3 Pojam I Vrste Financiranja

Predavanja za kolegij Kreditna analiza'
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
3. POGLAVLJE: Pojam i vrste financiranja

Sadraj poglavlja:
3. Pojam i vrste financiranja
42
3.1. Krediti privredi i krediti stanovnitvu u Hrvatskoj
47
3.2. Financiranje malog poduzetnitva u Hrvatskoj
53
3.3. Zadaci pojam i vrste financiranja
59
_____________________________________________________________________41
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________

Odluke o financijskim resursima
spadaju u skupinu iznimno vanih odluka
financijskih managera. Prilikom nabavljanja sredstava na tritu izbor sredstava ovisit

e o raspoloivosti sredstava i njihove cijene, trenutne financijske pozicije i
kredibilnosti, stava menadera prema riziku i izabrane financijske strategije.52
Financijska strategija odnosi se na odluke o tome koliko financijskih sredstava je
potrebno, kada, na koji rok, gdje ih pribaviti te kako upravljati tim procesom.
Izvori financiranja mogu se podijeli prema roku raspoloivosti, prema vlasnitvu te

prema porijeklu.
Prema roku raspoloivosti izvora, financiranje se dijeli na:53
Kratkorono financiranje: izvori kratko traju i raspoloivi su u vremenu do

jedne godine. Koristi se za financiranje ulaganja u kratkotrajnu imovinu
(obrtna sredstva).
Dugorono financiranje: izvori dugo traju i raspoloivi su vie od jedne

godina.
Prema vlasnitvu izvori financiranja mogu biti:54

Vlastiti izvori (dioniki kapital, partnerski ulozi) kod kojih ne postoji obveza
vraanja te nemaju rok dospijea. Koriste se za ulaganje sredstva u
poslovanje privrednog subjekta na neodreeno vrijeme.
Tui izvori (sve vrste kratkoronih i dugoronih obveza, dugovi) koji se moraju
vratiti vjerovnicima u odreenom roku, a koriste se za financiranje
kratkoronih i dugoronih ulaganja.
Prema porijeklu izvori financiranja se dijele na:55

Unutarnje (interne) izvore koje je stvorilo samo poduzee (amortizacija,

zadrani dobitak, priuve).
52
Vidui Lj., 2004., Financijski menadment, RriF, Zagreb

Van Horne, J. C., 1993., Financijsko upravljanje i politika: Financijski menedment, MATE , Zagreb;
Markovi I., 2000, Financiranje: teorija i praksa financiranja trgovakih drutava, RriF plus, Zagreb
54
Orsag S., 1997, Financiranje emisijom vrijednosnih papira, RIFIN, Zagreb; Markovi I., 2000,
Financiranje: teorija i praksa financiranja trgovakih drutava, RriF plus, Zagreb; Vidui Lj., 2004.,
Financijski menadment, RriF, Zagreb
55
Orsag S., 1997, Financiranje emisijom vrijednosnih papira, RIFIN, Zagreb; Markovi I., 2000,
Financiranje: teorija i praksa financiranja trgovakih drutava, RriF plus, Zagreb
53
_____________________________________________________________________42
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Vanjske (eksterne) izvore koje financijski menadment priskrbljuje izvana,

emisijom
kratkoronih
dugoronih
vrijednosnih
papira,
uzimanjem
kratkoronih i dugoronih kredita itd.
Kratkorono financiranje
Podruje kratkoronih financija odnosi se na menadment obrtnog kapitala pri
emu se razlikuje bruto (kratkotrajna movina) i neto obrtni kapital (razlika izmeu
kratkotrajne imovine i kratkoronih obveza).. Osnovna pitanja na koja treba odgovoriti
menadment obrtnog kapitala su: kolika trebaju biti ulaganja u kratkotrajnu imovinu i
kakav je karakter kratkoronih izvora financiranja.
Izvori kratkoronog financiranja:

Vremenska razgranienja
Trgovaki krediti
Osigurani kratkoroni krediti
Neosigurani kratkoroni krediti
Vremenska razgranienja
Vremenska razgranienja kao kratkoroni izvor financiranja rezultat su kontinuiranog
odvijanja poslovanja koritenja resursa svakodnevno, uz plaanje usluga i
podmirivanje
obveza
odreenim
vremenskim
razdobljima.
Najuobiajenija
vremenska razgranienja su plae i porezi.

