SAŽETAK

Temeljni financijski izvještaji predstavljaju glavni prikaz imovinskog i financijskog položaja

gospodarskog subjekta. S obzirom na brojne tehnološke promjene i digitalizaciju poslovanja došlo je do
naglog porasta broja poslovnih prevara i manipulacija koje su s vremenom postale sve maštovitije i
potrebna su brojna znanja i vještine kako bih se uspjelo otkriti i spriječiti nastanak prevara. U skladu s
tim razvilo se novo područje forenzičnog poslovanja, a to je više zastupljenije područje forenzično
računovodstvo i manje zastupljeno i istraženo područje forenzične revizije. Forenzično računovodstvo i
forenzična revizija zahtjevaju angažiranje vrlo iskusnih stručnjaka koji su znanje stekli različim stručnim i
prilagođenim edukacijama. Svaki autor ima svoj pogled na analizirana područja, međutim obje
analizirane gramu imaju za cilj otkrivanje poslovnih prevara odnosno prevara s finansijskim izvještajima
te suzbijanje sumnje o nastanku prevara.

Ključne riječi: crvene zastavice, manipulacija, forenzično računovodstvo, poslovna prevara

ABSTRACT

The basic financial statements represent the main presentation of the property and financial position of
the economic entity. Due to numerous technological changes and digitalization of business, there has
been a sharp increase in the number of business frauds and manipulations that have become more
imaginative over time and require a lot of knowledge and skills to detect and prevent fraud. Accordingly,
a new area of forensic business has developed, which is the more represented area of forensic accounting
and the less represented and researched area of forensic audit. Forensic accounting and forensic auditing
require the engagement of highly experienced professionals who have acquired knowledge through
various professional and customized trainings. Each author has his own view on the analyzed areas,
however, both analyzed grams aim to detect business fraud or fraud with financial statements and to
combat the suspicion of fraud.

Keywords: red flags, manipulation, forensic accounting, business fraud

 SADRŽAJ

UVOD..........................................................................................................................................................1
1.PREVARE...............................................................................................................................................2
1.1 Historijski pregled i poznati slučajevi prevare...............................................................................2
1.2 Definicija prevare i razlika između prevare i pogreške.................................................................4
1.3 Procjena rizika od prevare: tri kategorije rizika...........................................................................5
1.4 Trokut i dijamant prevare...............................................................................................................7
1.5 Vrste prevare..................................................................................................................................12
2. MJERE PREVENCIJE PREVARE....................................................................................................15
2.1 Indikatori upozorenja na prevaru (Red flags).............................................................................15
2.2 Vrste ranih signala upozorenja na prevaru..................................................................................17
2.3 Rani indikatori upozorenja na prevaru........................................................................................19
3. CRVENE ZASTAVICE I DETEKCIJA PREVARA U FINANSIJSKIM IZVJEŠTAJIMA.........23
3.1 Vanjski upozoravajući znakovi za forenzičare i analitičare da su financijski izvještaji možda
lažirani...................................................................................................................................................27
3.2 Unutarnji upozoravajući znakovi i izravna detekcija manipulacija...........................................30
3.3 Opšti plan detekcije sumnjivih stavki u finansijskim izvještajima – deduktivni pristup..........33
3.4 Opšte vještine detektiranja manipulacija.....................................................................................36
4. SLUČAJ GLOBAL CROSSING HOLDINGS LIMITED (SAD, 2002.)..........................................37
5. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................................49
6. POPIS TABELA I SLIKA...................................................................................................................50
7. LITERATURA.....................................................................................................................................51
UVOD

U kapitalistički orijentiranom društvu najveća je pažnja usmjerena na stvaranje profita.

Pojedincima je dana mogućnost sudjelovanja na tržištu kao zaposlenicima, poduzetnicima,
suvlasnicima u kompanijama te kao stakeholderima u brojnim poduzetničkim pothvatima.

Velika konkurencija i želja za finansijskom učinkovitosti ponekad dovode pojedince u

iskušenje za počinjenjem prevare koja se može manifestirati u obliku korupcije, protupravnog
prisvajanja imovine ili pak manipulacije računovodstvenih pozicija (odstupanje od
računovodstvenih standarda, poreznih zakona i ostalih zakonskih odredbi). Kako bi se takvo
ponašanje svelo na minimum, zakonski su određeni standardi, postupci i metode koje se u
računovodstvu primjenjuju. Korak dalje jest interna revizija koja djeluje kao dodatna mjera
opreza sa svrhom osiguranja pravilnog internog i eksternog izvještavanja.

