9,4
34,7
34,7
32
17,7
65,3
100,0
Total
49
27,1
100,0
132
72,9
181
100,0
ispitivanja
Missing
System
Total
Sve prethodno navedeno moe se lako zakljuiti i promatrajui idui graf.
62
Graf 6. Vrste modificiranih revizijskih miljenja o poduzeima iz uzorka po razdobljima

H1b: Postoji statistiki znaajna razlika u vrsti izraenog miljenja ovisno o tome jesu li
revizori iz skupine Velike etvorke ili iz skupine ostalih revizorskih drutava.
U svrhu ovog testiranja koristit e se Hi-kvadrat test, budui da se ispituje ovisnost izmeu
dva kvalitativna obiljeja (vrsta miljenja i pripadnost drutva koje je obavljalo reviziju
Velikoj etvorci ili ostalima).
Hipoteze se postavljaju na slijedei nain:
H0: .......... Pij = Pi * Pj, za svaki i=1,2,...,r; j=1,2,....,c
H1: .......... Pij Pi * Pj
; tj.
H0: Ne postoji ovisnost izmeu vrste izraenog revizijskog miljenja i pripadnosti revizora
skupini Velike etvorke, odnosno skupini ostalih revizorskih drutava.
H1: Postoji ovisnost izmeu vrste izraenog revizijskog miljenja i pripadnosti revizora
skupini Velike etvorke, odnosno skupini ostalih revizorskih drutava.
Budui da se ponovno ispituju sva etiri razdoblja, ponovno e se promatrati etiri tablice, na
temelju ijih podataka e se donijeti odreeni zakljuci.
63
Tablica 13. Rezultati testiranja ovisnosti vrste revizorova miljenja o njegovoj

pripadnosti skupini Velike etvorke ili "ostalima" za 2011. godinu
Chi-Square Tests
Value
Pearson Chi-Square
Continuity Correction
Likelihood Ratio
Asymp. Sig. (2-
Exact Sig. (2-
Exact Sig. (1-
sided)
sided)
sided)
,062
2,807
,094
3,717
,054
3,493
b
df
Fisher's Exact Test
,081
Linear-by-Linear
3,472
Association
N of Valid Cases
,044
,062
167
a. 0 cells (0,0%) have expected count less than 5. The minimum expected count is 12,83.
b. Computed only for a 2x2 table
Prema rezultatima iz tablice moe se vidjeti da vrijednost Hi-kvadrat testa iznosi
= 3,493,
dok je tablina vrijednost ovog testa uz signifikantnost od 5% jednaka:

tab
[,df= (r-1) (c-1)] > [ = 5%; df=1] = 3,84.
Vrijedi da je:
<
tab;
to znai da se prihvaa hipotezu H0, tj. da vrsta izdanog revizorova
miljenja ne ovisi o tome da li je revizorsko drutvo iz skupine Velike etvorke ili ne.
Budui da se testiranje moe izvriti na dva naina, u prvom primjeru bit e upotrijebljena
oba, pa se tako do istog zakljuka dolazi i ako se promotri signifikantnost ovog testa koja je
jednaka *=0,062=6,2% > * > 5% > prihvaa se hipoteza H0.
Na slian nain mogu se donijeti zakljuci i za preostala tri razdoblja.
Kada je rije o 2010. godini, iz rezultata testiranja je vidljivo da vrijednost
* iznosi 2,974,
dok je tablina vrijednost jednaka 3,84, kao i u prethodnom primjeru. Ponovno vrijedi da je
*
<
tab,
to znai da se prihvaa hipoteza H0.
64

Chi-Square Tests
Value
Pearson Chi-Square
Likelihood Ratio
Asymp. Sig. (2-
Exact Sig. (2-
Exact Sig. (1-
sided)
sided)
sided)
,085
2,328
,127
2,860
,091
2,974
b
df
Fisher's Exact Test
,111
Linear-by-Linear
2,957
Association
N of Valid Cases
,065
,086
176
Vrijednost Hi-kvadrat testa za uzorak iz 2009. godine iznosi 0,013, te uzimajui u obzir
tablinu vrijednost testa od 3,84, vrijedi da je
<
tab
> prihvaa se H0, odbacuje se H1.

