1

1
HRANA KOJ A SADRI HRANA KOJ A SADRI
GENETSKI MODI FI CI RANE GENETSKI MODI FI CI RANE
ORGANI ZME (GMO) ORGANI ZME (GMO)
EKOLOKI PROI ZVEDENA EKOLOKI PROI ZVEDENA
HRANA HRANA
4. Tematska jedinica
Kolegij: Trendovi u prehrani
Doc.dr.sc.Greta Krei
2
Sadraj predavanja (1) Sadraj predavanja (1)
Pojava GMO
Geni, genetske promjene
Razlika izmeu tradicijske
biotehnologije i genetikog inenjerstva
Kloniranje
Genetiko inenjerstvo u poljoprivredi
Hrana koja sadri GMO (SAD,Hrvatska)
3
Sadraj predavanja (2) Sadraj predavanja (2)
Podloga za razvoj ekoloke
poljoprivrede
Definicija: ekoloka poljoprivreda,
konvencionalna poljoprivreda
Neki znaajniji pojmovi
Kakvoa eko proizvoda
Znak eko proizvoda
Koraci do ekomarkice
4
Hrana koja sadri genetski Hrana koja sadri genetski
modificirane organizme modificirane organizme
(GMO) (GMO)
5
Dovoljne koliine hrane? Dovoljne koliine hrane?
Broj ljudi- konstantno poveanje
Obradive povrine- ograniene
Istraivanja (R&D): poveanje proizvodnje
namirnica, poveanje otpornosti na viruse,
kontrolirano sazrijevanje
Biotehnologija:
Primjena bioloke tehnike na poljoprivredne
kulture, ivotinje i mikroorganizme sa ciljem
poveanja koliine uz poboljanu kakvou i
zdravstvenu ispravnost namirnica= laka prerada
namirnica
6
Geni Geni
osnovne jedinice nasljeivanja
kratki odsjeci duge nitaste molekule
deoksiribonukleinske kiseline (DNK)
nalaze se u kromosomima koji su smjeteni u svakoj
staninoj jezgri
ovjek ima oko 100.000 gena= GENOM
Klon
skup genetiki jednakih jedinki koji je nastao nespolno
Kloniranje
Prirodni ili umjetni postupak dobivanja klonova
2
7
Genetske promjene (1) Genetske promjene (1)
Vertikalni prijenos gena Vertikalni prijenos gena
spontano i sluajno,
izmeu jedinki iste vrste
u prirodi
tradicionalne selektivne
metode uzgoja
Horizontalni prijenos gena Horizontalni prijenos gena
strogo kontrolirano
izmeu vrsta, iz jedne u
drugu vrstu (npr. u
rajici gen ribe, to se
normalno ne moe
dogoditi)
gen iz jedne stanice se
ree i vadi iz jedne
stanice i spaja sa
genomom druge
stanice=novi genom
ubrzanost i usmjerenost
8
Genetske promjene (2) Genetske promjene (2)
Vertikalni prijenos Vertikalni prijenos
gena gena
Konvencionalna ili
unakrsna hibridizacija
= rekombinira se na
tisue gena na
cijelom kromosomu
Horizontalni prijenos Horizontalni prijenos
gena gena
Genetiko
inenjerstvo- prenosi
se ili modificira
jedan ili nekoliko
gena
Barijera vrste=
etika pitanja?!
9
Primjer Primjer
U Escherichia coli implantiran gen za
sintezu ljudskog hormona rasta i za
sintezu hormona inzulina= transgena
Escherichia coli u industrijskim
uvjetima proizvodi hormone= lijekovi
10
Razlika izme Razlika izme u tradicijske u tradicijske
biotehnologije i genetikog biotehnologije i genetikog
inenjerstva inenjerstva
11
Tradicijska biotehnologija Tradicijska biotehnologija
Meusobno se mogu kriati samo organizmi
iste ili vrlo srodnih vrsta. Na taj se nain
odravaju i organizmi u prirodi
Raznolikost osobina koje se mogu kriati
ograniena je obujmom onih koji prirodno
postoje unutar vrste
Proces zahtijeva mnogo generacija (godina)
selektivnog krianja da bi se dobio eljeni
rezultat
12
Genetiko inenjerstvo Genetiko inenjerstvo
Moe se komibinirati DNK iz organizama
razliitih vrsta. Tako moe biti stvoren novi
organizam- posjeduje osobine koje se
normalno ne mogu nai unutar te vrste ili u
prirodi
Raznolikost je osobina koje se mogu kriati
gotovo neograniena
Ta metoda za uvoenje neke osobine u
odreenu vrstu omoguuje bri eljeni
rezultat
3
13
Genetiko inenjerstvo u Genetiko inenjerstvo u
poljoprivredi poljoprivredi
Tehnika rekombinantne DNA= transgenine
biljke
Penica, ria, kukuruz, rajica i dr.