U onim slučajevima kada se manipulacija podacima ili drugi oblik prevare ipak dogodi
i/ili određeni indikatori ukazuju na istu, eksperti iz područja forenzičnog računovodstva pokreću
istragu unutar poduzeća te, za razliku od revizora, imaju pristup svim podatcima unutar
poduzeća; od ulaznih/izlaznih računa sve do elektroničke pošte zaposlenika.

S obzirom da su prevare prisutne od pamtivijeka i da predstavljaju dio našeg okruženja i

svakodnevnice, ciljevi istraživanja i izrade ovog diplomskog rada su: prikazati i objasniti
historiju, pojam, značaj i obilježja forenzičnog računovodstva te njegovu ulogu u gospodarstvu,
zatim, upoznati se s historijom, pojmom i vrstama prevara te dati uvid u pravnu regulativnu u
borbi protiv prevare, te u konačnici navesti i objasniti mjere prevencije prevare s naglaskom na
rane indikatore upozorenja na prevaru odnosno na važnost pravovremenog prepoznavanja istih.

1
I) TEORIJSKI DIO

1. PREVARE
Prevara se može definirati kao svaka aktivnost čiji je primarni cilj sticanje finansijske
koristi na nezakonit način, a pritom dolazi do nanošenja štete drugim osobama. Borbu protiv
prevare poslovni svijet vodi već stoljećima. Prema definiciji Udruženja ovlaštenih istraživača
prevara (ACFE) prevara se definira kao korištenje profesije i iskustva za ličnu korist kroz
promišljeno zloupotrebljavanje ili krađu resursa odnosno krađu imovine poduzeća.1

Iako prevaru nije lako istrijebiti i nerealno je očekivati da će potpuno nestati, države
nastoje uvoditi zakone kako bi se što više zaštitilo pojedince od teških posljedica obmane, a
počinioce kaznilo na što učinkovitiji način. Svi postupci prevare mogu se sažeti u 4 elementa:
pogrešan prikaz materijalne imovine, postojanje spoznaje o pogrešno prikazanom stanju od strane
počinitelja, osoba kojoj su prezentirane lažno prikazane informacije dovedena je u zabludu, te
krajnji rezultat je finansijska i materijalna šteta uzorkovana gore navedenim elementima.2

1.1 Historijski pregled i poznati slučajevi prevare

Iako su prevaranti od početka historije ciljali na pojedince i velike institucije, ne čujemo

uvijek o svakoj modernoj pljački do detalja. Banke i druge velike korporacije ne vole da
objavljuju kada su uspešno prevarene.

Stari Egipat je bio bezgotovinski do c. 525. p. n. e., ali su se porezi i dalje prikupljali u
naturi - u obliku robe kojom se trguje ili prinudnog rada (nazvanog baraba). Prevara je bila čest
problem s kojim se suočavala tadašnja vlada, a poreznici su ponekad bili prilično strogo
kažnjavani zbog netačnih mjera za odmjeravanje količina žitarica koje treba oporezovati (čime su

1
Association of Certified Fraud Examiners, (2012.) Report to the Nations (online) dostupno na:
http://www.acfe.com/uploadedFiles/ACFE_Website/Content/rttn/2012-report-to-nations.pdf, str. 6.
2
Golden, T., Skalak, S., Clayton, M., (2006.) A guide to forensic accounting investigation: Hoboken, New
Jersey., John Wiley & Sons, Inc, str. 2.

2
se domaćini zavaravali da preplaćuju poreze, koji su onda mogli biti uskraćeni) . Krađa protiv
države smatrana je posebno gnusnom za koju su se davale teške kazne.