Chi-Square Tests
Value
Pearson Chi-Square
Likelihood Ratio
Asymp. Sig. (2-
Exact Sig. (2-
Exact Sig. (1-
sided)
sided)
sided)
,910
,000
1,000
,013
,910
,013
b
df
Fisher's Exact Test

Linear-by-Linear
Association
N of Valid Cases
1,000
,013
,527
,910
171
65

Chi-Square Tests
Value
Pearson Chi-Square
Likelihood Ratio
Asymp. Sig. (2-
Exact Sig. (2-
Exact Sig. (1-
sided)
sided)
sided)
,139
1,678
,195
2,130
,144
2,184
b
df
Fisher's Exact Test
,148
Linear-by-Linear
2,172
Association
N of Valid Cases
,099
,141
177
I u posljednjem razdoblju ponovno se moe dokazati da se prihvaa hipoteza Ho, budui da

vrijedi:
= 2,184 ;
tab
= 3,84 >
<
tab .
Dakle, hipoteza H0 je u potpunosti prihvaena i moe se zakljuiti da ne postoji nikakva

ovisnost izmeu revizorova miljenja i pripadnosti revizorskog drutva skupini Velike
etvorke ili ostalim drutvima. Tonije, ne postoji statistiki znaajna razlika u vrsti
izraenog miljenja ovisno o tome da li je reviziju provelo drutvo iz skupine Velike etvorke
ili ne.
66
H1c: Vrsta izdanog revizorova miljenja poduzeu ovisi o tome je li ono u veinskom
privatnom ili dravnom vlasnitvu.
U svrhu ovog testiranja ponovno je koriten Hi-kvadrat test, budui da se ponovno ispituje
ovisnost izmeu dva kvalitativna obiljeja (vrsta miljenja i vlasnitvo). Cilj je donijeti
zakljuak o postojanju veze izmeu navedenih obiljeja s obzirom na eventualnu reputaciju
poduzea koja su u dravnom vlasnitvu.
Hipoteze su postavljene na slijedei nain:
H0: .......... Pij = Pi * Pj, za svaki i=1,2,...,r; j=1,2,....,c
H1: .......... Pij Pi * Pj
; tj.
H0: Izdavanje revizorova miljenja ne ovisi o tome da li je poduzee u privatnom ili dravnom
vlasnitvu.
H1: Izdavanje revizorova miljenja ovisi o tome da li je poduzee u privatnom ili dravnom
vlasnitvu.
Ponovno se ispituju podaci za sva etiri promatrana razdoblja.
Tablica 17. Rezultati testiranja ovisnosti miljenja revizora o vlasnikoj strukturi
poduzea za 2011. godinu
Chi-Square Tests
Value
Pearson Chi-Square
Likelihood Ratio
Exact Sig. (2-
Exact Sig. (1-
sided)
sided)
sided)
,473
,236
,627
,536
,464
,515
b
df
Asymp. Sig. (2-
Fisher's Exact Test
,643
Linear-by-Linear Association
,512
N of Valid Cases
167
,321
,474
a. 0 cells (,0%) have expected count less than 5. The minimum expected count is 7,54.
67
Sukladno rezultatima iz tablice moe se vidjeti da je signifikantnost testa jednaka

*=0,473=47,3% > * > 5%, to upuuje na to da se prihvaa hipoteza H0.
*
Takoer, vrijednost Hi-kvadrat testa iznosi

uz signifikantnost od 5% jednaka:
Vrijedi da je:
<
tab;
tab
= 0,515, dok je tablina vrijednost ovog testa
[,df= (r-1) (c-1)] > [ = 5%; df=1] = 3,84.
to upuuje na jednak zakljuak, tj. prihvaanje hipoteze H0 da
izdavanje revizorovog miljenja ne ovisi o vlasnitvu poduzea.

