oKRATKORNO FINANCIRANJE posuivanje novanih sredstava na vrijeme do godinu dana; prednosti: lake

odobravanje kredita, cijena kapitala i fleksibilnost

CIJENA KAPITALA iz kratkoronih izvora je u vedini sluajeva nia od cijene kapitala iz dugoroni izvora,
imbenici koji utjeu na cijenu kapitala:
1-razina iste kamatne stope-kod nje nema fin. Rizika,najblia istoj kam.stopi je je kam stopa dravnih obveznika
2-stupanj fin. Rizika izraen vedom ili manjom vjerojatnodu da de dunik vjerovniku u roku podmiriti dospjelu obvezu
3-visina kreditnog iznosa kako se povedava visina kredita,trokovi po jedinici kredita tendiraju smanjivanju,pa kreditor
smanjuje kamatnu stopu za odreeni postotak

NEDOSTACI KRATKORONOG FINANCIRANJA
a)uestalost dospijeda glavnice i kamata-obveze se moraju podmirivati po dospijedima inae vjerovnici mogu blokirati
iro raun i onemoguditi poslovanje poduzedu
b) promjenjiva,plivajuda kamatna stopa(floating rate)
FLEKSIBILNOST sposobnost poduzeda da, kad ima potrebe, osigura odgovarajuda novana sredstva, te da ih vrati
vjerovniku u ugovorenom roku, tj. im ta potreba prestane
OPTIMALNO FINANCIRANJE-Trajne minimalne potrebe za tekudom imovinom u poduzedu se mogu oznaiti izrazom
TRAJNA TEKUDA IMOVINA,mora biti stalno prisutna ako se poslovanje eli uredno voditi,a ako se pojavi veda potreba za
tekudom imovinom to se naziva PRIVREMENA TEKUDA IMOVINA-se financira tekudim financiranjem,a trajna dugoronim
financiranjem
EKSPANZIJA vedi obujam prodaje, koji zahtijeva viu razinu zaliha i veda potraivanja, to se odraava na povedanje
salda novanih sredstava menaderi i vlasnici tee ka ekspanziji jer misle da je to uvjet uspjenog poslovanja
->to je dugoroni kapital mjeren dugoronom kamatnom stopom nii,to je vjerojatnije da de poduzede preferirati
dugorone u odnosu na kratkorone izvore kapitala

IZVORI KRATKORONOG FINANCIRANJA:
1. Trgovaki krediti trgovci, proizvoai,nastojanja da se poveda prodaja,najvaniji pojedinani izvori
2. Komercijalne banke prikupljajudi depozite banke ih svojom kreditnom politikom multipliciraju- depoziti po
vienju(moe uzet novce kad o), tedni dep. (rijetko se uzima novac, ima kamate), roni depoziti ( uzme pare
samo kad ti rok istekne)
3. financijske kompanije specijalizirane finacijske institucije osnovane za posuivanje novanih sredstava,skuplji
od bankovnih
4. Faktoring- dio poslovnih aktivnosti specijalizirane financijske investicije koja se naziva faktorom i koja u domeni
kupovine potraivanja od poduzeda posluje uz odreeni diskon.tprofit ostvaruje ako naplati vie od diskontirane
cijene. OTVORENI FAKTORING faktor daje do znanja duniku da skuplja naplatu u korist svog klijenta. TAJNI
FAKTORING povjerljivo diskontiranje rauna omoguduje klijentu da prikrije injenicu kako je angairao faktora
5.Komitenti daju sredstva za finaciranje unaprijed,kratkorona na osnovi ugovora
PRIVREMENI RAUN kupac i dobavlja se zatiduju od otkazivanja ugovora i ugovarajudi uplatu novanih sredstava
na taj raun

6.Kude komercijalnih papira - finan.agencije koje kupuju komercijalne papire korporacija,zatim prodaju
bankama ilii drugim investitorima
7.Privatne kreditne kompanije potroaki kreditit agencije
8.Vladine agencije i ostali-srednjorono ili dugorono financiranje,povoljno



INSTRUMENTI KRATKORONOG FINANCIRANJA:
a) Dokazi dugovanja
KNJIGA RAUNA PRODAJE tj. IZLAZNIH RAUNA. Vjerovnikova evidencija potraivanja na temelju ispostavljenih
rauna.KNJIGA PROFORMA RAUNA (PREDRAUNA) izdaje dobavlja prije isporuke proizvoda, robe, usluga kupcu sa
informacijom o cijeni i dr.
KOMERCIJALNI PAPIRI-duniki vrijednosni papiri koje izdaju korporacije radi pribavljanja kratkoronih novanih
sredstava,kupac vrijednosnog papira zarauje tako to kupuje vrijednosni papir po nioj vrijednosti od nominalne,a
zatim ga dri do datuma dospijeda i naplati cijenu nominalnog iznosa
VLASTITA MJENICA obveza izdavaoca mjenice trasanta da de na zahtijev korisnika ili na njegovu naredbu drugom
imaocu mjenice tono odreenog datuma sam isplatiti sumu novca utvrenu mjenicom. Nema trasata, pa se i ne
akceptira.BLANKO mjenica.neispunjena mjenica
TRASIRANA ILI VUENA MJENICA pisana naredba kojom trasant nalae trasatu da remitentu ili po njegovoj naredbi
drugom imaocu mjenice, u odreenom trenutku isplati naznaeni iznos.
Trast akceptira mjenicu stavljanjem potpisa na lice mjenice, u donji desni kut ispod potpisa trasanta. S lijeve strane
popreno potpis trasata moe biti na bilo kojem dijelu lica mjenice, s tim da uz potpis bude oznaka
akceptirano/prihvadam ili priznajem.
AVALISTE prazan prostor za potpis. Avalist se obvezuje da de na prvi poziv remitenta isplati mjeninu sumu ako to ne
uini trasant.
Aglosaksonsko pravo ne priznaje AVAL ved GARANCIJU. Mjenica se moe prenositi putem indosamenta, potpisom
indosanta na poleini vrijednosnog papira ili na dodatnom listu mehaniki povezanim s vrijednosnim papirom ALON.
DISKONTIRANJE MJENICE imalac mjenice koji XXXXXX na naplatu u bliskoj busdudnosti moe mjenicu indosirati ili
unoviti kod banke i prepustiti banci da mjenicu podnese izdavaocu na dan dospjeda. Banka vlasniku mjenice nede platiti
punu vrijednost nego de ponueni iznos smanjiti za diskont (cijena zarade) koji se obraunava na vrijednost mjenice po
dospijedu, a ne na nominalnu vrijednost..
TRGOVAKI AKCEPT prihvat trgovake ili robne mjenice koja je namijenjena samo jednoj posebnoj namjeni-
trgovakim transakcijama koje zamjenjuju knjige rauna prodaje
BANKOVNI AKCEPT prihvat kojim mjenica vue na banku akceptanta umjesto na dunika. Koristi se iskljuivo za
vanjsku trgovinu. Ako banka izvri pladanje, onda tereti i raun kupca AKCEPTNI KREDIT.

b)dokumenti osiguranja povrata kredita
AVALNI KREDIT kreditni posao u kojem, za sluaj da dunik u ugovorenm roku i na ugovoren nain XXXX ne ispuni
svoju obvezu, banka garantira da de na prvi poziv i bez sudskog spora tu obvezu podmiriti. Garanciju banka daje u obliku
garantnog pisma, a ne u mjeninoj formi kao kod akceptnog kredita
BRODSKI TOVARNI LIST- pismeni sporazum,pomorski vozar i pediter
POTVRDA O ZALOGU- vjerovniu daje pravo vlasnitva nad robom
HIPOTEKA NA POKRETNU IMOVINU- sastoji se od izdate vlastite mjenice potpisane od strane dunika i davanju
pokretne imovine kao garancije za izdatu mjenicu

ASIGNACIJA pravni posao kojim dunik ovladuje svog dunika da on svoj dug ne isplati njemu nego svom vjerovniku.
CESIJA prijenos potraivanja dosadanjeg vjrovnika na novog vjerovnika, a da pritom potraivanje i dunik ostaju isti.

TRGOVAKI KREDITI
KREDITNE KONDICIJE definiraje namjene kredita i kamtne stope, period povrata, XXXXXX osiguranja povrata kredita i
sl.
TRGOVAKI KREDIT-kredit koji prodava odobrava kupcu na svim razinama proizvodno distributivnog procesa,moe se
koristiti za kupovinu sirovina,nabavu roba i usluga to de se koristiti u razliitim etapama proizvodnej i distribucije.