Otprilike u isto vrijeme, grčkog trgovca po imenu Hegestratos koji je plovio

Mediteranom, posada njegovog broda uhvatila je u pokušaju da potopi brod u pokušaju da prevari
vrstu osiguranja broda, koja je omogućila gospodaru broda da koristi plutajuću kobilicu i sam
brod da pokrije zajam dok se brodsko putovanje ne završi.Poznata imena nisu izuzeta od
iskušenja da počine prevaru, a mladi umjetnici su poznati po tome što se bore da sastave kraj s
krajem. Dvadesetogodišnji Mikelanđelo pokušao je da proda falsifikovanu drevnu skulpturu
Kupidona kardinalu u katoličkoj crkvi 1699.Godine 1920. originalnu Ponzi šemu razvio je
Charles Ponzi, koji je na kraju koštao investitore čak 20 miliona dolara za osam mjeseci. Optužen
je za 86 tačaka prevare pošte kada je uhapšen.Još jedna poznata prevara takođe je započela 1920.
godine kada je P. Crentsil poslao prvo pismo o prevari "419" ili naprednim honorarima kontaktu
u britanskoj koloniji Gold Coast, današnjoj Gani. Crentsil se potpisao „P. Crentsil, profesor
čuda.” Optužen je 1921. po tri tačke za kršenje člana 419 nigerijskog krivičnog zakona, i nastala
je cijela industrija.

Ni Ponzi šeme nisu mrtve, a jedna od najpoznatijih dogodila se 2008. Shema Bernieja
Madoffa propala je nakon što je prethodno izbjegao otkrivanje čak i kada ju je istraživao SEC.
Najveća svjetska Ponzi shema prevarila je svoje investitore za 64,8 milijardi dolara.Odvajajući se
od bankarstva i finansija, veliki skandal s mitom i korupcijom zahvatio je FIFA-u, fudbalsko
upravno tijelo, 2015. Četrnaest čelnika FIFA-e, direktora sportskog marketinga i voditelja
televizijskog programa optuženi su za reketiranje, prevaru i pranje novca nakon što su otkriveni
da su organizirali povrat novca u zamjenu za unosne televizijske ugovore.3

1.2. Definicija prevare i razlika između prevare i pogreške

Prema Međunarodnom revizijskom standardu 240 (Revizorove odgovornosti u vezi s

prevarama u reviziji finansijskih izvještaja), prevara je definirana kao „namjerna radnja jedne ili
više osoba unutar menadžmenta, onih koji su zaduženi za upravljanje, zaposlenika ili trećih
strana, koja uključuje varanje kako bi se stekla nepravedna ili nezakonita korist.“4

3
A history of fraud: from ancient Egypt to the modern pandemic, 2020, dostupno na:
https://www.trulioo.com/blog/history-fraud-2 (datum pristupa: 15.10.2022.)
4
MrevS 240, t. 11

3
 1.3. Procjena rizika od prevare: tri kategorije rizika

Jedna od temeljnih stvari u poslovnoj forenzici je procjena rizika prevare. U nedavnoj

studiji o prevarama i zloupotrebama koju je provela Udruga certificiranih istražitelja prevare
(Association od Certified Fraud Examiners – ACFE), dobiveni su zanimljivi podaci koji su
objavljeni u njihovom izvještaju 2008. Godine. Između ostalog, u izvještaju je pokazano kako je
raspoređen rizik prema pojavnim oblicima prevare u odnosu na različite tipove preduzeća. To je
prikazano u tablici 1.5

Tabela 1. Oblici prevare

Oblici prevare

Tip preduzeća Lažiranje

Otuđenje imovine
Mito i korupcija (%) finansijskih Ukupno (%)
(%)
izvještaja (%)
Velika preduzeća 47% 18% 3% 100%
Srednja preduzeća 50% 21% 29% 100%
Mala preduzeća 62% 15% 23% 100%
Privatna preduzeća 67% 29% 5% 100%
Neprofitne
70% 20% 10% 100%
organizacije
Prosječan gubitak 150.000 USD 375.000 USD 2.000.000 USD 2.525.000 USD
Izvor: Vinko Belak, Poslovna forenzika I forenzičko računovodstvo: Borba protiv prevare

Gornja tablica svakako može poslužiti forenzičaru za procjenu tipa i visine rizika koji se
može pojaviti ovisno o tipu preduzeća koje istražuje. Međutim, pored toga, forenzičar mora
preciznije procijeniti mogući rizik od prevare u svakom pojedinačnom slučaju. Američki
revizorski standard 99 (Statement on Auditing Standards – SAS 99), sugerira da se obavezno
procjene tri osnovne vrste rizika, I to:6

 poticaj i pritisak,
 mogućnost,
 sklonost prijevari ili labilan stav.