Trgovaki krediti
Trgovaki kredit kao kratkoroni izvor financiranja je kredit to ga dobavljai
odobravaju kupcima isporuujui im robu uz mogunost naknadnog plaanja unutar
odobrenog razdoblja. Ovo je i glavni izvor kratkoronog financiranja u razvijenim
trinim gospodarstvima.
Osigurani kratkoroni krediti
Kratkorono osigurano financiranje koristi se za financiranje kratkoronih ulaganja,
posebice poveanih kratkoronih potraivanja od kupaca i sezonskih zaliha te
_____________________________________________________________________43
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
prilagoavanja u razdobljima neizvjesnosti.56 Da bi odobrile kredit, kreditne institucije

trae osiguranje koje e za njih smanjiti rizika gubitka.
Najei osigurani kratkoroni krediti su:
Kredit na temelju zaloga vrijednosnica

Kredit koji banka odobrava klijentu na temelju zaloga vrijednosnica iz
njegova portfelja koji mogu initi kako kratkorone (komercijalni zapisi,
blagajniki zapisi, depozitni certifikati i sl.), tako i dugorone vrijednosnice
iako mnogo rjee (dionice, obveznice i sl.)57
Kredit na temelju zaloga potraivanja

Kod
ovog
kredita
zajmoprimac
dostavlja
zajmodavcu
raspored
potraivanja, fakturu te potpisuje sporazum o osiguranju kredita. U ocjeni

zahtjeva
za
dodjelu
kredita,
zajmodavac
analizirati
kvalitetu
potraivanja poduzea da bi odredio iznos kredita. to je via kvaliteta

potraivanja koju poduzee odrava, vii je postotak koji je zajmodavac
voljan odobriti u odnosu na zaloena potraivanja.58
Faktoring potraivanja
Podrazumijeva prodaju potraivanja faktoru. Faktor moe biti banka,
specijalizirana faktor podrunica ili klasina institucija faktora. Poslovi koje
oni obavljaju mogu biti slijedei: preuzimanje odgovornosti naplate
potraivanja od dunika, upravljanje potraivanjima i kreditna funkcija.
Kreditna funkcija se realizira u sluaju kada faktor daje klijentu avans prije
naplate potraivanja od dunika.
Kredit na temelju zaliha

Odobrava se na temelju kvalitete zaliha. Zajmodavac odreuje postotak,
ovisno o kvaliteti, koji e se odobriti od trine vrijednosti kolaterala.
Neosigurani kratkoroni krediti

Neosigurani kratkoroni krediti su krediti koje zajmodavci odobravaju na temelju
kreditne sposobnosti klijenta, a bez traenja osiguranja kredita.
To su:
Kredit na principu tekueg rauna ili kontokorentni kredit
56
Van Horne, J. C., 1993., Financijsko upravljanje i politika: Financijski menedment, MATE , Zagreb
Vidui Lj., 2004., Financijski menadment, RriF, Zagreb
58
Van Horne, J. C., 1993., Financijsko upravljanje i politika: Financijski menedment, MATE , Zagreb
57
_____________________________________________________________________44
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Banka odobrava klijentu sredstva na tekui raun do ugovorenog iznosa i

roka radi odravanje tekue solventnosti. Kredit se ne isplauje u gotovom
novcu, ve se odobrava na tekuem raunu. Poduzea u Hrvatskoj
posluju preko iro rauna, a ne tekuih rauna te umjesto kontokorentnog
kredita koriste okvirni kredit. To je kredit koji moe odobriti banka svojem
deponentu za plaanje dospjelih obveza s njegovog iro rauna, do visine
odobrenog okvirnog kredita. Ovi krediti donose bankama znaajne
prihode.59
Kreditna linija
Kratkoroni kredit bez pokria koji se odobrava na temelju kreditne
sposobnosti i boniteta poduzea. To je zapravo dogovor izmeu banke i
komitenta, koji odreuje maksimalni iznos neosiguranog kredita koji banka
dozvoljava klijentu za dugovanje u bilo koje vrijeme. Ovaj kredit ne
predstavlja zakonsku obvezu banke da ga produi u sluaju da se pogora
kreditna sposobnost dunika.
Revolving kredit
Garantirana kreditna linija koja predstavlja zakonsku obveza banke da
produlji kredit do maksimalno ugovorenog iznosa za utvreno vremensko
razdoblje. Dok je obveza na snazi banka mora produljiti kredit kad god to
zajmoprimac eli, ali ukupne posudbe ne smiju premaiti maksimalno
odreeni iznos.
Transakcijski kredit
Kredit koji banka odobrava klijentu za obavljanje odreenog posla. Po
njegovom zavretku i naplati zajmoprimac otplauje ovaj kredit.
Dugorono financiranje
Osnovni oblici kreditnog dugoronog financiranja poduzea su emisija obveznica,

krediti na obronu otplatu i leasing.
U tablici 1. su dane razlike izmeu kreditnog i vlasnikog financiranja.
59
Markovi I., 2000, Financiranje: teorija i praksa financiranja trgovakih drutava, RriF plus, Zagreb
_____________________________________________________________________45
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Tablica 1. : Razlike izmeu kreditnog i vlasnikog financiranja