Kada je rije o 2010. godini, moe se vidjeti da signifikantnost testa iznosi *=0,415=41,5%
> * > 5%, te se ponovno prihvaa hipoteza H0.
Chi-Square Tests
Value
Pearson Chi-Square
Likelihood Ratio
Exact Sig. (2-
Exact Sig. (1-
sided)
sided)
sided)
,415
,329
,566
,700
,403
,663
b
df
Asymp. Sig. (2-
Fisher's Exact Test
,481
,659
N of Valid Cases
176
,291
,417
Slijedea tablica pokazuje rezultate testiranja za 2009. godinu. Kao to se moe vidjeti,
* iznosi 0,982=98,2%, te vrijedi da je * > 5%, to dovodi do zakljuka o prihvaanju
hipoteze H0, te odbacivanju H1.
68

Chi-Square Tests
Value
Pearson Chi-Square
Likelihood Ratio
Exact Sig. (2-
Exact Sig. (1-
sided)
sided)
sided)
,982
,000
1,000
,000
,982
,000
b
df
Asymp. Sig. (2-
Fisher's Exact Test
1,000
,000
N of Valid Cases
171
,575
,982

Chi-Square Tests
Value
Pearson Chi-Square
Likelihood Ratio
Exact Sig. (2-
Exact Sig. (1-
sided)
sided)
sided)
,285
,719
,397
1,098
,295
1,142
b
df
Asymp. Sig. (2-
Fisher's Exact Test

N of Valid Cases
,280
1,136
,197
,287
177
I u posljednjem razdoblju ponovno se moe dokazati da se prihvaa hipoteza Ho, budui da

vrijedi: *=0,285=28,5% > * > 5%.
69
Dakle, hipoteza H0 je u potpunosti prihvaena i moe se zakljuiti da ne postoji nikakva

ovisnost izmeu revizorova miljenja i vlasnike strukture revidiranih poduzea, to je i
prihvatljivo budui da revizija mora biti neovisan proces.
H2: Ne postoji statistiki znaajna razlika u vrstama miljenja kroz promatrana

razdoblja.
Cilj ovog testiranja je provjeriti da li je dolo do znaajnih promjena u iskazanom miljenju
revizora o financijskim izvjetajima istih poduzea tijekom vremena.
Kako bi se provelo ovo testiranje moe se koristiti hi-kvadrat McNemarov test budui da se
usporeuju rezultati iste grupe poduzea prije i poslije. Osim toga, moe se upotrijebiti i
Graf 5. - Usporedba vrsta miljenja revizora poduzea iz uzorka po razdobljima, koji je
prethodno koriten prilikom dokazivanja hipoteze H1.
Ve na prvi pogled iz grafa, ali i iz pripadajuih mu tablica, je vidljivo da je zastupljenost
pojedinih vrsta miljenja relativno konstantna tijekom razdoblja, ime se potvruje
postavljena hipoteza, no ipak e biti proveden McNemarov test u svrhu donoenja konanog
zakljuka.
Postavljaju se dvije hipoteze:

H0: Ne postoji statistiki znaajna razlika u vrsti izraenog revizorova miljenja kroz
promatrana razdoblja.
H1: Postoji statistiki znaajna razlika u vrsti izraenog revizorova miljenja kroz promatrana
razdoblja.
Prva tablica pokazuje rezultate usporedbe 2011. i 2010. godine. Prema rezultatima vrijedi da
empirijska signifikantnost testa iznosi *=0,200=20% > * > 5%, zbog ega se prihvaa
poetna hipoteza i donosi zakljuak da ne postoji statistiki znaajna razlika u vrsti revizorova
miljenja o financijskim izvjetajima poduzea iz uzorka za 2011. i 2010. godinu.
70
Tablica 21. Rezultati testiranja McNemarova hi-kvadrat testa za godine 2011. i 2010.
Chi-Square Tests
Exact Sig. (2Value
sided)
McNemar Test
,200
N of Valid Cases
166
a. Binomial distribution used.
Do slinog zakljuka se dolazi i promatrajui rezultate usporedbe podataka iz 2010. i 2009.