Izdvajanje pojedinanih gena (+pripadajui
regulatorni slijed)- laboratorijska obrada-
umetanje u biljku
Izvor DNK- bilo koji ivi organizam (biljka,
ivotinja, mikroorganizam) prema raspoloivoj
tehnici unoenja
Komercijalna proizvodnja
14
Poboljavaju se agronomska i kvalitetna
svojstva:
prehrambena vrijednost,
sastav,
okus,
miris,
rezervne tvari,
otpornost na neke bolesti, herbicide, snoljivost
na stresne uvjete
Smanjena je upotreba pesticida
Terminator tehnologija: u sjeme je ugraen
gen koji slijedee godine unitava urod ako
se sije vlastiti prologodinji urod
15
Etika pitanja i pitanje Etika pitanja i pitanje
nekodljivosti takvih nekodljivosti takvih
namirnica. namirnica.
Podijeljena miljenja!!
Neki znanstvenici=genetika modifikacija je radikalna i opasna
promjena genetike strukture- mogue su neoekivane pojave
(toksini, alergeni, oteenje imunog sustava itd).
Alergijska je reakcija najee vezana uz bjelanevine
Genetikom modifikacijom nastaju ljudskom organizmu
neprepoznatljive bjelanevine- OPREZ ako se utvrde znaajke
nekog alergena
Neprepoznatljive bjelanevine- alergije i anafilaktiki ok
U genetiki modificiranoj biljci moe doi do metabolikih
promjena ili deregulacije puta koji dovode do stvaranja ili
nakupljanja otrovnih tvari.
Mogunost je ovakvih promjena 1:50.000 (<od spontanih mutacija)
16
Primjer kloniranja Primjer kloniranja
1. Neoploena stanica
2. Odstrani se jezgra
3. Uzima se stanica (sa svim
genetskim materijalom) iz
druge ivotinje
4. Unese se u obezjezgrenu
stanicu
5. Sjedine se citoplazma i
jezgra stanice
6. Jajna stanica je oploena i
poinje se dijeliti
7. Embrije se implantira u
tijelo surogat majke- razvoj
17
Ovca Ovca Dolly Dolly (1997) (1997)
DOKAZ DA SE I SISAVCI MOGU KLONIRATI!!!
Dolly= klon s ovcom koja je posluila kao davatelj
jezgre, a ne sa svojom zamjenskom majkom
rezutat transfera jezgre iz tjelesne stanice u drugu
obezjezgrenu jajnu stanicu.
1. iz velke planiske ovce uzete su stanice vimena i iz
njih izvaena jezgra
2. te su jezgre s genima prebaene u izolirane jajne
stanice kotske crne ovce, kojima su prethodno
izvaene haploidne (n) jezgre.
3. jajna stanica kotske ovce s jezgrom planinske
ovce implantirana je u maternicu zamjenske majke,
kotske crne ovce.
Smrznute stanice
Bioloki sat??
18
Genetski modificirana Genetski modificirana
hrana hrana
Danas u Americi postoji oko 1000
registriranih genetiki modificiranih namirnica
i aditiva.
1994. komercijalna GM rajica: Flavr Savr-
kod te rajice uveden je protuosjetljivi gen koji
potiskuje stvaranje enzima
poligalakturonaze.
Tako se usporava razgradnja pektina, a rezultat je
rajica koja due ostaje vrsta na stabljici, ime joj
se pojaava okus.
4
19
Tijekom 1996.: eksperti FAO/WHO o
biotehnologiji i zdravstvenoj ispravnosti
namirnica: preporuka = zdravstvena
ispravnost genetiki modificiranih namirnica
ocjenjuje se prema konceptu ekvivalentnosti
u bitnoj mjeri
Ekvivalentnost se sastoji u utvrivanju
koliko su nova namirnica ili sastojak te
namirnice jednaki postojeoj namirnici ili
njenom sastojku, pa ih se stoga moe tretirati
na isti nain
20
Bitne znaajke za utvrivanje Bitne znaajke za utvrivanje
ekvivalentnosti ekvivalentnosti
- Karakteristike:
domain,
genetika modifikacija,
umetnuta DNK,
modificirani organizam,
analiza kljunih hranjivih sastojaka,
analiza toksinih sastojaka.