Karakteristika
Kreditni izvori
Dionika glavnica
Kontrola
Odredbe ugovora o
Pravo glasa
obveznicama/
kreditnog ugovora
Troak izvora
Kamate
Dividenda
Porezni tretman troka
Kamate su troak
Divdende nisu troak poslovanja-
poslovanja i
isplauju se iz dobitka nakon
porezno odbitna
obrauna poreza
stavka
Posljedice
neplaanja Bankrot
Nema zakonskih posljedica
troka
Izvor: Vidui Lj., 2004., Financijski menadment, RriF, Zagreb
Financiranje emisijom obveznica
Obveznice su pismene isprave kojima se njihov izdavatelj obvezuje da e vlasniku
obveznice isplatiti dinamikom naznaenom u obveznici iznose novanih sredstava
naznaenih u obveznici.60 Postoje razliite vrste obveznica. Meu klasine obveznice
ubrajamo dravne, municipalne, hipotekarne, korporacijske te obveznice financijskih
institucija.
Financiranje dugoronim kreditima
Kredit predstavlja ustupanje odreene svote novanih sredstava od strane
financijske organizacije (banke i dr.) kao kreditora (vjerovnika, zajmodavca) nekoj
osobi (debitoru, duniku, zajmoprimcu), uz obvezu da mu ih ovaj vrati u odreenom
roku i plati pripadajuu naknadu kamatu. Za investicije u realnu imovinu poduzea
uzimaju dugorone kredite na obronu otplatu. Ovi krediti vaan su izvor financiranja
za sva poduzea, a posebno za mala.
Leasing
Leasing je specifian posao koji ovisno o ugovornim odredbama moe poprimiti
obiljeja najma (operativni leasing) ili pak kupoprodaje (financijski leasing). Ugovor o
leasingu omoguuje korisniku leasinga da neku opremu ili nekretninu ne kupi, ve da
60
Orsag S., 1997, Financiranje emisijom vrijednosnih papira, RIFIN, Zagreb
_____________________________________________________________________46
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
je uz mjesenu naknadu dobije na privremenu uporabu, za vrijeme koliko mu je

potrebna. Razlikujemo financijski i operativni leasing.
Financijski leasing je vrlo slian kupnji na kredit. No, kod kupoprodaje vlasnitvo nad
predmetom kupnje prelazi od prodavatelja na kupca u trenutku isporuke, dotle kod
financijskog leasinga pravno vlasnitvo prelazi na korisnika leasinga tek na kraju
trajanja leasinga.Tijekom trajanja ugovora davatelj leasinga je pravni vlasnik
predmeta leasinga. Korisnik leasinga je ekonomski vlasnik odnosno on snosi sve
financijske i materijalne rizike ukljuujui i rizik oteenja ili potpunog unitenja
predmeta leasinga .
Operativni (poslovni) leasing ima obiljeja klasinog najma, te davatelj leasinga
ostaje vlasnikom predmeta leasinga i nakon isteka ugovora o leasingu. Vano
obiljeje lei u tome da otplate to proizlaze iz ugovora o najmu nisu dovoljne da
pokriju ukupne trokove stjecanja leasinga, i ugovor o najmu se sklapa na krae
razdoblje nego to je oekivani vijek trajanja opreme, pa se od najmodavca oekuje
da pokrije trokove na nain daljnjeg leasinga opreme ili prodaje opreme nakon
isteka najma.
3.1. Krediti privredi i krediti stanovnitvu u Hrvatskoj

Osobna potronja u Hrvatskoj raste bre od GDP i tako vue ukupan rast. U prva tri
mjeseca 2002. godine realno je poveana 6% u odnosu na isto razdoblje 2001. i
najvie je pridonijela visokom rastu GDP 2.6%.
Potrona definicija bruto drutvenog proizvoda ukljuuje:

Potronja drave
Osobna potronja odnosno potronja kuanstava
Investicije
Razlika izvoza i uzoza
30.06.2004. ukupni krediti banaka iznosili su 126 milijardi kuna.