->INSTRUMENTI TRGOVAKOG KREDITA- knjiga rauna prodaje,trgovaki akcept,vlastite mjenice
EKONOMIKA TRGOVAKIH KREDITA-razlozi za koritenje trg kredita-1.prikladnost i neformalnost2.dostupnost3.cijena
kapitala
-razlozi za odobravanje trg kredita -1.radi ostvarenja neto dobitka2.radi poslovnih obiaja
-i supstitutorni kredit-kredit dobiven od dobavljaa,supstitut
KREDITNI ROKOVI I NJIHOVO ZNAENJE
->neki od vanijih razloga koji utjeu na razlike u rokovima povrata trg kredita su:
a)obrt zaliha-rok povrata kredita bude kradi od razdoblja transformacija zaliha u novana sredstva
b)kreditni rizik-pladanje prilikom isporuke
c)konkurentski poloaj vjerovnika-namedu se povoljniji rokovi stalnim kupcima
d)financijsko stanje vjerovnika-ako je poslovni obujam malen,skraduju se kreditni rokovi
e)promjene u ciklusu poslovanja-uzlazna faza-diktira rokove,silazna faza-produuje rokove

KLASIFIKACIJA KREDITNIH TERMINA
VALUTIRANJE na raunu za isporuenu robu ispie se kasniji datum od stvarne isporuke (sezonsko poslovanje) 60 ili 90
dana.primjenjuje se kako bi se odobrili dui kreditni rokovi
VALUTA oznaka za dan dospijeda potraivanja na uplatu, oznaka za dan dospijeda obveze pladanja.
POPUST-novani iznos koji se odbija od cijene koja je navedena na raunu,ako se raun prijevremeno podmiri
TRGOVAKI POPUST-ponuda razliitih cjenika razliitim skupinama kupaca


BANKOVNI I DRUGI IZVORI KREDITA-izvor kratkoronog financiranja
ZAHTJEV-1. Korak u posuivanju novanih sredstava od banke,vedina kredita odobrava se uz predoenje vlastite
mjenice koja je kao garancija
DEKURZIVNE KAMATE kada se kamata na kredit plada po dospijedu kredita ili u utvrenim vremenskim razmacima.
ANTICIPATIVNE KAMATE kad vjerovnik od dunika trai da kamatu plati na somom poetku, tj. kad pone koristiti
kredit (diskontirani kredit).
->prednosti i nedostaci bankovnih kredita
Sredstva se lake dobiju i mnogo su fleksibilnija,kamatni troak moe biti manji,no ipak se dunik suoava sa ranom
dospjelosti kreditnog iznosa
->izbor banke: 1.kreditna sposobnost banke,2.veliina banke,3.bankarska poslovnost,4.osobni odnosi u
menadmentu banke,5.poslovnoj lokaciji banke
KORESPONDENTNE BANKE u drugim zemljama pruaju za inozemnu banku sve uobiajene bankovne usluge na svome
domadem tritu, a to za njih na stranom tritu ine druge banke koje se nalaze u meunarodnoj bankarskoj mrei.
SWIFT komunikacijski sustav kojim se obavljaju meusobna pladanja u vasnitvu po XXXX po mnogih banaka sa
sjeditem u Bruxellesu.mnoge banke alju zatidene poruke s uputama o meunarodnim pladanjima,najjeftiniji najbri i
najdjelotvorniji nain pladanja.
->uobiajeni zahtjevi banaka-2 skupine
1. one koji su povezani s analizom kreditnog poloaja poduzeda
2. one koje banka trai od dunika tijekom koritenja kredita(od svakog potencijalnog korisnika banka zahtijeva
dostavu financijskog plana i temeljnih fin izvjetaja koji osiguravaju vedinu info potrebnih za ocjenu fin imbenika)
->procjena kreditne sposobnosti,5 imbenika: 1.karakteristike dunika
2.kapacitet dunika
3.kapital dunika
4.uvjete poslovanja dunika
5.osiguranje povrata novanih sredstva
KOMPENZACIJSKI SALDO banke od svojih potencijalnih dunika mogu zahtijevati da prilikom plasmana kreditnih
sredstava u banci zadre odreeni postotak kreditnog iznosa,taj zahtijevani polog se tako naziva
->metode kreditiranja
KRATKORONA KREDITNA LINIJA kreditni aranman izmeu banke i dunika koji esto treba kreditna sredstva.
KREDITNA LINIJA maksimalan okvirni kreditni iznos koji je banka u bilo koje vrijeme tijekom nekog perioda
spremna dati svom komitenetu u obliku kredita (obino na godinu dana).
KONTOKORENTNI KREDIT kratkoroni kredit banke odobren na principima tekudeg rauna do ugovorom
utvrenog iznosa i do odreenog roka. Banka dozvoljava korisniku ovog kredita da izdaje naloge za pladanja do
odreenog iznosa preko raspoloivog pokrida (crveni saldo).
POJEDINANI KREDIT-poduzede koje nema redovne potrebe za kratkoronim
OBNAVLJAJUDI KREDIT- predstavlja trajnu vrstu poslovnog kreditiranja poduzeda,koja moe potrajati i nekoliko
godina bez prekida(moe spadati u kategoriju srednjoronih i dugoronih)
->nenapladeni plasmani-ako obveze nisu napladene u dospjelom roku,banka onda mora za te sluajeve izdvajati
rezeve koje mogu biti 1)namjenske-za dunike koje se izvjesno zna da nede modi otplatiti 2)nenamjenske-za trite koje
bi moglo dovesti da dunici ne mogu platiti
A CONTO (NA RAUN) taj izraz upotrebljava se i u knjigovodstvu prilikom knjienja poslovnih promjena kao oznaka
da treba izvriti knjienje na odreeni knjigovodstveni raun.
OSIGURANJE POVRATA KRATKORONIH KREDITA-opdi instrument osiguranja povrata kredita je hipoteka na
nekretnine,pokretnine.. a ostale vrste instrumenata su zalihe,razna potraivanja,mjenice,ekovi,akceptni
nalozi,garancije,ugovori o osiguranju,dionice..
->razlozi za osiguranje povrata kredita moemo grupirati u 4 kategorije:
a)kreditni poloaj-takav je da im nitko nede odobriti kredit bez da oni zaloe imovinu
b)visina kredita-ako su vedi kreditni iznosi,instrument osiguranja povrata kredita mora se koristiti
c)kamatna stopa-ako poduzede da kreditoru odgovarajudi instrument osiguranja povrata kredita,onda se kreditor
najede odluuje i na niu kamatnu stopu
d)prodaja potraivanja-i ostale usluge tipa izdavanja rauna i naplata duga..

->kratkoroni krediti osigurani potraivanjima : 2 skupine
Prodaja potraivanja:
FORFAITNI UGOVOR otkup potraivanja. Sav rizik naplate prenosi se na forfetera/faktora, banku ili na
financijsku instituciju koja je otkupila potraivanje uz iskljuenje prava novog vlasnika na regres prema prodavaocu, za
sluaj da potraivanje nije naplativo.
FORFAIT po svojoj pravnoj osnovi predstavlja ugovor o prodaji koji iskljuuje odgovornost prodavaoca za
naplativost, dok za istinitost potraivanja uvijek odgovara prodavalac-forfaitist. Potraivanja koja su predmet
forfaitiranja prenose se cesijom.
FAKTORING kredit koji se moe obnavljati ili produivati i tako alterirati u kredit na neodreeno vrijeme.
Koriteni iznos kredita moe se automatski smanjiti ili povedati u skladu s obujmom prodaje, potrebama dunika i u
skladu s kreditnim mogudnostima faktora.
Koritenjem usluga faktora poduzede smanjuje trokove sumnjivih i spornih potraivanja, te zamjnjuje fiksne i
varijabilne trokove funkcioniranja XXXX kreditne i naplative slube s varijabilnim trokom u obliku faktorove provizije.
Instrument osiguranja povrata kredita-potraivanje-poduzede koje posuuje novana sredstva snosi
ssve fin rizike koji proizlaze iz potraivanja

->krediti osigurani potraivanjima od potroaa
POTROAKI KREDIT prodaja na malo. Trgovci svoju robu prodaju krajnjim potroaima. Otpladuje se iz
novanih primitaka potroaa, a ne iz prihoda iz osnovne prodaje robe.
ADMINISTRATIVNA ZABRANA zabrana koja se stavlja na osobna ili druga primanja zaposlenika radi izvrenja
obveze vjerovniku. Obustava se vri prilikom obrauna tih primanja.
-
-> Povrat kredita moe se osigurati i na osnovi:
1) dionica i obveznica najprikladniji instrumenti osiguranja povrata kredita,trokovi rukovanja tim instrumentima vrlo
niski i veoma prikladni za kreditora
2) hipoteke.-na nepokretnu imovinu znaajniji instrument osiguranja povrata kredita,a podrazumijeva odobravanje
kredita na osnovi fikne imovine,visina kredita ovisi o vrijednosti imovine koja je data na garanciju,a trebala bi biti
nekoliko desetaka postotaka nie vrijednosti te imovine
->krediti osigurani policama ivotnog osiguranja-vedina ih ima gotovinsku otkupnu cijenu