CILJ: razina varijabilnosti za znaajke
genetiki modificiranog organizma mora biti
unutar prirodnog raspona
21
Upotreba transgenikih biljaka, kao i
prihvaena tehnika oplemenjivanja, nosi
odreeni rizik, no uz prihvaanje pravila i
nadzor nova e tehnologija sigurno pomoi u
proizvodnji hrane za rastuu ljudsku
populaciju
OPREZ- treba uvesti dodatni nadzor, dodatna
pravila vrednovanja sigurnosti tih proizvoda,
kako ne bi bili opasni za ljude, ivotinje i
okoli.
22
SAD: 70 % svih namirnica je GM; ZA su se
izjasnile Agencija za hranu i lijekove,
Agencija za okoli i Nacionalna akademija
znanosti
GM namirnice su identine po sastavu
uobiajenim ali- uzgoj je jeftiniji, manje se
troi pesticida i umjetnih gnojiva; produljena
trajnost i ljepi izgled
NUNOST- Zakonske odredbe kojima se titi
od GMO kontaminacije!!!
23
Hrvatska (Prema Zakonu Hrvatska (Prema Zakonu
o hrani, l.88) o hrani, l.88)
U GM hranu se ubraja:
a) genetski modificirani organizmi (GMO) koji se koriste kao hrana,
b) hrana koja sadri ili se sastoji od GMO-a,
c) hrana proizvedena od ili koja sadri sastojke proizvedene od GMO-a.
Ovakva hrana ne smije:
imati tetan utjecaj na zdravlje ljudi, zdravlje ivotinja ili okoli,
stvarati zabludu kod potroaa,
se razlikovati toliko od hrane koju bi po svojoj namjeni trebala
zamijeniti da bi njihova potronja bila za potroaa u prehrambenom
smislu nepovoljna.
Za 1. stavljanje na trite- doputenje Ministarstva zdravstva (uz
prethodnu suglasnost Agencije)
Upisnik izdanih doputenja
Deklariranje sadri ili se sastoji od GMO
<0,9 % - sluajni ili neizbjeni tehnoloki tragovi (soja, kukuruz, uljana
repica)
24
EKOLOKI EKOLOKI
PROI ZVEDENA HRANA PROI ZVEDENA HRANA
5
25
Uvrijeeno je miljenje da je to
poljoprivredna proizvodnja bez primjene
agro-kemikalija (mineralnih gnojiva,
pesticida, hormona i sl.)= poljoprivredna
proizvodnja naih djedova - Pogreno!!!
26
NAPROTIV ekoloka poljoprivreda je
dio suvremene poljoprivredne
proizvodnje koji koritenjem potencijala
pojedinog ekosustava harmonizira
bioloke procese pojedinih njegovih
dijelova
27
Definicija: Definicija: Ekoloka proizvodnja Ekoloka proizvodnja
Zakon Zakon (NN12/2001) (NN12/2001)
predstavlja poseban sustav gospodarenja u
poljoprivredi koji obuhvaa:
uzgoj bilja i ivotinja,
proizvodnju hrane,
sirovina te preradu primarnih proizvoda,
a ukljuuje sve ekoloki, gospodarski i
drutveno opravdane proizvodno-tehnoloke
metode, zahvate i sustave, pri emu se
najpovoljnije koriste:
plodnost tla i raspoloive vode,
prirodna svojstva biljaka, ivotinja i krajobraza,
otpornosti biljaka s pomou prirodnih sila i zakona,
uz propisanu upotrebu:
gnojiva, sredstava za zatitu bilja i ivotinja, sukladno
meunarodno usvojenim normama i naelima
28
Sjeme koje se koristi mora biti iz
ekolokog uzgoja
Zabranjena je upotreba GMO-a
29
Nasuprot tome Nasuprot tome
Konvencionalna proizvodnja: proizvodnja
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koje
se ne mogu deklarirati i oznaiti u skladu
sa Zakonom o ekolokoj proizvodnji
Prijelazno razdoblje u ekolokoj
proizvodnji: propisano razdoblje potrebno za
prijelaz s konvencionalne na ekoloku
proizvodnju
Propisuje ministar za svaki tip proizvodnje
30
Razlozi pojave ekoloke Razlozi pojave ekoloke
poljoprivrede? poljoprivrede?