U 2004. ukupni krediti banaka iznosili su 141 milijardu kuna. Zamjetan je pad kredita
privredi u odnosu na isto razdoblje prethodne 2003. godine, pali su s 57 na 53
milijarde kuna.
_____________________________________________________________________47
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Kreditiranje stanovnitva bankama je najvanija aktivnost koja stalno raste na kraju

drugog kvartala 2004. iznosili su 52 milijarde kuna.
Veliki porast u odobrenim kreditima utjecao je na porast inozemnog duga.
U tablici 2. nalaze se podaci za GDP i inozemni dug za Hrvatsku za razdoblje od

2000. do 2004. godine
Tablica 2. GDP i inozemni dug 2000. 2004. godina
Godina
2000.
GDP, mil.EUR GDP po glavi,

(tekue cijene) EUR
19976
4560
Inozemni dug,
mil EUR
12109
% duga u GDP
60,6
2001.
22177
4998
13458
60,7
2002.
24220
5451
15055
62,2
2003.
25526
5747
19811
77,6
2004.
2629
6220
22675
82,1
U tablici 3. nalaze se ukupno odobreni krediti (u 000 kn) u Hrvatskoj za neke banke u
Hrvatskoj za razdoblje od 2000. do 2004. godine te postotak promjene kroz godine.
Tablica 3. Ukupno odobreni krediti (u 000 kn) u Hrvatskoj za odabrane banke, 2000.
2004. godina
Banka
2000.
2001.
% promjene*
ZABA
15.470.922
16.421.588
6.14%
PBZ
10.273.085
13.209.000
28.58%
RBA
2.721.864
5.544.370
103.7%
HAAB
2.935.049
4.878.538
66.22%
Slavonska
1.962.556
2.426.233
23.63%
* 2001 u odnosu na 2000
_____________________________________________________________________48
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
nastavak tablice 3.
Banka
2002.
% promjene*
ZABA
22.245.283
35.46%
PBZ
18.620.000
40.96%
RBA
8.797.062
58.67%
HAAB
8.542.600
75.11%
Slavonska
3.164.733
30.43%
* 2002 u odnosu na 2001
Banka
nastavak tablice 3.
2003.
ZABA
%
promjene*
27.170.000 22.14%
PBZ
22.695.000 21.89%
RBA
9.866.395
HAAB
11.836.152 38.55%
Slavonska
3.988.175
12.16%
26.02%
* 2003 u odnosu na 2002
nastavak tablice 3.
Banka
2004.
% promjene*
ZABA
31.690.000
15.83%
PBZ
24.457.647
8.34%
RBA
13.220.843
34.05%
HAAB
13.831.779
16.64%
Slavonska
4.737.161
19.30%
* 2004 u odnosu na 2003

_____________________________________________________________________49
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
U tablici 4. nalaze se odobreni krediti privredi u Hrvatskoj za neke banke u Hrvatskoj

za razdoblje od 2000. do 2004. godine te postotak promjene kroz godine.
Tablica 4. Odobreni krediti (u 000 kn) privredi u Hrvatskoj za odabrane banke, 2000.
2004. godina
Banka
2000.
2001.
% promjene*
ZABA
8.534.468
8.847.928
3.67%
PBZ
6.563.250
8.280.000
26.16%
RBA
1.352.047
2.684.534
98.55%
HAAB
2.258.030
3.845.458
70.30%
Slavonska
1.637.582
1.902.470
16%
* 2001 u odnosu na 2000

Banka
nastavak tablice 4.
2002.
% promjene*
ZABA
11.765.087
32.97%
PBZ
10.308.000
24.49%
RBA
4.164.123
55.12%
HAAB
6.021.399
56.58%
Slavonska
2.027.037
6.54%
* 2002 u odnosu na 2001
ZABA
nastavak tablice 4.
2003.
%
promjene*
13.270.000 12.79%
PBZ
8.712.000
-15.48%
RBA
4.055.527
-2.61%
HAAB
5.982.797
-0.64%
Slavonska
1.942.207
-4.18%
Banka
* 2003 u odnosu na 2002

_____________________________________________________________________50
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Banka
nastavak tablice 4.
2004.
% promjene*
ZABA
14.456.000
8.94%
PBZ
8.956.727
2.80%
RBA
5.154.261
27.16%
HAAB
6.702.107
11.11%
Slavonska
2.163.282
11.38%
* 2004 u odnosu na 2003

U tablici 5. nalaze se odobreni krediti stanovnitvu u Hrvatskoj za neke banke u
Hrvatskoj za razdoblje od 2000. do 2004. godine te postotak promjene kroz godine.
Tablica 5. Odobreni krediti (u 000 kn) stanovntvu u Hrvatskoj za odabrane banke,
2000. 2004. godina
Banka
2000.
2001.
% promjene*
ZABA
6.936.452
7.573.660
9.19%
PBZ
3.709.835
4.929.000
32.86%
RBA
1.369.817
2.859.836
108.78%
HAAB
677.019
1.033.080
52.59%
Slavonska
324.974
523.763
61.17%
* 2001 u odnosu na 2000