SREDNJORONO FINANCIRANJE- odgovara manjim i srednje velikim poduzedima
Karakteriziraju se po 1.trajanje perioda otplate-1-5 god,ponekad i do 10
2.nain otpladivanja-mjeseno,kvartalno,polugodinje,godinje
3.nain osiguranja povrata-obveznice,dionice,postojeda trajna imovina
4.odreene zatitne klauzule-kredit se mora namjenski koristiti
->posebno su pogodni za ekspanzija fiksne i trajne imovine,sa stajalita trokova srednjoroni krediti su u pravili
jeftiniji
->financiranje pomodu najma-leasing ili prikriveni dug-alternativa direktnoj nabavci pojedinih oblika fiksne imovine koji
najmoprimcu doputa koritenje unajmljene imovine bez prijenosa prava vlasnitva,dijele se na:
poslovni najam-najam opreme dobara,kad se oprema namjerava koristiti u kradem vremenskom razdoblju,zbog
zastare opreme
financijski najam-ugovaranje najma na dui period,pravi izbor pri nabavku fiksne imovine koja mora ostati dui
period.3 oblika fin najma :direktni,prodaju uz povratni najam,indirektni

DUGORONO FINANCIRANJE
KREDITIRANJE-posredovanje banke izmeu onih koji ostvarenu akumulaciju ne troe u cijelosti,ved njegovu potronju
odlau za kasniji period i onih subjekata kojima za financiranje nedostaju novana sredstva koja u obliku kredita dobivaju
od banke.banka akumulira novana sredstva i prenosi kupovnu mod prvih suficitnih subjekata pojavljujudi se prema
njima kao dunik,na druge deficitne subjekte prema kojima se pojavljuje kao vjerovnik
INTERKALARNE KAMATE kamate koje investitor plada na angairani dio dugoronog kredita i to od dana poetka
koritenja dugoronog kredita do dana stavljanja kredita u otplatu.
Obraun tih kamata radi se krajem svakog polugodita. Interkalarna kamatna stopa jednaka je ugovorenoj kamtnoj stopi
za dugoroni kredit. Za iznos interkalarnih kamata povedava se dugoroni kredit.


AMORTIZACIJSKI PLAN plan amortizacije fiksne imovine, kredita ili vrijednosnih papira.
Iznos anuiteta dobiva se da se iznos duga pomnoi s anuitetskim faktorom (vrijednosti anuitetskog faktora dane su u V-
im kamatnim tablicama).
REFINANCIRANJE otpalta postojedih obveza novim povoljnim obvezama.
->EMISIJA VRIJEDNOSNIH PAPIRAreenim pravima koja se bez tog papira ili zapisa ne mogu ni ostvariti ni prenositi
VRIJEDNOSNO PAPIRI-predstavljaju ispravu ili elektroniki zapis o odreenim pravima koja se bez tog papira ne mogu ni
ostvariti ni prenositi,2 oblika financiranja,emisijom obveznica i emisijom dionica
OTVORENA EMISIJA-predstavlja javnu prodaju vrijednosnih papira svim zainteresiranim investitorima
PODRUJA PRIMJENE DUGORONOG FINANCIRANJA-poduzeda koja su dobro uhodana i koja permanentno
posluju,ovisi o veliini poduzeda i obliku poslovne organizacije

FINANCIJSKO TRITE veliki broj razliitih i meusobno povezanih specijaliziranih XXXX trita koja se mogu podijeliti
na: trite novca, trite deviza i trite kapitala.
HAZARD temelji se na izboru koji je posve sluajan.
PEKULACIJA odnosi se na izbor koji ima neko utemeljenje u razumu i argumentaciji.
SVJETSKO FINANCIJSKO TRITE brojna veda ili manja internacionalna trita novca i novanog kapitala.
GLAVNI SVJETSKI FINANCIJSKI CENTRI:
SAD New York, San Francisco, Chicago, Boston, Philadelphija
EUROPA London, Frankfurt, Pariz, Zrich
DALEKI ISTOK Tokio, Hong Kong, Singapur
Na tradicionalnom financijskom tritu internacionalnog karaktera domadi financijski investitori mogu kupovati strane
vrijednosne papire ili ulagati u strane vrijednosne institucije i banke. Isto tako domade banke mogu davati kredite
strancima.
Eurotrite formirano je na podlozi EURODOLARA dolari koje su njihovi vlasnici deponirali u bankama izvan SAD-
a.najvanije trite eurodolara je u Londonu
INTERNACIONALNI DOLARI dolari kojima raspolau nerezidenti SAD-a a deponirani su u bankama u SAD-u.
EUROVALUTA valuta koja se dri u depozitu neke od banaka izvan zemlje porijekla.
IBOR meubankarska oznaka kamatne stope (interbank offered rate). Kad joj se doda poetno slovo naziva
odgovarajudeg financ. centra dobije se potpuna meubankarska oznaka za kamatnu stopu dotinog centra.
LIBOR za London
->najnia referentna kamatna stopa koja slui i kao standard
FIBOR za Frankfurt

PRVORAZREDNA STOPA primjenjuje se u SAD-u kao najnia kamatna stopa koju komercijalne banke odobravaju
prvoklasnim dunicima na kratkorone kredite. Obino takve transakcije karakterizira nizak rizik nepladanja, nizak
kreditni rizik.
OFFSHORE FINANCIJSKI CENTRI neke vede financ. institucije i multinacionalne korporacije koriste te centre za
financiranje tzv. offshore investicijskih fondova i za obavljanje financijskih transakcija iji se domicil, zbog visokih
poreznih obveza premjeta iz velkih financijskih centara u porezne oaze. Vedina ih se nalazi na malim tropskim otocima
Aruba, Bahamas, Barbador, Bermude, Malta,... Cilj izbjegavanje pladanja poreza.
TRITE NOVCA trite bankovnih likvidnih rezervi i kratkoronih vrijednosnih papira s rokom dospijeda do godine
dana, a cilj mu je osiguranje tekudeg pladanja njihovih komitenta.banka daje kratkorone kredite drugoj banci iz vikova
svojih likvidnih rezervi
REPOS ILI SPORAZUMI O REOTKUPU katkoroni krediti koje uzima vlada pri emu kao instument osiguranja povrata
kredita izdaje svoje vrijednosnice uz obvezu njegova otkupa po dospijedu duga uvedanog za kamate.
CERTIFIKATI O DEPOZITU vrijednosni papiri putem kojih depozitna banka potvruje da je primila u depozit odreeni
iznos zajedno s kamatama po isteku oroenja-platiti donosiocu certifikata.
BANKOVNI AKCEPT mjenica koju je komitent banke po prethodnom dogovoru s bankom vukao na banku, a ona je
mjenicu u svojstvu dunika potpisala akceptirala. Predstavlja obvezu banke koja imaocu takve mjenice obedava
sigurnost isplate mjenine svote na dan njezina dospijeda.
Mjenica se umjesto na dunika vue na banku akceptanata
KOMERCIJALNI PAPIRI predstavljaju dunike vrijednosne papire koje izdaju banke i korporacije dobroga boniteta radi
pribavljanja kratkoronih novanih sredstava. Prodaju se na diskont, izravno, tj. neposredno ili putem brokera.
DEVIZE- sredstvo meunarodnih pladanja i predstavljaju potraivanja od neke druge zemlje koja glase na stranu valutu
steenu po bilo kojoj osnovi i bez obzira na naine raspolaganja
DEVIZNO TRITE - promet i transfer nacionalnim valutama, devizama
DEVIZNI TEAJ cijena jedne valute izraena brojem jedinica druge valute.
HOT MONEY-kapital,novac koji odlazi na svako mjesto,da bi uz odreenu razinu rizika pronaao najviu stopu
zarade,vrluda od valute do alute i prouzrouje neobuzdane fluktuacije
APRECIRA ameriki dolar aprecira ako broj jedinica npr. Njemake marke potrebnih za kupovinu jednog amerikog
dolara raste, a ako pada, tada dolar DEPRECIRA.
DIREKTNA KOTACIJA teajevi se daju u broju jedinica nacionalne valute za sto jedinica strane valute.
INDIREKTNA KOTACIJA primjenjuje se u Engleskoj. Izraava koliko jedinica strane valute vrijedi jedna engleska funta.
TERMINSKU PREMIJU ima deviza ako je terminski teaj neke devize vii od promptnog.
TERMINSKI DISKONT ako je terminski teaj manji od promptnog.
PROMPTNA TRANSAKCIJA DEVIZA transakcija u kojoj se ugovor izvrava odmah ili najkasnije u roku 2 radna
dana.kupoprodaja razliitih valuta s dnevnom cijenom i uinkovitom realizacijom posla
TERMINSKO TRITE kupoprodaja deviza s rokom isporuke preko navedena 2 radna dana.osnova je terminski ugovor
o o kupnji strane valute tono odreeni dan u bududnosti,a po teaju koji je utvren danas
TERMINSKI TEAJ dogovara se danas za devize koje de biti isporuene za 30, 90 ili 180 dana.
DEVIZNI SWAP trgovina valutama na meunarodnom planu koja se najede ugovara u uvjetima razmjene tvrdih i
mekih valuta. Takvom trgovinom banke, uvoznici i investitori eliminiraju devizni rizik, tj. gubitak koji moe nastati zbog
negativnih kolebanja deviznih teajeva neke valute.

