SADRŽAJ

UVOD.........................................................................................................................................1
1. LOMBARDNI KREDIT.........................................................................................................2
1.1. Pojam lombardnog kredita...............................................................................................2
1.2. Zašto koristiti lombardni kredit kada već raspolažete sa (vlastitim) novčanim
sredstvima?..............................................................................................................................3
1.3. Uloga dionica u odobravanju lombardnog kredita...........................................................3
1.4. Performanse lombardnih kredita u periodu ekonomske krize i recesije..........................4
1.5. Pravna regulativa lombardnih kredita..............................................................................6
2. PRIMJERI LOMBARDNOG KREDITA IZ PRAKSE..........................................................8
2.1. Primjer lombardnog kredita u Erste&Steiermarkische Bank d.d. Hrvatska....................8
2.2. Primjer lombardnog kredita u Karlovačka banka d.d. Hrvatska....................................11
ZAKLJUČAK...........................................................................................................................15
LITERATURA..........................................................................................................................16
PRILOG....................................................................................................................................17
UVOD

Kreditni odnos po kome je njegovo vraćanje osigurano zalogom nazivamo lombardnim

kreditom. Ovim ugovorom banka odobrava kredit korisniku u određenoj svoti uz osiguranje
zalogom vrijednosnih papira. Ti papiri mogu pripadati korisniku papira ili trećoj osobi.
U prvom dijelu rada obrađen je opšti pojam lombardnih kredita, njihovo porijeklo i
definisanje te su izdvojeni najznačajniji pojavni oblici ovih kredita. Izdvojili smo i
najznačajnije prednosti lombardnih kredita i pojasnili ulogu dionica u plasiranju kredita.
Nakon toga naglasili smo i veoma pozitivne rezultate performansi lombardnih kredita u
uslovima velike ekonomske krize kada su sve ostale kategorije kredita imale značajan pad.
Pravna regulativa ovih kredita definisana je Zakonom o obligacionim odnosima te raznim
odlukama i upustvima Agencija za bankarstvo FBiH (ova oblast uređena je na entitetskom
nivou). Naveli smo i konkretne članove ZOO koji se odnose na lombardne kredite.
U drugom dijeli rada obrađeni su konkretni primjeri uslova odobravanja i dobijanja
lombardnog kredita na dvije banke iz Hrvatske. Također, sastavni dio ovoga rada je i primjer
Ugovora o lombardnom kreditu Raiffeisen banke, u formi priloga radu.

1
1. LOMBARDNI KREDIT

1.1. Pojam lombardnog kredita

Lombardni kredit spada u vrlo stare kreditne poslove. Ime zahvaljuje talijanskoj pokrajini
(Lombardiji) gdje je i nastao. Temelj ovog kreditnog posla je zalog realnih pokretnih
vrijednosti. Najčešće je to zlato, nakit, umjetničke kolekcije, numizmatika, vrijednosti papiri i
druga vrijedna pokretna dobra.Lombardne kredite odobravaju banke, ali i specijalizirane
institucije (npr. zalagaonice).
Osnovicu za ovaj kreditni posao čini prometna, tržišna vrijednost založene stvari. U
razvijenim tržišnim ekonomijama tržišna vrijednost ovih efekata se formira na berzama. Zbog
zaštite interesa vjerovnika iznos kredita je uvijek niži od te, prometne vrijednosti zaloga.
Također postoji mogućnost, što je kao i ostale uvjete kod odobrenog kredita potrebno
regulirati ugovorom, da se tijekom korištenja kredita, zbog promjene tržišnih vrijednosti
efekata traži dopuna zaloga nad založenom stvari.
Prednost ovih kredita je i u činjenici da njegov tražitelj ostaje vlasnik nad založenom stvari. U
slučaju ne vraćanja kredita (s pripadajućom kamatom i troškovima) vjerovnik prodaje
založene efekte putem licitacije. Iz ostvarene prodajne cijene podmiruje svoja potraživanja.
Ukoliko se prodajom ostvari veća cijena od odobrenog kredita taj iznos pripada dužniku,
odnosno vlasniku založene stvari.1
Više je različitih oblika lombardnih kredita:

• lombardni kredit uz depozit

• lombardni kredit uz stambenu štednju

• lombardni kredit uz policu osiguranja

• lombardni kredit na temelju udijela u investicijskom fondu

• lombardni na temelju zaloga vrijednosnih papira

• lombardni kredit na temelju udijela u investicijskom fondu itd.