Banka
nastavak tablice 5.
2002.
% promjene*
ZABA
10.065.167
32.9%
PBZ
8.312.000
68.63%
RBA
4.615.623
61.39%
HAAB
1.872.328
81.24%
Slavonska
892.861
70.47%
* 2002 u odnosu na 2001
_____________________________________________________________________51
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Banka
nastavak tablice 5.
2003.
ZABA
%
promjene*
13.095.000 30.10%
PBZ
10.694.000 28.66%
RBA
5.254.901
13.85%
HAAB
2.877.644
53.69%
Slavonska
1.349.119
51.10%
* 2003 u odnosu na 2002
nastavak tablice 5.
Banka
2004.
% promjene*
ZABA
16.678.000
31.00%
PBZ
11.382.189
7.65%
RBA
7.494.547
16.37%
HAAB
3.757.366
30.12%
Slavonska
1.838.251
21.63%
* 2004 u odnosu na 2003
Diskusijsko pitanje 1.
Privredna banka Zagreb iznijela je podatke koji govore o tome da bankarski sustav
od privatnog sektora potrauje iznos u vrijednosi 44.1% GDP
to mislite je li to puno? Ima li prostora za jo zaduivanja stanovnitva?
Prosjek za tranzicijske zemlje je 39.1%, a u eurozoni privatni sektor je zaduen 107%
Stoga bi se moglo rei kako nisu iscrpljene mogunosti daljnjeg zaduivanja
stanovnitva u Hrvatskoj.
_____________________________________________________________________52
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Diskusijsko pitanje 2.
A to je s financiranjem malog poduzetnitva? Ima li kredita za poetnika
poduzea?
Vaa iskustva?
Problemi?
3.2. Financiranje malog poduzetnitva u Hrvatskoj
Mala i srednja poduzea (SME sektor) imaju vanu ulogu u gospodarskom

razvoju. SME u svakoj dravi treba imati kompleksnu i dugorono orijentiranu
podrku zbog doprinosa fleksibilnosti i inovativnosti gospodarstva, poveanju
zaposlenosti, rastu izvoza i ubrzanju razvitka gospodarstva. Mala i srednja poduzea
imaju odreene probleme u pristupu odreenim izvorima financiranja zbog svoje
veliine, a to se osobito odnosi na SME poetnike (start-up). Razvijene zemlje i
zemlje u tranziciji nude niz programa pomoi i podrke pri stimuliranju osnivanja i
razvitka SME. U trinim gospodarstvima institucije i organizacije sredinje drave ili
lokalnih organe nude podrku u financiranje SME sektora kroz kreditiranje po
subvencioniranim uvjetima, bespovratne pomoi, razna jamstva i ulaganje u vlastiti
kapital (venture/risk capital investments). U zemljama u tranziciji glavni problem SME
sektora je nedostatak kapitala. Financijski sustavi su dominirani bankama koje
preferiraju poslovanje s veim gospodarskim subjektima ili znatnije poveavaju
kamatnu stopu u poslovanju s malim gospodarstvom. Trite vrijednosnica, u pravilu
nije dostupno za financiranje malih i srednjih poduzea. Glavni izvor financiranja
SME, napose manjih i novoosnovanih su vlastiti izvori i to sredstva vlasnika i
zadrana dobit ostvarena poslovanjem, te vlasniki/riziko kapital neformalnih
investitora (obitelj, poslovni aneli). Od kreditnih izvora najee se koriste bankarski
krediti, trgovaki krediti, kanjenje s podmirivanjem obveza prema dobavljaima, te
leasing i faktoring.61
61
Vidui Lj., 2003., Financiranje i razvitak malog gospodarstva (SME sektor), Raunovodstvo, revizija
i financije, br. 9
_____________________________________________________________________53
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Financiranje vlastitim kapitalom

