SEMINAR

Na temu:

GODIŠNJE POREZNE PRIJAVE i

konsolidacija financijskih izvještaja
za 2019. godinu
Najnovije IZMJENE zakona i pravilnika o porezu na dobit
i njihov utjecaj na iznos poreza na dobit za 2019. godinu

PREDAVAČI:
Dr.sc. ŽELJKO BOŠNJAK, MARIO TOLIĆ dipl.oec, AUGUSTIN MIŠIĆ dipl.oec.
 PROGRAM SEMINAR
• I - RASPRAVA OTVORENIH PITANJA VEZANIH ZA GODIŠNJU PRIJAVU
POREZA NA DOHODAK ZA 2019. GODINU
• - Tko je obvezan podnijeti godišnju prijavu a tko ne i kakve su posljedice
nepodnošenja GP?
• - Kako će postupiti osobe koje u protekloj godini nisu primili 12 plaća ?
• -Tko je obvezan uplatiti porez u slučaju ako je poslodavac isplatio plaću
(akontaciju) a nije uplatio porez i doprinose?
• - Dokazi koje treba priložiti uz GP i način njihova osiguranja?
• -Tko , na koji način i u kojem iznosu ima pravo na osobni odbitak?
• - Analiza stavki GP i prikaz primjera
• - Godišnje porezne prijave po županijskim/kantonalnim i općinskim
propisima?
 PROGRAM SEMINAR
• II- ISKUSTVA I PORUKE IZ POSTUPAKA NADZORA INSPEKTORA PU – STAVOVI FMF
• 1. PRAVO POREZNI STATUS POSLOVNE JEDINICA NEREZIDENTA
• -Obveza registracije u sudu i PU
• - Evidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja
• - Obveza podnošenja porezne prijave
• 2. POREZNI POTICAJI
• - Prikaz prakse kod korištenja poreznih poticaja posebnim naglaskom na pogreške ili nepotpunu dokumentaciju koju obveznik dostavi,
• - Prezentacija aktualnih stavova FMF i porezne uprave po pitanju korištenja poreznih poticaja
• 3. ISPLATA IZ DOBITI
• - U kojim slučajevima se vrši ograničenje obvezniku kod isplate dobiti i koje uvjete treba ispuniti da bi obveznik mogao isplatiti dobit!
• - Može li se isplatiti dobit ako poduzeće ima duga, a sklopilo je sporazum o obročnom plaćanju s PUFBiH
• - Može li se isplatiti akontacija dividenda tijekom godine na temelju vlastite projekcije očekivanih rezultata?
• - Kad počinje, odnosno kad završava, rok od tri godine za isplatu dividende koju obveznik ne smije isplatiti, ako ne želi izgubiti pravo na porezno oslobađanje kod
poticaja iz članka 36?
• - Kako će PUFBiH postupiti ako poduzeće isplati dobit, a nije smjelo
• 4. PROMJENA AKONTACIJE POREZA NA DOBIT
• - Kad, na koji način i uz koju dokumentaciju obveznik može izmijeniti akontaciju poreza na dobit utvrđenu u prijavi?
• 4. IZMJENA PRIJAVE POREZA NA DOBIT
• - Je li zakon o poreznoj upravi i zakon o porezu na dobit na različit način rješavaju pitanja izmjene prijave poreza na dobit i koji zakon ima prioritet?
• - Koji su rokovi za podnošenje prijava poreza na dobit i izmijenjene prijave
• - Što se događa s izmijenjenom prijavom ako je poslana nakon 180 dana od dana podnošenja prijave poreza na dobit
• - Koja je razlika između izmijenjene prijave i obavijesti
• - Kad se može podnijeti obavijest PU FBiH
• - U kojim situacijama PU FBiH prihvaća činjenice navedene u obavijesti, a u kojim NE
• 5. AKTUALNA PITANJA FISKALIZACIJE
• Aktualna pitanja fiskalizacije i stavovi porezne i FMF po tim pitanjima
 PROGRAM SEMINAR
• III- KOREKTIVNE STAVKE KOJE MOGU DOVESTI DO KOREKCIJE IZNOSA POREZA NA DOBIT UTVRĐENOG U BILANCI USPJEHA I
IZMJENE PRIJAVE POREZA NA DOBIT?
• Zašto je poreznu bilancu bilo dobro sastaviti prije izrade godišnjeg obračuna?
• KAPITALNI DOBICI I GUBICI i njihov utjecaj na poreznu osnovicu i akumuliranu dobit
• „TRAJNO“ POREZNO NEPRIZNATI RASHODI:
• reprezentacija, donacije i sponzorstva: odgovara li „porezna definicija“ reprezentacije računovodstvenoj?
• rashodi koji nisu u vezi sa ostvarivanjem dobiti (?)
• „istanjena kapitalizacija“ – na koga se odnosi i kako se izračunava?
• drugi nepriznati rashodi iz transakcija s povezanim osobama
• nedokumentirani, nepravilno iskazani i drugi porezno nepriznati rashodi
• POREZNI TRETMAN AMORTIZACIJE:
• amortizacija sredstava „dugotrajne imovine“: (ne)dozvoljen prijenos privremenih razlika?
• amortizacija „imovine s pravom korištenja“ prema MSFI 16: što donose izmjene članka 19. zakona o porezu na dobit?
• amortizacija koja je“ trajno“ porezno nepriznata
• DRUGI PRIVREMENO NEPRIZNATI RASHODI:
• otpisi i vrijednosna usklađenja potraživanja:
• kad se rashodi po ovoj osnovi tretiraju kao „trajne“, a kad kao „privremene“ razlike?
• kakav je porezni tretman „očekivanih kreditnih gubitaka“ prema MSFI 9?
• rezerviranja za buduće rashode i obveze: privremena ili „stalna“ razlika?
• umanjenje vrijednosti zaliha
• umanjenje vrijednosti dugotrajne imovine
 PROGRAM SEMINAR
• POREZNI GUBICI:
• popunjavanje Obrasca PG-809
• (ne)iskazivanje poreznih učinaka poreznih gubitaka kao „porezne imovine“ u bilanci stanja
• IZMJENA PRIJAVE POREZA NA DOBIT:
• kako postupiti ako se pogreška u prijavi poreza na dobit uoči nakon roka za podnošenje izmijenjene prijave?
•
• IV- UTJECAJ POSEBNIH POREZNIH INSTITUTA ZAKONA O POREZU NA DOBIT NA POREZNU BILANCU
• - POREZNI KREDIT : Uvjeti i način korištenja poreza plaćenog u inozemstvu od poslovanja pravnih osoba iz FBiH!
• - IZBJEGAVANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA:- Zakonito korištenje ovog instituta /prikaz pogrešnih postupanja!
• - POVEZANE OSOBE: Jesu li transakcije između povezanih osoba u posebnom poreznom statusu i koje godišnje izvještaje trebaju
podnijeti povezane osobe?
• V - SPECIFIČNOSTI UTVRĐIVANJA POREZA NA DOBIT
• - neprofitne organizacije i ustanove ,
• - podružnice iz Republike Srpske ili Brčko distrikta
• - podružnice nerezidenta,
• VI- KONSOLIDACIJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
• VII– AKTUALNOSTI
• VIII - PITANJA, ODGOVORI I RASPRAVE
 AKTUALNE IZMJENE PROPISA
• IZMJENE ZAKONA O POREZU NA DOBIT („Sl. novine FBiH” br: 15/20)
• Članak 16.
(1) Financijskim institucijama priznaju se rashodi po osnovi ispravаkа vrijednosti potraživanja bilančne aktive i
rezerviranja za gubitke po izvanbilančnim stavkama za koje postoji objektivni dokaz o umanjenju vrijednosti, bez
obzira na to procjenjuju li se oni na pojedinačnoj ili skupnoj osnovi, koje su financijske institucije izvršile
sukladno računovodstvenim propisima i propisima nadzornih tijela. Prihodi po osnovi umanjenja i" spravke
vrijednosti i rezerviranja uključuju se u poreznu osnovicu.
• Financijskim institucijama priznaju se rashodi po osnovu ispravka vrijednosti potraživanja bilančne aktive i
rezerviranja za pokriće očekivanih kreditnih gubitaka za izvanbilančne aktive koje se knjigovodstveno
evidentiraju kroz bilancu uspjeha, a koje su financijske institucije izvršile u skladu s računovodstvenim
propisima, i rasporedile prema propisima nadzornih organa na nivo kreditnog rizika 3. Prihodi po osnovu
umanjenja ispravke vrijednosti i rezerviranja uključuju se u poreznu osnovicu.
(2) Rashodi po osnovi ispravaka vrijednosti potraživanja bilančne aktive koja se procjenjuje na skupnoj osnovi i
na bazi iskustva povijesnog troška (latentni gubitci –IBNR) nisu porezno priznat rashod. Prihodi po osnovi
umanjenja IBNR isključuju se iz porezne osnovice.
• (2) Rashodi po osnovu ispravke vrijednosti potraživanja bilančne aktive kod kojih je nizak nivo kreditnog rizika
(nivo kreditnog rizika 1 i 2) nisu porezno priznat rashod. Prihodi po osnovu umanjenja isključuju se iz porezne
osnovice.".
 IZMJENE ZAKONA O POREZU NA DOBIT
(„Sl. novine FBiH” br: 15/20)
• Članak 18.
(1) Financijski rashodi na ime kamate ili njezinog funkcionalnog
ekvivalenta po financijskim ugovorima i instrumentima uzetim od
povezanih osoba predstavljaju porezno priznat rashod na način definiran
ovim člankom.
(2) Ukoliko odnos stavki ukupnih obveza po osnovi financijskih ugovora i
upisanog kapitala u sudski registar poreznog obveznika prelazi odnos 4:1,
financijski rashodi koji se mogu pripisati iznosu koji prelazi odnos 4:1
predstavljaju porezno nepriznat rashod.
(3) Porezno nepriznati rashodi iz stavka (2) ovoga članka ne mogu se
prenositi iz jednog poreznog razdoblja u drugi.
(4) Ovaj se članak ne primjenjuje na banke i osiguravajuća društva i lizing
društva.
• Nema ograničenja za financijske institucije u smislu priznavanja
rashoda na ime kamate na kredite primljene od povezanih osoba
 IZMJENE ZAKONA O POREZU NA DOBIT
(„Sl. novine FBiH” br: 15/20)
• Članak 19.
(1) Kod utvrđivanja porezne osnovice priznaje se obračunata amortizacija primjenom proporcionalne metode amortizacija na
dugotrajnu imovinu i imovinu s pravom korištenja na način propisan ovim člankom.
(2) Porezno priznate stope amortizacije dugotrajne imovine iznose:
a) građevinski objekti - 5%,
b) ceste, komunalni objekti, željeznica - 10%,
c) oprema, vozila, postrojenja - 15%,
d) oprema za vodoprivredne, vodovodne i kanalizacijske sustave - 15%,
e) hardver i softver i oprema za zaštitu okoliša - 33,3%,
f) višegodišnji zasadi - 15%,
g) osnovna stada - 40% i
h) nematerijalna imovina - 20%.
• (3) Imovina s pravom korištenja amortizira se kod najmoprimca od prvog dana trajanja najma do kraja njenog korisnog vijeka odnosno
do isteka perioda trajanja najma.-POSEBAN NAČIN UTVRĐIVANJA TROŠKA AMORTIZACIJE ZA IMOVINU U NAJMU
(3 4) Rashodi amortizacije se priznaju u porezne svrhe samo kada je vlastita dugotrajna imovina i imovina s pravom korištenja u
uporabi, kojom porezni obveznik obavlja djelatnost.
(4 5) Ukoliko je nabavna cijena imovine manja od 1.000,00 KM, njezina nabavna vrijednost može se u cijelosti odbiti u godini u kojoj
je ta imovina nabavljena.
(5 6) Dugotrajna imovina Imovina iz stava (1) ovog članka koja je u cijelosti otpisana, ali se i dalje vodi u evidencijama do momenta
otuđenja ili uništavanja, ne može se ponovno procjenjivati i na nju obračunavati amortizacija i priznati u porezne svrhe.
(6 7) Rashodi nastali na ime umanjenja vrijednosti dugotrajne imovine imovine iz stavka (1) ovog članka koji se utvrđuju kao razlika
između neto sadašnje vrijednosti i njezine procijenjene nadoknadive vrijednosti, priznaju se kao porezno dopustiv rashod u poreznom
 IZMJENE ZAKONA O POREZU NA DOBIT
(„Sl. novine FBiH” br: 15/20)
• Članak 49.
(1) Porezni obveznici dužni su pravilno i točno popunjenu poreznu prijavu podnijeti mjerodavnoj
organizacijskoj jedinici Porezne uprave u roku 30 dana po isteku roka propisanog za podnošenje
godišnjih financijskih izvješća.
(2) Porezna prijava iz stavka (1) ovoga članka uključuje Prijavu poreza na dobit, Poreznu bilancu i
drugu dokumentaciju propisanu ovim zakonom.
(3) Uz poreznu prijavu iz stavka (1) ovoga članka porezni obveznik iz članka 3. st. (2) i (3) ovoga
zakona podnosi i bilancu uspjeha. (poslovna jedinica nerezidenta i podružnica iz RS BD)
(4 3) Ukoliko ukupni iznos transakcija poreznog obveznika iz članka 44. ovoga zakona prelazi iznos
500.000,00 KM u poreznom razdoblju, porezni obveznik je dužan mjerodavnoj organizacijskoj jedinici
Porezne uprave podnijeti uz poreznu prijavu i poseban pregled tih transakcija.
(5 4) Federalni ministar financija će Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit propisati sadržaj i
oblik porezne prijave i porezne bilance.

Članak 5.
• Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije
BiH".
 ZAKON O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE
( „Službene novine Federacije BiH”, broj 18/20)

• ZAKON O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE

• Članak 1. (Predmet zakona)
• Ovim zakonom propisuje se visina stope i način obračuna zatezne kamate za dužničko-vjerovničke odnose, u
slučaju kada dužnik kasni sa ispunjenjem novčane obaveze.
• Članak 2. (Primjena zakona)
• Odredbe ovog zakona primjenjuju se na sve slučajeve u kojima zatezna kamata nije propisana posebnim
zakonom.
• Članak 3. (Visina stope zatezne kamate)
• (1) Dužnik koji zakasni sa ispunjenjem novčane obaveze duguje, osim glavnice, i zateznu kamatu na iznos
duga do trenutka isplate, po stopi od 10% godišnje.
• (2) Za razdoblje kraće od godine dana primjenjuje se komformni način obračuna zatezne kamate.
• (3) Obračun zatezne kamate po pravosnažnim sudskim rješenjima vrše komercijalne banke kod kojih dužnik
ima otvorene transakcijske račune, uz naplatu provizije.
• Članak 4. (Iznos zatezne kamate)
• Iznos obračunate zatezne kamate ne može biti veći od glavnog duga.
 ZAKON O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE
( „Službene novine Federacije BiH”, broj 18/20)

• Članak 5. (Primjena odredbi ovog zakona)

• (1) Na zakašnjenje nastalo do dana stupanja na snagu ovog zakona, zatezna kamata će se obračunati na način
propisan Zakonom o visini stope zatezne kamate („Službene novine Federacije BiH“, br. 27/98, 51/01, 101/16 i 89/18-
O.U.S).
• (2) Na zakašnjenje koje nastane poslije stupanja na snagu ovog zakona zatezna kamata se obračunava u skladu sa ovim
zakonom.
• (3) Zatezna kamata na neizmirena dugovanja u skladu sa Zakonom o visini stope zatezne kamate na neizmirena
dugovanja („Službene novine Federacije BiH“, br. 56/04, 68/04 - ispr., 29/05 i 48/11 i „Službeni glasnik BiH“, broj: 73/19-
O.U.S.) do dana stupanja na snagu ovog zakona obračunava se po odredbama Zakona o visini stope zatezne kamate na
neizmirena dugovanja („Službene novine Federacije BiH“, br. 56/04, 68/04 - ispr., 29/05 i 48/11 i „Službeni glasnik BiH“,
broj: 73/19-O.U.S.), a nakon stupanja na snagu ovog zakona zatezna kamata se obračunava u skladu sa ovim zakonom.
• Članak 6. (Prestanak primjene)
• Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o visini stope zatezne kamate („Službene novine Federacije
BiH“, br. 27/98, 51/01, 101/16 i 89/18-O.U.S.) i Zakon o visini stope zatezne kamate na neizmirena dugovanja
(„Službene novine Federacije BiH“, br. 56/04, 68/04 - ispr., 29/05 i 48/11 i „Službeni glasnik BiH“, broj: 73/19-O.U.S.).
• Članak 7. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama
Federacije BiH”.
 PITANJA ZA RASPRAVU

• Koji su rokovi izvršenja novčanih obveza u poslovnim transakcijama

između poduzetnika?
• Na koji način se regulirani rokovi izvršenja novčanih obveza u ugovorima
između poduzetnika i subjekata javnog prava?
• Koje su posljedice dužnikovog kašnjenja u izvršavanju novčanih obveza?
• U kojem slučaju se obračunava posebna naknada za troškove koji su
prouzročeni vjerovniku zbog dužnikovog kašnjenja u izvršavanju novčane
obveze u poslovnim transakcijama?
• Je li neblagovremeno plaćanje obveze sankcionirano?
 ZAKON O FINANCIJSKOM POSLOVANJU („Sl. novine br. 48/16)