TRITE KAPITALA NOVAC I VRIJEDNOSNI PAPIRI-jedna od najvanijih uloga trita kapitala je voenje aktivne trgovine
da investitori mogu kupiti ili prodati vrijednosne papire po cijenama koje se malo razlikuju od njihove prvobitne cijene
SEC formirana 1933.g. u SAD-u. Zakonska institucija koja ostvaruje javnu kontrolu prometa vrijednosnih papira i
regulira njihovu registraciju.
BROKERI agenti koji izvravaju naloge za drugoga i za to primaju proviziju. Prvu proviziju dobivaju kad investitori
putem njih kupuju dionice koje su im preporuili, a drugu kad investitori na njima poinju gubiti i odlue ih prodati.
Brokeri uvijek gledaju kroz ruiaste naoale.
DILERI posluju u svoje ime i za svoj raun. Moraju posjedovati dravnu dozvolu za obavljanje transakcija vrijednosnim
papirima.
MALE EMISIJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA tj. godinje emisije, iji je ukupni iznos manji od zakonom propisanog, ne
podlijeu propisima.
Prema SEC-u = emisija manja od 1500 000 USA $.
INVESTICIJSKI BANKARI osobe odgovorne za posredovanje, tj. za pronalaenje investitora za kupovinu vrijednosnih
papira. esto ih nazivaju potpisnicima i osiguravateljima. Predstavljaju primarno trite vrijednosnih papira.
POKRETA investicijsko bankarska institucija koja prva postigne dogovor s emitentom.
PROSPEKT javni poziv na upis i/ili na kupnju vrijednosnih papira. Koji mora sadravati sve informacije neophodne da
potencijalni investitor moe stvoriti realnu sliku o imovini i obvezama, gubitku ili dobitku, financ. poloaju i o
perspektivama izdavatelja, te o pravima sadranim u vrijednosnim papairima na koje se prospekte odnosi.
PELIMINARNI PROSPEKT iji je rub uokviren crvenom bojom, pa se jo naziva i dimljena haringa, predstavlja
poseban oblik prospekta koji sadri samo ogranienu koliinu podataka, ukljuujudi i broj dionica koje de se izdati, a slui
za testiranje reakcija trita na predloenu novu emisiju vrijednosnica. Ne sadri indikacije o cijeni.
PRIJAVNI OBRAZAC dio prospekta za novu emisiju vrijednosnica kojeg potencijalni investitor ispunjava i vrada
emitentu.
RASPON zarada investicijskih bankara, ostvaruju je prodajom vrijednosnih papira po neto vioj cijeni nego to su ih
platili emitentu.
PONUDA NA TENDERU mehanizam za otkrivanje najpovoljnije prodajne cijene vrijednosnih papira.
BEST EFFORTS METODA prodajni posrednik. Angairanje investicijskog bankara na komisionoj osnovi. Bankar na
preuzima rizik emisije ali prihvada da upotrijebi sve svoje iskustvo, znanje i sposobnosti u distribuciji vrijednosnih papira.
MARGIN postotak vlastitih sredstava koje, pri zatvaranju financ. konkurencije o kupovini vrijed. papira, kupac mora
sam osigurati.
BURZA VRIJEDNOSNIH PAPIRA za razliku od drutva za poslovanje vrijednosnim papirima, na smije se baviti trgovinom
vrijednosnih papira niti smije davati savjete o trgovini vrijednosnim papirima i o investiranju u vrijednosne papire.
NEW YORK STOCK EXCHANGE NYSE WALL STREET
Osnvana 17.svibnja 1792.g. Zgrada se nalazi na Wall Street-u 11 na Manhattnu. Popularno se naziva i VELIKA PLOA
zbog ogromne ploe na kojoj se istiu cijene. Burza posjeduje vlastitu zgradu, a cjelokupno poslovanje odvija se na
parketu ta zgrade.
Postoji 1366 lanova NYSE kojima se burza obrada kao MJESTIMA:
Od 1366 lanova NYSE:
- komisioni brokeri 700 mjesta
- brokeri na parketu 225 mjesta
- trgovci na parketu 41 mjesto
- specijalisti 400 mjesta
Zbog visokih godinjih cijena mjesta, tijekom godine dolazi do promjene lanstva burze. Npr. 1987. g. najvia cijena za
mjesto iznosila je 1,15 milijuna dolara.
SPECIJALIZIRANE ULOGE LANOVA BURZE:
- brokeri koji rade za proviziju komuniciraju telefonski sa brokerskim kudama
- brokeri na parketu two-dollar brokers, rade za proviziju
- trgovci na parketu registrirani trgovci, oni trguju za svoju korist, pekulanti
- specijalisti djeluju u trgovakom dijelu burze
- dileri koji trguju rasporenim lotovima prodaju ili kupuju dionice brokera koji rade za proviziju, u kol. Manjim od
100 komada
- brokeri koji trguju blokovima blok je transakcija sa velikomkoliinom vrijednosnih papira od minimalno 10.000
dionica

NYSE zahtjeva da sva MJESTA budu u vlasnitvu pojedinaca i ne dozvoljava institucijama poput brokerskih kuda i banaka,
da posjeduju mjesta jer su brokerske kude i banke njezini najvedi komitenti.
MONITOR TERMINALA prikazuju se slijededi podaci:
- BID PRICE cijena koju nude kupci
- ASK PRICE cijena koju nude prodavai
- LAST PRICE cijena po kojoj je izvrena zadnja trgovina
- TURNOVER ukupan promet dionica toga dana
- P/E RATIO odnos cijene i dobitka po dionici
RING ILI JAMA (PIT) sredinje mjesto trgovanja na burzi. Omoguduje trgovcima da vide jedni druge i monitore po
dvorani.
Trgovanje se odvija:
METODOM OTVORENOG IZVIKIVANJA UZ SIGNALIZIRANJE RUKAMA po sustavu dvostruke aukcije. Takav sustav
podrazumijeva da kupci i prodavaoci usporedno obznanjuju cijene koje nude XXXX, a zakljuna cijena se formira
susretnom licitacijom koja suava poetni raspon cijena.
TRGOVAC U RINGU MORA PRIOPDITI TRI STVARI:
1. eli li kupiti ili prodati
2. cijenu koju nudi
3. broj komada dionica kojima eli trgovati
Trgovci koji ele kupiti izvikuju svoj BID RICE, a trgovci koji ele prodati dionice izvikuju svoj ASK PRICE.
RASPON razlika izmeu ponuene i zahtijevane cijene.
MARA zarada koju dileri mogu ostvariti odreenom trgovinom.
Kad eli PRODATI kupac prvo izvikuje koliinu pa onda cijenu, a kad eli KUPITI prvo cijenu pa koliinu.
DLAN RUKE SIGNALIZIRANJE:
- dlan okrenut prema trgovcu = eli kupiti dionice
- dlan okrenut od njega = eli prodati dionice
SIGNALI PRSTIMA ukazuju na cijenu i broj dionica. Dredi ruku u vodoravnom poloaju trgovac prstima pokazuje
cijenu koju nudi ili trai. U okomitom poloaju = oznaava broj dionica koji eli kupiti ili prodati.
Svi zainteresirani trgovci znaju cijenu vrijednosnog papira s kojim se trenutno trguje. Izvikuje se, tj. prstima pokazuje
koliina u lotovima te iznos dijela cijene koja se nalazi iza cijelog broja i koji se iskazuje razlomkom.
KAIPRST PREMA GORE BROJ 1
KAIPRST U VODORAVNOM POLOAJU = BROJ 6
KAIPRST I SREDNJI PRST PODIGNUT PREMA GORE = BROJ 2
KAIPRST I SREDNJI PRST U VODORAVNOM POLOAJU BROJ 7

OBRAUNSKA ILI KLIRINKA BLAGAJNA OBRAUNSKI ZAVOD ustanova udruenja brokersko-dilerskih tvrtki
stvorena za razraunavanje, tj. prebijanje financ. dugovanja ili potraivanja slijedom trgovanja na burzama izmeu
njenih lanova. lanstvo u obraunskim zavodima je uobiajeno ogranieno na lanove burze, premda vedina lanova
nisu ujedno i lanovi obraunskog zavoda. Oni koji nisu, moraju cjelokupno svoje trgovanje obraunati preko lanova
obraunskog zavoda.
RAZLIITI IZVJETAJI I/ILI TEAJNICE u tim oblicima se u sredstvima javnog priopdenja objavljuje burzovno kretanje
dionica koje na burzi kotiraju.
1.IZVJETAJI O KRETANJU CIJENA O KOTACIJI DIONICA NA BURZI
Obuhvadeni su ovi podaci:
HIGH-LOW ili HI-LO
- najvia i najnia cijena pladena za dionice u posljednja 52 tjedna (ili u tekudoj godini)
- brojevi pokazuju poene i izraavaju dolarske iznose
- poeni se dijele na , , 1/8, 1/16 i 1/32
- kotacije na NYSE esto se izraavaju u veliini poena 1/8 to predstavlja iznos od 0,125$

STOCK naziv dionice ili ime poduzeda
- preferencijalne dionice oznaavaju se s pf
- oznaka za VARANT je wt
- cjepanje dionica oznaava se s S
DIVIDEND ILI DV
- oznaava koliku je dividendu po dionici dobio dioniar
- ako nije oznaen nikakav iznos znai da poduzede u posljednjoj godini nije isplatilo dividendu