godine. Vrijedi da je *=0,572=57,2%
> * > 5%, te se ponovno prihvaa poetna
hipoteza i donosi jednak zakljuak.
Chi-Square Tests
Exact Sig. (2Value
McNemar Test
N of Valid Cases
sided)
,572
169
Posljednja usporedba se obavlja za podatke o vrsti miljenja poduzea iz uzorka iz 2009. i

2008. godine. Budui da se ponovno donosi isti zakljuak kao i u prethodnim primjerima, jer
vrijedi da je: *=0,189=18,9% > * > 5%, postavljena hipoteza se u cjelosti prihvaa te se
moe rei da ne postoji statistiki znaajna razlika u vrstama revizorova miljenja kroz
promatrana razdoblja.
71
Chi-Square Tests
Exact Sig. (2Value
sided)
McNemar Test
N of Valid Cases
,189
169
H3: Rotacija revizorskog drutva ovisi o vrsti izraenog revizorova miljenja.

Testiranjem ove hipoteze nastoji se doi do informacija o rotaciji revizora u promatranim
poduzeima, te do zakljuka je li promjena revizorskog drutva ima utjecaja na vrstu
miljenja koje je poduzee dobilo.
Temeljem ranije prikupljenih podataka izraena su tri grafa.
Graf 7. Podaci o rotaciji revizora u promatranim poduzeima za 2011. godinu

Kao to predoava prvi graf, 2011. godine ak 80% od ukupnog broja promatranih poduzea
nije promijenilo revizorsko drutvo ije usluge je koristilo i 2010. godine.
72
Kad govorimo o 2010. godini moe se vidjeti da je situacija slina; udio drutava koja nisu
izvrila rotaciju je ponovno prevladavajui i iznosi 81%

Takoer, i 2009. udio drutava koja nisu promijenila revizorsko drutvo u odnosu na 2008.
godinu je veinski iznosi 83%.

73
Zakljuak o tome da li rotacija revizora ovisi o vrsti izdanog miljenja donijet e se na temelju
slijedeih tablica.
U prvoj tablici usporeuju se drutva koja su obavila rotaciju revizora 2011. godine te vrste
miljenja koje su dobili u prethodnom razdoblju od prethodnog revizora. Moe se vidjeti da,
od ukupno 21 poduzea koje je obavilo rotaciju, njih 14 je dobilo pozitivno revizorovo
miljenje u prethodnom razdoblju, zbog ega se zakljuuje da rotacija u ovom sluaju ne ovisi
o vrsti miljenja, te da su razlozi neke druge prirode.
Tablica 24. Odnos izmeu rotacije revizora 2011. godine i vrste revizorova miljenja
2010. godine poduzea iz uzorka
Miljenje revizora 2010. * Rotacija 2011. Crosstabulation
Count
Rotacija 2011.
DA
Pozitivno
Modificirano
Total
NE
Total
14
117
131
28
35
21
145
166
Slino vrijedi i za idue promatrano razdoblje. Moe se vidjeti da, od ukupno 30 poduzea
koja su promijenila revizora 2010. godine, njih 20 je dobilo pozitivno miljenje od prethodnog
revizora.
Count
Rotacija 2010.
DA
Total
NE
Total
Pozitivno
20
108
128
Modificirano
10
31
41
30
139
169
74
Kako se i za posljednje promatrano razdoblje zakljuuje da veina poduzea koja su