Te tri vrste rizika se nazivaju trokut prevare.

1.5 Trokut i dijamant prevare

5
Vinko Belak, Poslovna forenzika I forenzičko računovodstvo: Borba protiv prevare, Belak Exelence d.o.o., str. 179
6
Ibid, str.183

4
 Okolnosti koje dovode do prevare odavno se razmatraju i proučavaju. Prevara kao takva
podrazumijeva postojanje tri elementa koji zajedno čine ''Trokut prevare''. Kao što je prikazano
Slikom 1. trokut prevare obuhvata: motivaciju odnosno pritisak, priliku i opravdanje.

Slika 1. Trokut prevare

Izvor: Izrada prema ACFE, Fraud Examiners Manual, Texas (USA), 2016. str. 4229

a) Poticaj i rizik (Incentive and Pressure)7

Poticaj i pritisci da se izvede prevara mogu biti unutarnji i vanjski. Rizični faktori prevare
uključuju:

 pritisak da se ostvari profitabilnost ili izbjegne gubitak,

 nastojanje da se prikažu bolji rezultati kako bi menadžeri ostvarili nagrade, kako bi banka
odobrila kredite, kako bi privukli dobavljače, kako bi se povećala ili održala cijena
dionica na burzi, kako bi privukli ulagače,
 pritisak da se izjednači prihod i dobit po godinama,
 želja da se dobije posao pod svaku cijenu,
 težnja za opstankom u krizi,
 pritisak menadžera da se smanje prihodi i povećaju rashodi kako bi se platio manji porez,
 pritisak treće strane o kojoj ovisi poduzeće da se učini usluga od koje treća strana ima
koristi, itd.
b) Mogućnost (Opportunity)

7
Ibid, str. 188

5
Prilike čine čovjeka lopovom te ih zbog toga ne treba nuditi. Široke mogućnosti za prevaru
povećavaju rizik prevare. Gledano sa strane forenzičara:

 ako nema mogućnosti nema ni prevare,

 ako postoje široke mogućnosti, sumnja se povećava,

Mogućnosti za prevaru rastu:

 ako preduzeće nema efikasne interne revizije i kontrole,

 ako preduzeće operira s proizvodima i uslugama koje su privlačne i pogodne za krađu (na
primjer odjeća ili prehrambeni artikli),
 ako dokumentacija nije uredna,
 ako su računovodstveni i porezni propisi u djelatnosti dvojbeni i nejasni,
 ako je postupak evidentiranja poslovnih transakcija kompleksan i zamršen do te mjere da
je teško shvatiti događaje, itd.

c) Sklonost prijevari ili labilan stav (Rationaization and Attitude)8

Neki pojedinci pa čak i čitava preduzeća su sklonija prevari od drugih. To je psihološka

osobina utkana u prirodu nekih ljudi. Ima pojedinaca koji su rođeni sa sklonošću prevari. Neki su
pojedinci labilni i pristupaju prevari kad se ukaže prilika. Obično ljudima uopće nije jasno kako
neko može imati takvu sklonost prevari. Forenzičar treba procijeniti sklonost menadžmenta
prevari. Menadžment je sklon prevari ako:

 sprječava uvođenje interne kontrole i revizije,

 taji podatke i reultate,
 ''kupuje'' poslove provizijama i protu uslugama,
 ne javlja se na telefon vjerovnicima iako je u uredu,
 primjenjuje agresivne računovodstvene politike,
 ne reaguje pozitivno na žalbe kupca nego krivicu prebacuje na njih,
 nije lojalan prema zaposlenicima,
 isplaćuje sebi velike plaće i/ili nagrade uprkos slabom poslovanju,
8
Ibid, str.189

6
  ne plaća račune vjerovnicima na vrijeme iako ima novaca,
 ne drži se obećanja, dogovora i ugovora,
 prihvaća poslove koje realno nije u stanju realizovati fizički ni finansijki,
 ne dolazi na unaprijed dogovorene sastanke.