• Članak 11.
(Rokovi izvršenja novčanih obveza u poslovnim transakcijama između poduzetnika)
(1) Ugovorom između poduzetnika može se ugovoriti rok izvršenja novčane obveze do 60 dana.
(2) Iznimno od stavka (1) ovoga članka može se ugovoriti u pisanom obliku i dulji rok izvršenja
novčane obveze, a koji ni u kojem slučaju ne može biti dulji od 360 dana, pod uvjetom da je dužnik
novčane obveze izdao vjerovniku sredstvo osiguranja koje ima snagu izvršne isprave.
(3) (4) Ako ugovorom između poduzetnika nije ugovoren rok za izvršenje novčane obveze, dužnik
je dužan, bez poziva vjerovnika na izvršenje, izvršiti novčanu obvezu u roku 30 dana.
(5) Rok za izvršenje novčane obveze počinje teći od:
a) dana kad je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu ili
b) dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu:
1) ako nije moguće sa sigurnošću utvrditi dan prijema računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za
isplatu ili
2) ako je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije nego je vjerovnik ispunio
svoju obvezu ili
c) dana isteka roka za pregled predmeta obveze, ako je ugovorom ili zakonom predviđen određeni
rok za takav pregled, a dužnik je primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije isteka
toga roka.
(6) Rok za pregled predmeta obveze iz stavka (5) točka c) ovoga članka ne može biti dulji od 30
dana od dana prijema predmeta obveze.
(7) Iznimno, ako je to opravdano posebnim okolnostima, kao što je to npr. posebna priroda
predmeta obveze, ako ne postoje okolnosti iz članka 15. stavka (4) ovoga zakona, ugovorne strane
mogu ugovoriti u pisanom obliku i dulji rok od roka iz stavka (6) ovoga članka.
 ZAKON O FINANCIJSKOM POSLOVANJU („Sl. novine br. 48/16)
• Članak 12.
(Rokovi izvršenja novčanih obveza u ugovorima između poduzetnika i subjekata javnog
prava)
•
(1) Ugovorom između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojem je subjekt javnog
prava dužnik novčane obveze može se ugovoriti rok izvršenja novčane obveze do 60 dana.
(2) Iznimno od stavka (1) ovoga članka, može se ugovoriti i dulji rok izvršenja novčane
obveze, ali ne dulji od 90 dana.
(3) Ako ugovorom iz stavka (1) ovoga članka nije ugovoren rok za izvršenje novčane obveze,
dužnik je dužan, bez poziva vjerovnika na izvršenje, izvršiti novčanu obvezu u roku 30 dana.
(4) Rok za izvršenje novčane obveze iz st. (1), (2) i (3) ovoga članka počinje teći od dana
određenog člankom 11. stavak (5) ovoga zakona.
(5) U ugovorima iz stavka (1) ovoga članka na rok za pregled predmeta obveze primjenjuju
se odredbe članka 11. st. (6) i (7) ovoga zakona.
(6) Rok za pregled predmeta obveze iz stavka (5) ovoga članka mora biti naveden u
natječajnoj dokumentaciji.
(7) Na ugovore između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik
novčane obveze primjenjuju se odredbe članka 11. ovoga zakona.
ZAKON O FINANCIJSKOM POSLOVANJU („Sl. novine br. 48/16)

• Članak 13.
(Posljedice dužnikovog kašnjenja u izvršavanju novčanih obveza)
•
(1) Ako dužnik zakasni s izvršenjem novčane obveze, tada duguje vjerovniku, pored
glavnice, bez bilo kakve daljnje opomene i kamate za kašnjenje s plaćanjem, pod
uvjetom da je vjerovnik ispunio svoje ugovorne i zakonske obveze.
(2) Stopa zakonskih kamata na kašnjenje s plaćanjem u poslovnim transakcijama
između poduzetnika, kao i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je
poduzetnik dužnik novčane obveze i između poduzetnika i subjekata javnog prava u
kojima je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, jednaka je visini stope
zatezne kamate propisane zakonom. (Zakon o visini stope zatezne kamate-10%)
(3) U poslovnim transakcijama između poduzetnika moguće je ugovoriti drukčiju
stopu kamata za kašnjenje s plaćanjem, ali ne veću od stope zakonskih kamata za
kašnjenje s plaćanjem iz stavka (2) ovoga članka, a koja je vrijedila na dan sklapanja
ugovora. Ako su kamate ugovorene, ali nije određena njihova stopa, obračunavaju
se zakonske kamate za kašnjenje s plaćanjem.
ZAKON O FINANCIJSKOM POSLOVANJU („Sl. novine br. 48/16)

• Članak 14.
(Posebna naknada za troškove koji su prouzročeni vjerovniku zbog dužnikovog
kašnjenja u izvršavanju novčane obveze u poslovnim transakcijama)
•
(1) U poslovnim transakcijama između poduzetnika, kao i između poduzetnika i
subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze i između
poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dužnik
novčane obveze, ako dužnik zakasni s izvršenjem novčane obveze, vjerovnik ima
pravo (NIJE IMPERATIV), bez ikakve daljnje opomene, na posebnu naknadu u
iznosu 100,00 KM.
(2) Vjerovnik ima pravo na posebnu naknadu iz stavka (1) ovoga članka bez obzira
na to je li pretrpio štetu zbog dužnikovog kašnjenja.
(3) Odredbe st. (1) i (2) ovoga članka ni na koji način ne umanjuju, ne ograničavaju
niti isključuju pravo vjerovnika na naknadu štete, troškove postupka prinudne
naplate i ostala prava koja mu pripadaju zbog dužnikovog kašnjenja.
ZAKON O FINANCIJSKOM POSLOVANJU („Sl. novine br. 48/16)

POGLAVLJE V. KAZNENE ODREDBE

Članak 24.
(Prekršaji poduzetnika)

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjen

za prekršaj poduzetnik koji:
a) ne izvrši novčanu obvezu u roku ugovorenom sukladno odredbama
članka 11. ovoga zakona, odnosno u zakonskom roku izvršenja novčane
obveze sukladno odredbama ovoga zakona,
 GODIŠNJA PRIJAVA POREZA NA DOHODAK -GPD-1051

Obveznici podnošenja godišnje porezne prijave: rezident i nerezident

Rezidentni porezni obveznici iz članka 2. stavak (3) Zakona podnose godišnju poreznu
prijavu za dohodak ostvaren u i izvan Federacije a nerezidentni porezni obveznici samo
za dohodak ostvaren u Federaciji.
Godišnju poreznu prijavu dužan je podnijeti porezni obveznik:
- ako je u poreznom razdoblju ostvario oporezive dohotke iz više izvora (od obavljanja
nesamostalne djelatnost, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava),
- koji je ostvario dohodak po osnovi nesamostalne djelatnosti istovremeno iz dva ili više
izvora (zaposlen kod dva ili više poslodavaca),
- koji je ostvario dohodak izravno iz inozemstva (bez posredovanja rezidentnog
poslodavca),
- dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti (obrti i djelatnosti srodne obrtu )
- dohodak po osnovu nesamostalne djelatnosti kod jednog poslodavca, a poslodavac na
sve isplaćene plaće i oporezive naknade nije obustavio i uplatio porez po odbitku ( u
ovom slučaju će uposlenik sam platiti porez) .
 POREZNU PRIJAVU NISU DUŽNI PODNIJETI POREZNI
OBVEZNICI POREZA NA DOHODAK:
- zaposlenici koji su ostvarili dohodak od nesamostalne djelatnosti samo kod jednog poslodavca, a koji u istom poreznom
razdoblju nisu ostvarili dohotke iz drugih izvora, pod uvjetom da je poslodavac, odnosno osoba koje ima obaveze poslodavca, na
sve isplaćene plaće i oporezive naknade u proteklom poreznom razdoblju obračunao, obustavio i uplatio porez po odbitku i
Poreznoj upravi dostavio mjesečne izvještaje (Obrazac MIP-1023),
• porezni obveznici koji su u poreznom razdoblju ostvarili samo dohotke za koje je obračunat, obustavljen i uplaćen porez po
odbitku kao konačna porezna obaveza, i to:
• - dohodak od nesamostalne djelatnosti za rad u trajanju do 80 sati mjesečno, a za koji isplaćeni dohodak ne iznosi više od
250,00 KM,
• - dohodak od imovine ostvaren iznajmljivanjem kuća, stanova i kreveta turistima za koje je plaćena boravišna taksa,
• -dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava,
• -dohodak od nagradnih igara i igara na sreću,
• -dohodak od ulaganja kapitala (prihoda po osnovu kamata od zajmova i prihoda po osnovu isplaćenog kapitala od
dobrovoljnog dopunskog osiguranja (životnog, penzionog) ušteđenog od premija na koje korisniku osiguranja nisu obračunati
i plaćeni obavezni doprinosi i porez na dohodak),
• porezni obveznici nerezidenti za dohodak koji ostvare povremenim obavljanjem samostalne djelatnosti (umjetnici, sportisti,
književnici i dr.), uključujući i djelatnosti vezane za novinarstvo, radio, televiziju, te organizaciju zabavnih priredbi.
 PRILOZI UZ GODIŠNJU POREZNU PRIJAVU
- za dohodak od nesamostalne djelatnosti- (obrazac GIP-1022)
- -za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i djelatnosti sličnih obrtu, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva:
• specifikaciju za utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti (obrazac SPR-1053),
• popisnu listu dugotrajne imovine (obrazac PLDI -1043),
• ugovore i dokumentaciju o otuđenju djelatnosti,
• dokumentaciju o udjelu o zajedničkom dohotku

-za dohodak od samostalnih djelatnosti slobodnih zanimanja (ugovor o djelu –autorski honorari) -Obrazac AUG-
1031(godišnji )

-druge samostalne djelatnosti----(djelatnost zastupničkih tijela vlasti i djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora
gospodarskih društava, upravnih odbora, stečajnih upravitelja i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo zaposlenika u
sudu)--Obrazac ASD-1032 (god.)
-dohodak od iznajmljivanja imovine- Obrazac PRIM- 1054

- Za dohodak ostvaren u inostranstvu:

-dokaz o ostvarenom dohotku (u ovisnosti od vrste dohotka od: nesamostalne djelatnosti, samostalne, drugih samostalnih
djelatnosti i dr. Akontacija poreza po odbitku na druge samostalne djelatnosti na prihod iz inozemstva obrazac AMS-
1035 ),
-dokaz o plaćenom porezu u inostranstvu u slučaju primjene odredbi ratificiranih međunarodnih ugovora ili sporazuma
(konvencija) o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja;
- Akontacija poreza po odbitku rezidenta obrazac- APR-1036 (za svaki oporezivi dohodak koji nije prijavljen drugim
obrascem)
 OSOBNI ODBITAK
ZAKON / Pravilnik / Stav FMF br:05-02-7461-8/09 od 19.04.2010.g.
(1) Osobni odbitak
Članak 24. ZPD
(1) (1) Rezidentnim se poreznim obveznicima iz članka 2. st. (3) i (4) ovog Zakona, ukupan iznos ostvarenog
dohotka prema članku 4. ovoga Zakona umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini od 3.600,00 KM za
porezno razdoblje za koje postoji obveza plaćanja poreza. Ako je porezno razdoblje kraće od kalendarske
godine, osnovni osobni odbitak se, prema članku 8. stavak (3) ovoga zakona, razmjerno umanjuje i računa
se u korist poreznog obveznika na puni mjesec.
Čl. 58. PPD
(1) Rezidentni obveznik poreza na dohodak iz članka 2. st. (3) i (4) Zakona, sukladno članku 24. stavak (1).
Zakona, ima pravo na osnovni osobni odbitak u visini od 300,00 KM mjesečno odnosno najviše 3.600,00
KM godišnje (ako je tijekom poreznog razdoblja svih 12 mjeseci ostvarivao dohodak odnosno bio
registriran (??)kao obveznik poreza na dohodak). Rezidentni porezni obveznik iz članka 2. st. (3) i (4)
Zakona (povratnik u RS) ima pravo i na osobne odbitke po osnovi izdržavanih članova uže obitelji i po
osnovi vlastitog invaliditeta i/ili invaliditeta članova uže obitelji koje izdržava sukladno članku 24. st. (2) do
(6) Zakona.
Je li pravilnik u koliziji s zakonom??- Šta znači biti „registriran kao obveznik poreza na dohodak”?
 KORIŠTENJE OSOBNOG ODBITKA
-primjeri usklađeni sa STAV-om FMF
Kako iskoristiti pravo na ukupni osobni odbitak u slučaju kada u jednoj godini
nisu isplaćene sve plaće (12 plaća)?
• Primjer:
• Osoba „X“ je zaposlenik društva „YY“, a ima status rezidenta FBiH. Faktor
osobnog odbitka osobe „X“ je 2. Ukupni osobni odbitak za porezno razdoblje
iznosi 7.200,00 KM. Mjesečni osobni odbitak iznosi 600,00 KM. Poslodavac je u
2019. godini isplatio zaposleniku ukupno 10 plaća, a prilikom utvrđivanja
akontacije poreza koristio je mjesečni odbitak od 600,00 KM. Zaposlenik „X“ ne
ostvaruje dohodak po nekoj drugoj osnovi i od nekog drugog.
• Na koji način može ostvariti pravo na ukupan iznos osobnog odbitka,
odnosno kako iskoristiti pravo na razliku osobnog odbitka u iznosu od
1.200,00 KM i kakvi su učinci za zaposlenika.
• Odgovor: Podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak.
 Korištenje osobnog odbitka u slučaju kada se
u jednom mjesecu isplati više plaća

Obveznik može koristiti pravo na osobni odbitak u razmjeru broja plaća koje
su isplaćene u jednom mjesecu a odnose se na jedno porezno razdoblje.

Primjer:
a) Uposleniku „NN” su u prosincu 2019. isplaćene plaće za : 11. i 12. mj.
2019.g. -može koristiti osobni odbitak za oba mjeseca

b) Uposleniku „NN” su u siječnju 2019. godine isplaćene plaće za : 12. mj.

2018. i 1. mj. 2019.- može koristiti samo osobni odbitak za siječanj 2019.
 Korištenje osobnog odbitka „jednokratno”
-Korištenje osobnog odbitka u slučaju kada obveznik ostvaruje dohodak od
obavljanja samostalne djelatnosti (obrt, djelatnost slična obrtu,
poljoprivreda, šumarstvo i sl.)- za razdoblje registracije
-Korištenje osobnog odbitka u slučaju kada obveznik ostvaruje dohodak od
povremenog obavljanja samostalne djelatnosti (ugovor o djelu, autorskom
djelu, naknadi od zastupničke djelatnosti, članstva u UO i sl.).- samo u
mjesecu kada je ostvario dohodak
-Korištenje osobnog odbitka na dohodak ostvaren od izdavanja pokretne i
nepokretne imovine i/ili po osnovi vremenski ograničenog ustupanja
imovinskih prava- za razdoblje najma bez obzira je li naplatio prihod
U ovom slučaju će se pojaviti problem u smislu da osobe koje nisu uposlene
a dohodak po ovim osnovama ostvaruju povremeno ne mogu ostvariti
zakonito pravo na osobni odbitak u iznosu od 3.600,00KM
 UVEĆANJE OSOBNOG ODBITKA

a) Uvećanje osobnog odbitka po osnovi troškova liječenja obveznika i članova uže obitelji -u
iznosu koji odgovara stvarno plaćenim troškovima za ove svrhe uz uvjet da priloži originalne
račune o obavljenoj usluzi i potvrdu o njihovu plaćanju
b) Uvećanje osobnog odbitka po osnovi plaćenih kamata na stambeni kredit- (stan do 120 mč)
Za ostvarenje ovog prava obveznik treba osigurati:
- presliku ugovora o stambenom kreditu,
- ovjerenu potvrdu ili listu banke kao dokaz o plaćenim kamatama za to porezno razdoblje,
- dokaz da obveznik ili supružnik ne posjeduju nekretninu za stanovanje - uvjerenje
mjerodavnog suda ili općine,
- dokaz da su sredstvima odobrenog kredita riješili ili počeli rješavati stambeno pitanje,
- kopiju ugovora o kupoprodaji stana ili gradnji stambene jedinice,
- kopiju računa o kupovini placa i/ili materijala za gradnju stambene jedinice s dokazima o
plaćanju istih,
- izjavu obveznika da on i članovi uže obitelji koji zajedno s njim žive nisu vlasnici ili suvlasnici
nekretnina za stanovanjem (IZJAVA objavljena u STAV-u FMF broj:05-02-7461-8/09 od 19. 04. 2010.
godine).
PRIMJER GODIŠNJE PRIJAVE POREZA NA DOHODAK
• Osoba „NN“, Put za Rodoč b.b., Mostar, je zaposlenik društva „X“, Bišće polje b.b.,
Mostar Zaposlenik uzdržava dvoje djece (koeficijent osobnog odbitka 2,2). Zaposlenik
ima ugovorenu plaću u bruto iznosu od 1.500,00 KM.
• U 2019. godini društvo „X“ je na ime plaće i drugih osobnih primanja izvršilo sljedeće
isplate:
• 12. siječnja je izvršena isplata zaostale plaće iz prosinca 2018. godine.
• Plaća za 2019. godinu u bruto iznosu od 1.500,00 KM je redovito isplaćivana u novcu
u prvom tjednu narednog mjeseca za razdoblje od 01. – 10. 2019. godine
• Plaća za studeni 2019. godine je isplaćena dijelom u robi kojom trguje društvo i to u
protuvrijednosti robe od 300,00 KM.
• U prosincu je pored redovite plaće za studeni isplaćena i naknada na ime blagdana u
iznosu 500,00 KM (prosječna neto plaća u FBiH je 840,00 KM)
• Plaća za prosinac nije isplaćena u 2019. godini.
• U postupku naknadne provjere utvrđeno je da je u lipnju izvršen otpis pozajmice u
iznosu od 250,00 KM koji je poslodavac dao zaposleniku u 2018. godini.
 Nastavak primjera
• Osoba „NN“ je pored dohotka od nesamostalne djelatnosti ostvarila i dohodak od izdavanja
nepokretne imovine, poslovnog prostora, koji iznajmljuje društvu „WW“. Godišnji iznos najma je
12.000,00 KM, a dogovoreno je da se najamnina plaća u mjesečnom iznosu od 1.000,00 KM.
Obveznik je u 2019. godini naplatio samo iznos od 2.000,00 KM, odnosno iznos najamnine samo za
dva mjeseca.
• Obveznik se odlučio da rashode u svezi prihoda od iznajmljivanja priznaje temeljem stvarnih
troškova po načelu blagajne. U 2019. godini je imao troškove vezane za održavanje poslovnog
prostora u ukupnom iznosu od 3.500,00 KM (čišćenje, krečenje, el. energija).
• Na ime akontacije poreza od imovine osoba „NN“ je u 2019. godini uplatila 600,00 KM.
• Pored navedenih prihoda osoba „NN“ je ostvarila u 2019. godini i dohodak od članstva u
nadzornom odboru u društvu „WW“ Vukovarska 20. Mostar, u ukupnom iznosu od 2.000,00 KM.
Oporezivi dohodak iznosi 2.000,00 - 80,00= 1.920,00KM. Plaćeni porez po odbitku je 192,00 KM.
• Obveznik „NN“ je u 2019. godini ostvario oporezivi dohodak od isplatitelja iz RH na ime članstva u
nadzornom odboru društva „VV“ iz Zagreba u iznosu od 2.000,00 KM. Na navedeni iznos
obračunan je porez na dohodak po stopi 20% u iznosu od 400,00 KM. Obveznik je uz prijavu
dostavio potvrdu PU RH o plaćenom porezu na dohodak u navedenom iznosu. Obvezniku se
priznaje iznos poreznog kredita od 200,00 KM (2.000,00 x 10%).
• Osoba „NN“ je u 2019. godini imala troškove na ime zdravstvenih usluga u iznosu 2.000,00
 Dio 1 – Podatci o poreznom obvezniku
Bosna i Hercegovina
FEDERACIJA
BOSNE I
HERCEGOVINE
Federalno ministarstvo
financija/finansija
POREZNA UPRAVA
1) JMB 111111111111
2) Prezime i ime „NN“
3) Adresa
Put za Rodoč bb, Mostar
Obrazac GPD-1051
Godišnja prijava poreza na dohodak
za razdoblje od 01.01. do 31.12
4) Označite ovu kućicu 5) Porezno
Razdoblje
ukoliko su se vaši kontakt podaci
izmijenili od prošle godine. 2019.
6) Telefon 036 333-333
7) e-mail x@c