promijenila revizora u iduoj godini nisu to napravila zbog dobivenog modificiranog
miljenja, moe se rei da rotacija revizora ne ovisi nuno o vrsti revizorova miljenja.
Count
Rotacija 2009.
DA
Pozitivno
Modificirano
Total
NE
Total
12
109
121
40
48
20
149
169
75
5. ZAKLJUAK
Potreba za provoenjem revizije u dananjim, suvremenim, trinim uvjetima, kao to je ve
objanjeno na poetku rada, je velika. Revizija znaajno pridonosi procesu komunikacije
raunovodstvenih informacija na nain da procjenjuje kvalitetu tih informacija prije njihove
uporabe od strane korisnika. Budui da su korisnici, od internih, kao to su menadment,
zaposlenici, dioniari, pa do eksternih, poput kreditnih institucija, vlade, dobavljaa i
analitiara, mnogobrojni, te koriste spomenute informacije pri donoenju bitnih poslovnih,
investicijskih, financijskih i ostalih odluka, proizlazi
velik znaaj i nunost provoenja
revizijskog procesa.
Ovim radom nastojala se ispitati kvaliteta financijskih izvjetaja 181 poduzea ije dionice
kotiraju na Zagrebakoj burzi, pri emu se dolo do zakljuka da veina drutava prikazuje u
svojim izvjetajima realan i objektivan financijski poloaj. Kako su u Registru godinjih
financijskih izvjetaja bili dostupni podaci za etiri razdoblja ( 2008. 2011. godine), ista
hipoteza se testirala za sve etiri godine i uvijek se dolazilo do istog zakljuka da je veina
poduzea ( u prosjeku njih 71,95% ) dobila pozitivno revizijsko miljenje.
Osim toga, razmatralo se i koji su najei razlozi koji dovode do izraavanja modificiranog
revizorova miljenja, ime se dolo do zakljuka da je to u veini sluajeva pogreno
prikazivanje, tj. najee nedosljedna primjena nekog od standarda.
Ispitivale su se i odreene ovisnosti izmeu prikupljenih podataka, npr. da vrsta izdanog
miljenja ovisi o vlasnitvu poduzea, to je odbaeno, ili o tome da revizorsko drutvo
pripada skupini Velike etvorke, to je takoer odbaeno. Time se samo potvrdila neovisnost
revizije kao discipline.
Kao posljednja, testirala se hipoteza da rotacija revizora ovisi o vrsti miljenja koje je
poduzee dobilo. Za poetak su se sva poduzea podijelila na ona koja su promijenila revizora
iz prethodnog razdoblja i ona koja nisu, te se moglo zakljuiti da veina poduzea nije izvrilo
rotaciju. Usporeujui podatke o vrsti miljenja dolo se do zakljuka da je vie od polovice
poduzea koja su promijenila revizorsko drutvo u prethodnom razdoblju od tog istog drutva
ipak dobili pozitivno miljenje. Time je odbaena postavljena hipoteza. Na alost, trenutno
nisu bili dostupni podaci o razlozima rotacije, a budui da je odbaen razlog koji se smatrao
76
najvie moguim, ovdje se ostavlja prostora za neke eventualne smjerove buduih