YIELD ILI YED %
- postotak XXXXX dionice ili odnos izmeu deklarirane dividende i zakljune cijene dionice

PRICE/EARNINGS RATIO ILI P/E
- odnos izmeu trine cijene obine dionice (PPS) i ostvarenog neto dobitka po obinim dionicama (EPS)
SIS 100S ILI VOLS. 100S
- obavijest o prodajnoj koliini dionica tog dana, koja se mnoi sa 100
- transakcije s dionicama ispod 100kom (odd lot) ne evidentiraju se u burzovnim izvjetajima

HIGH-LOW ILI HI-LO
- najvii i najnii teaj devize tog dana

CLOSE ILI CLOSE QUOTE
- zakljuna cijena dionice tog dana

CHANGE, XXXXX PREV. CLOSE ILI NEXT CHG
- razlika izmeu najvieg i najnieg teaja dionice tog dana
- iskazuje se kao plus ili minus neto promjena

2.IZVJETAJ O VODEDEM DNEVNOM POSTOTKU PROMJENA DIONICA
- posebno prikazuje dionice na NYSE koje su tog dana postigle najvii UPS i najnii DOWNS postotak promjene cijene.
3.IZVJETAJ O OBUJMU DNEVNIH TRANSAKCIJA DIONICAMA (NYSE VOLUME)
- grafikon koji u okviru tekude godine, po pojedinim XXXXXx prikazuje dnevni obujam transakcija, u milijun komada
dionica.
4.IZVJETAJ O OBUJMU TRANSAKCIJA DIONICA IZ SATA U SAT
- u komadima iskazan ukupan obujam transakcija dionicama na burci svakoih ola sata i to od otvaranja u 9:30 do
zatvaranja u 16:00 sati toga dana i prethodnog dana, te prosjek prethodnog tjedna.
- njaveda ivost burze, tj. najvedi broj transakcija obavlja se u prvih pola sata nakon otvaranja burze. Najvedi broj
transakcija je od 12:00 do 14:00. najveda ivost je ponovno pola sata prije zatvaranja burze.
5. IZVJETAJ O PREGLEDU STANJA TRGOVANJA (Market Diary NYSE, AMEX,XXXX)
- obavljaju se na kraju radnog dana, nakon zatvaranja burze
- oblici tog izvjetaja su dosta razliiti
- u svakom od njih se nastoji u 6 stupaca koji oznaavaju promatrani dan i prethodnih pet dana burze, prikazati....,
a na kraju dolaze oznake CLOSING TICK I CLOSING ARMS-TRIN.
TICK vrlo precizna burzovna mjera kojom se mjeri kretanje zadnje cijene dionica kod zatvaranja burze.
POZITIVAN TICK znai da su cijene krajem dana rasle NEGATIVAN TICK znai da su cijene krajem dana padale
MINIMALNA MJERA FLUKTURACIJE ODREENE VELIINE U IZNOSU 1/32
TRIN mjera trine snage
- trin ispod jedan (1) ukazuje da se novac seli u dionice, tj. da se dionice kupuju pozitivan znak
- trin vedi od jedan (1) ukazuje na negativan pojam pri prodaji dionica i na odlazak novca s tog trita
6.IZVJETAJ O KOLIINSKI NAJPRODAVANIJIM VRIJEDN. NA TR. DIONICA
- iskazuje nazive dionica kojima se tog dana najvie trgovalo, obujam trgovine, prodajnu cijenu kod zatvaranja burze te
iznos promjene u odnosu na cijenu postignutu prethodnog dana.
7.IZVJETAJI KOJI SE ODNOSE NA ODREENE SLOENE INDEXE, TJ. PROSJEKE DIONICA
DOW JONES INDEX AVERAGE
- vagana aritmetika sredina cijena dionica uzorka poduzeda koji kotiraju na NYSE
- objavljuje se dnevno
- specifini pokazatelj gospodarskih aktivnosti

DOW JONES EQUITY INDEX (DJEI)
- primjenjuje se za mjerenje vrijednosti dionica i pokriva vie od 700 dionica
- iskazuje se u odnosu na baznu godinu 30.06.1982. uzet je kao 100 baza

DOW JONES WORLD INDEX (DJWI)
- prvi meunarodni bazni indexkoji zapravo funkcionira kao domadi, samo to pokriva vie razliitih trita u
nekoliko zemalja
- kao bazni datum uzima se 12.12.1991., a baza mu je 100.

S&P 500 INDEX
- pokazatelj tvrtke Standard&Poors
- temelji se na podacima o cijenama 400 industrijskih, 40 financijskih, 20 prijevoznih i 40 korporacija komunalne
opskrbe
NASDAQ COMPOSITE INDEX
- pokazatelj organizacije koja kontrolira vedi dio amerikog trita dionica na OTC tritu

NAJZNAAJNIJE SVJETSKE BURZE Londonska, Frankfurtska, Parika i Tokijska imaju svoje kljune indexe kojima iskazuju
kretanje vrijednosti dionica.
FT-SE FOOTSIE
INDEX FT-SE 100 bazna godina 1984 100
- obuhvada dionice 100 velikih britanskih korporacija to kotiaju na Londonskoj burzi
INDEX DAX bazna godina je 1987 100, Frankfurtska burza
INADEX CAC 40 bazna godina 1987 100, burza u Parizu
INDEX NIKKEI DOW JONES AVERAGE na burzi u Tokiju, predstavlja prosjek od 225 dionica u prvoj selekciji tokijskog
trita.

OTC TRITE TRITE PREKO ALTERA- - TREDE TRITE KAPITALA
- OTC trita mnogo su vanija ka trita obveznica nego kao trita dionica
- Konkurencijski dogovorene ponudbene i prodajne cijene odreene su s otprilike 500 OTC stvaraoca trita

NASDAQ kompjuterizirana telekomunikacijska mrea koja slui OTC tritu. Ona osigurava trenutne ponudbene i
prodajne cijene za tisude vrijednosnih papira koji su pohranjeni u glavnom kompjuteru.
NQB National QXXXXX objavljuje cijene preko 8000 vrijednosnih papira na svojim dnevnim ruiastim listovima.
Vrijednosti svih nekoliko tisuda dionica koje kotiraju u NASDAQ-u ne objavljuju se u dnevnom financ. tisku.

ETVRTO TRITE KAPITALA
- na njemu se provodi direktan smijer tgovine investitor investitor trgovac. Povezano je s kompjutorskom
mreom izmeu blok trgovaca.
- sudionici tog trita zaobilaze uobiajene dilerske aktivnosti.
Trgovci koji djeluju na etvrtom tritu kapitala nastoje postidi bolju cijenu kroz izravne aranmane, te mnogo bolje
izvrenje i ele ostati anonimnima..
ISTINET zatidena oznaka za Institucional Networks Corporation i predstavlja dio Renter-a. On je najvedi od nekoliko
konkurenata u amortizaciji svjestskog trita vrijednosnim papirima
INVESTICIJSKI FOND oblik okrupnjavanja pojedinanih, obino malih uloga, u jedan veliki iznos.
PORTFELJNI MENADMENT usluge tog menadmenta prua investicijski fond. Pod kojim se podrazumijeva proces
profesionalnog upravljanja vrijednosnim papirima, tj. financ. imovinom pojedinaca ili drugih poduzeda na principu
diverzifikacije.
DIVRZIFIKACIJA proces kombiniranja vrijednosnica u portfelju s ciljem reduciranja ukupnog rizika, a bez rtvovanja
prinosa.
Divezifikacjom se moe ostvariti maksimalna profitabilnost i likvidnost ulaganja uz zadani stupanj rizika, tj. minimalni
rizik uz zadanu profitabilnost i likvidnost portfelja koji predstavlja skup razliitih vrijednosnih papira koje posjeduju
pojedinci ili poduzede.
OTVORENI ILI ZAJEDNIKI, TJ. UZAJAMNI FOND drutvo bez pravne osobnosti kojemu je prednost poslovanja
prikupljanje novanih sredstava i to izdavanjem i javnom prodajom dokumenata o udjelima u fondu. Nema ogranienja
u udjelu.
ZATVORENI FOND dioniko drutvo kojemu je predmet poslovanja prikupljanje novaanih sredstava izdavanjem i
javnom prodajom dionica. Broj udjela u fondu je fiksan, tj. udjel dionica je fiksan.
FINANCIRANJE POSLOVANJA OBVEZNICAMA
OBVEZNICE jedan od naina prikupljanja novaanih sredstava, tj. kreditiranja emitenta.oblik vrijednosnog
papira,predstavlja pismenu ispravu kojom se dokazuje odereni duniki odnos,postojanje duga i kojom se izdavalac
obveznice obvezuje da de kupcu,odnosno vlasniku po unaprijed odreenoj dinamici isplatiti novane iznose naznaene u
obveznici-
Obveznica se sastoji od 2 dijela:
1. PLAT OBVEZNICE-u kojem su definirani svi bitni elementi(1.oznaka da se radi o obveznici2.naziv i sjedite
emitenta obveznice3.naziv i sjedite vlasnika obveznice4.novana svota na koju obveznica glasi5.visina kamatne
stope6.rokove za isplatu7.mjesto izdavanja8.datum izdavanja9.srijski br10.faksimil potpisa ovlatenih osoba11.naznaku
prava koja proizlazi iz obveznica)
2. TALON OBVEZNICE anuitetske i kamatne kupone na osnovi kojih se napladuje potraivnje. Uobiajeno je da
obveznice glase na donosioca.