Ako forenzičar procijeni da je menadžment sklon prevari sumnja se povećava. U forenzici velika
važnost se predaje procjeni sklonosti menadžmenta prevari. Sklonost prevari mogu imati i
zaposlenici. Ako menadžment sumnja u mogućnost prevare od strane zaposlenika, može
angažovati interne revizore – forenzičare ili komercijalne forenzičare. Prevencija protiv prevare
od strane zaposlenika je:

 postavljanje jasnih pravila ponašanja i definiranje korporacijske etike,

 permanentna kontrola ponašanja zaposlenika,
 promovisanje samokontrole i međusobne kontrole,
 poticanje etičkog ponašanja i suzbijanje negativnih ponašanja i uzrokovanja konflikata,
 uvođenje interne revizije i kontrole.

Najpogodnije i najčešće žrtve prevare su ljudi sa slijedećim psihološkim osobinama:

 izrazito potišteni i naivni ljudi koji ne mogu zamisliti da ih neko želi prevariti,
 lakomi ljudi koji žele ostvariti neki iznenadni dobitak za koji se pruža ''prava'' prilika.

Prevara, kao i bilo koji oblik kriminala zahtijeva motiv (ono što osobu navodi da prevaru počini).
Prema analizi KPMG-a za 596 prevaranta, neodoljiv razlog za počinjenje prevare bio je finansijski.
Nadalje, ispitanicima su ponuđeni raznoliki motivi. Ispitanici su imali mogućnost odabira istih po
važnosti. Od ukupno 1.082 navedenih motiva, njih 614 odnosi se na pohlepu, finansijsku dobit i
finansijske poteškoće, dok se njih 114 odnosi na poslovne ciljeve. Za nefinansijski motiv odnosno
nestrpljivost i/ili "zato što mogu" odlučilo se njih 106. Ostatak se odnosi na strah od nepostizanja
finansijskog cilja ili na želju za većim bonusom.

Neki autori smatraju da Trokut prevare treba proširiti odnosno nadopuniti s kapacitetom
odnosno sposobnošću kao četvrtim elementom potrebnim za počinjenje prevare. Samim time,
Trokut prevare postaje Dijamant prevare što je prikazano Slikom 2.

7
 Slika 2. Dijamant prevare
(Izvor: Samostalan rad na osnovu podataka iz prethodnog podnaslova)

Dijamant prevare obuhvata stavke Trokuta prevare te nameće važnost sposobnosti

prevaranata kao jednog od važnih faktora za počinjenje prevare. Sposobnost se sastoji od onih
atributa prevaranta koji mu/joj omogućuju da iskoristi priliku, kada se ona pojavi. Atributi su
lažne osobine i njegova/njezina sposobnost za izvršenje zločina. Sposobnost često ovisi, dakle, o
stažu prevaranta. Veliki dio prevaranata ima menadžerske ili izvršne pozicije.

1.6 Vrste prevare

S obzirom na polje djelovanja forenzičara, prevare možemo podijeliti na interne i

eksterne. U poduzećima prevare mogu biti prisutne na svim razinama, od najniže rangiranih
zaposlenika pa do visoko pozicioniranih menadžera, tzv. interne prevare. Skladno navedenom,
ukoliko su u prevaru uključeni jedan ili više članova menadžmenta i/ili nadzornog odbora radi se
o prevari menadžmenta, a ako su u prevaru uključeni samo zaposlenici radi se o prevari

8
zaposlenika. Bitno je navesti da u oba slučaja može postojati povezanost s trećim osobama
odnosno osobama izvan organizacije.9

Za razliku od internih prevara, eksterne prevare su one koje su počinjene od strane

dobavljača, kupaca, banaka, potencijalnih prodavatelja preduzeća i sl.

Tabela 2. Najčešći oblici internih i eksternih prevara

Interne prevare Eksterne prevare

Zaposlenici Menadžeri
Krađa zaliha i druge imovine Pogrešno prikazivanje rezultata Krivotvoreni računi primljeni od
poslovanja vanjskih stranki
Zloupotreba gotovine Lažni računi za prihode i troškove Prezentiranje lažnih informacija
Krađa novca primljenog od kupca Isisavanje novca pomoću Krađa intelektualnog vlasništva
(lapping) prijateljskih preduzeća
Krivotvorenje finansijskih isprava Krivotvorenje isprava Lažni računi od dobavljača
Lažni računi za troškove Primanje i davanje mita Obmana kupca i investitora
Novac za plaćanje na crno Novac za plaćanje na crno Podmićivanje/tajne provizije
Primanje mita (kickback) Nepoštene kupoprodaje na račun Nepoštene ponude cijena
preduzeća
Posudbe koje se ne vraćaju Insajderska trgovina Prijevarni ugovori
Lažno prikazivanje radnih sati Neplaćanje računa Neplaćanje računa od strane kupca
učinka
Korištenje službenih automobila u Neisporučivanje naplaćene robe Neisporučivanje naplaćene robe od
privatne svrhe strane dobavljača
Korištenje sredstava preduzeća u Obmana kupca Obmana dobavljača
privatne svrhe
Rad za vlastite potrebe u toku Varanje na kvaliteti i količini Varanje na kvaliteti i količini
radnog vremena isporučene robe isporučene robe
Izvor: Izređeno prema KPMG, Fraud Awareness Survey, Dublin:KPMG, 1995, p. 10-12 (navedeno u: Belak, 2011.,
str. 120)