istraivanja.
Osim toga, i ostatak rezultata istraivanja moe posluiti kao temelj nekim buduim slinim
istraivanjima, s obzirom na to da su prikupljeni podaci za etiri uzastopna razdoblja zbog
ega se mogu obavljati neke dodatne usporedbe i izraunati odreeni pokazatelji, to nije
obuhvaeno ovim radom.
77
SAETAK
S obzirom na to da se informacije sadrane u financijskim izvjetajima poduzea potrauju od
strane brojnih korisnika, koji ih smatraju izrazito znaajnima, javlja se i potreba za provjerom
njihove potpunosti i istinitosti. Taj vaan zadatak ima revizija koja, kao neovisna i nepristrana
disciplina, na godinjoj razini donosi zakljuak o navedenim informacijama.
Rad se sastoji od pet dijelova. Prva dva dijela, nakon uvodnog, detaljno teorijski razrauju
itav revizijski proces po fazama, posebno stavljajui naglasak na razliite vrste miljenja
koje revizor moe izraziti. U empirijskom dijelu rada analiziraju se revizorska izvjea 181
listanog poduzea za etiri uzastopna razdoblja te se, na temelju prikupljenih podataka,
testiraju postavljene hipoteze. Dolazi se do zakljuka da veina poduzea iz uzorka istinito i
fer prikazuju svoj financijski poloaj, ime je potvrena prva i najznaajnija hipoteza o
kvaliteti financijskih izvjetaja poduzea iz uzorka. Osim toga, zakljuuje se i da veina
modificiranih miljenja proizlazi iz znaajnog pogrenog prikazivanja, da vrsta izraenog
miljenja ne ovisi o vlasnitvu poduzea ni o vrsti revizorskog drutva, te da poduzea
obavljaju rotaciju revizora iz nekog drugog razloga, ali ne zbog vrste miljenja koje su dobili.
Kljune rijei: financijski izvjetaji, proces revizije, revizorovo miljenje
78
SUMMARY
Information contained in the financial reports are usually demanded by many users, who
consider them very significant, so there is a need to verify their completeness and accuracy.
This important task belongs to audit, an independent and impartial discipline, which annually
brings conclusion about above information.
This study consists of five chapters. The first two chapters, after introduction, analyse
auditing process by stages, with a special focus on the different types of audit opinions. In
empirical part of study audit reports of 181 listed companies covering four years are analized,
and based on colected data stated hypotheses are tested.
Results of the hypothesis testing indicate that the greatest number of the companies in the
sample show their financial position in a true and fair way. Also, it is concluded that the
majority of modified opinions came out of important misstatements, that kind of expressed
opinion does not depend on the property of the company or the type of audit company, and
that companies do the rotation of auditors for some other reason, but not because of the kind
of opinion they got.
Key words: financial reports, auditing process, auditors' opinion
79
LITERATURA
1. Brekalo, F. (2007): Revizija financijskih izvjetaja, Zgombi & Partneri
nakladnitvo i informatika d.o.o., Zagreb.
2. ondi, B. (2011): Analiza poslovanja revizorskih drutava, diplomski rad,
Ekonomski fakultet, Split.
3. ular, M. (2012): Revizija materijali s vjebi, Ekonomski fakultet, Split.
4. Filipovi, I. (2009): Revizija, Sinergija nakladnitvo d.o.o., Zagreb.
5. Meunarodni
revizijski
standardi
(2009),
[Internet],
raspoloivo
na:
http://www.revizorska-komora.hr/.
6. Pervan, I. (2012): Raunovodstveni standardi materijali s predavanja, Ekonomski
fakultet, Split.
7. Pivac, S. (2010): Statistike metode materijali s predavanja i vjebi, Ekonomski
fakultet, Split.
8. Popovi, ., Vitezi, N. (2009): Revizija i analiza instrumenti uspjenog donoenja
poslovnih odluka, HZFRD, Zagreb.
9. Rozga, A. (2006): Statistika za ekonomiste, Ekonomski fakultet, Split.
10. Soltani, B. (2009): Revizija: Meunarodni pristup, MATE d.o.o., Zagreb.
11. Tuek, B. (2001): Revizija instrument poslovnog odluivanja, Poslovno savjetovanje
d.o.o., Zagreb.
12. Tuek, B., ager, L. (2006): Revizija, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih
djelatnika (HZRFD), Zagreb.
13. Vujevi, I. (2003): Revizija, Ekonomski fakultet, Split.
14. Vuko, T. (2012): Revizija materijali s predavanja, Ekonomski fakultet, Split
15. Whittington, O.R., Pany, K. (2010.): Principles of Auditing and Other Assurance
Services, USA.
16. Zlomisli, I. (2012.): Karakteristike revizijskih drutava i vrste revizijskih izvjea,
diplomski rad, Ekonomski fakultet, Split.
17. ager, L., Sever Mali, S. (2012): Izvjee neovisnog revizora o financijskim
izvjetajima, Raunovodstvo i financije, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih
djelatnika (HZFRD), Zagreb, LVIII (III), str. 60-70.
80
Internet stranice:
18. http://rgfi.fina.hr/
19. www.poslovna.hr
20. http://www.revizorska-komora.hr/
81
POPIS TABLICA
Tablica 1. Hijerarhija pouzdanosti revizijskih dokaza ............................................................. 34