Dio 2 – Prijava prihoda ostvarenih tijekom poreznog razdoblja

a. R.
broj b. Vrsta prihoda c. Iznos gubitka d. Iznos dobitka
Dohodak od nesamostalne djelatnosti i/ili dohodak članova 12.697,70
zastupničkih organa vlasti (Unijeti ukupan iznos iz stupca 11,
8 godišnjeg-ih izvješća o ukupnim isplaćenim plaćama i drugim
osobnim primanjima (obrazac GIP-1022) i priložiti primjerak
izvješća od svakog poslodavca
Dohodak od samostalne djelatnosti (Unijeti ukupan iznos iz
reda
-------------
9 28 specifikacije za utvrđivanje dohotka od samostalne
--------------- --
djelatnosti --
obrazac SPR-1053)
Dohodak od poljoprivrede i šumarstva (Unijeti ukupan iznos iz -------------
10 reda 28 specifikacije za utvrđivanje dohotka od samostalne
---------------
djelatnosti - obrazac SPR-1053) -- --
Dohodak od iznajmljivanja imovine (čl. 20. st. 1. tč. 1. i 3. i
stavak 5. Zakona) /Unijeti ukupan iznos iz reda 19 pregleda
11
prihoda i rashoda od iznajmljivanja nepokretne imovine -
1.500,00
-----------
obrazac PRIM-1054. U slučaju da se obveznik opredijelio za
rashode u paušalnom iznosu uz godišnju prijavu priložiti ugovor
o iznajmljivanju /
Dohodak od vremenski ograničenog ustupanja prava (članak
21. stavak 2.) / Uz godišnju prijavu priložiti ugovor o vremenski --------------- ------------
12
ograničenom -
ustupanju imovinskih prava /
Dohodak od drugih samostalnih djelatnosti koje nisu navedene ---------------
13 ovdje / veza sa obrascima AUG-1031 (stupac 13) i ASD-1032
(stupac 10 )/ - 3.9200,00
14
---------------
Poslovni gubitak iz ranijih godina
-
Unijeti ukupan iznos stupca c (zbrojiti redove od 9 do 14) 16.617,00
15
Unijeti ukupan iznos stupca d (zbrojiti redove od 8 do 13) 1.500,00
Ukoliko je stupac c veći od stupca d, odbiti d od c i unijeti iznos
16
gubitka
------------
Ukoliko je stupac d veći od stupca c, odbiti c od d i unijeti iznos 15.117,70
 Dio 3 – Osobni odbici
a. R. broj
b. Opis odbitaka c. Iznos
18 Osobni odbitak 7.920,00
19 Uvećanje osobnih odbitaka za dobrovoljno životno, zdravstveno, mirovinsko ------
osiguranje (priložiti validnu dokumentaciju)
20 Uvećanje osobnih odbitaka za iznos troškova koji se odnose na zdravstvene 2.000,00
usluge i nabavku lijekova (priložiti validnu dokumentaciju)
21 Uvećanje osobnih odbitaka za iznos kamate plaćene na stambeni kredit ------------
(priložiti validnu dokumentaciju)
22 Ukupni odbici (zbrojiti redove od 18 do 21) 9.920,00

Obrazac GPD-1051 Godišnja prijava poreza na dohodak

(Stranica 2 od 2)

Prezime i ime JIB/JMB Porezna godina

„NN“ 111111111111 2019.
Dio 4 – Obračun porezne obveze
a.
Redni
broj
b. Vrsta troška c. Iznos
Ukupni gubitak za godinu ( ukoliko je u dijelu 2 red 16, -------------------
23 stupac c --
unesen gubitak )
Ukupan dohodak za godinu ( ukoliko je u dijelu 2 red 17, 15.117,70
24 stupac d
unesen dobitak )
25 Ukupni odbici (u dijelu 3 red 22) 9.920,00
26 Osnovica poreza na dohodak (red 24 – 23 – 25) 5.197,70
27 Iznos porezne obveze (red 26 x 0,1) 519,70
Umanjenje poreza po članku 35. stavak 3. i članku 47. -------------
28
Zakona --
29 Porez po odbitku ( +192,00( čl.n.o.) 192,00
30 Uplaćene akontacije poreza (plače 477,70 + iznajmljivanje 600,00) 1.077,70
Plaćeni porez u inozemstvu, odnosno na drugoj teritoriji 200,00
31 Bosne i
Hercegovine
Razlika poreza za doplatu (+); za povrat (-) (27 - 28 - 29 - 30 950,00
32
- 31)
a. Iskoristite preplatu kao akontaciju poreza za slijedeću
Označite godinu
33 odgovarajuću X b. Prijavljujem se za povrat ovog poreza
kućicu Ako je označena kućica b. unijeti broj 33333333333333333333
tekućeg računa i naziv banke
Dio 5 – Izjava poreznog obveznika
Upoznat/a sam sa sankcijama propisanim Zakonom o Poreznoj upravi FBiH i izjavljujem da
su svi podatci navedeni u ovoj prijavi, uključujući i podatke u svim priloženim obrascima,
točni, potpuni i jasni.
Potpis poreznog obveznika Datum30.03.2020. godine
„NN“
Prilozi uz godišnju prijavu- dohodak od nesamostalne djelatnosti obrazac GIP-1022
Bosna i Hercegovina
FEDERACIJA BOSNE I Obrazac GIP-1022
HERCEGOVINE Porezna godina
Godišnji izvještaj o ukupno isplaćenim plaćama 1/1 – 31/12
Federalno ministarstvo
financija/finansija i drugim osobnim primanjima 2019
POREZNA UPRAVA

Dio 1 – Podaci o poslodavcu / isplatitelju i poreznom obvezniku

1) JIB/JMB poslodavca/isplatitelja : 0000000000000 4) JMB zaposlenika : 1111111111111
2) Naziv „X“ 5) Prezime i ime „NN“

3) Adresa sjedišta: Bišće polje bb., Mostar 6) Adresa prebivališta: Put za Rodoč bb., Mostar

Dio 2 – Podaci o prihodima, doprinosima i porezu

2)
11) Plaća / 12) Faktor 17) Neto
1) Mjesec Isplat 3) Vrsta 4) Iznos 5) Iznos 6) Bruto 7) Iznos za 8) Iznos za 9) Iznos za 10) Ukupni 14) Iznos 14) 17) Iznos 17) Datu m
plaća / naknada osobnih uplaćenog plaća /
isplate a za isplate prihoda prihoda u mirovinsko zdravstveno osiguranje doprinosi osobnog Osnovica kada je
mjese u novcu stvarima naknada i invalidsko osiguranje od neupos- 31% bez odbitaka odbitka poreza poreza naknada
doprinosa prema za isplatu izvršena
ci ili osiguranje lenosti (kolone (kolona 12 (kolona (kolona
12,5% (kolona 6– poreznoj (kolona uplata
godin uslugama 17% 1,5% 7+8+9) x 300 KM) 11–14) 14 x 0,1)
u 10) kartici 11–17)

siječanj 12.18 Plaća 1.500, - 1.500,0 255,0 187,50 22,5 465,0 1.035,0 2,2 660,0 375,0 37,5 997,5 05.01.

Veljača 01-19 Plaća 1.500, - 1.500,0 255,0 187,50 22,5 465,0 1.035,0 2,2 660,0 375,0 37,5 997,5 02.02.

Ožujak 02.19 Plaća 1.500, - 1.500,0 255,0 187,50 22,5 465,0 1.035,0 2,2 660,0 375,0 37,5 997,5 02.03.
Travanj 03.19 Plaća 1.500, - 1.500,0 255,0 187,50 22,5 465,0 1.035,0 2,2 660,0 375,0 37,5 997,5 03.04.
Svibanj 04.19 Plaća 1.500, - 1.500,0 255,0 187,50 22,5 465,0 1.035,0 2,2 660,0 375,0 37,5 997,5 04.05.
Lipanj 05.19 Plača 1.500, - 1.500,0 255,0 187,50 22,5 465,0 1.035,0 2,2 660,0 375,0 37,5 997,5 01.06.
Srpanj 06.19 Plaća 1.500, - 1.500,0 255,0 187,50 22,5 465,0 1.035,0 2,2 660,0 375,0 37,5 997,5 02.07.
Kolovoz 07.19 Plaća 1.500, - 1.500,0 255,0 187,50 22,5 465,0 1.035,0 2,2 660,0 375,0 37,5 997,5 01.08.
Rujan 08.19 Plaća 1.500, - 1.500,0 255,0 187,50 22,5 465,0 1.035,0 2,2 660,0 375,0 37,5 997,5 03.09.
Listopad 09.19 Plaća 1.500, - 1.500,0 255,0 187,50 22,5 465,0 1.035,0 2,2 660,0 375,0 37,5 997,5 01.10.
Studeni 10.19 plaća 1.500, - 1.500,0 255,0 187,50 22,5 465,0 1.035,0 2,2 660,0 375,0 37,5 997,5 02.11.
Prosinac 11.19 Plaća 1.500, 402,50 1.902,5 323,40 237,80 28,60 589,80 1.312,7 2,2 660 652,7 65,27 1247,43 31.12.
UKUPNO 18.000,0 402,5 18.402,5 3.128,4 2.300,3 276,1 5.704,8 12.697,7 --- 7.920,0 4.777,7 477,80 12.219,9

Dio 3 – Izjava poslodavca / isplatitelja

Dohodak ostvaren od iznajmljivanja nepokretne imovine- obrazac PRIM-1054
Bosna i Hercegovina
FEDERACIJA BOSNE I
HERCEGOVINE Obrazac PRIM- 1054
Federalno ministarstvo Pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanja imovine
finansija/financija
POREZNA UPRAVA

I – Podatci o poreznom obvezniku - zakupodavcu

1) Prezime i ime vlasnika imovine 2) JIB/JMB 3) Porezna godina
„NN“ 111111111111 2019
4) Adresa prebivališta vlasnika 5) Šifra općine i adresa na kojoj se nalazi nepokretna imovina 6) Porezno razdoblje
Put za Rodoč.bb. koja se iznajmljuje Od 01.01.do 31.12.

II – Pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanja

Redni br.
b. Vrsta prihoda c. Iznos
7 Prihod ostvaren iznajmljivanjem nepokretne imovine 2.000,00
7a. Prihod ostvaren iznajmljivanjem pokretne imovine ----------
8 Troškovi održavanja 2.000,0
9 Troškovi oglašavanja -------
10 Troškovi osiguranja 200,0
11 Takse i naknade za licence -------
---------
12 Trošak nenaplativih potraživanja
-
13 Trošak amortizacije 500,00
14 Putni troškovi -------
15 Troškovi režija koje plaća vlasnik-zakupodavac 800,00
16 Kamata i bankovne naknade -------
17 Drugi troškovi u vezi sa iznajmljivanjem ---------
18 Ukupni troškovi (Zbrojiti iznose u redovima od 8 do 17 i unijeti ukupni zbroj) 3.500,00
Troškovi koji se priznaju u postotku /članak 20. stavak (8) točka 1) / red 7.x --------
18a. 30%
i / ili red 7a. x 30%
Prihod od iznajmljivanja po odbitku troškova (red 7 - 18) ili (red 7 – - 1.500,0
19
18a.) (red 7a. - 18) i / ili (red 7a – 18a.)
Unijeti ukupan iznos poreza na iznajmljivanje imovine nepokretne i/ili
20 pokretne imovine koji je tijekom poreznog razdoblja uplaćen kao 600,00
akontacija
Mjesečni iznos akontacije poreza na dohodak / (red 19. x 0,1) / broj --------
21
mjeseci prethodnog poreznog razdoblja)
III – Izjava poreznog obveznika
Upoznat sam sa sankcijama propisanim Zakonom o Poreznoj upravi FBiH i izjavljujem da su svi podaci
navedeni u ovom pregledu točni, potpuni i jasni.

Potpis poreznog obveznika „NN“ Datum

Za dohodak od članstva u nadzornom odboru- obrazac ASD 1032

Obrazac ASD-1032 Stranica

Bosna i Hercegovina
FEDERACIJA BOSNE I Akontacija poreza po odbitku na prihode
HERCEGOVINE od
Federalno ministarstvo od drugih samostalnih djelatnosti
financija/finansija
(djelatnost zastupničkih tijela vlasti i djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora
POREZNA UPRAVA gospodarskih društava, upravnih odbora, stečajnih upravitelja i sudaca porotnika koji
nemaju svojstvo zaposlenika u sudu – članak 12. stavak 4. toč. 1. i 2. Zakona)
Dio 1 – Podaci o isplatitelju
1) Naziv 2) JIB/JMB 5) Razdoblje mjesec/godina
„ww“
333333333333
3) Adresa 4) Datum isplate (Dan/mjesec/godina) 2018
Vukovarska,bb.
01.01./31.12./2019

Dio 2 – Podacima o prihodima, porezu i doprinosima

12) Mirovinsko i
10) Osnovica 11) Iznos invalidsko
9) Zdravstveno osiguranje
8) Iznos za porez poreza osiguranje na
6) JMB poreznog obveznika 7) Prezime i ime poreznog obveznika na teret osiguranika
(stupci (stupac 10 x teret isplatitelja
dohotka (stupac 8 x 0,04)
8 – 9) 0,1) (krajnji zbroj
stupca 8 x 0,06)

111111111111 „NN“ 2.000,00 80,00 1.920,00 192,00

Dio 3 – Izjava isplatitelja
Upoznat sam sa sankcijama propisanim Zakonom o Poreznoj upravi i izjavljujem Potpis poreznog obveznika Datum 28.02.2020.
da su podaci navedeni u ovoj prijavi, uključujući sve priloge točni, potpuni i jasni.
Za dohodak ostvaren od članstva u NO društva iz RH i
uvećanje osobnog odbitka

• Za dohodak ostvaren od članstva u NO društva iz RH potvrdu

isplatitelja dohotka koja će biti u formi iz koje se vidi svrha isplate,
iznos ostvarenog dohotka i obračunanog i plaćenog poreza po toj
osnovi, a kao dokaz o plaćenom porezu u RH poslužit će isključivo
potvrda od mjerodavnog poreznog tijela u RH.
• Za korištenja prava na uvećanje osobnog odbitka obveznik je dostavio
račun ovjeren od zdravstvene ustanove o plaćenim troškovima
liječenja u iznosu 2.000,00 KM.
Prijava poreza na dobit kroz primjere stavove,
mišljenja i odgovore Porezne uprave FBiH i FMF-a

Mario Tolić dipl. oec.