Financiranje vlastitim kapitalom u pravilu se obavlja vlastitim kapitalom vlasnika, a
esto i obitelji. Mogunost financiranja vlastitim vanjskim kapitalom ovisi o razvitku
domaeg financijskog sustava, a odnosi se na financiranje javnom emisijom dionica
ili iz privatnih izvora. Javna emisija dionica nije uobiajena za SME sektor. U
razvijenim zemljama postoje posebne kotacije na burzama za mala i srednja
poduzea poput Alternative Investment Market u Velikoj Britaniji. Meutim, ovaj nain
financiranja nije efikasan za manje svote, a i institucionalni investitori nevoljko ulau u
SME zbog nepovoljnog odnosa rizika i povrata. Privatna emisija dionica glavni je
izvor financiranja tehnoloki utemeljenih tvrtki u svijetu. Izvori ovog kapitala mogu biti
formalni i neformalni. Formalni izvori obuhvaaju (Vidui 2003., Nanda 1999.): (i)
banke preko ulaganja u fondove za razvoj poduzetnika; (ii) dravne, lokalne
zajednice te zajednice samih poduzetnika (npr. zajedniki tedni fondovi); (iii) tvrtke
za ulaganje u dioniku glavnicu i riziko ulaganja (venture capital, private equity).
Neformalni izvor kapitala62 za malo gospodarstvo je trite riziko kapitala venture
capitala. Dobavljai riziko kapitala mogu biti korporativni investitori i financijski aneli.
Radi se o ulaganju bogatih pojedinaca koji su spremni ulagati u rizinije tvrtke koje
nemaju kotaciju, ili mree poslovnih anela. Poslovni aneli su bogati pojedinci, koji
su i sami poduzetnici. Njihova uloga je viestruka, osim to pribavljaju novi kapital,
pruaju i tehniku podrku, trine kontakte i usluge strunjaka.
Kreditno financiranje
Kreditno financiranje obuhvaa financiranje bankarskim kreditima i kreditima i
jamstvima drave i lokalnih organa uprave. Banke sudjeluju u financiranju malog
gospodarstva sa svojim specijalnim kreditnim programima. Veina banaka je
nesklona riziku i prilikom odobravanja kredita za male poduzetnike koje smatraju
rizinom skupinom trae mnotvo
dokumentacije i osiguranja poput hipoteke i
fiducije na nekretninu. Osim kredita banaka i vlade, postoje i krediti tedno-kreditnih

zadruga, te krediti ilegalnog, lihvarskog trita. U Hrvatskoj postoje institucije koje
potpomau malo i srednje poduzetnitvo: Hrvatska banka za obnovu i razvoj
62
Vidui Lj., 2003., Financiranje i razvitak malog gospodarstva (SME sektor), Raunovodstvo, revizija
i financije, br. 9; Timmons, J.A., 1999., New venture creation: Entrepreneurship for the 21st century,
Irwin McGraw- Hill; Timmons 1999.; Allen, K. R., 1999., Growing and Managing an Entrepreneurial
Business, Houghton Mifflin Company, Boston, New York
_____________________________________________________________________54
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
(HBOR), Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG), Fond za razvoj i

zapoljavanje RH, Fond za regionalni razvitak, Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetnitva, Ministarstvo turizma, uredi lokalnih i podrunih organa samouprave,
tehnoloki i poduzetniki centri, poduzetnike zone i inkubatori.
GEM rezultati 2002 2004. godine vezani uz financiranje malih poduzetnika
Global
Entrepreneurship
Monitor
(GEM)
jedinstveni
je
meunarodni
poduzetniki istraivaki pothvat, pokrenut 1999. godine kao inicijativa istraivaa s

London Business School i Babson College-a iz Bostona. Razlog za pokretanje
projekta
je
kreiranje
meunarodno
usporedivih
informacija
povezanosti
poduzetnitva i ekonomskog rasta. Hrvatska je u projekt ukljuena prvi put 2002.

zajedno s jo 37 zemalja. Projekt omoguava utvrivanje poduzetnike aktivnosti
zemlje, a rezultati istraivanja doprinose razvijanju kvalitetnije podloge za odluivanje
o potrebnim intervencijama na razini institucija i pojedinaca. GEM je ujedno i prva
nacionalna studija poduzetnikog fenomena, pod vodstvom istraivakog tima
Ekonomskog fakulteta u Osijeku - Singer S., arlija, N., Pfeifer S., Borozan .,
Oberman S., te ima za cilj identificirati kljune karakteristike poduzetnikog
ponaanja u Hrvatskoj. U GEM projektu koriste se etiri temeljna tipa podataka:
podaci se dobivaju anketiranjem reprezentativnog uzorka odrasle populacije u

svakoj GEM zemlji, koritenjem posebno razvijenog upitnika za utvrivanje
poduzetnike aktivnosti ispitanika i njihovih stavova prema poduzetnikoj
aktivnosti
podaci se dobivaju intervjuiranjem izabranih eksperata u svakoj GEM zemlji

iji se izbor temelji na referencama i reputaciji
podaci se dobivaju anketiranjem intervjuiranih eksperata
pored ovih posebno dizajniranih podataka za GEM projekt, koriste se i podaci