Odgovor na ekoloku situaciju
dananjice
Aktivan doprinos ouvanju i
unapreenju ekosustava
6
31
Pozitivni i negativni Pozitivni i negativni
utjecaji na svjetsku utjecaji na svjetsku
proizvodnju hrane proizvodnju hrane
32
Kroz povijest mijenjao se omjer energije
utroene za proizvodnju i energije sadrane u
namirnici (hrani)- vremenom se troi sve vie
energije za proizvodnju hrane
DANAS JE potrebno 80 kalorija energije
(sadrane npr. u ribljem branu, soji,
kotanom branu, medikamentima itd.) za
proizvod jedne kalorije u sirovom mesu- omjer
energije je 1:80
NEKAD omjer energije sadrane u zrnu divlje
penice i energije utroene za etvu je iznosio
50: 1.
Vea utroena energija= sastav stone
hrane?= sigurnost ? (kravlje ludilo)
33
Spirala utroene i dobivene Spirala utroene i dobivene
energije energije
34
Termini koji se susreu u Termini koji se susreu u
ekolokoj proizvodnji ekolokoj proizvodnji
BIOLOKA POLJOPRIVREDA
izrazom bioloka nastojalo se ukazati na
znaenje i vanost ouvanja ivih organizama u
prirodi i aktivaciju biolokih procesa, a emu je za
razliku od konvencionalne, ovakva vrsta poljoprivrede
oduvijek poklanjala najveu pozornost.
tip poljoprivredne proizvodnje u kojoj se u najveoj
moguoj mjeri nastoje aktivirati bioloki procesi
(fiksacija atmosferskog duika, rad mikroorganizama,
rezistentnost, itd.) te respektirati zakone prirode
35
Organska poljoprivreda Organska poljoprivreda
vrsta poljoprivredne proizvodnje u kojoj se
umjesto neorganskih, neivih materijala
(mineralna gnojiva i pesticidi npr.),
upotrebljavaju i radi se s onim to
proistie iz ive prirode, s ivim,
organskim (stajski gnoj, i biljni ekstrakti
itd.)
poljoprivredno gospodarstvo treba postati
zatvorenom cjelinom, svojevrsnim
organizmom glede regulacije kruenja
organske tvari, hranjiva i energije
36
Organsko Organsko- -bioloka bioloka
poljoprivreda poljoprivreda
znaajno naglaava da je to
poljoprivreda koja respektira iva bia,
te stoga pri proizvodnji radije koristi
ive, organske, negoli neive,
anorganske tvari
iva poljoprivreda
7
37
Prirodna (naturalna) Prirodna (naturalna)
poljoprivreda poljoprivreda
Termin prirodna u ovom kontekstu se
upotrebljava iz razloga to se pod
neprirodnim uglavnom smatra:
primjena svega to dovodi do jae neravnotee
u ekolokom sustavu;
upotreba prirodnih supstanci na nain i u
dozama koje destruktivno djeluju na ekoloki
sustav (npr. dodatak vapna, prskanje ekstraktom,
duhana itd.);
upotreba supstanci kojih inae nema u prirodi i
iju daljnju sudbinu nije mogue kontrolirati (npr.
sintetiki pesticidi).
38
uloga ovjeka- uglavnom je usmjerena na
promatranje onoga to se deava s
radovima prirode.
ne samo da se ne koriste agrokemikalije, ve
se i sve ostale ljudske aktivnosti,
ukljuujui obradu, gnojidbu, kontrolu bolesti,
tetnika i korova, svode na minimum ili se
potpuno izostavljaju.
nigdje u Europi, a niti u Junoj Americi ne
postoji uspjeno gospodarstvo koje se ravna
po naelima prirodne poljoprivrede.
39
Odriva poljoprivreda Odriva poljoprivreda
sustainable agriculture,
poljoprivredna proizvodnja koja je
sposobna, ekoloki i gospodarski se
odrati kroz dui vremenski period
(mjereno desetljeima i stoljeima).
ovo se naroito odnosi na tlo, koje u odrivoj
poljoprivredi mora stalno odravati priblino
jednaku razinu plodnosti, strukturu, sadraj
humusa itd.
koncept odrive poljoprivrede dio je ope
prihvaenog, ireg koncepta o odrivom
razvoju.
40
I ntegralno gospodarenje i I ntegralno gospodarenje i
ekoloki prihvatljiva ekoloki prihvatljiva
poljoprivredna proizvodnja poljoprivredna proizvodnja
poljoprivredna proizvodnja koja racionalnije i
strunije upotrebljava pesticide i umjetna gnojiva.