Ukoliko imate oročenu štednju, ali su Vam istovremeno potrebna novčana sredstva,
korištenjem lombardnog kredita možete da ostvarite dvostruku prednost: koristite kredit po
najpovoljnijim uslovima i sačuvate ušteđevinu, tako da po otplati kredita raspolažite sa
štednjom uvećanom za kamatu.2

Prednosti lombardnog kredita su: visina kredita je određena visinom oročene štednje, nisu
potrebni žiranti ili polisa osiguranja, kao niti dokaz o namjeni kredita kao kod npr.
hipotekarnog kredita, a korištenje kredita je uz minimalnu kamatnu stopu.Brojni su primjeri
kada i kako se može koristiti lombardni kredit kao efikasno sredstvo samofinansiranja.
1
http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/L/Lombardni-kredit (10.05.2018.)
2
http://www.kliker.ba/aktuelno/07022016/prednosti-lombardnog-kredita (09.05.2018.)

2
Najjednostavniji primjer je kada raspolažete sa novčanim depozitom ili premijom osiguranja
koje ne želite da koristite za refinansiranje trenutnih finansijskih potreba ili obaveza. U ovom
slučaju oročeni depozit ili polica osiguranja koju bi ste eventuano iskoristili je zalog za
kredit sa kojim se zadovoljava konkretna finansijska potreba. Dakle, na raspolaganju Vam je
novac sa kojim možete samostalno raspolagati, ali na način da ne potrošite
trenutnu ušteđevinu ili iskoristite postojeće osiguranje.
Uobičajeno je da su kamatne stope na lombardni kredit povoljnije u odnosu na ostale vrste
kredita, jer za banku ne postoji rizik neizvršenja povrata kredita i kamata. Nakon uredne
otplate kredita, na raspolaganju je oročeni depozit koji je uvećan za pripadajuću kamatu. Na
ovaj način, samofinansiranjem je zadovoljena npr. neplanirana finansijska potreba, ali
istovremeno nisu utrošena trenutno raspoloživa novčana sredstva sa oročenog depozita.
Samofinansiranje putem lombardnog kredita može biti finansijski opravdano ukoliko
raspolažete sa oročenim depozitom, jer na taj način ubrzavate cikluse zadovoljavanja
trenutnih finansijskih potreba, bez dodatnog zaduženja odnosno smanjuje se rizik
(samo)finansiranja za osobe koje nisu zagovornici upotrebe kredita kao oblika finansiranja.
1.2. Zašto koristiti lombardni kredit kada već raspolažete sa (vlastitim) novčanim
sredstvima?

Vlasnik depozita kod lombardnog kredita može biti korisnik kredita ili treće lice. Tako na
primjer lombardni kredit može biti jednostavan način finansiranja unutar porodice, kada
roditelji žele finansijski podržati samostalni život svoje punoljetne djece, ali na način da im
nisu direktno obezbjedili neophodan novac, nego su obezbjedili zalog za kredit, koji će
punoljetna djeca iz vlastitih primanja otplatiti, u više mjesečnih rata.
Na ovaj način roditelji mogu finansijski pomoći punoljetnoj djeci da kvalitetnije upravljanju
osobnim finansijama, korištenjem kredita uz povoljniju kamatnu stopu na odobreni lombardni
kredit, ali da istovremeno ostvare odgovarajuću kamatu na vlastiti oročeni depozit.
1.3. Uloga dionica u odobravanju lombardnog kredita