PROPISI
• Zakon o porezu na dobit (“Sl. novine FBiH” broj 15/16 i 15/20)
• Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dobit (“Sl. novine FBiH” broj
88/16, 11/17, 96/17 i 94/19)
NEPRENESENI PROMET
• Zakon o fiskalnim sustavima („Sl. novine FBiH” broj 81/09)
• Fiskalnim uređajem se registrira promet tamo gdje promet robe ili
usluge nastaje i u vrijeme kada se taj promet vrši, bez obzira na druge
moguće kompleksne situacije koje se tiču realizacije naplate te robe
odnosno usluge, jer se putem fiskalnih uređaja evidentira OSTVARENI
PROMET, a ne prihod i pri tom obračunati porez na dodanu vrijednost
• Članak 45. stavak 2. Zakona
• Obveznik je dužan osigurati očitavanje podataka iz fiskalnog uređaja
pomoću terminala i prijenos očitanih podataka iz fiskalne memorije k
serveru Porezne uprave, suglasno uputi ovlaštenog proizvođača/
zastupnika, a na temelju komandi koje zadaje server Porezne uprave
• Kakav tretman ima nepreneseni promet putem fiskalnog uređaja, koji
se prikaže na istom uređaju kod istog poreznog obveznika?
• Kakav tretman ima nepreneseni promet putem fiskalnog uređaja, koji
se prikaže putem drugog uređaja kod istog poreznog obveznika?
• Što uraditi kad promet nije prenesen, a fiskalni uređaj otuđen,
zapaljen i sl.?
PODRUŽNICA BEZ PRIHODA
• Treba li PJ/Podružnica iz BD/RS, ako nema prihoda, biti registrirana na
sudu i imati identifikacijski broj?
• Ima li obvezu prijave poreza na dobit?
• Treba li se fiskalizirati?
• Članak 103. stavak 3. Pravilnika
• Prijava se sastoji iz četiri dijela i sadrži:
1) Podatke o gospodarskom društvu
2) Podatke o podružnicama
3) Podatke za obračun akontacije poreza na dobit
4) Podatke o prilozima prijave poreza na dobit
IZMJENA AKONTACIJE POREZA
• Članak 52. stavak 4. Zakona i 79. stavak 2. Pravilnika
• Zahtjev PU dostavlja porezni obveznik:
1) Usljed statusne promjene smanjena mogućnosti poslovanja s dobiti
prema preliminarnim financijskim izvješćima
2) Usljed poslovne promjene, koja izravno ili neizravno utječe na visinu
porezne osnovice i prema polugodišnjim financijskim izvješćima
povećana je mogućnost poslovanja s gubitkom
3) Plaćeni porezni kredit sukladno članku 52., 53. i 54. Pravilnika
(plaćen porez u BD/RS, izvan BiH ili porez po odbitku izvan BiH), od
strane poreznog obveznika koji se može dokazati vjerodostojnim
ispravama
4) Usljed prirodnih i drugih nesreća smanjena mogućnost poslovanja s
dobiti
• Članak 38. stavak 1. Zakona o računovodstvu i reviziji („Sl. novine
FBiH“ broj 83/09)
• Pravne osobe koje su razvrstane u velike i srednje dužne su sastavljati
i prezentirati polugodišnja financijska izvješća za razdoblje od 01.01.-
30.06. tekuće godine
ISPLATA DOBITI/DIVIDENDE
• Članak 30. stavak 2. Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH
• Raspoređivanje dobiti pravna osoba vrši sukladno odredbama Zakona
o računovodstvu i reviziji u FBiH („Sl. novine FBiH“ broj 83/09),
Zakona o gospodarskim društvima („Sl. novine FBiH“ broj 81/15),
internog općeg akta i odluke nadležnog tijela
• Koje uvjete, odnosno ograničenja poduzeće/ društvo mora ispuniti
prilikom isplate dobiti/ dividende?
• Može li se isplatiti dobit tijekom godine na temelju vlastite projekcije
očekivanih rezultata?
• U kojem slučaju je odgovor DA, a kada NE?
• Kako će PUFBiH postupiti ako poduzeće isplati dobit, a nije smjelo?
• Može li se isplatiti dobit ako poduzeće ima duga, a sklopilo je
sporazum o obročnom plaćanju s PUFBiH?
OGRANIČENJA
• Članak 55. stavak 1. Zakona o porezu na dobit i 85. Pravilnika stavak
3.-5.
• Obveznik ne može vršiti isplate iz dobiti ako na dan isplate ima
neizmirenih obveza na temelju izravnih poreza i/ili doprinosa ili
obveza prema zaposlenicima s osnova prihoda od nesamostalne
djelatnosti
• Članak 85. stavak 1.
• Isplata iz dobiti u smislu članka 55. Zakona uključuje raspodjelu po
osnovu prava vlasništva na ime dobiti tog poreznog obveznika,
neovisno u kojem obliku se ta raspodjela izvršila, novčanom ili
nenovčanom, prema vlasnicima kapitala
• Stavak 2.
• Akontativna raspodjela dobiti smatra se isplatom dobiti iz stavka 1.
ovog članka
• Članak 18. stavak 3. i 4. Zakona o financijskom poslovanju („Sl. novine
FBiH“ broj 48/16)
• Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije poduzimati radnje koje bi
za posljedice imale oštećenje ili dovođenje povjeritelja u
neravnopravan položaj
• Radnjama se smatraju:
a) Preusmjeravanje novčanih i financijskih tijekova na druge osobe
b) Davanje posudbi
c) Isplaćivanje akontacije dobiti ili dobiti
d) Isplaćivanje dividendi
e) Obavljanje prijenosa prava na treće osobe osobito na povezana
društva
f) Nabavka putničkih automobila i rezervnih dijelova za takva prijevozna
sredstva
g) Izdaci za poslovne zabave i smještaj
h) Izdaci za reprezentaciju
• Članak 196. stavak 1. Zakona o gospodarskim društvima („Sl. novine
FBiH“ broj 81/15)
• Skupština društva može donijeti odluku o isplati dividende kad je
dioničko društvo sposobno izvršavati obveze iz poslovanja i kad je
tržišna vrijednost imovine najmanje jednaka iznosu ukupnih godišnjih
obveza dioničkog društva
• Članak 36. stavak 6. Zakona o porezu na dobit
• Porezni obveznik iz stavka 2. i 4. (poticaji-ulaganje u proizvodnu
opremu i investiranje) gubi pravo na porezno oslobađanje:
• Ako izvrši isplatu dividende tijekom ili do treće godine od posljednje
godine korištenja poreznog poticaja iz ovog članka koja je oslobođena
plaćanja poreza na dobit
UVJETI
• Članak 87. Pravilnika
• Ako porezni obveznik vrši isplatu dobiti na dan isplate, u svojoj
evidenciji, mora posjedovati sljedeće dokaze:
a) Potvrda ili uvjerenje Porezne uprave o stanju neizmirenih obveza po
osnovu poreza ili doprinosa
b) Izjava poreznog obveznika pod materijalnom i kaznenom
odgovornošću da su dospjele obveze prema zaposlenim uredno
izmirene
• Dokazi ne smiju biti stariji od 15 dana od dana isplate dobiti
• Članak 30. stavak 1. Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH
• Na kraju poslovne godine poslovne knjige se zaključuju, a zatim se na
osnovu evidencija iz poslovnih knjiga utvrđuje stanje imovine, obveza,
kapitala i financijski rezultat s prihodima i rashodima obračunskog
razdoblja na koji se taj razultat odnosi
• Primjer 1
• Poduzeće „XY“ d.o.o. na kraju 2018. godine ima neraspoređenu dobit
u visini 70.000,00 KM. U travnju 2019. godine sklapa posao u
vrijednosti 500.000,00 KM za tu godinu. Do lipnja naplaćuje
200.000,00 KM, podnosi polugodišnji i novu akontaciju poreza na
dobit. Nema ograničenja i ispunjava uvjete, te želi na temelju vlastite
projekcije očekivanih rezultata 10.08.2019. godine isplatiti akontaciju
dobiti u visini od 100.000,00 KM. Može li isplatiti i u kojem iznosu?
• Primjer 2
• Poduzeće „XY“ d.o.o. ima na kraju 2018. godine neraspoređenu dobit
u visini 10.000,00 KM. Na dan isplate ima dug po osnovu javnih
prihoda cca 20.000,00 KM. U međuvremenu je 15.03.2019. godine
sklopilo je sporazum o obročnom plaćanju s PUFBiH na 10 rata, koja
ističe 15.01.2020. godine. Može li isplatiti dobit na dan 30.09.2019.
godine jer je već uplatilo 6 rata?
• Ako porezni obveznik isplati akontaciju:
1) Obračun koristi
2) Obračun kamata (tretiranje kao posudba novca)
3) Samo prekršaj (članak 58. stavak 2. točka f. za gore navedene
uvjete)
4) Isplata akontacije uz plaćanje poreza na dobit
• Članak 53. stavak 3. Zakona o porezu na dobit i članak 84. Pravilnika
• Zahtjev za povrat poreza na dobit se dostavlja PU uz prijavu poreza na
dobit u kojoj je utvrđena preplata poreza na dobit
• PU donosi rješenje u roku od 20 dana od dana podnošenja zahtjeva
kojim preplaćeni porez vraća ili ga uračunava u akontacije za naredno
razdoblje
ROK ZA PREDAJU POREZNE PRIJAVE
• Članak 49. Zakona o porezu na dobit
• Porezni obveznici dužni su pravilno i točno popunjenu poreznu prijavu
(Prijava poreza na dobit, Poreznu bilancu i drugu dokumentaciju
propisanu ovim Zakonom) podnijeti organizacijskoj jedinici PU u roku
od 30 dana po isteku roka propisanog za podnošenje godišnjih
financijskih izvješća
• Članak 101. Pravilnika
• Stavak 1. Porezni obveznik čije je porezno razdoblje
kalendarska godina prijavu poreza na dobit podnosi
PU do 31.03. odnosno zadnjeg radnog dana u ožujku
tekuće za prethodnu godinu
• Stavak 2. Za obveznike s izmijenjenim poreznim
razdobljem (članak 47. stavak 2. Zakona) porezna
prijava se podnosi u roku od 30 dana od dana upisa
odnosno prestanka poslovanja ili statusne promjene
prema rješenju o upisu u sudski registar, ili prema
rješenju Ministra od dana završetka novog poreznog
razdoblja
IZMIJENJENA PRIJAVA
• Članak 50. stavak 1. i 3. Zakona i 101. stavak 3. Pravilnika
• Stavak 1. Porezni obveznik može sam podnijeti izmijenjenu poreznu
prijavu u roku 180 dana od dana podnošenja prve porezne prijave u
slučaju ispravljanja pogreške ili dopune podataka na prijavi koja je
prethodno podnesena
• Stavak 3. Izmijenjenu prijavu obveznik podnosi na istim propisanim
obrascima na kojima je podnesena porezna prijava koja je predmet
izmjene, s naznakom da se radi o izmijenjenoj poreznoj prijavi
• Stavak 3. Pravilnika
• Izmijenjenu prijavu poreza na dobit obveznik dostavlja
u bilo kojem razdoblju do 30. rujna, odnosno 180
dana od dana upisa odnosno prestanka poslovanja ili
statusne promjene prema rješenju o upisu u sudski
registar, ili prema rješenju Ministra od dana završetka
novog poreznog razdoblja, na način propisan člankom
50. Zakona
• Članak 22. Zakona o Poreznoj upravi FBiH („Sl. novine FBiH“ broj
33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12, 07/13, 71/14 i 91/15)
• Porezni obveznik može izmijeniti prethodno podnesenu poreznu
prijavu
• Izmijenjena porezna prijava podnesena do dana dospijeća porezne
prijave smatrat će se poreznom prijavom poreznog obveznika za to
razdoblje
• Svaki porezni obveznik koji je preplatio poreznu obvezu može
podnijeti izmijenjenu prijavu kako bi potvrdio preplatu porezne
obveze
• Porezni obveznik koji otkrije da je napravljena greška ili propust na
poreznoj prijavi koju je ranije podnio ili ju je podnio netko u njegovo
ime, a koja je dovela do manje prijavljene porezne obveze, podnosi
izmijenjenu prijavu u kojoj je izvršena ispravka greške ili propusta u
roku od 15 dana od otkrivanja greške ili propusta
• Porezna uprava ima ovlaštenje izmijeniti poreznu prijavu podnesenu
od poreznog obveznika ako utvrdi da porezna prijava nije ispravno
podnesena ili ne sadrži točne podatke. Izmjenu porezne prijave
Porezna uprava može izvršiti u roku od 15 dana od isteka roka za
podnošenje porezne prijave propisanog poreznim zakonom.
OBAVIJEST
• Članak 50. stavak 2. Zakona
• Ako je porezni obveznik nakon isteka roka od 180 dana uočio potrebu
izmjene porezne prijave o tome obavještava nadležnu organizacijsku
jedinicu Porezne uprave
• Članak 7. stavak 1. točka 3. Zakona o Poreznoj upravi FBiH
• Utvrđuje poreznu obvezu poreznog obveznika na temelju njegove
porezne prijave, njegovih poslovnih knjiga i evidencija, kao i drugih
dokaza, uključujući korištenje indicija kao dokaza sukladno članku 67.
ovog Zakona
• Kad se može podnijeti obavijest PUFBiH?
• Što s novouposlenim osobama koje obveznik nije prijavio u prijavi
poreza za dobit npr. za 2016. godinu, niti podnio izmijenjenu poreznu
prijavu? Može li podnošenjem obavijesti u 2018. godini obuhvatiti
prethodno propušteno i prijaviti ukupno cjelokupni iznos za 2016.,
2017. i 2018. godinu?
• U kojim situacijama PUFBiH PRIHVAĆA činjenice navedene u
obavijesti, a u kojima NE?
• PUFBiH 08.01.2020. godine donosi akt nadležnim organizacijskim
jedinicama kako postupiti po zaprimljenoj obavijesti
1) Rješenjem se utvrđuje izmjena prijavljene porezne obveze
a) Kad porezni obveznik utvrdi da iznos porezne obveze iskazan u
poreznoj prijavi nije točan zbog greške ili propusta prilikom evidencije
prihoda ili rashoda i dostavi dokumentaciju kojom dokazuje isto
b) Kad porezni obveznik izgubi pravo na porezni poticaj iz članka 37.
Zakona (olakšica po osnovu zapošljavanja), a zbog prekida kontinuiteta
radnog odnosa od 12 mjeseci, te je obveznik u obvezi obračunati i
platiti porez na dobit kao da poticaj nije ni korišten, zajedno sa
zakonskim zateznim kamatama
2) Rješenjem se odbija izmjena porezne obveze
a) Propušteno pravo na korištenje poreznog poticaja iz članka 37.
Zakona (olakšica po osnovu zapošljavanja), jer početak korištenja
poreznog poticaja mora formalno i pravno odgovarati razdoblju početka
rada novouposlenog sukladno dopunjenom članku 93. stavak 7.
Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit
b) Naknadno korištenje propisanih stopa amortizacije iz članka 19.
stavak 2. Zakona o porezu na dobit u slučaju kad je porezni obveznik u
podnesenoj poreznoj prijavi koristio niže stope amortizacije od
propisanih
• Ako je nadležna organizacijska jedinica postupila suprotno, kod
rješevanja po dostavljenim obavijestima, dužna je postupiti sukladno
članku 260. stavak 2. Zakona o upravnom postupku („Sl. novine FBIH“
broj 2/98 i 48/99)
• Rješenje koje je konačno u upravnom postupku može se ukinuti po
pravu nadzora ako je njime očigledno povrijeđen materijalni zakon
POREZNI POTICAJI
• Članak 36. Zakona
• Stavak 2. Koji izvrši investiranje iz vlastitih sredstava u proizvodnu
opremu u vrijednosti više od 50% ostvarene dobiti tekućeg poreznog
razdoblja, umanjuje se obveza obračunatog poreza za 30% iznosa u
godini investiranja
• Stavak 3. Pod investiranjem u proizvodnu opremu podrazumijeva se
kupnja stalnih sredstava i to: postrojenja i opreme, uz iznimku
putničkih automobila koju obveznik kupuje vlastitim sredstvima u
svrhu obavljanja proizvodne djelatnosti
• Stavak 4. Obvezniku koji u razdoblju od 5 uzastopnih godina izvrši
investiranje iz vlastitih sredstava u ukupnom iznosu 20 milijuna s tim
da u prvoj godini investira 4 milijuna KM, umanjuje se obveza
obračunatog poreza za 50% u godinama investiranja
• Stavak 5. Pod investiranjem se podrazumijeva ulaganje u stalna
sredstva i to: nekretnine, postrojenja i oprema, uz iznimku stambenih
jedinica i putničkih automobila, koja će obveznik koristiti u svrhu
obavljanja proizvodne djelatnosti
• Stavak 6.
• Porezni obveznik iz stavka 2. i 4. gubi pravo na porezno oslobađanje
ako:
a) Izvrši isplatu dividende tijekom i do treće godine od posljednje
godine korištenja poticaja
• Članak 95. Pravilnika
• Ako porezni obveznik isplati dividende u bilo kojem obliku, novčanom
ili nenovčanom, u godini u kojoj koristi porezni poticaj iz članka 36.
stavak 2. i 4. Zakona ili izvrši isplatu dividende neovisno
o obliku isplate, a do prije dvije prethodne godine je koristio poticaj iz
članka 36. stavak 2. i 4. Zakona, gubi pravo na porezni poticaj, te je
dužan obračunati i uplatiti porez na dobit s pripadajućom zateznom
kamatom na način kao da nije koristio porezni poticaj. Ako obveznik
koristi poticaj za porezno razdoblje za 2016. godinu, ne može isplaćivati
dividendu do 31.12.2018. godine ili gubi pravo na porezni poticaj.
”USKLAĐIVANJE” STAVKI
U POREZNOJ BILANCI
ZAŠTO BI POREZNU BILANCU BILO DOBRO
SASTAVITI PRIJE GODIŠNJEG OBRAČUNA ?
➢ Raspored dobiti (ili gubitka) prije oporezivanja (s konta 720)
na dio za POREZ NA DOBIT (konta 721 i 722) i na NETO DOBIT
(konto 724) iskazan je u Bilanci uspjeha, a nakon “prijenosa
dobiti ili gubitka” i u Bilanci stanja (najkasnije 28.2.)
✓ U bilanci stanja mogu biti iskazani i iznosi obveze poreza na
dobit (konto 481) i iznosi odgođenih poreznih sredstava i
odgođenih poreznih obveza
➢ Kako postupiti ako se prilikom sastavljanja porezne bilance:
✓ utvrdi iznos tekuće obveze poreza na dobit koji je različit
od iznosa obveze poreza na dobit iskazanog u bilanci stanja,
odnosno poreznih rashoda razdoblja iskazanih u bilanci uspjeha
✓ utvrde iznosi privremenih razlika čiji se porezni učinci
razlikuju od poreznih učinaka koji su (kao odgođena
porezna sredstva ili odgođene porezne obveze) priznati u
bilanci stanja, odnosno odgođenih poreznih rashoda ili
prihoda razdoblja iskazanih u bilanci uspjeha 9
5
PRIMJER:
U bilanci uspjeha za 2019. godinu, poduzeće je iskazalo:
✓ dobit neprekinutog poslovanja prije poreza (kto 720) 200.000 KM
✓ porezne rashode razdoblja (kto 721) 22.000 KM
✓ odgođene porezne prihode (kto 722) 2.000 KM
✓ neto dobit razdoblja (kto 724) 180.000 KM
U postupku sastavljanja porezne bilance utvrđena je tekuća obveza
poreza na dobit u iznosu 30.000 KM, tj. u iznosu od 8.000 KM većem
nego što je iskazana obveza poreza na dobit u bilanci stanja (kto 481)
“Pogrešku” je (u 2020. godini) moguće ispraviti knjiženjem na jedan
od sljedeća dva načina:
❖ duguje konto 341 / potražuje konto 481 (8.000 KM)
✓ može li se iznos od 8.000 KM priznati kao “kapitalni gubitak”
u poreznoj bilanci za 2020. godinu ?
❖ duguje konto 591 / potražuje konto 481 (8.000 KM)
✓ može li se iznos od 8.000 KM priznati kao porezni rashod
9
u poreznoj bilanci za 2020. godinu ? 6
POREZNA BILANCA “IZUZETIH OSOBA”
I POSLOVNIH JEDINICA NEREZIDENATA

A2. Prihodi izuzetih osoba B2. Rashodi izuzetih osoba

ili poslovnih jedinica
a) Prihodi od prodaje roba ili proizvoda a) Direktni (izravni) troškovi
b) Prihodi od prodaje učinaka
c) Ostali poslovni prihodi
d) Financijski prihodi
e) Dobici od prodaje imovine
f) Ostali prihodi od imovine
g) Ostali prihodi
Ukupni prihodi [a) do g)]
ili poslovnih jedinica
vezani za točke A2 a) do g)
porezno priznati rashodi prema Zakonu (i
Pravilniku), koji se sučeljavaju s prihodom
označenim u A2. obrasca porezne bilance
b) Opći i administrativni troškovi
ostali porezno priznati rashodi prema
Zakonu (i Pravilniku)
Ukupni rashodi [a) + b)]