Prema Međunarodnom revizijskom standardu 240 postoje dva oblika prevare: prevarno
finansijsko izvještavanje i zloupotreba imovine. S druge strane, studija o prevarama i
zloporabama koju je provela Udruga certificiranih ispitivača prevare (Association of Certified
Fraud Examiners – ACFE) dijeli prevaru na tri primarne kategorije, a to su:

 protupravno prisvajanje imovine,

 prevarno finansijsko izvještavanje i
 korupcija.

Postoje razni načini prevarnog finansijskog izvještavanja poput manipulacije ili

falsificiranja dokumentacije na temelju koje su finansijski izvještaji pripremljeni, pogrešnog
9
Bešvir, B.(2007.): Otkrivanje prevara i pogrešaka u postupku revizije finansijskih izvještaja, Računovodstvo,
revizija i finansije, RRIF, Zagreb, str. 91

9
prikazivanja i namjernih propusta ili pak namjerne krive primjene računovodstvenih principa. S
obzirom da je lažiranje finansijskih izvještaja u principu počinjeno od strane menadžmenta koji
zaobilazi interne kontrole za koje se inače smatra da su efikasne, bitno je spomenuti i tehnike
koje se pri tom koriste, a to su: 10

 evidentiranje lažnih knjiženja (posebno krajem godine kako bi se primjerice manipuliralo

operativnim rezultatima),
 neprimjereno usklađivanje pretpostavki i primjena procjena korištenih za procjenu stanja
po računima,
 propuštanje, unaprijed prikazivanje ili kašnjenje s priznavanjem događaja i transakcija u
finansijskim izvještajima koji su nastali tijekom izvještajnog razdoblja,
 počinjenje, ili neobjavljivanje, činjenica koje mogu utjecati na iznose evidentirane u
finansijskim izvještajima,
 uključivanje u komplekse transakcije koje su strukturirane kako bi se financijska pozicija
ili finansijski rezultati subjekta krivo prezentirali, i
 mijenjanje zapisa ili uvjeta vezanih uz značenje i neobične transakcije.

Prema globalnom istraživanju Udruženja certificiranih ispitivača prevara (ACFE) iz 2020.

godine, prevara u finansijskim izvještajima je najrjeđi oblik prevare, otkriven u samo 10%
slučajeva. Međutim, kada se otkrije, lažno prijavljivanje je najuticajnija prevara, sa srednjim
gubitkom od 954.000 dolara.11

Historijski gledano, korupcija dolazi od latinske riječi corruptio koja poprima više
značenja - pokvarenost, kvarnost, izopačenost, razvrat, potkupljivanje, podmićivanje, kvarenje,
truljenje, raspadanje, krivotvorenje (spisa, mjere, utega i sl.). Iako postoji mnogo znanstvenih
radova, stručnih članaka i konvencija koje se bave tom tematikom, još uvijek ne postoji globalno
prihvaćena definicija korupcije. Dakle, u najširem smislu korupcijom se smatra svaki oblik
zlouporabe ovlasti radi osobne ili skupne koristi, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru. S
druge strane, neke od definicija korupcije su sljedeće: 12

10
Mrevs 240, t. A4
11
Preuzeto sa: https://www.cfodive.com/spons/financial-statement-fraud-reconciliation-to-the-rescue/621118/
(datum pristupa: 15.10.2022.)
12
Zenzerović, R. , Predavanja iz kolegija forenzično računovodstvo (2012.): Prevare i potreba za razvojem
forenzičnog računovodstva; Pojam i obilježja forenzičnog računovodstva; Pravni aspekti i vrste prevare