Ono što je zanimljivo za vlasnike dionica jeste da i oni mogu svoje dionice založiti i na bazi
njih dobiti lombardni kredit. Dionice koje se daju u zalog u nekim institucijama moraju biti,
prvenstveno, likvidne dionice, odnosno dionice kojima se svakodnevno trguje kako bi se
zajmodavac zaštitio pri eventualnoj prodaji založenih dionica.
Svaki zalog se obavezno upisuje u knjigu dioničara, a odredbe statuta dioničkog društva često
propisuju da dioničar mora od nadzornog odbora ili uprave društva zatražiti saglasnost za
zalog dionica. Bitno je napomenuti da je dioničar u vrijeme trajanja kredita i dalje njihov
vlasnik, međutim ne može slobodno raspolagati tim dionicama dok se kredit do kraja ne
otplati. Principi na kojima se zasniva ova vrste kredita veoma su jednostavni.
Zajmoprimac zalaže dionice u količini koja, po tržišnoj cijeni, premašuje iznos traženog
kredita. Obično se odobri 60-70% vrijednosti založenih dionica. Na taj se kredit, uglavnom,
odlučuju oni kojima je potreban novac na kratak rok, a vjeruju da će vrijednost dionica
skočiti, pa na taj način dolaze do novčanih sredstava, a u svom vlasništvu i dalje imaju
predmetne dionice.

3
Dobivanje kredita na temelju zaloga dionica jedan je od načina kako se vrijednosni papiri
mogu praktično upotrijebiti za sticanje potrebnih sredstava. Kroz takav kreditni odnos
zaštićen je interes obje strane. Vlasnik papira koristi vrijednost bez gubitka prava koja se vežu
uz vlasništvo nad založenom dionicom, a davalac kredita primanjem bonitetnih vrijednosnica
smanjuje rizik naplate svojih potraživanja.
Sve više finansijskih ustanova i vodećih banaka u svijetu uzimaju dionice u zalog da bi
odobrile kredit uz jedini uvjet da je riječ o likvidnim dionicama (tj. onima kojima se redovno
trguje) i da je tržišna vrijednost dionica veća od iznosa kredita. Na ovaj način zadovoljavaju
se oba interesa: dionice ostaju u vašem vlasništvu, dok istovremeno raspolažete sredstvima od
kredita.
U Federaciji BiH i Bosni i Hercegovini u cjelini, jedno od još uvijek gotovo potpuno
nerazvijenih područja, vezanih za dioničarstvo i tržišta kapitala, jesu i lombardni krediti.
Odobravanje takvih kredita kod nas još nije česta pojava, ali se razvojem tržište vrijednosnih
papira može očekivati da će ovaj vid kreditiranja doživjeti veći zamah.
U zadnje vrijeme se ipak i na tom planu neke stvari kreću nabolje jer i neke banke pokazuju
interes za takvu vrstu poslovanja, odnosno kreditiranja. Naravno, brokeri i investitori od svega
toga mogu samo profitirati. Ako već ne u količini kapitala koju će zaraditi, onda barem u
različitosti mogućnosti koje im stoje na raspolaganju.
Posebna vrsta kredita su „margin krediti“ koji se odobravaju na tzv. margin account. Riječ je o
kupovini dionica na kredit koji se osigurava zalogom na drugim papirima, a obično i tim
novokupljenim papirima koje odobravaju banke i brokerske kuće na razvijenim tržištima
kapitala.3
1.4. Performanse lombardnih kredita u periodu ekonomske krize i recesije

Malo je kredita koje kriza nije okrznula, a još manje onih kojima nije baš nimalo utjecala na
uspješnost naplate. No, upravo je to slučaj s lombardnim kreditima, koje klijenti podižu uz
zalog neke svoje druge imovine, a nakon povrata novca dobivaju je natrag. Premda se ti
krediti najčešće povezuju s vrećicama zlata iz obiteljskog naslijeđa, zalog su na našem tržištu
isključivo novčani depoziti, udjeli u fondovima, police osiguranja života...
Osim tog osiguranja, drugih uvjeta boniteta – nema. U Hrvatskoj više nema banke koja kredit
odobrava uz polog u zlatu. Zagrebačka banka u ponudi ima lombardne kredite na temelju
depozita i strukturiranih štednih proizvoda, police životnog osiguranja, depozita svoje
stambene štednje i udjela u fondovima.
Za kredit čiji je zalog depozit uz premiju kamata je u Zabi 6,5 posto, a kod depozita bez
premije kamata na depozit uvećana je za 2,49 postotnih bodova. Kod zaloga u stambenoj
štednji kamata je 7,99 posto, jednako kao i za policu osiguranja, dok je za udjele u fondovima
najviša – 9,5 posto. Iznos kredita najniži je kod police osiguranja, od 50 do 90 posto otkupne
vrijednosti, dok je kod drugih zaloga 90 posto, odnosno 95 posto kod depozita.
Rokovi otplate kreću se od tri godine za zalog u fondovima do 15 godina kod drugih vrsta
kredita. Lani su odobrili najviše lombardnih kredita na osnovi depozita, a prosječan je iznos
lombardnog kredita oko 90.000 kuna. PBZ lombardne kredite odobrava uz zalog oročenih
3
http://privrednastampa.ba/trziste-kapitala-lombardni-krediti/ (09.05.2018.)