Tržišnom djelatnošću smatra se i aktivnost upravljanja imovinom odnosno aktivnost

kod koje se koristi imovina, kao što je ulaganje kapitala u svrhe ostvarivanja kamate
ili iznajmljivanje ili zakup imovine i sl. (čl.10., st.3. Pravilnika) 97
 OPĆI I ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI
(članak 22. Pravilnika)
1) OPĆI I ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI koji se izravno mogu pripisati
poslovanju pravnih osoba iz članka 3. st. (2) i (3) i članka 4. st. (2) Zakona,
jesu ukupni iznosi izravnih troškova i iznosi neizravnih troškova
raspoređeni korištenjem alokacijskih ključeva.
2) IZRAVNI TROŠKOVI, u smislu stavka (1) ovoga članka, uključuju troškove
kod kojih se nesporno može alocirati mjesto nastanka, uključujući, a ne
limitirajući se na obveze prema fizičkim osobama po osnovi prihoda od
nesamostalne i samostalne djelatnosti, zakup i/ili amortizacija pokretne i
nepokretne imovine, režije i sl.
3) NEIZRAVNI TROŠKOVI, u smislu stavka (1) ovoga članka, uključuju
troškove koji su nužni za odvijanje osnovnih radnih procesa, a koji se
izravno ne mogu pripisati dijelovima pravne osobe, uključujući, a ne
limitirajući se: na troškove usluga računovodstva i revizije, pravne usluge, usluge
istraživanja i razvoja, marketinga, oglašavanja i sl.
4) NEIZRAVNIM TROŠKOVIMA ne smatraju se, u smislu stavka (3) ovoga
članka, troškovi upravljanja, nadziranja i funkcija povezanih s generalnim
nadziranjem tih aktivnosti.
5) Troškovima marketinga i oglašavanja smatraju se troškovi nastali vezano
za javno priopćavanje, kataloge, sajmove, troškove nagradnih igara sukladno
propisima o priređivanju nagradnih i sličnih igara, te ostali troškovi koji nastaju u
vezi s promocijom imena, proizvoda ili usluga poreznog obveznika.
 ALOKACIJSKI KLJUČEVI
(članak 23. Pravilnika)
Porezni obveznik, ovisno o činjenicama i okolnostima svakog
pojedinačnog slučaja, određuje alokacijske ključeve koji mogu biti:
a) zasnovani na upotrijebljenoj/korištenoj imovini, a posebno u
slučajevima kada se iskazuje snažna korelacija između imovine i
stvaranja vrijednosti,
b) zasnovani na troškovima, a posebno u slučajevima kada je
jasna korelacija između troška i stvaranja vrijednosti,
c) vremensko razdoblje, npr. vrijeme provedeno od strane
zaposlenih u izvršavanju zadatka,
d) količina ili opseg odnosno jedinice koje se proizvode ili se
prodaju,
e) broj zaposlenih,
f) količina prostora koji se koristi i sl.
99
KAPITALNI DOBICI I GUBICI
ZAKON O POREZU NA DOBIT
Članak 24.
(1) Kapitalni dobici koji uvećavaju poreznu osnovicu u razdoblju u kojem su iskazani
svi su oni iznosi koji izravno uvećavaju akumuliranu ili tekuću dobit u bilanci
stanja, sukladno računovodstvenim propisima.
(2) Kapitalnim dobicima koji uvećavaju poreznu osnovicu smatraju se i dobit iz
transakcija prodaje, otuđenja ili na drugi način prijenosa imovine, pod
uvjetom da ta dobit nije uključena u bilancu uspjeha.
(3) Kapitalni dobitak iz stavka (2) ovoga članka utvrđuje se kao razlika između
vrijednosti transakcije i nabavne vrijednosti imovine umanjene za porezno
dopuštenu amortizaciju. Ako je razlika negativna, u pitanju je kapitalni gubitak.
(4) Za svrhu određivanja kapitalnog dobitka vrijednost transakcije je ugovorena
vrijednost, odnosno tržišna vrijednost ako je ugovorena vrijednost niža od tržišne.
(5) Kapitalni gubici koji umanjuju poreznu osnovicu u razdoblju u kojem su iskazani
smatraju se svi oni iznosi koji izravno umanjuju akumuliranu ili tekuću dobit
u bilanci stanja, sukladno računovodstvenim propisima.
(6) Kapitalni gubici iz stavka (5) ovoga članka su one transakcije koje su porezno
priznati rashodi sukladno ovom zakonu. 10
0
KAPITALNI DOBICI I GUBICI
PRAVILNIK O POREZU NA DOBIT
Članak 46. („Nerealizirane stavke“)
(1) Kapitalnim dobicima iz članka 24. stavak (1) Zakona smatraju se
nerealizirani dobici koji izravno uvećavaju stavke akumulirane dobiti u
izvještajima o financijskom stanju na kraju poreznog razdoblja, bez da su
iskazani kroz poslovni rezultat.
(2) Kapitalnim gubicima iz članka 24. stavak (5) Zakona smatraju se
nerealizirani gubici koji izravno umanjuju stavke akumulirane dobiti u
izvještajima o financijskom stanju na kraju poreznog razdoblja, bez da su
iskazani kroz poslovni rezultat.
(3) Bilo koji iznos kapitalnog dobitka po osnovi kojeg je već iskazan porezno
nepriznati rashod koji je uvećao poreznu osnovicu u skladu sa Zakonom i
ovim Pravilnikom, neće ponovno biti predmet uvećanja porezne osnovice.
(4) Ako su stavke kapitalnog gubitka iz stavka (2) ovoga članka iskazane kao
porezno priznati rashodi sukladno odredbama Zakona i ovoga Pravilnika,
smatraju se porezno priznatim umanjenjem porezne osnovice.
101
KAPITALNI DOBICI I GUBICI
➢ Kapitalni dobici i/ili kapitalni gubici u praksi se najčešće mogu
pojaviti kod:
✓ otuđenja ili povlačenja iz upotrebe revalorizirane dugotrajne
(ne)materijalne imovine (MRS 16 i MRS 38)
✓ značajnih učinaka promjena računovodstvenih politika i/ili
ispravaka pogrešaka (MRS 8)
✓ statusnih promjena
✓ podnošenja izmijenjene porezne prijave (i porezne bilance) –
u kojoj je utvrđena porezna obveza u nižem iznosu
➢Kapitalni dobici neće biti iskazani za iznose prenesenih
revalorizacijskih rezervi nekretnina, postrojenja i opreme u
visini obračunane (porezno nepriznate) amortizacije na
revalorizacijsko povećanje NPO
➢Kapitalni gubici ne mogu se iskazati po osnovi naknadno
utvrđene obveze poreza na dobit (npr. u poreznom nadzoru) 10
2
“UKIDANJE” REVALORIZACIJSKIH REZERVI
➢ NEREALIZIRANI DOBICI I GUBICI (na kontima skupine 33),
koji su u bilanci stanja (na 31. XII. 2019.) iskazani na stavkama:
«revalorizacijske rezerve» (AOP 114), «nerealizirani dobici» (AOP
115) i «nerealizirani gubici» (AOP 116) NE iskazuju se kao
kapitalni dobici / gubici u poreznoj bilanci.
➢ Prijenos revalorizacijskih rezervi u akumuliranu (neraspore-
đenu) dobit “dok subjekt koristi imovinu”, u visini amortizacije
obračunane na revalorizacijsko povećanje sredstava dugotrajne
materijalne imovine, NE iskazuju se kao kapitalni dobitak u
poreznoj bilanci (jer se porezna osnovica uvećava za iznos
porezno nepriznate amortizacije na revalorizacijsko povećanje, na
rednom broju 37. porezne bilance)”
➢ Prijenos revalorizacijskih rezervi u akumuliranu (neraspore-
đenu) dobit “kad se imovina prestane priznavati” (povlačenje
iz upotrebe, prodaja i sl.) iskazuje se kao kapitalni dobitak u
poreznoj bilanci (redni broj 3.) 10
3
PRIMJER 1. – Kapitalni dobici po osnovi
realizacije revaloriziranih NPO (MRS 16)
1) Društvo «XY» dio stalne imovine, početno mjerene po trošku
nabave, koncem 2018. godine procijenilo je na fer vrijednost, te su
po toj osnovi stvorene revalorizacijske rezerve (nerealizirani dobici)
u iznosu 500.000 KM.
2) Za 2019. godinu, društvo je obračunalo amortizaciju na nabavnu
vrijednost stalnih sredstava u iznosu 75.000 KM i amortizaciju na
revalorizacijsko povećanje stalnih sredstava u iznosu 25.000 KM.
3) Početkom 2020. društvo «XY» je prodalo jedno revalorizirano
sredstvo za koje su revalorizacijske rezerve iznosile 5.000 KM.
❑ 2018. – revalorizacija nema utjecaj na poreznu osnovicu
❑ 2019. – porezna osnovica je uvećana za 25.000 KM na rednom
broju 37. porezne bilance (ne iskazuje se kapitalni dobitak)
❑ 2020. – porezna osnovica će se uvećati (za 5.000 KM) na
rednom broju 3. «Kapitalni dobici iz B.S.» porezne bilance
10
4
PRIMJER 2. – Kapitalni dobici/gubici po
osnovi ispravaka značajnih pogrešaka (MRS 8)
Društvo «XY» je u 2019. godini utvrdilo da su u 2018. godini učinjene
dvije «značajne» pogreške u priznavanju prihoda i rashoda, i to:
1) Roba u vrijednosti 30.000 KM, koja je prodana u 2018. godini
pogreškom je ostala uključena u vrijednost zaliha iskazanih u
bilanci stanja na dan 31.XII.2018.
2) Za 2018. godinu, obračunana je i amortizacija stalnih sredstava
koja su bila klasificirana kao sredstva namijenjena za prodaju
(MSFI 5), te je po toj osnovi u računovodstvu (i za porezne svrhe)
priznat trošak amortizacije u iznosu 40.000 KM.
Izvadak iz porezne bilance za 2017. godinu:
Rbr. OPIS +/– IZNOS (u KM)
II. KAPITALNI DOBICI I GUBICI
3. Kapitalni dobici iz bilance stanja + 4 0 0 0 0
4. Kapitalni gubici iz bilance stanja – 3 0 0 0 0
10
5
Naknadno utvrđena obveza poreza na dobit
PRIMJER 3.
➢ Društvo «XY» je u poreznoj prijavi za 2018. godinu iskazalo tekuću
obvezu poreza na dobit u iznosu 20.000 KM.
➢ U poreznom nadzoru (u 2019. godini) utvrđena je ukupna obveza
poreza na dobit društva «XY» za 2018. godinu u iznosu 30.000 KM,
koji je za 10.000 KM veći od iznosa iskazanog u poreznoj prijavi.
➢ Društvo «XY» je naknadno utvrđenu poreznu obvezu (konto 4810)
priznalo na teret akumulirane (neraspoređene) dobiti – na kontu 340.
Iako je za iznos naknadno utvrđene porezne obveze od 10.000 KM
“izravno umanjena akumulirana dobit u bilanci stanja” to umanjenje
NE može se iskazati kao kapitalni gubitak (u poreznoj bilanci).
Obrazloženje:
✓ radi se o transakciji koja «nije porezno priznati rashod», jer:
alternativno (umjesto na teret akumulirane dobiti) naknadno utvrđena
obveza poreza na dobit mogla se priznati i kao (ostali) rashod koji je
sukladno članku 9. st. 1. toč. d) Zakona porezno nepriznat rashod. 10
6
Dobit iz transakcija prodaje, otuđenja
ili na drugi način prijenosa imovine
➢ “Kapitalnim dobicima koji uvećavaju poreznu osnovicu smatraju se i
dobit iz transakcija prodaje, otuđenja ili na drugi način prijenosa
imovine, pod uvjetom da ta dobit nije uključena u bilancu uspjeha”
(članak 24. stavak (2) Zakona o porezu na dobit)
➢ Kapitalni dobitak utvrđuje se kao razlika između ugovorene ili
tržišne vrijednosti transakcije i nabavne vrijednosti imovine umanjene
za porezno dopuštenu amortizaciju (ako je razlika negativna bit će
utvrđen kapitalni gubitak)
➢ Prema odredbama MRS-a 16, MRS-a 38, MRS-a 39 i drugih MSFI koji
propisuju računovodstvena postupanja kod prodaje materijalne,
nematerijalne i financijske imovine, dobitke ili gubitke koji su utvrđeni
kao razlika između prodajne vrijednosti i neto knjigovodstvenog iznosa
sredstva treba po neto osnovi iskazati u “dobiti i gubitku”, tj. u
bilanci uspjeha.
➢ Za pretpostaviti je, kako će se kapitalni dobici po osnovi odredbe iz
članka 24. stavak (2) Zakona mogu pojaviti u slučajevima kad Porezna
uprava naknadno ospori ugovorenu vrijednost transakcije (utvrdi da je
sredstvo otuđeno po nižoj cijeni od tržišne). 10
7
PRIMJER 4.
Društvo «YZ» je u 2019. godini prodalo stroj čiji su knjigovodstveni podaci na datum
prodaje bili sljedeći: nabavna vrijednost 100.000 KM, ispravak vrijednosti (u visini
porezno dopuštene amortizacije) 60.000 KM. Ispostavljena je faktura kupcu na
ukupan iznos od 35.100 KM (vrijednost isporuke 30.000 KM + PDV 5.100 KM).
0221 – Strojevi 2115 – Kupci NPO
So 100.000 100.000 (1) (1) 35.100

02291 – Ispravak vrijednosti strojeva 470 – Obveze za PDV

(1) 60.000 60.000 So 5.100 (1)

5703 – Gubici od prodaje strojeva

(1) 10.000

U poreznom nadzoru, inspektori porezne uprave FBiH osporili su ugovorenu prodajna

vrijednost stroja, te je izvršena procjena njegove tržišne vrijednosti koja je utvrđena
u iznosu od 45.000 KM.

Na temelju proknjižene prodaje (i razduženja) stroja u bilanci uspjeha iskazan je

rashod u iznosu 10.000 KM, koji je tretiran kao porezno priznati rashod u poreznoj
bilanci.
Na temelju rješenja porezne uprave, porezna osnovica poreza na dobit uvećana je za
(45.000 – 30.000) 15.000 KM, tj. u visini kapitalnog dobitka utvrđenog kao
razlika između (veće) tržišne i (manje) ugovorene prodajne cijene stroja. 10
8
Porezno nepriznati rashodi (čl. 9. Zakona)
a) zatezne kamate i troškovi postupka prinudne naplate
javnih prihoda koji se plaćaju i obračunavaju prema poreznim
administracijama;
b) sudski troškovi vezani za sporove oko javnih prihoda bilo
da ih je snosi porezni obveznik ili su nadoknađeni;
c) novčane kazne koje izriče nadležni organ,
d) obračunani i plaćeni porez na dobit;
e) porez po odbitku koji je obračunan i plaćen na vlastiti teret
isplatitelja;
f) izdaci političkim strankama;
g) raspodjela dobiti i svaka raspodjela iz kapitala;
h) rashodi na ime povećanja rezervi koje nisu predviđene ili
su izvršene iznad dozvoljenog iznosa (iz čl. 13.)
10
....... 9
Porezno nepriznati rashodi (čl. 9. Zakona)
i) rashodi koji se ne mogu povezati s ostvarivanjem dobiti ili
se ne mogu povezati s načelom poslovanja pažnjom
dobrog privrednika;
j) financijski rashodi (kod povezanih osoba) iznad iznosa
propisanog u članku 18. (obveze : T.K. = 4:1);
k) rashodi na ime ispravka vrijednosti potraživanja od osobe
kojoj se istovremeno duguje, do iznosa obveze prema toj
osobi;
l) zatezne kamate, penali i ugovorne kazne između
povezanih osoba;
m)rezerviranja koja se ne tretiraju kao porezno priznat rashod;
✓ opći i administrativni troškovi podružnica / poslovnih
jedinica nerezidenata koji se ne mogu direktno pripisati
poslovanju
11
0
REPREZENTACIJA, DONACIJE I SPONZORSTVA
➢ REPREZENTACIJA – ugošćavanje poslovnih partnera povezano s
obavljanjem djelatnosti ili uspostavom poslovne suradnje – priznaje
se u iznosu 30% rashoda reprezentacije
✓ Pokloni u pojedinačnoj vrijednosti većoj od 20 KM ne smatraju se
reprezentacijom, te se ne uključuju u ukupan rashod
reprezentacije prilikom obračuna porezno priznatog rashoda
reprezentacije (članak 31. st. (2) Pravilnika)
▪ rashodi koji se ne mogu povezati s ostvarenom dobiti (?)
➢ DONACIJE za humanitarne, kulturne, obrazovne, znanstvene i
sportske svrhe – dane pravnim osobama koje nisu obveznici poreza na
dobit ili fizičkim osobama koje nemaju drugih primanja – priznaju se
do visine 3% ukupnog prihoda
➢ SPONZORSTVA – potpore za organiziranje i održavanje mani-
festacija i drugih sličnih događaja ili projekata koji nisu izravno
povezani s poslovanjem obveznika, sa ili bez protuusluge u vidu
reklamiranja imena, djelatnosti, proizvoda i usluga sponzora –
priznaju se do visine 3% ukupnog prihoda
➢ Rashodi nastali u transakcijama s povezanim osobama
11
NISU porezno priznat rashod !!! 1
PRIMJERI POSTUPANJA (čl. 12. Zakona i čl. 31. i 32. Pravilnika)

Poduzeće “XY” je u 2019. godini ostvario ukupan prihod od 1.000.000

KM. Iskazani su sljedeći rashodi po osnovi reprezentacije, donacija i
sponzorstva:
➢ Troškovi reprezentacije (ugošćavanja poslovnih partnera) = 20.000 KM
➢ Troškovi reprezentacije – ishrana, odijevanje, prijevoz i dr. članova
obitelji vlasnika i menadžera poduzeća = 25.000 KM
➢ Troškovi donacija: pravnim osobama koje nisu obveznici poreza na
dobit i fizičkim osobama čija su godišnja primanja (u 2018. godini ?)
< 3.600 KM = 40.000 KM
➢ Troškovi donacija gospodarskim društvima = 28.000 KM
➢ Troškovi donacija općini = 24.000 KM
➢ Isplate fizičkim osobama (umjetnici, zabavljači ili profesionalni
sportaši) na ime sponzorstva s protuuslugom reklamiranja imena,
djelatnosti, proizvoda i usluga poduzeća = 50.000 KM
➢ Troškovi sponzorstva sportaša koji su sinovi/kćeri vlasnika i menadžera
poduzeća = 15.000 KM 11
2
“ISTANJENA KAPITALIZACIJA”
ZAKON O POREZU NA DOBIT – članak 18. st. (1) i (2)
➢ Financijski rashodi na ime kamate ili njezinog funkcionalnog
ekvivalenta po financijskim ugovorima i instrumentima uzetim od
povezanih osoba su porezno priznat rashod ako odnos
ukupnih obveza po osnovi financijskih ugovora i upisanog
kapitala u sudski registar poreznog obveznika nije veći od 4:1
✓ financijski rashodi koji se mogu pripisati iznosu koji prelazi odnos
4:1 predstavljaju porezno nepriznat rashod
(ova odredba se ne primjenjuje na banke, lizing društva i društva
za osiguranje)
✓ porezno nepriznati rashodi iz stavka (2) ovoga članka ne mogu se
prenositi iz jednog poreznog razdoblja u drugi
PRAVILNIK O POREZU NA DOBIT – članak 40. st. (6)
➢ Za izračun stanja obveza i udjela u kapitalu uzima se 31. 12.,
odnosno stanje na prvi dan u mjesecu u kojem su se sredstva iz
ugovora ili instrumenata koristila. Ako je tijekom poreznog razdoblja
bilo promjena u stanju obveza ili kapitala, utvrđuje se prosječno
11
stanje obveza ili kapitala. 3
PRIMJER:
Društvo “A”, čiji registrirani temeljni kapital iznosi 10.000 KM, na dan
15. 1. 2019. godine uzelo je zajam od povezane osobe u iznosu od
500.000 KM, s kamatnom stopom od 5% godišnje i rokom otplate od 10
godina.
U 2019. godini vraćeno je 45.000 KM glavnice. Kamata obračunana u
2019. godini iznosi 25.000 KM. Na dan 31. 12. 2019. godine je iskazana
obračunana a neizmirena obveza po osnovi kamata u iznosu 5.000 KM.