REGISTRIRANE OBVEZNCE glase na vlasnikovo ime. Kamate i glavnice se napladuju putem ekova koje poduzede
indosira na vlasnika i alje mu ih putem pote. Inicijativu za naplatu kamate i glavnice ima poduzede emitent, a kod
kuponskih obveznika vlasnik obveznice.
->obveznice moemo razvrstati prema: bitnim klauzulama ugovora:
a)ob. Prema vrsti osiguranja-( osigurane i neosigurane ob.),ob s klauzulom dodatnog soiguranja poznate su kao
hipotekarne ob-osiguravaju zakonsku naplatu.ob s dodatnom garancijom-izdaje banka,fin institucija ili korporacija koja
uiva ugled vjerovnika.neosigurane obveznice-zadunice- poduzede ija stopa profitabilnosti ima pozitivnu tendenciju
rasta,ne optereduje se emitentova imovina a to omogudava lake pribavljanje novanih sredstva
b)prema karakteru naknade-(ob s fiksnom kamatnom stopom,s varijabilnom kamatnom stopom)-ob s fix kamatnom s.-
osnovni oblik obveznica,prinos je oko 3% iznad stope inflacije.pr-kad se procjenjuje da de inflacija pasti kamatne stope
padaju a cijena obveznica raste,jer dolazi do prelijevanja kamatne stpe koja je predviena za neutraliziranje stope
inflacije,koja se naziva i revalorizacijska kamatna stopa-R. ob s varijabilnom kamatnom s.-dohodovne obveznice gdje
isplata kamata ovisi o rezultatu dunika i o volji menadmenta,participativne obveznice-imaju niu kamatnu stopu od ob
s fix kamatnom stopom,ob bez kupona-ne nose kamatnu stopu ved se prilikom prodaje nominalna vrijednost diskontira
za iznos trine kamatne stope
PREPAKIRATI OBVEZNICU ako se iz obveznice izdvoji kamata (glavnicom se moe trgovati kao s posebnim oblikom
obveznica bez kupona, a kuponima kao vrijednosnicom koja sadi samo kamate) zbog mogudnosti zamjene obveznica u
dionice one predstavljaju HIBRIDNE VRIJEDNOSNE PAPIRE I NAZIVAJU SE KONVERTIBILIJAMA

c)prema nainu podmirenja obveze-(ob prema sustavu amortizacije,ob s opcijama ob bez odreenog datuma dospijeda)

HRIBIDNI VRIJEDNOSN PAPIRI imaju karakteristike kreditnih instrumenata, kao to su obveznice i karakteristike
vlasnikih instrumenata kao to su preferencijalne dionice.zamjena obveznica u dionice
->Ako cijene dionica rastu vlasnici se mogu odluditi na konverziju obveznica u dionice.ako pada vlasnici i imaoci
obveznica su u povlatenom poloaju jer je vrijednost njihovih dionica zatidena fiksnom kamatnom stopom
PISMENA PUNOMOD VARANT daje vlasniku obveznice ili preferencijalne dionice pravo da kupi obine dionice
poduzeda po ugovorenim cijenama.ima 2 osnovne forme-odvojiv-ima karakter zasebnog vrijednosnog papira i posjeduje
svoju trinu vrijednost,neodvojiv-ne moe imati trinu vrijednost
->isplata ob moe biti regulirana klauzulaom o amortizacijskom fondu(sinking found)
PREMIJA OPOZIVA (CALL PREMIUM)-kupac u vrijeme opozive ob ne zna toan datum opoziva odnosno povrata svoje
glavnice,da bi se kompenzirala ta neizvjesnost te mogudnost nepovoljnog ulaganja, u cijenu opoziva se ukljuuje premija
opoziva,moe se postupno izjednaiti s nominalnom vrijednodu obveznice
PERPETUAL BONDS- obveznice bez odreenog roka dospijeda,gdje je rok dospijeda neogranien,rijetko se koristi u
praksi inoksnih i partnerskih poduzeda,a ede u javnom financiranju
RANGIRANJE OBVEZNICA
OBVEZNICE VRHUNSKE KVALITETE:
AAA (Aaa) obveznice najbolje financ. kkvalitete, stupanj financ. rizika je najmanji, kamate su pokrivene do stabilne
granice, povrat kapitala je osiguran
AA (Aa) obveznice visoke kvalitete, klasificirane su jedan stupanj nie od najboljih, tip high grade.
A srednje visoke financ. kvalitete.

OBVEZNICE SREDNJE KVALITETE:
BBB (Baa) srednje kvalitete, s vremenom im moe opasti stupanj sigurnosti, nemaju karakter apsolutno sigurnog
ulaganja.
OBVEZNICE PEKULATIVNE KVALITETE:
BB (Ba) problematinog karaktera, bududnost im se ne moe smatrati apsolutno sigurnom.
B ne predstavljaju poeljno ulaganje.

OBVEZNICE SLABE KVALITETE:
CCC (Caa) niske financ. kvalitete.
CC (Ca) visokoproblematine obveznice.
C najnie financ. kvalitete.

OBVEZNICE SUMNJIVE I NEPOUZDANE KVALITETE:
DDD sumnjive kvalitete i nenaplative.
DD ili D nepouzdane kvalitete i nenaplative.

IZVJETAJI O KRETANJU KORPORACIJSKIH OBVEZNICA
->prezentiraju se u obliku tablica pri emu se u zaglavlju tablice naznauje naziv burze,zatim se donosi naznaka da se
radi o korporacijskim obveznicama(corpration bonds)te dnevni obujam trgovine(volume),obveznice kojima se tog dana
trgovalo(bond)tekudi prinos(current yield),posljednja cijena kod zatvaranja burze(close),te iznos postignute promjene u
odnosu na cijenu prethodnog dana(net change)

IZVETAJI O EMITIRANIM DRAVNIM VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA
-<dijele se u 3 grupe:
Kratkorone-T-bills,dospijevaju u roku od 1 god,mogu se kupovati po vrijednosti od 10 000$
Srednorone-T-notes, 1-10 god, 1000$ i vie
Dugorone-Tbond, 10 -30 god,1000$ i vie
->izvjetaj se sastoji od 2 dijela:
1.dio govori o trgovini dravnim dugoronim i srednjoronim vrijednosnm papirima,ime tablica i zapoinje-u
tablici se navodi:
-rate-nominalna kamatna stopa na vrijednosne papire
-maturity-datum dospijeda vrijednosnog papira
-bond trader-cijena po kojoj je trgovac spreman otkupiti v.p.
-asked-cijena po kojoj je voljan prodati
-change-iznos postignute promjene u odnosu na cijenu prethodnog dana
-ask yield-trini prinos
2.dio govori o trgovini kratkoronim dravnim v.p.