4
depozita u euru, udjela u eurskim novčanim fondovima ili policama osiguranja života, također
u eurima. Kod kredita sa zalogom u depozitu kamata na depozit uvećava se za 2,48 posto, a
iznos kredita je do 95 posto iznosa depozita.
Rok otplate može biti najviše 15 godina. Ako je zalog udio u njihovu fondu, kamata je 8,99
posto godišnje, uz rok otplate do tri godine, a iznos do 90 posto vrijednosti udjela u fondu.
Lombardni kredit na temelju police osiguranja života ima kamatu 7,99 posto uz otplatni rok
do deset godina, a iznos kredita najviše je 85 posto otkupne vrijednosti police osiguranja
života. U banci ističu da su im lombardni krediti uredni u otplati.
RBA nudi lombardne kredite uz zalog štednog uloga te uz zalog police životnog osiguranja.
Za zalog u depozitu kamata je 2,5 posto viša od kamate na depozit, a iznos kredita do 95
posto iznosa depozita. Rok otplate je najviše deset godina. Kad je zalog polica osiguranja
života, kamata raste na osam posto godišnje, a rok otplate je najviše sedam godina. Erste
banka u prvih je deset mjeseci ove godine plasirala 103 milijuna kuna lombardnih kredita.
Većina se odnosi na kredite pokrivene zalogom novčanog depozita u banci, a prosječan je
iznos oko 158 tisuća kuna.
Kod zaloga udjela u fondovima kamata je od 6,99 do 10,50 posto, ovisno o odabranom
investicijskom fondu i statusu klijenta u banci, a kod životnog osiguranja 8,95 do 9,95 posto.
Udio je nenaplativih lombardnih kredita – zanemariv. U OTP-u isključivi je zalog novčani
depozit, pri čemu se kamata na štednju uvećava do 3,5 posto, ovisno o visini depozita ili
kredita. U ovoj godini plasirali su 61 lombardni kredit u iznosu od oko 10 milijuna kuna.
Prosječan iznos lombardnog kredita u Splitskoj je banci 11.800 eura, a odobravaju ih uz zalog
novčanog depozita te kamatu na štednju uvećanu od 2,5 do 3 posto. Urednost je otplate, kažu,
praktično potpuna.
Hypo banka nudi lombardne kredite uz oročeni depozit i kamatu na štednju uvećanu za 2,4
posto. Zanimljivo je da depozit ne mora biti u vlasništvu korisnika kredita. U HPB-u kao
zalog može poslužiti depozit stambene štednje, uz kamatu 8,5 posto, depozit, uz kamatu od
2,49, odnosno 2,99 postotnih bodova veću od kamate na štednju.
Urednost otplate iznimno im je visoka. Potražnja za lombardnim kreditima u većini banaka
posljednjih godina ne oscilira previše, u HPB-u i Erste banci u 2011. malo se i smanjila, no u
Splitskoj banci rasla je čak 40 posto.4
Pojam relombarda
Relombard – oblik zaduživanja u okviru kojeg se kod središnje banke ili neke druge banke
lombardiraju već lombardirani vrijednosni papiri na koje je banka već odobrila lombardni
kredit. Posao relombarda je čest kod banaka koje trguju s vrijednosnim papirima i posluju na
burzi. Kod lombarda i relombarda osnovica za odobravanje kredita je cijena vrijednosnog
papira na efektnoj burzi. Od burzovne vrijednosti založenih vrijednosnih papira banka
odobrava određeni postotak, najčešće oko 75 posto na ime lombardnog kredita. Zbog čestih
oscilacija u cijenama vrijednosnih papira rokovi lombardnih kredita, a isto tako i relombarda
su vrlo kratki i kreću se od nekoliko dana do 15 dana.
1.5. Pravna regulativa lombardnih kredita

4
https://www.vecernji.hr/biznis/lombardni-krediti-rekorderi-urednosti-kriza-im-nije-naudila-350936
(09.05.2018.)