Obračun porezno priznate kamate:

Obveza na dan 1.1.2019. = 500.000 KM
Obveza na dan 31.12.2019. = (500.000 – 45.000) 455.000 KM
Prosječna obveza tokom perioda = (500.000 + 455.000)/2 = 477.500 KM
Iznos upisanog kapitala = 10.000 KM
Iznos obveze koja premašuje iznos kapitala = (477.500 – (4 x 10.000)) =
437.500 KM
Proporcionalni iznos = 437.500/477.500 = 91,623%
Porezno nepriznata kamata = (25.000 x 91,623%) = 22.905,75 KM
Porezno priznata kamata = 25.000,00 – 22.905,75 = 2.094,25 KM 11
4
POREZNI TRETMAN AMORTIZACIJE (čl. 19. Zakona)
(1) Kod utvrđivanja porezne osnovice priznaje se obračunana amortizacija primjenom proporcionalne
metode amortizacija na dugotrajnu imovinu i imovinu s pravom korištenja na način propisan
ovim člankom.
(2) Porezno priznate stope amortizacije dugotrajne imovine iznose: a) građevinski objekti – 5%, b)
ceste, komunalni objekti, željeznica – 10%, c) oprema, vozila, postrojenja – 15%, d) oprema za
vodoprivredne, vodovodne i kanalizacijske sisteme – 15%, e) hardver i softver i oprema za zaštitu
okoliša – 33,3%, f) višegodišnji zasadi – 15%, g) osnovna stada – 40% i h) nematerijalna
imovina – 20%.
“(3) Imovina s pravom korištenja amortizira se kod najmoprimca od prvog dana trajanja
najma do kraja njenog korisnog vijeka odnosno do isteka perioda trajanja najma.”
(4) Rashodi amortizacije se priznaju u porezne svrhe samo kada je vlastita dugotrajna imovina i
imovina s pravom korištenja u upotrebi, kojom porezni obveznik obavlja djelatnost.
(5) Dugotrajna imovina koja je u cijelosti otpisana, ali se i dalje vodi u evidencijama do momenta
otuđenja ili uništavanja, ne može se ponovo procjenjivati i na nju obračunavati amortizacija i
priznati u porezne svrhe.
(6) Imovina iz stavka (1) ovog članka koja je u cijelosti otpisana, ali se i dalje vodi u
evidencijama do momenta otuđenja ili uništavanja, ne može se ponovo procjenjivati i na nju
obračunavati amortizacija i priznati u porezne svrhe.
(7) Rashodi nastali na ime umanjenja vrijednosti imovine iz stavka (1) ovog članka koji se
utvrđuju kao razlika između neto sadašnje vrijednosti i njene procijenjene nadoknadive
vrijednosti, priznaju se kao porezno dopušten rashod u poreznom razdoblju u kojem je ta imovina
11
prodana ili uništena uslijed više sile. 5
AMORTIZACIJA „imovine s pravom korištenja“
➢ Pravne osobe – obveznici poreza na dobit – koji primjenjuju
„potpune“ MSFI, od 1. 1. 2019. godine primjenjuju MSFI 16 –
Najmovi, koji predviđa kapitalizaciju ugovora o najmovima kao
„imovine s pravom korištenja“, te amortizaciju (u bilanci stanja)
priznatog iznosa „imovine“ u razdoblju ugovora o najmu.
➢ Prema odredbi iz točke 31. MSFI-ija 16, kod amortizacije “imovine
s pravom korištenja” najmoprimac treba primijeniti zahtjeve u
pogledu amortizacije iz MRS 16 Nekretnina, postrojenja i oprema,
uz uvažavanje zahtjeva iz točke 32. MSFI-ija 16.
✓ . . . najmoprimac imovinu s pravom korištenja amortizira od
prvog dana trajanja najma do kraja njenog korisnog vijeka ili do
isteka razdoblja najma, koji god od tih datuma bude ranije.
➢ Izmjene i dopune odredaba članka 19. Zakona omogućile su da,
uz ispunjavanje općih uvjeta, iznos amortizacije „imovine s
pravom korištenja“ obračunan u računovodstvu bude
priznat i za porezne svrhe ! 11
6
 OPOREZIVE PRIVREMENE RAZLIKE
kod amortizacije: IZBOR ili OBVEZA?
Računovodstveni i porezni tretman amortizacije:
➢ obračun amortizacije u računovodstvu i za porezne svrhe po (nižim)
realnim stopama iz “internog akta” (NEMA privremenih razlika)
✓ prema Pravilniku i “stavu FMF-a) pojavit će se stalna razlika (!!!)
➢ obračun amortizacije u računovodstvu i za porezne svrhe po
stopama iz članka 19. Zakona (NEMA privremenih razlika)
➢ obračun amortizacije u računovodstvu po realnim stopama (iz
“internog” akta), a za porezne svrhe po porezno propisanim
stopama (OPOREZIVE PRIVREMENE RAZLIKE i njihovi porezni
učinci: ODGOĐENE POREZNE OBVEZE)
➢ obračun amortizacije u računovodstvu po stopama koje su više od
porezno dopuštenih, a za porezne svrhe po porezno dopuštenim
stopama (ODBITNE PRIVREMENE RAZLIKE i njihovi porezni
učinci: ODGOĐENA POREZNA SREDSTVA) 11
7
Članak 42. Pravilnika . . .
4) Ako porezni obveznik koristi niže stope amortizacije od
stopa iz članka 19. stavak (2) Zakona, ima pravo smanjiti
poreznu osnovicu za razliku između pune porezno
dozvoljene amortizacije koja se utvrđuje prema Zakonu i
stvarne (niže) amortizacije koja je utvrđena u njegovim
poslovnim knjigama, prilikom utvrđivanja porezne osnovice.
Prijenos privremenih razlika nije dozvoljen (??)
5) Ako porezni obveznik koristi više stope amortizacije od
stopa iz članka 19. stavak (2) Zakona, ima obvezu
povećati poreznu osnovicu za razliku između pune
porezno dozvoljene amortizacije koja se utvrđuje prema
Zakonu i stvarne (više) amortizacije koja je utvrđena u
njegovim poslovnim knjigama, prilikom utvrđivanja porezne
osnovice. Prijenos privremenih razlika je dozvoljen.
11
8
 PRIMJER – Amortizacija hardvera (računala)
(stopa: 20% za računovodstvo; 33,3% za poreze)
Poduzeće je nabavilo 5 računala (15. I. 2016.) čija je nabavna vrijednost
(5 x 1.000) 5.000 KM. Procijenjeni vijek upotrebe sredstva je 5 godina, tj.
računovodstvena stopa amortizacije je 20%. Prema zakonu o porezu na
dobit stopa amortizacije je 33,3%.
Obračun amortizacije u računovodstvu i za porezne svrhe:
Amortizacija u Amortizacija Oporeziva „Stalna razlika“
Godina računovodstvu za poreze privremena (20% amortizacije
(20%) (33,3%) razlika i za poreze)
1 2 3 4 5
2016. 1.000 1.667 - 667 666
2017. 1.000 1.667 - 667 666
2018. 1.000 1.666 - 666 666
2019. 1.000 0 +1.000 +1.000
2020. 1.000 0 +1.000 +1.000
Ukupno 5.000 5.000 0 +2.000
11
9
 PRIMJER – Amortizacija opreme nabavljene prije
1.I.2016. (stopa: 10% za računovodstvo; 15% za poreze)
Poduzeće je nabavilo predmet opreme (15.XII.2010.) čija je N.V. 50.000 KM. Procijenjeni
vijek upotrebe sredstva je 10 godina. Stopa amortizacije (2011.-2015.) je 10% i za
računovodstvo i za poreze. Za razdoblje od 1.I.2016. (do 31.XII.2020.) propisana je
porezna stopa amortizacije od 15% (stopa za računovodstvo ostala je 10%).
Amortizacija u Amortizacija za Oporeziva „Stalna razlika“
Godina računovodstvu poreze (10%; privremena (10% amortizacije
(10%) 15% od 1.I.2016.) razlika i za poreze)
2011. 5.000 5.000
2012. 5.000 5.000
2013. 5.000 5.000
2014. 5.000 5.000
2015. 5.000 5.000
2016. 5.000 7.500 -2.500 2.500
2017. 5.000 7.500 -2.500 2.500
2018. 5.000 7.500 -2.500 2.500
2019. 5.000 2.500 +2.500 +2.500
2020. 5.000 0 +5.000 +5.000
Ukupno 50.000 50.000 0 +7.500
PRIVREMENE RAZLIKE kod amortizacije

Poduzeće “XY” je za 201x. godinu obračunalo:

✓ amortizaciju prema općem aktu (za svrhe
računovodstva) u iznosu od 50.000 KM
✓ amortizaciju po porezno propisanim stopama
(za porezne svrhe) u iznosu 75.000 KM
✓ Oporeziva privremena razlika po osnovi amortizacije
= (75.000 – 50.000) 25.000 KM
Poduzeće “XY” je u bilanci uspjeha (dobiti i gubitku)
za 201x. godinu iskazalo dobit prije poreza u iznosu
od 30.000 KM.

12
1
Utvrđivanje porezne osnovice
i porezne obveze za 201x. godinu

R. Porezna Stopa Iznos

OPIS
br. osnovica poreza poreza

1. Računovodstvena dobit 30.000 10% 3.000

minus – privremena
2. -25.000 10% -2.500
razlika kod amortizacije
3. Porezna osnovica 5.000 10% 500

Neto dobit = 30.000 – 3.000 = 27.000 KM

12
2
Knjiženja rasporeda dobiti
KONTO
OPIS IZNOS
Duguje Potražuje
Porezni rashodi razdoblja 500 7210
Odgođeni porezni rashodi 2.500 7220
Tekuća porezna obveza 500 4810
Odgođena porezna obveza 2.500 4080

KONTO
OPIS IZNOS
Duguje Potražuje
Dobit prije poreza 30.000 7200
Porezni rashodi razdoblja 500 7210
Odgođeni porezni rashodi 2.500 7220
Prijenos dobiti 27.000 7240
Obračun amortizacije u računovodstvu
po porezno “propisanim” stopama

➢ Amortizacija u računovodstvu je obračunana u

visini porezno dopuštenog iznosa od 75.000 KM
➢ Nema privremenih razlika kod amortizacije !
✓ Dobit prije poreza (30.000 – 25.000) 5.000 KM
✓ Porezna osnovica 5.000 KM
✓ Obveza za porez 500 KM
✓ Neto dobit (5.000 – 500) 4.500 KM
Neto dobit je manja za (27.000 – 4.500) 22.500 KM

12
4
REZERVIRANJA
❑REZERVIRANJA su porezno nepriznat rashod u godini kad je
izvršeno rezerviranje – članak 9. st. (1) točka m)
❑Rezerviranja iz članka 9. stavak (1) točka m) mogu umanjiti
poreznu osnovicu poreznog razdoblja kada je nastao događaj za
koji je izvršeno rezerviranje – članak 14. zakona
Pravilo: nastanak odbitnih privremenih razlika (u poreznoj
bilanci) i odgođenih poreznih sredstava (u bilanci stanja)
Izuzeci (članak 13.) – porezno priznata rezerviranja:
➢za buduće rashode za zaštitu životne sredine ako porezni
obveznik ima pravnu obvezu zaštite životne sredine – do 30%
oporezive dobiti prije izdvajanja u rezerve (ukupna rezerva ne
može biti veća od upisanog kapitala u sudski registar)
➢za buduće troškove garancija (jamstva) – do 4% godišnjeg
prometa poreznog obveznika koji se odnosi na proizvode za koje
se daje jamstvo u poreznom razdoblju
✓penali, rabati i popusti (koji mogu biti dio danog jamstva)
12
nisu porezno priznati 5
ZAKON O POREZU NA DOBIT (članak 23.)
1) Prihodi nastali po osnovi ukidanja rezerviranja iz članka 13. zakona koja
su bila porezno nepriznat rashod u poreznom razdoblju u kojem su
iskazana, ne ulaze u poreznu osnovicu (umanjuju poreznu osnovicu na
rednom broju 53. Porezne bilance, op.a.)
2) Prihodi nastali po osnovi ukidanja rezerviranja iz članka 13. zakona koja
su bila porezno priznat rashod u poreznom razdoblju u kojem su iskazana,
ulaze u poreznu osnovicu (preko red. broja 1. / 2. ili red. broja 52.
porezne bilance, op.a)
25. Rezerviranja za rizike i obveze koji se ne smatraju čl. 9. st. 1. t. m) Zakona
+
porezno priznatim rashodom i čl. 34. Pravilnika
26. Privremene razlike iz točke 25. – rezerviranja za rizike i obveze
čl. 14. Zakona –
koja su u ranijem razdoblju bila porezno nepriznati rashod
27. Rezerviranja za buduće rashode na ime zaštite životne sredine čl. 13. st. 2. Zakona i
+
koji se smatraju porezno nepriznatim rashodima čl. 33. st. 3. Pravilnika
28. Rezerviranja za buduće troškove u garantnim rokovima čl. 13. st. 3. Zakona i
+
koji se smatraju porezno nepriznatim rashodima čl. 33. st. 5. Pravilnika
čl. 13. st. 4. Zakona i
29. Ostala rezerviranja koja nisu porezno priznati rashod +
čl. 33. st. 9. Pravilnika

52. Prihodi nastali po osnovi ukidanja rezerviranja koji su bili iskazani kao
čl. 23. st.(2) Zakona +
porezno priznat rashod i nisu uključeni u točki I. Financijski rezultat
53. Prihodi po osnovi ukidanja rezerviranja koji su bili iskazani kao
čl. 23. st.(1) Zakona –
porezno nepriznat rashod 126
 PRIMJER PRIZNAVANJA I UKIDANJA REZERVIRANJA

U 2018. godini, poduzeće je priznalo rezerviranja za troškove u garantnim

rokovima koje daje na prodana dobra svojim kupcima u iznosu 50.000 KM
(ostvareni promet od prodaje predmetnih dobara iznosi 1.000.000 KM, a
garantni rok je 12 mjeseci).
✓ priznati rashod (i obveze) u računovodstvu = 50.000 KM
✓ priznati rashod za porezne svrhe = 40.000 KM (4% od 1.000.000 KM)
✓ uvećanje porezne osnovice (odbitna privremena razlika) za 10.000 KM,
na rednom broju 28. PB-a);
✓ odgođena porezna imovina = 1.000 KM.
U 2019. godini primljeni su računi kooperanata za popravke u garantnom
roku u iznosu od 50.000 KM. Rezerviranja su ukinuta.
✓ priznati rashodi u računovodstvu = 50.000 KM (ili 0 KM)
✓ priznati prihod u računovodstvu = 50.000 KM (ili 0 KM)
(umanjenje porezne osnovice za 10.000 KM na rednom broju 53. PB-a)
✓ ukida se odbitna privremena razlika (10.000 KM) u poreznoj bilanci
i odgođena porezna imovina (1.000 KM) u računovodstvu.

12
7
ISPRAVAK VRIJEDNOSTI i/ili OTPIS POTRAŽIVANJA

ZAKON O POREZU NA DOBIT

Članak 17.
(1) Na teret rashoda priznaju se ispravci vrijednosti i/ili otpis potraživanja koja se
sukladno računovodstvenim propisima iskazuju kao prihod, osim rashoda iz
članka 9. stavak (1) točka k), pod uvjetima:
a) da su potraživanja u prethodnom poreznom razdoblju bila uključena u prihode
obveznika i da nisu naplaćena u roku 12 mjeseci od datuma dospijeća
naplate ili
b) da su potraživanja utužena ili da je pokrenut ovršni postupak ili da su
potraživanja prijavljena u likvidacijskom ili stečajnom postupku nad
dužnikom.
(2) Na teret rashoda priznaju se i ispravci vrijednosti i/ili otpis potraživanja koja
se sukladno računovodstvenim propisima ne iskazuju kao prihod, osim rashoda iz
članka 9. stavak (1) točka k), ako su ispunjeni uvjeti propisani u stavka (1).
(3) Odredbe ovoga članka ne odnose se na financijske institucije kod formiranja pričuva
sukladno propisima nadzornih tijela. 12
8
ISPRAVAK VRIJEDNOSTI i/ili OTPIS POTRAŽIVANJA

PRAVILNIK O POREZU NA DOBIT

Članak 38. (Otpisi potraživanja)
(1) Porezno priznatim rashodom smatraju se rashodi nastali na ime ispravka
vrijednosti i/ili otpisa potraživanja, za koje porezni obveznik posjeduje, u skladu
s propisima o računovodstvu i reviziji Federacije, usuglašeno stanje dugovanja i
potraživanja (izvod otvorenih stavki: IOS), s dužnikom, i ako su ispunjeni uvjeti
iz članka 17. stavak (1) točka a) Zakona.
(2) Porezno priznatim rashodom smatraju se i rashodi nastali na ime ispravka
vrijednosti i/ili otpisa potraživanja, za koje je porezni obveznik poduzeo mjere iz
članka 17. stavak (1) točka b) Zakona.
(5) Rashodi na ime ispravka vrijednosti i otpisa potraživanja poreznog obveznika,
za potraživanja koja se ne iskazuju kao prihod, smatraju se porezno priznat
rashod:
a) ako porezni obveznik posjeduje usuglašeno stanje dugovanja i
potraživanja (IOS) s dužnikom,
b) ako su ispunjeni uvjeti iz stavka (1) ili (2) ovoga članka
12
9
ISPRAVAK VRIJEDNOSTI i/ili OTPIS POTRAŽIVANJA

PRAVILNIK O POREZU NA DOBIT

Članak 38. (Otpisi potraživanja)
(6) U slučaju nastanka razlike na potraživanju za avansnu isplatu dobiti,
ista se za porezne svrhe ne može u poslovnim knjigama preoblikovati u
neki drugi oblik potraživanja i smatrati porezno priznatim rashodom u
slučaju otpisa.