Tablica 2. Pregled najznaajnijih standarda koji obrauju problematiku revizorovog ............ 39
Tablica 3. Rezultati FEE-ove studije o nepridravanju zahtjeva MRevS-a 700 u europskim
zemljama .................................................................................................................................. 51
Tablica 4. Distribucija uzorka po godinama ............................................................................ 56
Tablica 5. Udjeli pozitivnog i modificiranog miljenja za promatrana poduzea 2011. godine
.................................................................................................................................................. 56
.................................................................................................................................................. 57
.................................................................................................................................................. 57
.................................................................................................................................................. 58
Tablica 9. Razlozi koji su doveli do modifikacije revizorova miljenja 2011. godine ............ 60
Tablica 10. Razlozi koji su doveli do modifikacije revizorova miljenja 2010. godine .......... 61
Tablica 13. Rezultati testiranja ovisnosti vrste revizorova miljenja o njegovoj pripadnosti
skupini Velike etvorke ili "ostalima" za 2011. godinu ........................................................... 64
Tablica 17. Rezultati testiranja ovisnosti miljenja revizora o vlasnikoj strukturi poduzea za
2011. godinu ............................................................................................................................. 67
2010. godinu ............................................................................................................................. 68
82
2009. godinu ............................................................................................................................. 69
2008. godinu ............................................................................................................................. 69
Tablica 21. Rezultati testiranja McNemarova hi-kvadrat testa za godine 2011. i 2010. ......... 71
Tablica 24. Odnos izmeu rotacije revizora 2011. godine i vrste revizorova miljenja 2010.
godine poduzea iz uzorka ....................................................................................................... 74
POPIS SLIKA
Slika 1. Temeljne faze procesa revizije financijskih izvjetaja .................................................. 8
Slika 2. Stranke koje potrauju informacije iz financijskih izvjetaja ....................................... 9
Slika 3. Povezanost izjava menadmenta, revizijskih ciljeva i revizijskih dokaza ........... Error!
Bookmark not defined.
Slika 4. Procjena znaajnosti u procesu revizije financijskih izvjetaja .................................. 23
Slika 5. Povezanosti revizijskih rizika - kvalitativni pristup .................................................... 26
Slika 6. Revizorov pristup upoznavanju i ocjeni sustava internih kontrola u procesu revizije
financijskih izvjetaja ............................................................................................................... 29
Slika 7. Vremenski okvir za planiranje i provoenje testova kontrole i dokaznih testova u
reviziji financijskih izvjetaja poslovnog subjekta "X" ........................................................... 31
Slika 8. Kvaliteta revizijskih dokaza ........................................................................................ 32
Slika 9. Povezanost revizijskih postupaka, revizijskih dokaza i revizijskih ciljeva................. 35
Slika 10. Razdoblje koje se odnosi na naknadne dogaaje ...................................................... 37
83
Slika 11. Summary of Appropriate Auditors' Reports ............................................................. 50
POPIS GRAFOVA
Graf 1. Djelatnost poduzea iz uzorka ..................................................................................... 53
Graf 2. Veliina poduzea iz uzorka ........................................................................................ 54
Graf 3. Vlasnika struktura drutava ........................................................................................ 54
Graf 4. Porijeklo kapitala drutava ........................................................................................... 55
Graf 5. Usporedba vrsta miljenja revizora poduzea iz uzorka po razdobljima ..................... 58
Graf 6. Vrste modificiranih revizijskih miljenja o poduzeima iz uzorka po razdobljima .... 63
Graf 7. Podaci o rotaciji revizora u promatranim poduzeima za 2011. godinu ...................... 72
84