5
Zakon o obligacionim odnosima poznaje i posebnu vrstu ugovora o kreditu na temelju zaloga
i vrijednosnih papira. Ovaj se kreditni odnos razlikuje od običnog ugovora o kreditu samo po
tome što je njegovo vraćanje osigurano zalogom vrijednosnih papira. Ovim ugovorom banka
odobrava kredit korisniku u određenoj svoti uz osiguranje zalogom vrijednosnih papira. Ti
papiri mogu pripadati korisniku papira ili trećoj osobi. Ako vrijednosni papiri pripadaju trećoj
osobi, za zalaganje istih potrebna je suglasnost te osobe. Ovaj se kreditni odnos u literaturi i
naziva lombardni kredit ili lombard, a banka ga daje na temelju ručnog zaloga vrijednosnih
papira ali i drugih pokretnih stvari kao npr. dragocjenosti, zlata i sl. Naziv mu potječe od
pokrajine Lombardije u sjevernoj Italiji gdje se ta vrsta kredita razvila još u srednjem vijeku.
Kao predmet zaloga daju se u pravilu pokretne stvari koje su podesne za čuvanje, koje se lako
unovčuju, koje imaju tržišnu vrijednost koja je u pravilu viša od odobrenog kredita, ili one
koje mogu biti predmetom burzovnih transakcija. Ugovor o lombardu po ZOO –u je formalni
ugovor, jer mora biti sklopljen u pisanom obliku.
Zakon traži da u ugovoru o lombardu moraju biti naznačeni vrijednosni papiri koji se zalažu,
naziv odnosno tvrtka i sjedište odnosno prebivalište imaoca papira, iznos i uvjete odobrenog
kredita te iznos i vrijednost papira koji je uzet u obzir za odobrenje kredita. Stranke se ne
moraju zadovoljiti navedenim sadržajem ugovora već ga mogu upotpuniti i raznim drugim
sastojcima.
Kod ugovora o lombardu vrijednosni se papiri zalažu radi osiguranja vraćanja kredita. Zato
ako korisnik kredita ispuni svoju obvezu otplate kredita, banka je dužna na njega odnosno
drugog zalogodavca prenijeti vrijednosne papire koji su bili založeni. Ako međutim korisnik
ne vrati po dospjelosti dobiveni kredit, banka može prodati založene vrijednosne papire i
namiriti se iz ostvarenog iznosa.
Ako je taj iznos veći od duga od duga korisnika kredita, banka je višak sredstava dužna
predati zalogodavcu. Ako pak taj iznos nije dovoljan za podmirenje njenog potraživanja,
banka će se morati poslužiti drugim zakonom predviđenim načinima da bi ishodila vraćanje i
preostalog neotplaćenog dijela kredita.
Ako korisnik o dospijeću ne vrati banci doboveni kredit tj. njegovu glavnicu, banka može
prodati založene vrijednosne papire, prema pravilima založnog prava. Dospijeće korisnikove
obveze se promatra kao jedan trenutak u kojem bi dospijevala obveza vraćanja čitave svote
kredita.
Različito od toga u stvarnosti se vraćanje kredita često ugovara u dijelovima ( obrocima) koji
dospijevaju u određenim vremenskim razdobljima. Banka stječe pravo prodaje založenih
vrijednosnih papira i to u slučaju neispunjenja dijela obveze vraćanja (anuiteta, obroka)
dobivenog kredita o dospijeću.
Treba naglasiti kako u slučaju zalaganja većeg broja vrijednosnih papira banci tada nebi
pripadalo pravo prodati sve vrijednosne papire, nego samo onoliko vrijednosnih papira koliko
je potrebno za namirenje dospjelog a neispunjenog dijela njene ukupne tražbine.
Članovi ZOO kojima je regulisan lombardni kredit
Dio ZOO koji se bavi osnovom lombardnih kredita jeste glava XXXVIovog Zakona pod
nazivom Ugovor o kreditu na osnovu zaloge hartija od vrijednosti.5
5
https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Zakon-o-obligacionim-odnosima-FBiH-RS.pdf (10.05.2018.)