ZAKON O POREZU NA DOBIT

Članak 22.
1) Sva otpisana potraživanja iz čl. 16. i 17. zakona koja su bila iskazana
kao porezno priznat rashod, a koja se kasnije naplate ili za koja
vjerovnik povuče tužbu ili prijedlog za izvršenje ili prijavu u stečajnu ili
likvidacijsku masu, ulaze u poreznu osnovicu poreznog obveznika.
2) Sva otpisana potraživanja iz čl. 16. i 17. zakona koja su bila iskazana
kao porezno nepriznat rashod, a koja se kasnije naplate, u momentu
naplate ne ulaze u poreznu osnovicu poreznog obveznika 13
0
ISPRAVAK VRIJEDNOSTI i/ili OTPIS POTRAŽIVANJA

➢ Rashodi iskazani po osnovi vrijednosnog usklađenja (ispravka

vrijednosti) potraživanja mogu biti:
✓ stalne razlike ili
✓ privremene razlike (za koje se mogu iskazati odgođena
porezna sredstva u bilanci stanja)

34. Ispravci vrijednosti i otpisi potraživanja koji se smatraju Čl. 17. Zakona i
porezno nepriznatim rashodima +
čl. 38. Pravilnika
35. Privremene razlike – ispravci vrijednosti i otpisi potraživanja
Čl. 17. Zakona i
iz točke 34. koji su u ranijem razdoblju bili porezno –
čl. 38. Pravilnika
nepriznati rashodi

50. Otpisi potraživanja koja su bila iskazana kao porezno priznat Čl. 22. st.(1)
rashod a za koja vjerovnik povuče tužbu ili prijedlog za +
Zakona
izvršenje ili prijavu u stečajnu ili likvidacijsku masu
51. Prihodi od naplate potraživanja koja su bila iskazana kao Čl. 22. st.(2)
13–
porezno nepriznat rashod Zakona 1
PRIMJERI VRIJEDNOSNOG USKLAĐENJA POTRAŽIVANJA

Uprava poduzeće “XY” je koncem 2019. godine donijela odluke o

vrijednosnom usklađenju sljedećih potraživanja:
1) potraživanja od kupca “K1” u iznosu od 50.000 KM, koje je
dospjelo 30.X. 2018. godine;
2) potraživanja od kupca “K2” u iznosu od 100.000 KM, koje je
dospjelo 20.IX.2018. godine (poduzeće “XY” na dan 31.XII.2019.
ima nepodmirenu obvezu prema kupcu “K2” u iznosu 75.000 KM);
3) potraživanja od kupca “K3” u iznosu 80.000 KM, koje je dospjelo
10.V.2019. godine; kupac “K3” je koncem 2019. godine pokrenuo
stečajni postupak, te je ovo potraživanje prijavljeno u stečajnu
masu;
4) potraživanje od dužnika “C4” u iznosu 25.000 KM koje stečeno
cesijom (ugovor o cesiji potpisan je 15.XII. 2018.); (?)
Napomena:
Na dan 31.XII.2019. usuglašeni su IOS-i s kupcima “K1”, “K2” i “K3”.
13
2
POREZNI GUBITAK
ZAKON O POREZU NA DOBIT
Članak 25.
(1) Ako se prilikom utvrđivanja osnovice poreza na dobit u poreznoj bilanci
iskaže porezni gubitak, tada se taj porezni gubitak, iskazan u poreznoj
bilanci, može koristiti za umanjenje porezne osnovice u budućim
obračunskim razdobljima, a ne dulje od pet godina.
(2) Porezni gubitak iz stavka (1) ovoga članka, koji nije iskorišten u poreznoj
bilanci za sljedeću godinu, koristi se u prvoj narednoj godini u kojoj je
ostvarena dobit, tako da se porezna osnovica uvijek umanjuje za porezne
gubitke starijeg datuma.
(3) Porezni gubitak koji ne bude iskorišten sukladno stavku (2) ovoga članka u
sljedećih pet godina od godine u kojoj je nastao, ne može se koristiti za
umanjenje oporezive dobiti u narednim obračunskim razdobljima.
(4) Porezni gubitak obveznika koji je nastao izvan teritorija
Federacije, u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu, kao i porezni gubitak
koji je nastao u inozemstvu ne priznaje se.
13
3
Ograničenja korištenja poreznog gubitka

❑ Propisi o oporezivanju dobiti ograničavaju korištenje poreznog

gubitka istodobno s korištenjem poreznih poticaja iz
članka 36. Zakona (“investiranje iz vlastitih sredstava u
proizvodnu opremu” i petogodišnje investiranje u stalna sredstva iz
vlastitih sredstava u iznosu od najmanje 20 milijuna KM)
❑ Kod statusnih promjena (čl. 50. Pravilnika):
✓ porezni obveznik – pravni sljednik spojenih poreznih obveznika
NE MOŽE koristiti porezni gubitak poreznog obveznika
koji je spojen;
✓ porezni obveznik kojem se pripaja drugi porezni obveznik, NE
MOŽE koristiti porezni gubitak pripojenog poreznog
obveznika;
✓ porezni obveznici koji su nastali podjelom, NE MOGU koristiti
porezni gubitak podijeljenog poreznog obveznika.
13
4
Vremensko praćenje poreznih gubitaka
PRIMJER.
Društvo «H» je u razdoblju 2014.-2018. u poreznim bilancama iskazalo sljedeće iznose
oporezive dobiti i poreznih gubitaka:
Godina Porezni gubitak Oporeziva dobit
2014. 25.000 KM –
2015. 10.000 KM –
2016. – 30.000 KM
2017. 15.000 KM –
2018. 20.000 KM –
U poreznoj bilanci za 2019. g. društvo «H» je iskazalo oporezivu dobit od 27.000 KM.
Premda je cjelokupni iznos poreznog gubitka nastalog u 2014. (25.000 KM) iskorišten
na teret oporezive dobiti 2016. i taj iznos poreznog gubitka i njegovog «pokrića» treba
iskazati u obrascu PG-809 za 2019. godinu.
Na teret oporezive dobiti 2016., koja je iznosila 30.000 KM, iskorišten je i dio poreznog
gubitka nastalog u 2015. u iznosu od 5.000 KM. Stoga se na teret oporezive dobiti
2019., prvo treba «pokriti» preostalih 5.000 KM neiskorištenog poreznog gubitka iz
2015., te u stupcu «kumulativ» iskazati ukupni (iskorišteni) iznos poreznog gubitka
nastalog u 2015. od (5.000 + 5.000) 10.000 KM.
Nakon toga se na teret oporezive dobiti 2019. godine «pokriva» porezni gubitak nastao
u 2017. godini (15.000 KM) i dio poreznog gubitka nastalog u 2018. godini u iznosu od
(27.000 – 5.000 – 15.000) 7.000 KM. Preostali iznos poreznog gubitka nastalog u
2018. godini (20.000 – 7.000) od 13.000 KM ostaje neiskorišten i moći će se
pokriti na teret oporezive dobiti 2020. ili neke od sljedećih godina.
Kao dokaz za umanjenje porezne osnovice, društvo «H» mora sastaviti i priložiti (uz
poreznu prijavu) sljedeći pregled nastalih, iskorištenih i neiskorištenih poreznih
gubitaka na propisanom obrascu PG-809:

PREGLED NASTALIH, NEISKORIŠTENIH I ISKORIŠTENIH POREZNIH GUBITAKA

za razdoblje od 1. 1. 2019. do 31. 12. 2019. godine
POREZNI GUBICI PO GODINAMA
Red.
OPIS 2014 2015 2016 2017 2018 2019 Kumulativ
broj
(-5 god.) (-4 god.) (-3 god.) (-2 god.) (-1 god.) obr. god.
1.a Porezni gubitak za 2014 (-5 god.) 25.000
1.b Iskorišteno, po godinama – 25.000 – – – 25.000
1.c Neiskorišteno 0
2.a Porezni gubitak za 2015 (-4 god.) 10.000
2.b Iskorišteno, po godinama 5.000 – – 5.000 10.000
2.c Neiskorišteno 0
3.a Porezni gubitak za 2016 (-3 god.) –
3.b Iskorišteno, po godinama – – – –
3.c Neiskorišteno –
4.a Porezni gubitak za 2017 (-2 god.) 15.000
4.b Iskorišteno, po godinama – 15.000 15.000
4.c Neiskorišteno 0
5.a Porezni gubitak za 2018 (-1 god.) 20.000
5.b Iskor išteno, po godinama 7.000 7.000
5.c Neiskorišteno 13.000
6. Porezni gubitak za godinu za koju
– –
se dostavlja ovaj pregled
POSEBNI POREZNI INSTITUTI
 POREZNI KREDIT
• Porezni kredit predstavlja iznos poreza koji je gospodarsko društvo –
rezident Federacije platilo za dobit koju je ostvarilo od obavljanja
djelatnosti izvan Federacije BiH.

• Porezni kredit treba promatrati i u kontekstu izbjegavanja dvostrukog

oporezivanja. Svrha izbjegavanja dvostrukog oporezivanja jeste da
obveznik ne plati dva puta porez po istoj osnovi, a u slučaju kada
djelatnost obavlja na dva fiskalna suvereniteta.

• Obveznik može djelatnost izvan Federacije BiH obavljati putem

organiziranog oblika ili putem poslovne jedinice ili djelatnost može
obavljati povremeno bez organiziranja i registracije poslovne jedinice.
POREZNI KREDIT ZA POREZ PLAĆEN U REPUBLICI
SRPSKOJ I DISTRIKTU BRČKO (obrazac PE-806)
• Primjer:
• Društvo «X» sa sjedištem u Mostaru, Bišće polje bb, ID broj: 000000000000 ima
poslovnu jedinicu (podružnicu) «XY» u Banja Luci, registriranu na adresi Marko
Marković bb., sa ID brojem: 111111111111. Podružnica «XY» je u 2019. ostvarila
u Republici Srpskoj sljedeće rezultate poslovanja:
• 1) Prihod poslovne jedinice u 2019. godini 1.000.000 KM
• 2) Rashodi poslovne jedinice u 2019. godini 800.000 KM
• 3) Dobit (1-2) 200.000 KM
• 4) Porez na dobit plaćen u RS po stopi 10% (3x10%) 20.000 KM
• Društvo «X» je u poreznoj bilanci za 2019. iskazalo obračunani porez na dobit u
iznosu od 60.000 KM i isti iskazalo na rednom broju 67. porezne bilance - obrazac
PB-800-A), a platit će 40.000,00KM (60.000,00 - 20.000,00)
Dokaz za korištenje poreznog kredita

• Za svrhe dokaza o korištenju poreznog kredita temeljem poreza na

dobit plaćenog za dobit koju je ostvarila poslovna jedinica u Republici
Srpskoj obveznik «X» će uz prijavu poreza na dobit priložiti:
- Prijavu dobiti poslovne jedinice u RS ili BD (obrazac PE-806),
- Obrazac prijave poreza na dobit u Republici Srpskoj ovjerene od
strane porezne administracije u Republici Srpskoj.
 Obra za c PE-806 Naziv "X" Prijemni pečat

Porezni obveznik
JIB 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 #REF! #REF!

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine Ulica Bišće polje bb
Federalno ministarstvo finansija - financija
Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine Grad/Općina Mostar
PRIJAVA DOBITI PODRUŽNICE
U RS ili BD
za razdoblje 01 01 2019 do 31 12 2019

1. PODACI O PODRUŽNICI
1.2. I de nti fi ka ci js ki 1.3. RS
Rbr 1.1. Na zi v 1.4. Adre s a
broj i l i BD

1 "XY" 111111111111 RS MarkoMarkovi ć bb, Banja Luka

10

2. PODACI O POREZNOJ OSNOVICI

2.1. Obračun prihoda i rashoda prema propisima o računovodstvu i reviziji u FBIH Iznos u KM

a) Prihodi poslovnih jedinica 1.000.000

b) Rashodi poslovnih jedinica 800.000

c) Dobit poslovnih jedinica (a) > b)) 200.000

d) Gubitak poslovnih jedinica (b) > a))

2.2. Obračun poreza na dobit prema propisima u FBIH (Obrazac PB-800) 20.000

2.3. Porezni kredit za umanjenje poreza na dobit u FBIH 20.000

Pod ma te ri ja l nom i ka zne nom odgovornoš ću i zja vl juje m da je ova j obra za c s a či nje n na os novu mog pozna va nja i vje rova nja da
je i s ti ni to, ta čno i s ve obuhva tno. I zja va tre će g l i ca (os i m pore znog obve zni ka ) s e za s ni va na s vi m i nforma ci ja ma koje s u mu
Odgovorno lice

pre ze nti ra ne i pozna te u mome ntu s a či nja va nja ovog obra s ca .

# 30.03.2020 Direktor
Potpis

(potpis i pečat) (datum) Funkcija

ačun izvršio

# 30.03.2020 Certificirani računovođa

(potpis i pečat) (datum) Funkcija
 PITANJA VEZANA ZA UTVRĐIVANJE POREZA NA DOBIT PODRUŽNICE U RS I
PODNOŠENJE PRIJAVE ?

• Na koji način se utvrđuje porez na dobit podružnice u RS?

• Zakonom o porezu na dobit („Službeni glasnik RS“ br,94/15 i 1/17) reguliran
je način utvrđivanja dobiti za nerezidenta koji prihod ostvaruje u RS.
• Odredbom članka 40. zakona je regulirano da se porezna osnovica utvrđuje
na način da se u poreznu osnovicu uključuju:
• - samo prihodi koji su ostvareni na teritoriju RS,
• - rashodi koji se mogu povezati sa prihodima u RS.
• Podružnici se priznaju opći i administrativni troškovi najviše u iznosu
sudjelovanja prihoda podružnice u ukupnom prihodu društva.
• Za potrebe podnošenja poreznih prijava potrebno je prethodno sastaviti
financijske izvještaje ( samo Bilancu Uspjeha ako nema imovine) na
temelju njih sastaviti i porezne prijave.
TKO I NA KOJI NAČIN MOŽE PODNIJETI POREZNU PRIJAVU ZA PODRUŽNICU U RS?

• Prijavu podnosi ovlaštena osoba društva ili ovlašteni servis u RS-

elektronski
• Obveza registracije za elektronsko podnošenje prijava
• Dokumenti koji se podnose uz prijavu:
- bilanca uspjeha sa specifikacijom prihoda i rashoda koji se odnose na
poslovnu jedinicu;
- rješenje u kom se vidi koja je (pretežna) djelatnosti (radi posebne
republičke takse i komunalne takse).
- informacija da li ima zaposlenih.
• Može li obveza poreza na dobit utvrđena za podružnicu u RS izazvati porezni
gubitak društva?
• Primjer:
• Društvo «X» iz FBiH, koje ima podružnicu „Y” u RS je u poreznoj bilanci za 2019.
iskazalo obračunani porez na dobit u iznosu od 10.000 KM i isti iskazalo na
rednom broju 67. porezne bilance - obrazac PB-800-A),. Podružnica „Y” u RS je
platila 20.000,00KM poreza na dobit za poslovanje koje je ostvarila u RS.
• Obračunani porez (Rb,pb.67.)--------10.000,00 – porezni kredit iz RS 20.000,00 =
Stanje poreza -10.000,00KM (porezni gubitak)

• Može li se porezni gubitak koji je rezultat poreza plaćenog u RS prenijeti u

narednu godinu?
Čl.48. Pravilnik PD:
(4) Porezni obveznik iz članka 3. stavak (1) i članka 4. stavak (2) Zakona nema pravo
umanjivati svoju poreznu osnovicu s osnove poreznog gubitka koji je nastao izvan
teritorija Federacije, obračunat po propisima iz drugih poreznih jurisdikcija.
Porezni kredit za porez plaćen na dobit poslovnice
izvan Bosne i Hercegovine (obrazac PE-807)
• Primjer:
• Društvo «X» sa sjedištem u Mostaru, Bišće polje bb, ID broj: 000000000000, ima
poslovnu jedinicu «YZ» u Beču, registriranu na adresi Wolfgang strasse 00.
Poslovna jedinica «YZ» je u 2019. ostvarila sljedeće rezultate poslovanja:
• 1) Prihod poslovne jedinice u 2019. godini 1.000.000 KM
• 2) Rashodi poslovne jedinice u 2019. godini 800.000 KM
• 3) Dobit (1-2) 200.000 KM
• 4) Porez na dobit plaćen u Austriji po stopi 25% (3x10%) 50.000 KM
• Društvo «X» je u poreznoj bilanci za 2019. iskazalo obračunani porez na dobit u
iznosu od 60.000 KM i isti iskazalo na rednom broju 67. porezne bilance.
• Obveznik će platiti 40.000,00 poreza na dobit za 2019. (60.000 -20.000), a
30.000,00KM plaćenog poreza u Austriji neće imati tretman poreznog kredita.
• Dokazi:
• Za svrhe dokaza o korištenju poreznog kredita temeljem poreza na
dobit plaćenog za dobit koju je ostvarila poslovna jedinica u Austriji
obveznik «X» će uz prijavu poreza na dobit priložiti:
• Prijavu dobiti poslovne jedinice izvan Bosne i Hercegovine - Obrazac
PE-807
• Prijava poreza na dobit ili drugi validan dokument ovjeren od strane
porezne administracije ili nadležnog organa porezne jurisdikcije u kojoj
se nalazi poslovna jedinica i
• Potvrda o rezidentnosti poslovne jedinice koju izdaje nadležni organ
porezne jurisdikcije u kojoj se nalazi ta poslovna jedinica.
 Obrazac PE+A1:AP31-807 Pri j emni pečat

Porezni obveznik
"X"
Bos na i Hercegovi na
Federaci j a Bos ne i Hercegovi ne JIB 111111111111
Federal no mi ni s tars tvo fi nans i j a - Ul i caVol fgang s tras e 00
Porezna uprava Federaci j e Bos ne i Grad/Opći na Beč
PRIJAVA DOBITI POSLOVNE JEDINCE
van Bosne i Hercegovine
za period 1 1 2019 do 31 12 2019

1. PODACI O POSLOVNOJ JEDINICI

1.2. Porezno razdobl j e 01.01.-31.12. 2017.godine
1.1. Država u koj o s e nal azi Aus tri j a

1.3. Nazi v val ute EURO 1.4. Tečaj val ute 1,96

2. OBRAČUN OPOREZIVE DOBITI POSLOVNE JEDINICE

2.1. Opi s pos l ovni h akti vnos ti

Pos l ovni ca "XY" u Aus tri j i s e bavi l a i zvođenj em građevi ns ki h radova u Aus tri j i .