Premda se ovakva proizvodnja, jo uvijek ne moe
nazvati eko-proizvodnjom, ona moe biti prvi korak
ka preusmjerenju
osnovna razlika izmeu integralne i ekoloke
poljoprivrede:
Ekoloka poljoprivreda nastoji posve sprijeiti unos
agrokemikalija u agro-eko sustav (uope ih ne koristi),
DOK,
Integralna poljoprivreda eli samo minimalizirati i
racionalizirati ovaj unos
41
Temeljni principi i naela Temeljni principi i naela
ekoloke poljoprivrede ekoloke poljoprivrede
Ideal eko-gospodarstva:
gospodarstvo mjeovitog tipa (sa
biljnom i stoarskom proizvodnjom)
organizirano na nain da predstavlja
harmoninu cjelinu
veina potreba se zadovoljava iz vlastitih
izvora, te, minimalizira unos sa strane tj.
izvan vlastitog gospodarstva
42
Osnovna naela ekoloke Osnovna naela ekoloke
poljoprivrede se sastoje u: poljoprivrede se sastoje u:
1) harmoniziranju i pravilnom gospodarenju
glede gnojidbe, plodoreda, raznolikosti i
izbora kultura, sorti i pasmina, obrade tla te
jaanju otpornosti na bolesti i tetnike. Sa tim
ciljem se nastoje potaknuti aktivnosti
biolokih procesa unutar gospodarstva.
Stoka se odvodi na slobodnu ispau umjesto
uzgoja u zatvorenim prostorima (stajama,
kavezima) bez mogunosti boravka na otvorenom
8
43
Neki primjeri na koji nain se mogu iskoristiti
prirodni biolokih procesa u poljoprivredi
umjesto umjetnih (nebiolokih procesa)
Koristi se prirodno razmnoavanje ivotinja
umjesto umjetnog osjemenjivanja
Potie se prirodno opraivanje koje provode pele
umjesto umjetnog opraivanja koje se moe
provesti prskanjem polena
Umjesto kemijskih sredstava za zatitu od
nametnika koriste se mehanizmi prirodnog
antagonizma za regulaciju tetnika, bolesti i
korova.
2) pridonoenje ouvanju prirodnih resursa i
potencijala svake drave kroz pravilno
uzdravanje tla, brigu za njegovu plodnost i
ouvanje bioloke aktivnosti
44
Temeljni ciljevi. Temeljni ciljevi.
a) gospodarenje koje iskljuuje ili samo
iznimno doputa upotrebu agrokemikalija
(mineralnih gnojiva, sintetikih sredstava za
zatitu bilja, sintetikih regulatora rasta,
hormona i sl.)
b) ouvanje raznolikosti biljnih i ivotinjskih
vrsta u prirodi (borba protiv genetske
erozije) , kao i ouvanju ostalih prirodnih
bogatstava (npr. podzemne vode)
c) proizvodnja kvalitetnijih namirnica
45
d) mjere kojima se nastoji postii
zadovoljavajui ekonomski uspjeh
poljoprivrednog gospodarstva
e) smanjenje i minimaliziranje utroka energije,
tj. fosilnih goriva i ostalih neobnavljajuih
resursa u prirodi (plin, nafta i dr.)
f) podizanje socijalnog, gospodarskog i
intelektualnog poloaja seljaka
g) razvijanje zdravih socijalnih impulsa meu
ljudima
h) njegovanje razumijevanja za prirodu, njenih
zakona i ritmova
i) stvaranje spone za novi, drugaiji odnos
ovjeka i prirode
46
I FOAM I FOAM
ekoloka poljoprivreda definirana je od strane
Meunarodnog udruenja za razvoj organske
poljoprivrede- International Federation of
Organic Agriculture Movements (IFOAM)
prihvaena u programima Organizacije
ujedinjenih naroda (WHO i FAO), te Vijea
Europske unije, gdje se provodi prema
posebnim standardima i pravnim propisima, a
zajednika radna skupina FAO/WHO pri UN-u
radi na smjernicama za proizvodnju ekoloke
hrane
47
KAKVOE EKOHRANE KAKVOE EKOHRANE
Vanjski izgled: EP obino imaju izraeniju
boju, premda imaju i veu neujednaenost
krupnoe te vei postotak plodova sa
oteenjima
Udio suhe tvari: EP imaju obino vei udio
suhe tvari
Skladina sposobnost: EP imaju bolju
skladinu sposobnost, slabiju enzimsku i
mikrobioloku aktivnost
Sadraj nitrata: EP sadre manje nitrata
(nitrati- nitriti; oksidiraju eljezo u
hemoglobinu te tako spreavaju normalnu
opskrbu krvi sa kisikom= trovanje)-
nitrozamini (kancerogeni!!!)