6
Član 1069. Ugovorom o kreditu na osnovu zaloge hartija od vrijednosti banka odobrava
kredit u određenom iznosu uz obezbjeđenje zalogom hartija od vrijednosti koje pripadaju
korisniku kredita ili trećem licu koji na to pristane.
Član 1070. Ugovor o kreditu na osnovu zaloge hartija od vrijednosti mora biti zaključen u
pismenoj formi i sadržati naznačenje hartija od vrijednosti koje se zalažu, naziv, odnosno
firmu i sjedište, odnosno pebivalište imaoca hartija, iznos i uslove odobrenog kredita, kao i
iznos i vrijednost hartija koja je uzeta u obzir za odobrenje kredita.
Član 1071. Ako korisnik ne vrati po dospjelosti dobijeni kredit, banka može prodati založene
hartije od vrijednosti.
Punovažna je ugovorna klauzula da banka - povjerilac iz ugovora o potrošačkom kreditu
može svoje potraživanje naplatiti bez intervencije suda iz oročenog štednog uloga strane
valute, ako dužnik padne u docnju sa otplatom kredita. Kod obračuna treba primijeniti kurs
zamjene strane valute koji važi na dan naplate, a ne na dan zaključenja ugovora.

2. PRIMJERI LOMBARDNOG KREDITA IZ PRAKSE

2.1. Primjer lombardnog kredita u Erste&Steiermarkische Bank d.d. Hrvatska

7
Krediti koji se odobravaju uz valutnu klauzulu u EUR isplaćuju se po srednjem tečaju
Hrvatske narodne banke (dalje: HNB) na dan isplate kredita odnosno na dan isplate svake
pojedine tranše. Redovne mjesečne obveze plaćaju se u kunama po srednjem tečaju HNB-a za
EUR na dan transakcije. 6
Valutna klauzula je ugovorna odredba kojom se ugovorne obveze svake strane (glavnica,
kamate, druge obveze) izražavaju u kunskoj protuvrijednosti strane valute po unaprijed
ugovorenom tečaju.
Ugovaranjem valutne klauzule ugovorne strane preuzimaju valutni rizik s obzirom da njeno
ugovaranje utječe na njihov financijski položaj jer se kunska protuvrijednost očekivanog
novčanog tijeka (anuiteti po kreditu, prinosi po osnovi kamate i sl.) mijenja u ovisnosti o
kretanju tečaja valute u kojoj je ugovorena valutna klauzula.
Slijedom navedenog, a u situacijama gdje mjesečne obveze po kreditima predstavljaju
značajnije izdatke za klijente, uslijed rasta tečaja valute kredita, klijentove obveze će se
povećati što za posljedicu može imati poteškoće u otplati kredita, a zbog čega može doći do

6
https://www.erstebank.hr/content/dam/hr/ebc/www_erstebank_hr/gradani/downloads/krediti/Erste
%20banka%20-%20Lombardni%20krediti.pdf (10.05.2018.)

8
otkaza ugovora o kreditu i naplate duga prisilnim putem radi čega mogu nastupiti neželjene
posljedice po klijenta (trajni gubitak prihoda, nekretnina i druge vrijedne imovine).
Važno je razumjeti da nije moguće izvjesno i sigurno predvidjeti promjene tečaja te na svakoj
ugovornoj strani leži odgovornost da procijeni svoj vlastiti interes i vlastitu sposobnost
prihvaćanja takvog rizika. Kod kredita u kunama, rizik promjene tečaja ne postoji.