2.2. Metode obračuna obračuna pos l ovnog rezul tata pos l ovne j edi ni ce
Izravna metoda: Dobit koju poslovna jedinica može očekiva ti da ostva ri,
ako je nezavisno i samostalna pravna osoba, uključeno u iste ili slične
x aktivnosti pod istim ili sličnim uvjetima, i posluje potpuno nezavisno sa
gospodarskim društvom čiji je dio.
Neizravna metoda: Dobit poslovne jedinice se određuje na
osnovu alokacijskih ključeva (učešće u ukupnoj dobiti) kroz
raspodjelu dobiti pravne osobe čiji je dio.

2.3. Obračun prihoda i rashoda prema propisima o računovodstvu i reviziji u FBIH Iznos u KM
a) Prihodi poslovnih jedinica 1.000.000

b) Rashodi poslovnih jedinica 800.000

c) Dobit poslovnih jedinica (a) > b)) 200.000

d) Gubitak poslovnih jedinica (b) > a)) -

2.4. Pri mj ena Ugovora o i zbj egavanj u dvos trukog oporezi vanj a i zmeđu
Bos ne i Hercegovi ne
i

2.5. Obračun poreza na dobi t prema propi s ma u FBi H (Obrazac PB-800) ……… 200.000

2.6. Porezni kredi t za umanj enj e poreza na dobi t u FBi H ………………………………… 50.000

Pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljujem da je ova j obrazac sačinjen na osnovu mog poznava nja i vjerova nja da je istinito, tačno i
sveobuhva tno. Izjava trećeg lica (osim poreznog obveznika) se zasniva na svim informacijama koje su mu prezentirane i poznate u momentu
Odgovorno lice

sačinjava nja ovog obrasca.

30.03.2020
Potpis

(potpis i pečat) (datum) Funkcija

Obračun izvršio

30.03.2020
(potpis i pečat) (datum) Funkcija
Porezni kredit za porez po odbitku plaće izvan
Bosne i Hercegovine (obrazac PK-814)
• Primjer:
• Društvo «X» sa sjedištem u Mostaru, Bišće polje bb., ID broj: 000000000000,
prodalo je licencu računalnog programa društvu «Q», adresa: Tomas Mayer bb
Berlin, iz Njemačke. Račun za izvršenu isporuku iznosi 20.000 EUR bez PDV-a.
Prilikom plaćanja računa društvo «Q» je dana 20. 04. 2019. godine obračunalo i
platilo porez po odbitku po stopi od 10% (sukladno ugovoru) u iznosu od 2.000
EUR. Društvo «X» je prihod od poslovanja u Njemačkoj u iznosu od 20.000 EUR
uključilo u prihode u svojoj bilanci uspjeha.
• Društvo «X» je u poreznoj bilanci za 2019. iskazalo obračunani porez na dobit u
iznosu od 60.000 KM i isti iskazalo na rednom broju 67. porezne bilance.
• Društvo „X” će platiti porez na dobit za 2019. u iznosu 56.000,0KM (60.000 –
4.000)
• Dokazi:
• Za svrhe dokaza o korištenju poreznog kredita za porez po odbitku
plaćen u Njemačkoj, obveznik «X» će uz prijavu poreza na dobit
priložiti:
• Prijavu poreznog kredita po osnovi prihoda plaćenog izvan BiH –
Obrazac PK-814;
• Prijavu poreza po odbitku ili drugi validan dokument ovjeren od
strane porezne administracije ili nadležnog organa porezne jurisdikcije
u kojoj je plaćen; i
• Potvrdu o rezidentnosti isplatitelja prihoda koju izdaje nadležni organ
porezne jurisdikcije u kojoj se nalazi taj isplatitelj prihoda.
1. PODACI O KRAJNJEM KORISNIKU
1.1. Naziv krajnjeg korisnika 1.2.Računovodstveno razdoblje za koje je prihod primljen
Društvo “X” Od 01.01.2019. Do 31.12.2019.

1.3. Poštanska adresa, kod, ured

Bišće polje BB, Mostar, 000000000000, Porezni ured Mostar

1.4. Telefon 1.5. E-mail 1.6. Država rezidentnosti

00 000000 iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii BiH
1.7. Organizacioni oblik krajnjeg korisnika

1.8. Pravo na odbitak poreza ostvaren je na osnovu:

xUgovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između BIH i države krajnjeg korisnika

Ostalo

2. PODACI O OSOBI/AGENTU KOJI POTPISUJE OVAJ OBRAZAC

2.1. Naziv 2.2. E-mail
aaaaaaaaaaaaaaaaaaa
Društvo “Q” 2.3. Telefon
000000000000000000
2.4. Poštanska adresa, kod, ured 2.5. Država
Tomas Majer bb. Berlin Njemačka

4. DIVIDENDA (Ako ima više od jednog plaćanja dividende ispuniti Obrazac ID-813)
4.1. Dividenda je realizirana kroz:
Izravni udio u kapitalu Fond Ortakluk Ostalo
Molimo opisati ako je oznaka Ostalo

4.2. Naziv fonda ili ortakluka ili ostalo 4.3. Država rezidentnosti

4.4. 4.4.1.Naziv primatelja 4.4.2. Identifikacioni broj 4.4.3. Datum plaćanja

4.4.4. Učeće u kap (br.dionica) 4.4.5. Bruto iznos dividende 4.4.6. Iznos poreza 4.4.7. Razlika dividende

4.4.8. Naziv banke primatelja 4.4.9. Broj računa primatelja

5. KAMATA
5.1 Naziv platitelja 5.2. Identifikacijski broj 5.3. Datum plaćanja

5.4. Iznos finan.obveze 5.5. Bruto iznos kamate 5.6. Iznos poreza 5.7. Razlika kamate

5.8. Naziv banke primatelja 5.9. Broj računa primatelja

6. AUTORSKA NAKNADA
6.1. Vrsta autorskog djela i naknade
licencu računalnog programa

6.2. Naziv platitelja 6.3. Identifikacijski broj 6.4. Datum plaćanja

“Q” 111111111111 20.04.2019. godine
6.5. Iznos obveze 6.6. Bruto iznos naknade 6.7. Iznos poreza 6.8. Razlika naknade
3.920,00 KM 39.200,00 KM 3.920,00 KM ---------------
6.9. Naziv banke primatelja 6.10. Broj računa primatelja
Uni Credit 0000000000000000000000000

7. OSTALI PRIHOD
7.1. Vrsta prihoda

7.2. Naziv platitelja 7.3. Identifikacijski broj 7.4. Datum plaćanja

7.5. Iznos obaveze 7.6. Bruto iznos naknade 7.7. Iznos poreza 7.7. Razlika naknade

7.8. Naziv banke primatelja 7.9. Broj računa primatelja

Izjavljujem da gore navedeni prihod nije efektivno povezan sa poslovnom jedinicom krajnjeg korisnika u Federaciji BiH

Pod materijalnom i kaznenom odgovornosti izjavljujem da je ovaj obrazac sačinjen na osnovu mog poznavanja i vjerovanja da je
istinito, i tačno i sveobuhvatno. Izjava treće osobe (osim poreznog obveznika) se zasniva na svim informacijama koje su mu
prezentirane i poznate u momentu sačinjavanja ovog obrasca.

Datum Potpis i MP Naziv potpisnika

30.03.2020. ---------------- aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa

Pravo na potpisivanje Funkcija

Punomoć Stečeno pravo za zatupanje
 POVEZANE OSOBE
Jesu li transakcije između povezanih osoba u posebnom poreznom statusu?

- Čl.10. ZPD- Porezno nepriznatim rashodima smatraju se:

l) zatezne kamate, penali i ugovorne kazne između povezanih osoba;
- Čl.11. ZPD- (4) Porezno priznatim rashodom smatraju se i date stipendije
učenicima i studentima, koji nisu povezane osobe s poreznim obveznikom,
a na redovitom su školovanju, do iznosa koji ne podliježe oporezivanju
prema propisima o porezu na dohodak.
- Čl.12. ZPD- (6) Iznimno, rashodi po osnovi; reprezentacije, donacija i
sponzorstva , a koji su nastali u transakcijama s povezanim osobama,
predstavljaju porezno nepriznat rashod.
- Čl.18. ZPD- (1) Financijski rashodi na ime kamate ili njezinog funkcionalnog
ekvivalenta po financijskim ugovorima i instrumentima uzetim od
povezanih osoba predstavljaju porezno priznat rashod na način definiran
ovim člankom.
OBVEZA IZVJEŠTAVANJA O TRANSAKCIJAMA S POVEZANIM OSOBAMA

• Pojam transferne cijene: -transferna cijena predstavlja transakciju

između povezanih osoba koja odstupa od tržišne vrijednosti.
• Porezni učinak transfernih cijena:-porezni učinak će nastupiti samo u
slučaju ako je obveznik obavljao isporuke dobara ili usluga povezanoj
osobi po cijenama koje su niže u odnosu na tržišne cijene ili u slučaju
ako je od povezane osobe vršio nabave dobara ili usluga po cijenama
koje su više od tržišnih cijena.
• Primjer:
• Društvo «X» je 100 postotni vlasnik društva «Y».
• I. transakcija:
• Društvo «Y» obavlja djelatnost trgovine. Djelatnost obavlja u poslovnom prostoru koji je
iznajmilo od društva «X». Iznajmljena površina poslovnog prostora je 100 m2 po cijeni od 10 KM
po m2. Društvo «X» u istoj zgradi iznajmljuje prostor i drugim subjektima po cijeni od 20 KM po
m2. Godišnji prihod od najma za prostor koji koristi društvo «Y» je 12.000 KM.- transferna
cijena
• II. transakcija:
• Društvo «Y» je izvršilo isporuku robe društvu «X» ukupne vrijednosti od 50.000 KM uz posebnu
cijenu koja je 10% viša u odnosu na cijenu koja se odobrava drugim kupcima.- transferna cijena
• Status sudionika transakcije:
• - oba porezna obveznika su rezidenti Federacije i u svojoj poreznoj osnovici su iskazali
transferne cijene po istoj transakciji
• - nijedan obveznik ne koristi poticaje iz članka 36. i 37. Zakona niti primjenjuje (prijelazne)
odredbe iz članka 61. Zakona
• - nijedan obveznik ne iskazuje porezni gubitak, u skladu s člankom 25. Zakona.
 POREZNI UČINAK TRANSFERNIH CIJENA ISPORUKA
IZMEĐU POVEZANIH OSOBA
• Porezni učinak na društvo «X»:
• Društvo «X» je povećalo oporezivu dobit (osnovicu) u ukupnom iznosu 17.000
KM iz razloga što je ostvarilo manji prihod od povezene osobe u iznosu 12.000
KM u odnosu da je istu isporuku izvršio nepovezanoj osobi i što je prikazalo viši
trošak kod nabave dobara u iznosu od 5.000 KM u odnosu na trošak koji bi
imalo da je nabavu izvršio od nepovezane osobe.
• Porezni učinak na društvo «Y»:
• Društvo «Y» će zbog povlaštene nabavu smanjiti troškove za 12.000 KM i kroz
beneficiranu prodaju povećati prihode za 5.000 KM što će za učinak imati
povećanje osnovice poreza na dobit u ukupnom iznosu od 17.000 KM u odnosu
da je nabavu i prodaju izvršio s nepovezanim osobama po tržišnim cijenama.
• Kumulirani porezni učinak:
• Iz prethodnog prikaza poreznih učinaka možemo zaključiti da će i društvo «X» i
društvo «Y» platiti porez na dodatnih 17.000 KM.
• Kako izbjeći plaćanje dvostruko plaćanje poreza po jednoj transakciji?
 UKLANJANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA
• Članak 95.
(Uklanjanje dvostrukog oporezivanja na teritoriju Federacije)
• (1) Ukoliko je grupa MPO-a suočena s dvostrukim oporezivanjem jedne ili više
transakcija koje su izvršene između povezanih osoba, porezni obveznik kojem je
transferna cijena uvećala poreznu osnovicu, dostavlja uz svoju poreznu prijavu iz
članka 49. Zakona i Godišnju prijavu za uklanjanje dvostrukog oporezivanja kod
transfernih cijena Obrazac TP-900 u svrhu uklanjanja dvostrukog oporezivanja.
(2) Odredba stavka (1) ovoga članka se primjenjuje u slučaju kada porezni obveznici
koji su sudionici kontrolirane transakcije, ispunjavaju kumulativno sljedeće uvjete i
to:
a) oba porezna obveznika su rezidenti Federacije i u svojoj poreznoj osnovici su
iskazali transferne cijene po istoj transakciji,
b) ni jedan ne koristi poticaje iz članka 36. i 37. Zakona ili primjenjuje članak 61.
Zakona,
c) ni jedan ne iskazuje porezni gubitak u skladu s člankom 25. Zakona.
(3) Godišnje izvješće iz stavka (1) Pravilnika porezni obveznik je dužan dostaviti
nadležnoj jedinici Porezne uprave prema sjedištu do 31. ožujka tekuće godine za
prethodnu godinu. Ukoliko porezni obveznik ne dostavi Obrazac TP-900 u roku,
smatrat će se da nije ni dostavljen.
Prikaz izbjegavanja dvostrukog oporezivanja transakcija između povezanih situacija (podaci iz
ranijeg primjera)
U nastavku dajemo prikaz izvatka iz porezne bilance društva «X», koji se odnosi na transferne cijene i
obrasca TP-900 koji je društvo «X» dužno podnijeti uz poreznu prijavu radi izbjegavanja dvostrukog
oporezivanja.
V TRANSFERNE CIJENE

57.

Razlika između tržišnih (viših) i vrijednosti stvarnih transakcija s povezanim osobama, za prihode Članak 44. stavak (4) Zakona + 12.000

58.

Razlika između tržišnih (nižih) i vrijednosti stvarnih transakcija s povezanim osobama, za rashode Članak 44. stavak (4) Zakona + 5.000

59.

Uklanjanje dvostrukog oporezivanja ako je iskazano u toč. 57. ili 58. (Obrazac TP-900) Obrazac TP-900 – 17.000
 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O KONTROLIRANIM TRANSAKCIJAMA
• Članak 92.
(Godišnje izvješće o kontroliranim transakcijama)
• (1) Sukladno članku 49. stavak (4) Zakona porezni obveznik odnosno osoba
čiji iznos kontroliranih transakcija prelazi iznos od 500.000,00 KM u
poreznom razdoblju, dužna je dostavljati nadležnoj jedinici Porezne uprave
na Obrascu TP-902 Godišnje izvješće o kontroliranim transakcijama između
povezanih osoba.
(2) Godišnje izvješće iz stavka (1) Pravilnika porezni obveznik je dužan
dostaviti nadležnoj jedinici Porezne uprave prema sjedištu do 31. ožujka
tekuće godine za prethodnu godinu.
(3) Podatke o kontroliranim transakcijama porezni obveznik osigurava iz
svojih evidencija, na način da porezni obveznik dosljedno koristi iste izvore
informacija i podataka iz godine u godinu za sačinjavanje izvješća.
(4) Obrazac TP-902 sadrži podatke o sljedećim informacijama:
a) djelatnosti poreznog obveznika;
b) informacije o profitabilnosti i
c) kontroliranim transakcijama
 Obrazac TP-902 Naziv Prijemni pečat
Federalno ministarstvo finansija -

obveznik
Porezni
financija
JIB
Porezna uprava Federacije Bosne i Ulica
Hercegovine Grad/Općina

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ
O KONTROLISANIM TRANSAKCIJAMA IZMEĐU POVEZANIH LICA
za period do

I Djelatnost poreznog obveznika

Trgovina Proizvodnja Istraživanje Usluge Finansije Ostalo

II Informacije o profitabilnosti Iznos u KM %

1 EBIT - (dobit prije kamate i poreza) poreznog obveznika 0.00%
2 ROI - (povrat na kapital) poreznog obveznika 0.00%

III Kontrolisane transakcije Iznos u KM

3 Prihodi od prodaje roba i druge tekuće imovine

4 Nabavna vrijednost prodate robe i druge tekuće imovine

5 Prihod od prodaje usluga

6 Nabavna vrijednost prodatih usluga

7 Prihodi po osnovu prava korištenja nematerijalne imovine

8 Rashodi po osnovu prava korištenja nematerijalne imovine

9 Vrijednost prodaje prava nematerijelne imovine

10 Vrijednost kupovina prava nematerijelne imovine

11 Prihodi od prodaje stalne imovine

12 Nabavna vrijednost kupljene stalne imovine
Vrijednost prodaje učešća u kapitalu (kupovina dijela poslovanja i drugih pravnih lica,
13 vrijednosni papiri i sl)
Vrijednost kupovine učešća u kapitalu (kupovina dijela poslovanja i drugih pravnih lica,
14 vrijednosni papiri i sl)

15 Vrijednost primljena za kolateral, garanciju i slični ugovori

16 Plaćena vrijednost za kolateral, garanciju i slični ugovori

17 Primljena kamata

18 Plaćena kamata

19 Ostali prihodi
20 Ostali rashodi

21 Dugoročna protraživanja

22 Kratkoročna potraživanja

23 Dugoročne obaveze

24 Kratkoročne obaveze
Pod materijalnom i krivičnom odgovornošću izjavljujem da je ovaj obrazac sačinjen na osnovu mog poznavanja i vjerovanja da je istinito, tačno i sveobuhvatno. Izjava
čun Odgovorno

trećeg lica (osim poreznog obveznika) se zasniva na svim informacijama koje su mu prezentirane i poznate u momentu sačinjavanja ovog obrasca.
lice
Potpis

(potpis) (datum) Funkcija

šio
 NADZOR NAD TRANSFERNIM CIJENAMA
• Članak 93.
(Nadzor od strane Porezne uprave)
• (1) Porezna uprava vrši provjeru usklađenosti cijena poreznog obveznika u
transakcijama s povezanim osobama s cijenama utvrđenim po načelu izvan dohvata
ruke.
(2) Porezna uprava može zahtijevati TP dokumentaciju od obveznika u slučaju da
utvrdi da dostavljeno Izvješće nije dovoljno za provjeru usklađenosti transfernih cijena
s cijenama utvrđenim po načelu izvan dohvata ruke u transakcijama obveznika s
pojedinačnom povezanom osobom.
(3) Ukoliko postoje transferne cijene Porezna uprava će izvršiti prilagođavanja u skladu
sa člankom 44. stavak (4) Zakona. – izvršiti korekciju porezne osnovice
• Članak 94.
(Dostavljanje TP dokumentacije Poreznoj upravi)
• TP dokumentaciju porezni obveznik je dužan dostaviti Poreznoj upravi na njen zahtjev
u roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva.
• Kontrola TC je poseban postupak kontrole i treba ga izdvojiti iz redovitih kontrola!