Formiranje Revizorova Mišljenja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Formiranje Revizorova Mišljenja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U SPLITU

FORMIRANJE REVIZOROVA MILJENJA I

Dr. sc. Tina Vuko

Split, srpanj, 2013.

2. PROCES REVIZIJE FINANCIJSKIH IZVJETAJA ............................... 8

3. IZVJEE NEOVISNOG REVIZORA O FINANCIJSKIM

3.3. Problemi i izazovi u izvjetavanju revizora ......................................................... 48

4. EMPIRIJSKO ISTRAIVANJE ................................................................. 52

Takoer, utvrivanje realnog financijskog stanja i poloaja svakog poduzea pojedinano,

1.2. Istraivake hipoteze i ciljevi

1.3. Metode istraivanja

1.4. Struktura diplomskog rada

2. PROCES REVIZIJE FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Slika 1. Temeljne faze procesa revizije financijskih izvjetaja

2.1. Potranja za revizijskim uslugama

Slika 2. Stranke koje potrauju informacije iz financijskih izvjetaja

Najznaajniji od svih korisnika su svakako dioniari, odnosno investitori. Oni su esto

poduzea za stjecanje dodatnih osobnih koristi ili manipulirati s evidentnim zaradama da

Vujevi, I. (2003): Revizija, Ekonomski fakultet, Split, str. 10. 11.

prisutnost eksternog revizora koji treba pruiti uvjerenje o visokoj kvaliteti

2.2. Naela i standardi revizije

Ibid., str. 49.

MRevS 260 Komuniciranje s onima koji su zadueni za upravljanje,

MRevS 620 Koritenje radom revizorovog eksperta.

naelo odgovornosti odnosi se na obvezu revizora da utvrdi odgovornost za nastale

2.3. Revizijski ciljevi

Ibid., str. 107.

Ibid., str. 109.

Slika 3. Povezanost izjava menadmenta, revizijskih ciljeva i revizijskih dokaza

2.4. Preliminarne aktivnosti i preuzimanje obveze obavljanja revizije

MRevS 210 Uvjeti preuzimanja obveze, raspoloivo na: http://www.revizorska-komora.hr/, [20.06.2013.].

Posljednja preliminarna aktivnost, ali ne i manje znaajna, odnosi se na odabir revizijskog

2.5. Upoznavanje poslovanja klijenta i planiranje revizije

Tuek, B. ager, L. (2006) op.cit., str. 168. 169.

svrha i cilj menadmenta obratiti pozornost na kratkorone i dugorone ciljeve

Ibid., str. 168.

Horizontalna analiza temelji se na komparativnim financijskim izvjetajima koji

2.6. Procjena znaajnosti i rizika revizije

Tuek, B. ager, L. (2006) op.cit., str. 171.

Slika 4. Procjena znaajnosti u procesu revizije financijskih izvjetaja

Ibid., str. 176. 177.

Bitno je naglasiti i da se preliminarna procjena znaajnosti redovito preispituje i mijenja kao

Posljednja tri koraka vezana su uz procjenu prikupljenih revizijskih dokaza, a odnose se na

S druge strane, kvalitativni pristup u razmatranju povezanosti revizijskih rizika prikazuje

Slika 5. Povezanosti revizijskih rizika - kvalitativni pristup

Iz slike se moe zakljuiti da postoji obrnuto proporcionalna povezanost izmeu kontrolnog i

2.7. Utvrivanje preliminarne strategije revizije

Vano je napomenuti i da prethodna procjena kontrolnog rizika utjee na odluke o opsegu

Prva od dvije spomenute preliminarne strategije, strategija dokaznih postupaka,

2.8. Utvrivanje i ocjena sustava internih kontrola klijenta

Ibid., str. 195.

Ibid., str. 196. - 197.

Slika 6. Revizorov pristup upoznavanju i ocjeni sustava internih kontrola u

2.9. Provedba dokaznih testova

Ibid., str. 206.

Slika 7. Vremenski okvir za planiranje i provoenje testova kontrole i dokaznih testova

2.10. Revizijski dokazi i radna dokumentacija revizora

Slika 8. Kvaliteta revizijskih dokaza

Iz slike je vidljivo da znaajnost revizijskih dokaza zahtijeva da su relevantni cilju koji se

konfirmiranje potraivanja komunicirajui s dunicima;

Tablica 1. Hijerarhija pouzdanosti revizijskih dokaza

Vrsta revizijskih dokaza

Dokazi dobiveni ispitivanjem evidencija ili