JUNK OBVEZNICE OBVEZNICE S NISKIM RANGOM obedavaju visok prinos ali nose i visoki stupanj rizika.
BID ILI ASK CIJENE prikazuju poene. Minimalna mjera fluktuacije iskazuje se kao 1/32 (TICK).
EUROOBVEZNICE oveznice denominirane u razliitim konvertibilnim valutama i ponuene na prodaju na tritima
kapitala u zemlji koja nije zemlja valute u kojoj je emisija izvrena.
YUNKEE OBVEZNICE obveznice stranih tvrtki kojima se trguje u SAD-u, a glase na amerike dolare.
BULLDOG OBVEZNICE obveznice nominirane u britanskim funtama kojima se trguje u Londonu, a emitirale su i tvrtke
iz drugih zemalja.
SAMURAI OBVEZNICE Japan
REMBRANDTS Nizozemska
Euroobveznice uglavnom glase na donosioca i dijele se na:
- STANDARDNE nose fiksne kamate i periodine isplate kamata
- KONVERTIBILNE mogude ih je zamjeniti za druge oblike aktive ili za dionice korporcija dunika.
SLOENI INDEXI putemkojih se iskazuje kretanje cijena i dugoronih obveznica
LEHMAN BROTHERS INDEX ukazuje na kretanje cijena i prinosa amerikih dugoronih dravnih obveznica.
DOWN JONES 20 BOND INDEX pokriva prosjene cijene i prinose 10 obveznica izdavatelja u komunalnom i 10
obveznica izdavatelja u industrijskom sektoru.
SALMAN MORTGAGE BOOKED INDEX izraava prosjeke odreenih tipova obveznica koje su vezane uz ili proizlaze iz
hipoteka na nekretnine.
THE BOND BUYER MUNICIPAL INDEX pokriva municipalne obveznice rangirane od AA do A kvalitete. Municipalne
obveznice izdaju lokalne vlasti radi stjecanja sredtava za realizaciju projekta od lokalne vanosti. (prihodi imaju
povlaten poloaj kod pladanja poreza).
MERRIEE LYNCH CORPORATE INDEX kretanje obveznica iji su izdavatelji korporacije.
AUTORIZIRANE OBVEZNICE obveznice koje je poduzede odluilo prodati
EMITIRANE OBV. poduzede ih je prodalo NEEMITIRANE OBV. nisu putene u prodaju
TREZORSKE OBV. obveznice od kojih je poduzede koje ih je emitiralo ponovno dolo u posjed (otkupilo ih je ili su mu
besplatno ustupljene).
GLAVNE OBVEZNICE nalaze se u prometu. Dobiju se da se od emitiranih oduzmu trezorske.
POTPUNO PLADENE naplata izvrena u potpunosti.
AL PARI jednak ili ima jednaku vrijednost (po nominalnoj vrijednosti)
- kod poslovanja vrijednosnim papirima znai da de se isti papiri kupovati ili prodavati po nominalnoj vrijednosti.
- u deviznom poslovanju jedinica nacionalne valute jedne zemlje razmjenjuje se za nacionalnu valutu druge
zemlje u odnosu 1:1
SUPER PARI ako se emisija obveznica obavi uz odreenu premiju.
SUB PARI ako se emisija obveznica obavi uz odreeni diskont.
BIK investitor koji oekuje porast cijene odreene vrijednosnice (ili trita). Bikov de kupovati vrijednosnice sada,
oekujudi da de ih poslije skuplje prodati. Bikovi koji gube ivce nazivaju se pretrenirani bikovi XXX.
MEDVJED investitor koji smatra da de cijena neke vrijednosnice ili itavog trita padati. Prodaje vrijednosnice kako
bi ih poslije mogao kupiti po nioj cijeni. Trite medvjeda obiljeava trajni pad cijena.
VLASNIKA ULAGANJA-osiguravaju se izvan poduzeda
a)vlasnici menaderi-osim opdih sposobnosti unose i iskustvo
b)vlasnici investitori-cilj ostvarenje dividende i kapitalnog dobitka
c)vlasnici pekulanti-BIK,MEDVJED
FUNDAMENTALNA ILI TEMELJNA ANALIZA vrijednosnih papira analiza utjecaja mikro i makro ekonomskih imbenika
na poslovanje korporacije radi predvianja bududih ekonomsko-financijskih efekata.
TEHNIKA ILI ANALIZA PONUD I POTRANJE prouavanje internih trinih informacija, tj. prouavanje onih statistikih
informacija koje prua trite.
PLIMNE PROMJENE vede promjene.
VALNA TEORIJA teorija koja se eto koristi u tehnikim analizama. Zasniva se na shvadanju da se trita ire i smanjuju
po utvrenim pravilima. Autor te teorije je R.N. Elliott. Zasniva se na FIBONACCIJEVIM brojevima pa se naziva i Elliott-ovi
valni principi. Trite se krede u unaprijed u nizu od 5 valova nakon ega slijedi reakcija koja se zbiva u 3 vala. Po
zavretku tih 8 valova zapoinje novi ciklus.
FIBONACCIJEVI BROJEVI temelje se na prirodnim XXXX. Njihov niz je: 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55, 89, 144, 233, 377, 610,
987,... Svaki je broj zbroj dvaju brojeva koji mu prethode.
REKURENTAN OBRAZAC iskazan u obliku glava i ramena prikazuje trine cijene vrijednosnika u nekome razdoblju.
Glava i ramena javljaju se kad cijene rastu (lijeva ruka), zatim se kratko stabiliziraju prije ponovnog porasta (lijev rame i
glava). Kada vrijednosti vrijednosnih papira dosegnu desno rame tada ih treba prodavati.
REZERVE formiraju se iz ostavrenog neto dobitka poduzeda i predstavljaju stvarnu imovinu poduzeda koja je trajno
vezana za poslobnu aktivnost poduzeda.obiljeja- javne-koje se u bilanci moraju jasno iskazati-tajne-nisko odreivanje
stavaka pojedinih vrijednosti aktive.R. se koriste za naknadu za smanjenje vrijednosti odreene imovine,procijenjene
budude obveze,pokride gubitka
ZADRANI NETO DOBITAK dio neto dobitka koji ostaje nakon odbitka iznosa koji se izdvaja za dividende i za rezerve
poduzeda.
SUSTAV DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA PRIHODA oporezivanje prihoda ostvarenog na osnovi primljenih prinosa od
dividendi, te prihoda ostvarenih od kapitalnih dobitaka, koji esto imaju blai porezni tretman.
DIONICE vrijednosni papiri o uloenim novanim sredstvima u dioniki kapital korporacije bez unaprijed odreenog
roka dospjeda.
OBINE REDOVNE pravi vlasniki vrijednosni papir na osnovi kojih se ostvaruju sva naela dioniarstva. Ne mogu se
konvertirati ni opozvati.
PREFERENCIJALNE, PRIORITETNE, PREDNOSNE omoguduju svojim vlasnicima odreene prednosti u odnosu na
vlasnike redovnih dionica.
1. isplate povedane dividende, a u sluaju da ne budu ispladene, pravo na njihovo kumuliranje
2. pravo prvenstva prilikom raspodjele likvidacijske mase dionikog poduzeda i sl.

RAZLIKA DIONICA = OBVEZNICA
- obveznice se zasnivaju na tipinom kreditnom odnosu izmeu emitenta i investitora
- dionice predstavljaju vlasniki, tj. korporacijski vrijednosni papir koji njihovnim vlasnicima ili donositeljima
osigurava pravo udjela u idealnom djelu vlasnike glavnice, te na udio u ostvarenom neto dobitku poduzeda

Dionica se sastoji od 2 dijela:
1. plat dionice
2. kuponski arak
->kupnjom dionica dioniar ima pravo na novane dividende,on je suvlasnik poduzeda
INTERNO EMITIRANJE DIVIDENDE DIONICE ako se ostvarene dividende ele ponovno reinvestirati u poduzede.
CJEPANJE DIONICA postupak proporcionalnog smanjenja nominalne vrijednosti dionica na nain da se njihovim
vlasnicima u zamjenu za stare (glavne) dionice, daje proporcionalno vedi broj novih obinih dionica.
Svaka emisija dividendnih dionica, ako je veda od 25% postojedih dionica (negativno utjee na njihovu trinu
vrijednost), tretira se kao cjepanje dionica.
Dionice se mogu razvrstati prema: REDOSLIJEDU IZDAVANJA, NAZNACI VLASNIKA, PRAVU GLASA, OPOZIVU,
BURZOVNOJ PODJELI
PREMA REDOSLIJEDU:
a) Dionice prve emisije dionice serije A - obine dionice s pravom glasa.
b) Dionice druge emisje
c) Dionice slijededih emisija

TREZORSKE DIONICE-dionice koje je poduzede emitent otkupilo ili su mu besplatno ustupljene
->ako se od emitranih oduzmu trezorske dobiju se dionice koje se nalaze u prometu-glavne dionice
PO KRITERIJU BURZE:
BLUE CHIPS DIONICE prvorazredne dionice.
JOHN LAW DIONICE dionice najloije vrijednosti, BANKROT DIONICE.

FIKTIVNI KAPITAL KORPORACIJE razlika, ako je nominalna vrijednost dionice veda od njene stvarne trine vrijednosti.
FINANCIJSKE IZVEDENICE, TJ. FINANC. DERIVATI opdi izraz za vrijednosne papire koji su izvedeni iz drugih vrijednosnih
papira, tj. kojima je vrijednost odreena drugim vrijednosnim papirom. Najede se povezuju s tritem imovine pa se
nazivaju i DERIVATIMA IMOVINE.
Mogu se grupirati kao:
- TRMINSKI DERIVATI rokivni ugovori, terminski i swap ugovori
- OPCIJSKI DERIVATI tradicionalne opcije, opcije na swap-ove i ugovore o smanjenju rizika kretanja kamatnih
stopa

interst rate cap povedanje kamtne stope
interest floor rate smanjenje kamtne stope
interest rate collar vezana kamtna stopa
interest rate cap-a istovremena kupovina
interest rate floor-a istovremena prodaja

- EGZOTINI DERIVATI sloenije karakteristike pladanja. Nejede se javljaju u obliku opcija:
BARRIER OPTION opcija koja poinje egzistirati ili se gasi kada stekne odreeni uvijet
BINARY OPTION ALL OR NOTHING OPTION opcija kod koje se isplata obavlja jedino u sluaju nastanka
osiguranog sluaja
MULTIFACTOR (RAINBOW) OPTION opcija koja se zasniva na razliitim indeksima ili na vodedim
vrijednosnicama

Najznaajniji predstavnici financijskih izvedenica su:
- FUTURESI
- OPCIJE
- VARANTI, KONVERTIBILIJE I PRAVA

FUTURESI ILI ROKOVNI UGOVORI RONICE standardizirani sporazumi, tj. ugovori izmeu kupaca i prodavaoca, te
burze, tj. obraunskog zavoda, o kupnji ili prodaji neega u bududnosti po cijeni ugovorenoj u sadanjosti.
TERMINSKI UGOVORI nestandardizirani ugovori izmeu kupaca i prodavaoca o kupoprodajnoj aktivnosti na odreeni
datum u bududnosti po cijeni ugovorenoj u sadanjosti.
DUGA POZICIJA kad se jedna ugovorena strana obvee da de prihvatiti dugu poziciju, obvezala se da de navedeni
ugovor kupiti na odreeni datum po odreenoj cijeni.
KRATKA POZICIJA prihvada je druga starna obveza da de taj ugovor prodati na isti datum i po cijeni odreenoj
ugovorom.
HEDGING poslovno financ. strategija koja se radi izbjegavanja ili smanjivanja rizika, tj. gubitka jednog poslovnog
poduhvata provodi poduzimanjem drugog poslovnog poduhvata.
HEDGER u financ. terminologiji predstavlja osobu koja koristi ivicu kao metodu zatite protiv komercijalnih rizika.


