FINANCIJSKO RAČUNOVODSTVO I 2022./2023.

KRATKOROČNE OBVEZE

Obveze prema dobavljačima – fizičkim osobama (222)

U kategoriju dobavljača fizičkih osoba pripadaju obveznici poreza na dohodak kao što su:
obrtnici „dohodaši“, slobodna zanimanja, povremeni autori.

Dobavljači – fizičke osobe obveznici poreza na dohodak, koji su istodobno i obveznici PDV-a
prema naplaćenim naknadama, ispostavljaju račune s oznakom „obračun prema naplaćenoj
naknadi“.

Pretporez po primljenom računu knjiži se na analitičkim kontima skupine 1400-Pretporez po

primljenim isporukama i predujmovima u RH.

Obveze s osnova kratkoročnih zajmova članova društva (2145) i naknadna ulaganja u

kapital

Na kontu 214 evidentiraju se obveze s osnova primljenih kratkoročnih financijskih zajmova

uključujući i dio primljenih dugoročnih zajmova koji dospijeva za plaćanje u tekućoj godini.

o Nastaju uzimanjem financijskih i robnih zajmova od vlasnika poduzeća, građana i

drugih poduzeća.

Obveze s osnova zajmova članova društva fizičkih osoba knjiže se na kontu 2145.

Pozajmice i kamate fizičkih osoba prema pravnim osobama uređeni su nizom zakonskih
propisa:

o Zakonom o obveznim odnosima

o Zakon o kamatama

o Uredba o visini najviših dopuštenih ugovorenih kamatnih stopa

o Zakon o porezu na dohodak

o Pravilnik o porezu na dohodak.

Vlasnici poduzeća (fizičke osobe) daju pozajmice svom poduzeću. Iste se mogu dati:
beskamatno ili uz obračun kamate; kamata se smatra dohotkom od kapitala i oporezuje se
prema Zakonu o porezu na dohodak (bez priznavanja osobnog odbitka).

Na temelju Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak obveza obračuna i uplate poreza na

dohodak od kapitala po osnovi kamata nastaje u trenutku isplate dohotka.

1
FINANCIJSKO RAČUNOVODSTVO I 2022./2023.

Pitanje kamata regulirano je čl. 500. st. 1. ZOO a, i prema tim odredbama zajmoprimac se
može obvezati da uz glavnicu duguje i kamatu.

Kada pozajmicu daje fizička osoba pravnoj osobi, pozajmica s aspekta ZOO-a, ali i s motrišta
poreznih propisa, može biti beskamatna. U slučaju beskamatne pozajmice ne proizlazi
nikakva porezna obveza niti za pravnu niti za fizičku osobu. No, ako fizička osoba daje
pozajmicu uz ugovorene kamate, neovisno o visini kamatne stope, tada fizička osoba po
osnovi kamata ostvaruje oporezivi primitak – dohodak od kapitala.

Dohodak po osnovi kamata oporezuje se pri isplati (ili pripisu) uvećano za prirez ako je
propisan.

Kod određivanja kamatne stope treba se voditi Zakonom o obveznim odnosima koji u članku
26. propisuje da:

KAMATA S FIZIČKIM OSOBAMA – stopa ugovornih kamata između osoba od kojih barem
jedna nije trgovac ne može biti viša od stope zakonskih zateznih kamata koja je za te odnose
vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako
je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, uvećane za polovinu te stope.

KADA NIJE UGOVORENA VISINA KAMATE – ako su kamate ugovorene, ali nije određena
njihova stopa, između osoba od kojih barem jedna nije trgovac, vrijedi kamatna stopa u visini
četvrtine stope zakonskih zateznih kamata.

KADA JE UGOVORENA VIŠA STOPA KAMATE – ako su ugovorene više kamate od dopuštenih,
primijenit će se najviša dopuštena kamatna stopa.

Ugovor između vlasnika/člana uprave i društva mora biti ovjeren u fizičkom ili digitalnom
obliku kako bi postojao dokaz o stvarnim činjenicama ugovornog odnosa.

Također u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima članak 124.a kod sklapanja pravnog
posla kada postoji mogućnost sukoba interesa između člana uprave i društva, bez obzira na
to sudjeluje li u odlučivanju ili sklapanju pravnog posla, član uprave mora o okolnostima
pravnog posla odmah obavijestiti ostale članove uprave i nadzorni odbor, te u obavijesti
navesti sve relevantne činjenice o prirodi svojeg odnosa s drugom ugovornom stranom te
svoju procjenu postojanja sukoba interesa.

Uz gore navedeno trebalo bi uzeti u obzir i koja je svrha primjene pozajmice. Pozajmica bi
trebala imati svoju svrhu u poslovanju Društva kako bi kamata bila porezno priznati trošak:

 Da li primljena pozajmica ima opravdanje u poslovanju društva?

 Da li je pozajmica potrebna zbog likvidnosti, garancije, boniteta?

2
FINANCIJSKO RAČUNOVODSTVO I 2022./2023.

Ako je zajmodavac i vlasnik društva, suvlasnik ili dioničar, česta je situacija da plasirani zajam
ostavi radi povećanja kapitala. U tom slučaju može se odlučiti da se poveća temeljni kapital
kroz uknjižbu na sudu ili da izvrši ulaganje u neupisani kapital društva. Pod ulaganjem u
neupisani kapital društva razumijeva se ulaganje u novcu, stvarima ili pravima predanim
društvu na raspolaganje u poslovne svrhe, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti
društva. O ulaganju mora postojati: društveni ugovor ili druga pisana isprava.

Čl. 9. Pravilnika o porezu na dobit: Ulaganja dioničara ili članova društva u neupisani
kapital društva ne smatra se oporezivim prihodom.

 Primjer: Plasman člana društva za poboljšanje likvidnosti društva

1. Vlasnik je svom poduzeću dao zajam za likvidnost u svoti 280.000 kn bez kamata.

2. Vlasnik (član društva) je donio odluku: 200.000 kn transferirati u korist neupisanog

kapitala, a 80.000 kn prenijeti je u temeljni kapital što je uknjiženo na trgovačkom sudu.

Redni Iznosi (kn)

Opis knjiženja Konto
broj Duguje Potražuje
1. Transakcijski račun 1000 280.000
Obveze za zajmove članova društva 2145 280.000
Primljen zajam od člana društva
2. Obveze za zajmove članova društva 2145 280.000
Upisani temeljni kapital članova d.o.o. 9000 80.000
Kapitalne pričuve iz drugih izvora 914 200.000
Transfer zajma vlasnika u kapital društva