iz standardnih meunarodnih izvora, kao to su podaci o ekonomskom rastu,
strukturi stanovnitva, obrazovanoj razini i sl.
Prema podacima iz GEM istraivanja za 2004. godinu (Bygrave 2005) glavni

izvori financiranja start up poduzea su:
Sredstva vlasnika,
Neformalni investitori,
Rizini (venture) kapital.
_____________________________________________________________________55
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Tablica 6. pokazuje postoje li u Hrvatskoj neformalni investitori odnosno poslovi

aneli.
Tablica br. 6. : Investiranje poslovnih anela u start up poduzea u razdoblju od
2002. do 2004.
DA/NE
Broj
postotak
anketiranih
2001.
NE
1976
98,8
DA
25
1,2
Total
2001
100,0
2002.
NE
1989
99,45
DA
11
,55
Total
2000
100,0
2003.
NE
2005
99,5
DA
11
,5
Total
2016
100,0
Izvor: Rezultati GEM istraivanja za 2001., 2002. i 2003. godinu
Broj anketiranih predstavlja broj osoba iz uzorka odrasle populacije koji su odgovarali
na pitanje jesu li osigurali sredstva za tue poduzee u navedenim razdobljima. Iz
navedenih podataka moe se zakljuiti da u Hrvatskoj poslovni aneli gotovo i ne
postoje. U 2001. godini samo je 1,2 % ispitanika osiguralo sredstva za tue
poduzee, dok se taj broj u 2002. smanjio na 0,55% te u 2003. na 0,5%. U
istraivanju se takoer eljelo saznati u koje vrste poslova ulau poslovni aneli u
Hrvatskoj. Prema nekim autorima (Allen, 1999.) poslovni aneli preferiraju tvrtke koje
se bave proizvodnjom, energetikom i uslugama, a izbjegavaju maloprodajna
poduzea zbog visokog postotka propadanja. Takoer su vrlo aktivni u financiranju
tvrtki visokog stupnja tehnologije. Iz podataka prikupljenih za Hrvatsku moe se
vidjeti kako poslovni aneli u Hrvatskoj kojih je jako malo u 2002. i 2004. ulau u
djelatnosti koje se bave transportom, maloprodajom i hotelijerstvom. U 2003.
ulaganje se odnosilo i na proizvodne djelatnosti. Osim vrsta poslova u koje ulau
poslovni aneli pokualo se saznati u kakvim se odnosima nalaze neformalni
investitori i poduzetnici. Bygrave (2005) navodi kako je ak 49,4% ispitanika u uoj
_____________________________________________________________________56
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
rodbinskoj vezi s investitorima. Iza toga slijede prijatelji i susjedi ( 26,4 %), potom
dalja rodbina
(9 ,4%). Na predzadnjem mjestu su kolege s posla (7,9%), a na
zadnjem nepoznate osobe s kojima ih ne vee nikakav odnos (6,9%). Podaci za

Hrvatsku u razdoblju od 2002. do 2004. pokazuju da je veina poduzetnika u uoj
rodbinskoj vezi s investitorima, a potom slijede stranci te na kraju kolege s posla.
Analiza poduzetnike klime temelji se na stavovima eksperata. Eksperti

izabrani za intervju su osobe sa iskustvom i reputacijom. Neke od tih osoba su i
same poduzetnici, a neke su profesionalno vezene za problematiku poduzetnitva.
Slijedei podaci prikazuju to misle strunjaci iz podruja poduzetnitva u Hrvatskoj o
raspoloivosti financijskih sredstava u Hrvatskoj, i to za razdoblje od 2002. do 2004.
godine u tablicama od 7. do 9.
Tablica 7: Miljena strunjaka iz podruja poduzetnitva u Hrvatskoj o raspoloivosti
financijskih sredstava u Hrvatskoj za 2002.
Broj
U MOJOJ ZEMLJI IMA DOVOLJNO VLASNIKIH
Najmanja Najvea Prosjek Standardna
anketiranih
ocjena
ocjena
devijacija
34
3,00
1,13
36
3,67
1,12
36
2,86
1,15
34
2,35
,98
35
2,60
1,01
35
1,60
,74
SREDSTAVA ZA NOVE I RASTUE TVRTKE (1 do 5)