TRGOVCI PEKULANTI:

- DNEVNI TRGOVCI eliminiraju svoje pozicije svakog dana prije zavretka trgovanja da im slijededi dan ne
donese nepovoljna prilika
- SKALPERI specijaliziraju za dranje odreenih pozicija u kradim razdobljima u cilju ostvarenja dobitka na osnovi
malih razlika u cijeni
- POZICIJSKI TRGOVCI odreene pozicije dre nekoliko dana ili tjedana u nadi da de ostvariti znaajan dobitak
OPCIJE opcijski ugovori su pismeni ugovori kojima se izdavalc-sastavlja opcije, tj. njihov prodavalac obvezuje da de u
bududnosti osigurati izvrenje prava iz opcije, tj. pravo na kupovinu i/ili prodaju vrijednosnih papira uz odreenu
premiju.
Ugovor na opciju kupnje dionica uvijek glasi na 100 dionica. Datum dospijeda ili isteka opcijskog ugovora uvijek istjee
subotom, nakon tredeg petka u mjesecu. Na taj dan pred zatvarnje burze i razina fluktuacije cijena dionica vrlo je visoka.
CALL OPCIJA kad opcija osigurava pravo na kupnju
PUT OPCIJA kad osigurava pravo na prodaju
AMERIKE OPCIJE mogu se iskoristiti, prodati ili pustiti da propadnu sve do datuma njihova dospjeda
EUROPSKE OPCIJE omoguduju ta ista prava, ali samo na datum njihova dospjeda

OPCIJA U NOVCU kad je zakljuna cijena CALL OPCIJE manja od trine cijene dionice na koju opcija glasi ili je zakljuna
cijena PUT OPCIJE veda od trine cijene dionice na koju opcija glasi.
OPCIJA IZVAN NOVCA kad je zakljuna cijena CALL OPCIJE veda od trine cijene dionice ili je zakljuna cijena PUT
OPCIJE nia od trine cijene dionice na koju se opcijski ugovor odnosi.
OPCIJSKI UGOVOR:
- KUPAC moe ostvariti pravo iz opcije
- VLASNIK (mirujudi) koji je prodao svoje pravo uz premiju

RAZLIKE FUTURES OPCIJA
- opcija daje kupcu pravo ali ne i obvezu. Prodavalac opcije preuzima obvezu da djeluje
- kod Futures ugovora i kupac i prodavaoc obvezni su da djeluju
- kod Futuresa prodavaoc na plada naknadu za prihvadanje obveze
- kod opcije kupac izdavatelju plada premiju opcije

VARANTI:
- ODVOJIVI zaseban vrijednosni papir, posjeduje svoju trinu vrijednost
- NEODVOJIVI ne moe imati trinu vrijednost, osim ako je sastavni dio obveznica i preferencijalnih dionica.

VARANTI su pismene punomodi kao neodvojivi dijelovi obveznica i preferencijalnih dionica, tj. smostalan odvojivi
vrijednosni papir koji svojim vlasnicima omoguduje pravo kupnje odreenog broja dodatnih novoemitiranih obinih
dionica po unaprijed utvrenoj fiksnoj izvrnoj cijeni do datuma istjecanja varanta.
KONVERTIBILIJE vrijednosni papiri koji se mogu zamijeniti za druge vrijednosne papire istog izdavaoca pod unaprijed
utvrenim uvjetima i u odreenom vremenu.
Konvertibilnost preferencijalnih dionica i svih vrsta obveznica obavlja se u pravilu po unaprijed utvrenoj fiksnoj cijeni
konverzije u obine dionice. Fiksna cijena konverzije u trenutku emisije, veda je od mjere trine vrijednosti (15-20%), a
ta razlika naziva se PREMIJOM KONVERZIJE.
PRAVA samostalni vrijednosni papiri koji njihovim vlasnicima, obinim dioniarima, do datuma istjecanja prava,
omoguduju pravo prikupljanje odreenog broja dodatnih novoemitiranih obinih dionica uz privilegiranu upisnu cijenu,
kako bi osigurali svoj udio u vlasnikoj glavnici korporacije.
VRIJEDNOST prava odreena je razlikom trine cijene dionica i privilegirane upisne cijene po kojoj se mogu kupiti
emitirane obine dionice.
GLODAI IMOVINE ASSET STRIPPER osobe koje kupuju poduzede kako bi ostvarile profit ljutenjem njegove imovine
komadid po komadid, te njihovom prodajom. To rezultira zatvaranjem radnih mjesta i otkazima radnicima.
RESTRUKTURIRANJE reorganizacija financijske strukture i strukture kapitala poduzeda. Ponekad je to XXXX za
reprogramiranje.
FUZIJA spajanje. Moe biti u obliku:
- KONSOLIDACIJE spajanje npr. Dvaju poduzeda u sasvim novu poslovnu jedinicu (a+b=c).
- FUZIJA U UEM SMISLU pripajanje jednog poduzeda drugom poduzedu (a+b=a ili b).

REZIDUALNA ILI SPAENA VRIJEDNOST, TJ. OSTATAK VRIJEDNOSTI neto novani iznos koji bi se dobio prodajom
imovine, po odbitku oekivanih prodajnih trokova, nakon to imovina prestane davati ekonomske efekte.
EKONOMSKO RAZDOBLJE planirani broj godina u kojem de poduzede davati pozitivne ekonomske efekte.
DISKONTNA STOPA STOPA KAPITALIZACIJE matematiki izraz stupnja rizika koji poduzede predstavlja za investitora
ili kupca. Odreuje je sam investitor.
KOEFICIJENT BETA specifino mjerilo kolebljivosti amerikih dionica u odnosu na baznu veliinu Standard&Poorov
index 500 dionica. Bete koeficijente za velike korporacije u SAD-u radi tvrtka Value Line.
Koef. Beta odreen je umnokom standardne devijacjije stope prinosa na konkretne dionice i korelacije izmu stope
prinosa na konkretne dionice i oekivane stope prinosa na tritu.
Koeficijent 1,0 = ima poduzede ija stopa profitabilnosti varira upravo onoliko koliko ta stopa varira i na itavom tritu.
REKAPITALIZACIJA dioniari dobrovoljnim odricanjem striktnog zakonskog prava, nastoje poboljati ekonom.-financ.
stanje poduzeda.
PROLOGNAT ILI OBNOVA OBVEZA jedan od najizravnijih naina rjeavanja sizuacije koja proizlazi iz dospijeda glavnice
u uvijetima kada dunik nema novanih sredstava, direktno pregovaranje s vjerovnikom u smislu da prolongira, tj.
produi rok dospijeda ili da prvobitne obveze dunika obnovi novom obvezom.
REPROGRAMIRANJE izrada novog plana otplate duga, tj. formalno odgaanje dospijelih i nedospijelih obveza
utvrivanjem novih rokova dospjeda. Novi odnosi utvruju se sporazumom izmeu kreditora i dunika.
Reprogramiranje dugova, tj. pomicanje dospijelih i nedospijelih obveza u DESNO, moe ponekad imati sline efekte kao
razmjetanje lealjki na brodu TITANIC.
BILATERALNA KOMPENZACIJA nastaje kad se uzajamno kompenziraju dvije obveze iste vrste.
MULTILATERALNA KOMPENZACIJA kad se provodi uzajamno kompenziranje vue obveza iste vrste.
ASIGNACIJA upudivanje novog dunika (asignata) na izmirenje obveza dosadanjeg dunika (asignantu) prema
njegovom povjeriocu (asignatoru).
REORGANIZACIJA s ciljem da se rijei problem trajne insolventnosti poduzeda, da se izvri njegova rehabilitacija.
Provodi se ako je vrijednost poduzeda koja proizlazi iz njegovog tekudeg poslovanja veda od likvidacijske vrijednosti.
PRISILNO PORAVNANJE zasniva se najede na smanjenom iznosu trabina od vjerovnika za dogovoreni, tj. za utvreni
postotak u skladu s ekonomskim poloajem dunika.