10
  ''Korupcija je zloupotreba povjerenih ovlaštenja za privatnu korist''. (Transparency
International),
 ''Korupcija je zloupotreba javnih ovlaštenja za privatnu korist''. (Svjetska banka),
 ''Korupcija je devijantno ponašanje službenika javne uprave (izabranih ili imenovanih)
koje nije u skladu s njihovim zadacima po službenoj dužnosti, a primjenjuje se u cilju
stjecanja privatnog bogatstva ili statusa pojedinca, uže porodice ili povezane grupe ljudi''.
(NYE, 1967);

2. MJERE PREVENCIJE PREVARE

Stara narodna izreka „bolje spriječiti, nego liječiti“ možda najbolje opisuje važnost
prevencije prevare. Dakako, prevencija i rano otkrivanje potencijalne prevare uvijek je poželjnija
nego intervencija nakon već nastalog štetnog događaja.

11
 Naravno, jednom kada prevara postane čvrsto uspostavljana i/ili ukorijenjena u okviru
neke organizacije, posljedice (financijske, pravne, regulatorne ili reputacijske) će biti znatno teže.
Pored uspostavljanja jakih internih kontrola, jedna od efikasnijih metoda prevencije prevare jest
proaktivno identificiranje indikatora prevare.

2.1 Indikatori upozorenja na prevaru (Red flags)

Indikatori upozorenja na prevaru (red flags) skup su okolnosti koje su po prirodi

neuobičajene ili odstupaju od normalne aktivnosti, odnosno, signali su koji upućuju na
mogućnost postojanja aktivnosti prevare unutar organizacije. Oni nisu dokaz prevare, već impuls
za istraživanje. Važno je biti u stanju razumjeti, prepoznati i koristiti indikatore, ali ne samo kod
računovođa, forenzičnih računovođa i revizora, već i kod osoblja same organizacije primjenom
kontrolnih sustava i procesa za detekciju indikatora. Zato treba educirati zaposlene i dizati svijest
o ranim signalima te imati jasan plan reakcija i odgovora na prevaru. Nikako se ne smiju
ignorirati indikatori, a ni djelovati naglo, prebrzo, manjkavo i neozbiljno. Tipični faktori koji
mogu uzrokovati motiv za počinjenje prevare su:13

 izvršni menadžment ne mari o doličnom ponašanju i nema namjere nagraditi isti.

 Negativne povratne informacije ili nedostatak priznanja za obavljanje posla.
 Vidljive nejednakosti ili neravnopravnosti unutar organizacije.
 Preferira se autokratski za razliku od participativnog stila upravljanja.
 Niska organizacijska lojalnost ili osjećaj vlasništva.
 Nerazumna očekivanja naspram proračuna ili drugih fi nancijskih ciljeva.
 Strah od davanja loših vijesti menadžmentu ili supervizorima.
 Nedostatak jasne organizacijske odgovornosti.
 Loše komunikacijske prakse ili metode unutar organizacije
 Organizacija plaća više od najbolje dostupne cijene na tržištu.

13
Sprječavanje poslovnih prevara primjenom indikatora ranog upozorenja, stručni rad objavljen na Zbornik radova
Veleučilišta u Šibeniku, Vol. No. 3-4/2019, 2019 , Emanuela Jurić, dipl. Oec, str 83.

12
 Indikatori prevare su upozoravajući znakovi koji se izvorno u forenzici nazivaju crvene
zastavice. A u našoj percepciji to bi se moglo nazvati crvene lampice. Glavni indikatori prevare
su najčešće:14

 veliki nedostatak gotovine nakon nazgled dobrog poslovanja (iznenađujući finansijski

slom),
 veliki neočekivani gubici,
 opstruiranje (sprječavanje), normalnog rada internih revizora,
 neobjašnjeni manjkovi na zalihama,
 računovodstveni modeli koji ne omogućavaju kontrolu troškova zaliha i količinu
proizvedenih zaliha,
 kopije umjesto orginalnih računa,
 nedostajuća i/ili zamjenjena dokomentacija,
 neobično veliki broj računa u odnosu na veličinu i djelatnost preduzeća,
 manjkovi ili viškovi gotovine u blagajnama i na računima,
 neobični otpisi potraživanja,
 neusklađenost priliva novca s prihodima i potraživanjima,
 neusklađenost odliva novca s obavezama,
 neuobičajeno veliki računi za nedefinirane usluge koji se plaćaju drugim preduzećima,
 fiktivni računi s povezanim preduzećima,
 neuobičajeno visoki troškovi proizvodnje i usluga, itd.