U MOJOJ ZEMLJI IMA DOVOLJNO DUNKIH
U MOJOJ ZEMLJI IMA DOVOLJNO VLADINIH POTPORA
ZA NOVE I RASTUE TVRTKE (1 do 5)
U MOJOJ ZEMLJI PRIVATNI POJEDINCI SU VAAN IZVOR
FINANCIRANJA ZA NOVE I RASTUE TVRTKE (1 do 5)
U MOJOJ ZEMLJI VENTURE CAPITAL JE VAAN IZVOR
U MOJOJ ZEMLJI INITIAL PUBLIC OFFERINGS (IPO) SU
VAAN IZVOR FINANCIRANJA ZA NOVE I RASTUE
TVRTKE (1 do 5)
Veina eksperata je u 2002. godini najveu ocjenu dala dostupnosti kreditnih

sredstva prilikom financiranja novih i rastuih tvrtki. Eksperti smatraju da u Hrvatskoj
kod financiranja navedenih poduzea najmanju ulogu imaju IPO (fondovi koji
skupljaju kapital putem prodaje dionica).
Eksperti
su
identificirali
financijsku
potporu
kao
ogranienje
razvoja
poduzetnitva, ne zbog nedostatka kreditnih programa, nego zbog nepripremljenosti

banaka da proceduru prilagode specifinostima poduzetnika poetnika, te zbog
problema osiguranja kredita.
_____________________________________________________________________57
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Banke u znaajnoj mjeri ograniavaju otvaranje novih poduzea i obrta jer na

svaku svoju potporu poduzetnika trae enormna vlastita osiguranja hipoteke u
omjerima i do 1:3 u odnosu na imovinu poduzetnika. Poetnici si takve uvjete ne
mogu priutiti, pa nerijetko odluuju ne pokrenuti uope posao, jer smatraju da e im
to biti neizvediva misija. (Singer S., Pfeifer S., Borozan ., arlija N., Oberman S.,
2003., TO Hrvatsku ini (ne)poduzetnikom zemljom, CEPOR, Zagreb).
Tablica 8 : Miljena strunjaka iz podruja poduzetnitva u Hrvatskoj o raspoloivosti

Broj
anketiranih
ocjena
ocjena
36
3,03
1,16
36
3,75
1,08
36
2,97
1,08
33
2,06
1,14
32
2,47
1,27
33
1,82
,98
devijacija

U MOJOJ ZEMLJI INITIAL PUBLIC OFFERINGS (IPOS) SU
TVRTKE (1 do 5)
Kao i u 2002. eksperti su i u 2003. kreditna sredstva ocijenili najdostupnijim za

financiranje novih i rastuih tvrtki, a poveala se ocjena vladinih programa. Eksperti i
dalje najmanju ocjenu daju IPOS to znai da na tom podruju nije bilo napretka,
odnosno da u Hrvatskoj nema takve vrste fondova koji se bave financiranjem start-up
tvrtki.
Pokretanje i rast poduzea pomou neformalnih financijskih izvora i
koritenjem rizinog kapitala ima nisku ocjenu to se moe pripisati nerazvijenosti

takvih oblika financiranja u Hrvatskoj, a razlog tome izmeu ostalog je nepostojanje
poreznih olakica i drugih vrsta potcaja za takve oblike financiranja.
_____________________________________________________________________58
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Tablica 9: Miljena strunjaka iz podruja poduzetnitva u Hrvatskoj o raspoloivosti

Broj
anketiranih
ocjena
ocjena
devijacija
33
2,42
1,03
32
3,28
1,08
33
2,73
,94
33
1,76
1,00
32
2,22
1,04
32
1,62
,61

U MOJOJ ZEMLJI INITIAL PUBLIC OFFERINGS (IPOS) SU
TVRTKE (1 do 5)
U 2004. godini eksperti su dali niu ocjenu svim ponuenim izvorima

financiranja u odnosu na prethodne dvije godine. Vladini programi (poslovne zone,
inkubatori) su vrlo nisko ocjenjeni te taj podatak treba koristiti kao poticaj za analizu
efikasnosti tih programa.
3.3. Zadaci pojam i vrste financiranja
Zadatak 1.
Pronaite podatke iz tablice 2. za ostale godine, 2005. i 2006., analizirajte sve
podatke i izvedite zakljuak.
Zadatak 2.
_____________________________________________________________________59
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Zadatak 3.
Zadatak 4.
_____________________________________________________________________60

3 Pojam I Vrste Financiranja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

3 Pojam I Vrste Financiranja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Predavanja za kolegij Kreditna analiza'

3. POGLAVLJE: Pojam i vrste financiranja

3.1. Krediti privredi i krediti stanovnitvu u Hrvatskoj

3.2. Financiranje malog poduzetnitva u Hrvatskoj

3.3. Zadaci pojam i vrste financiranja

Predavanja za kolegij Kreditna analiza'