48
Ostaci tekim metala i pesticida: EP sadre
manje pesticida jer se u ekolokoj
poljoprivredi ne upotrebljavaju pesticidi
Isto je i sa ostacima tekih metala jer oni u biljke
dolaze iz mineralnih gnojiva sa kojima se tretira
Djelovanje na ive organizme: u
hranidbenim pokusima sa ivotinjama= one
koje jedu eko hranu bolje rastu, daju vei broj
potomstva, imaju manju smrtnost
9
49
Hrvatska Hrvatska nacionalna nacionalna
strategija ekoloke strategija ekoloke
poljoprivrede poljoprivrede
u razdoblju 2005.-2010.
Cilj strategije je poveanje udjela povrina pod
ekolokom proizvodnjim ukljuujui panjake i ume
na najmanje 10 % do 2010. Specifini strateki ciljevi
su slijedei:
poboljanje prirodnih resursa koji se koriste u poljoprivredi
sa ciljem smanjenja oneienja nitratima, fosfatima i
pesticidima te ouvanje bioraznolikosti i ekosisitema
promoviranje odrivog ruralnog razvitka kroz diverzifikaciju
poljoprivrednih aktivnosti, poveanje produktivnosti, rast
zaposlenosti i prihoda ia smanjenje ruralne depopulacije
razvoj domaeg trita i olakan pristup hrvatskih ekolokih
proizvoda tritima EU i drugih trita kroz poboljanje
sigurnosti i kvalitete certificiranih ekolokih proizvoda i
poveanje koliine proizvoda.
50
Znak ekolokog Znak ekolokog
proizvoda proizvoda

51
Oznaka Oznaka
svaki eko proizvod mora imati propisanu oznaku koja:
identificira ekoloki proizvod, njegovu usklaenost s
propisanim uvjetima,
sadri podatke o proizvoau odnosno pravnoj ili fizikoj
osobi koja stavlja u promet,
mora biti na hrvatskom jeziku i
mora sadravati najmanje: naziv i tip proizvoda, naziv i
adresu proizvoaa i natpis ekoproizvod.
ukoliko je proizvod proizveden u prijelaznom
razdoblju deklaracija mora sadravati i tekst:
proizvedeno u prijelaznom razdoblju.
52
KORACI DO KORACI DO
EKOMARKI CE EKOMARKI CE
1. Upoznavanje sa naelima ekoloke poljoprivredne
proizvodnje
2. Prvi struni nadzor: proizvoa se prijavljuje jednoj
od ovlatenih nadzornih stanica koja vri nadzor na
osnovu prijave (broj nadzora ovisi o vrsti
proizvodnje)
3. Podnoenje zahtjeva za upis u Upisnik ekoloke
proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih
proizvoda
4. Struni nadzor svih dijelova ekoloke proizvodnje,
prerade, pakiranja, rukovanja i skladitenja- provodi
nadzorna stanica a zapisnik se dostavlja
Ministarstvu poljoprivrede i umarstva
53
5. Izdavanje potvrdnice: na temelju zapisnika o
obavljenom strunom nadzoru i
dokumentacije ispitnog laboratorija
6. Podnoenje pismenog zahtjeva Ministarstvu
poljoprivrede i umarstva za dobivanje
znaka ekoproizvod. Radno tijelo
imenovano od strane Ministarstva
provjerava jesu li ispunjeni uvjeti i dodjeljuje
se znak ekoproizvoda na jednu godinu.
Na dan 30.01.2008. u RH=506 pravnih i fizikih
osoba je upisano u Upisnik proizvoaa u
ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda
54
Pitanja za ponavljanje Pitanja za ponavljanje- -
Hrana koja sadri GMO Hrana koja sadri GMO
1. Koji je zadatak biotehnologije?
2. to je vertikalni prijenos gena?
3. to je horizontalni prijenos gena?
4. Koja su najee pitanja vezana uz
kodljivost GM hrane?
5. to je terminator tehnologija?
6. Koja je prva GM proizvedena namirnica i u
emu je njena specifinost?