U slučaju kašnjenja s plaćanjem dospjelih obaveza i/ili izvršenja bilo kojih obveza u vezi
ugovora o kreditu, Banka ima pravo:
- koristiti sve instrumente osiguranja u svrhu podmirenja cjelokupnog dugovanja i ispunjenja
dospjelih obveza potrošača
- otkazati ugovor o kreditu čime tražbina Banke dospijeva u cijelosti i prije redovnog
dospijeća

9
- zahtijevati prisilnim putem naplatu glavnice kredita zajedno s dospjelim kamata, zateznim
kamatama, troškovima i drugim tražbinama sukladno ugovoru i pozitivnim propisima
Klijent će snositi sve troškove nastale zbog opisanog neispunjenja svojih obveze u za to
predviđenom roku kao što su troškovi odvjetnika, javnobilježnički, upravni, sudski i troškovi
drugih tijela u vezi postupka prisilne naplate (ovrhe).

10
2.2. Primjer lombardnog kredita u Karlovačka banka d.d. Hrvatska7

7
http://www.kaba.hr/wp-content/uploads/2018/02/Op%C4%87e-informacije_lombardni-kredit-uz-zalog-
depozita-u-kunama.pdf (10.05.2018.)

11
12
13
14
ZAKLJUČAK

Temelj ovog kreditnog posla je zalog realnih pokretnih vrijednosti. Najčešće je to zlato, nakit,
umjetničke kolekcije, numizmatika, vrijednosti papiri i druga vrijedna pokretna
dobra.Lombardne kredite odobravaju banke, ali i specijalizirane institucije (npr. zalagaonice).
Osnovicu za ovaj kreditni posao čini prometna, tržišna vrijednost založene stvari. U
razvijenim tržišnim ekonomijama tržišna vrijednost ovih efekata se formira na berzama.
Prednosti lombardnog kredita su: visina kredita je određena visinom oročene štednje, nisu
potrebni žiranti ili polisa osiguranja, kao niti dokaz o namjeni kredita kao kod npr.
hipotekarnog kredita, a korištenje kredita je uz minimalnu kamatnu stopu.
U Federaciji BiH i Bosni i Hercegovini u cjelini, jedno od još uvijek gotovo potpuno
nerazvijenih područja, vezanih za dioničarstvo i tržišta kapitala, jesu i lombardni krediti.
Odobravanje takvih kredita kod nas još nije česta pojava, ali se razvojem tržište vrijednosnih
papira može očekivati da će ovaj vid kreditiranja doživjeti veći zamah.U zadnje vrijeme se
ipak i na tom planu neke stvari kreću nabolje jer i neke banke pokazuju interes za takvu vrstu
poslovanja, odnosno kreditiranja. Naravno, brokeri i investitori od svega toga mogu samo
profitirati. Ako već ne u količini kapitala koju će zaraditi, onda barem u različitosti
mogućnosti koje im stoje na raspolaganju.
Zakon traži da u ugovoru o lombardu moraju biti naznačeni vrijednosni papiri koji se zalažu,
naziv odnosno tvrtka i sjedište odnosno prebivalište imaoca papira, iznos i uvjete odobrenog
kredita te iznos i vrijednost papira koji je uzet u obzir za odobrenje kredita. Stranke se ne
moraju zadovoljiti navedenim sadržajem ugovora već ga mogu upotpuniti i raznim drugim
sastojcima. Kod ugovora o lombardu vrijednosni se papiri zalažu radi osiguranja vraćanja
kredita.

15
LITERATURA

1. http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/L/Lombardni-kredit (10.05.2018.)
2. http://www.kliker.ba/aktuelno/07022016/prednosti-lombardnog-kredita (09.05.2018.)
3. http://privrednastampa.ba/trziste-kapitala-lombardni-krediti/ (09.05.2018.)
4. https://www.vecernji.hr/biznis/lombardni-krediti-rekorderi-urednosti-kriza-im-nije-naudila-
350936 (09.05.2018.)
5. https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Zakon-o-obligacionim-odnosima-FBiH-RS.pdf
(10.05.2018.)
6. https://www.erstebank.hr/content/dam/hr/ebc/www_erstebank_hr/gradani/downloads/kred
iti/Erste%20banka%20-%20Lombardni%20krediti.pdf (10.05.2018.)
7. http://www.kaba.hr/wp-content/uploads/2018/02/Op%C4%87e-informacije_lombardni-
kredit-uz-zalog-depozita-u-kunama.pdf (10.05.2018.)

16
PRILOG

1. Ugovor o lombardnom kreditu – Raiffeisen bank d.d. BiH

17