Redovna komercijalna revizija nije usmjerena na forenzičko računovodstvo. Naime, revizori

mogu detektirati tačke mogućih nepravilnosti i prevara (red flags). Mešutim, ini se tada ograđuju
od pozitivnog mišljenja, ali na njima nije teret istrage i izvođenja dokaza. To je posao
forenzičara. Kad otkriju indikator moguće prevare (red flag), revizori istražiteljski posao predaju
forenzičarima. Taj postupak se u forenzičkoj praksi izvorno naziva hand – off, odnosno predaja.
Postupak predaje posla forenzičarima prikazuje slika u nastavku.

14
Op. cit, V. Belak, str. 182 - 183

13
 Slika 3. Postupak revizije i postupak predaje posla forenzičarima
(Izvor: Samostalan rad po uzoru na Vinko Belak, Poslovna forenzika i forenzičko računovodstvo: Borba protiv
prevare)

2.2 Vrste ranih signala upozorenja na prevaru

Razne su vrste ranih indikatora koji upućuju na moguće oblike prevara. U tablici
prikazujemo sedam grupa indikatora, te za svaku grupu razrađene pripadajuće indikatore, signale
upozorenja na prevaru.15

Tabela 3.Indikatori koji upućuju na moguće oblike prevare

Grupa indikatora Indikatori
 Pojedinac ili grupa dominira odlukama
menadžmenta
 Slabe interne kontrole
 Finansijske transakcije koje nemaju smisla
Indikatori za menadžment
 Glassine o sukobu interesa, nepotizmu,
povredama dužnosti i/ili favoriziranju
 Mijenja se zaposlenikov životni stil: skupi
auti, nakit, kuće, odjeća
Indikatori za zaposlene  Značajni osobni dug I problemi s kreditima
 Promjene ponašanja koje ukazuju
nemogućnost konzumiranja droge, alkohola,
kockanje, strah od gubitka posla
 Visoka fluktuacija zaposlenika, posebno u
područjima ranjivim na prevaru
15
Ibid, str. 84

14

Indikatori kod gotovine i potraživanja
Indikatori kod nabave/zaliha
Finansijski indikatori
Proceduralni/procesni indikatori
Indikatori ponašanja
Izvor: Sprječavanje poslovnih prevara primjenom indikatora ranog upozorenja, Stručni rad, Zbornik
radova Veleučilišta u Šibeniku, Vol. No. 3-4/2019, 2019, autori: Emanuela Jurić, dipl. Oec., Anita
Grubišić, mag. oec., Frane Galzina, dipl. oec.
2.3 Rani indikatori upozorenja na prevaru
 Odbijanje uzimanja godišnjeg odmora ili
odlaska
 Pretjeran broj poništenja, popusta I povrata
 Pritužbe kupaca o primanju obavijesti o
neplaćanju
 Odstupanje između bankovnih depozita I
knjiženja
 Neuobičajen/abnormalan broj stavki troškova,
zaliha ili naknada za zaposlene
 Velik broj otpisa računa
 Nedostatak fizičke sigurnosti nad
imovinom/inventarom
 Isplate dobavljačima koji nis una odobrenom
popisu dobavljača
 Visoki volume kupnje od novih dobavljača
 Česta upotreba ugovora iz samo jednog izvora
nabave
 Adresa dobavljača podudara se s adresom
zaposlenika
 Rastući troškovi bez objašnjenja ili nisu u
razmjeru s povećanjem Prihoda
 Veliki volumen povrata kupcima
 Neobično velike zalihe
 Neuobičajene transakcije ili transferi internih
računa, čak I za male iznose
 Zaposlenici sa neobjašnjivim izvorima
bogatstva
 Neobičan broj pritužbi kupaca
 Menadžeri koji izbjegavaju koristiti odjel
nabave
 Nedostatak transparentnosti
 Slaba usklađenost s filozofijom korporativnog
upravljanja
 Zaposlenici koji stalno rade duže sati od svojih
kolega bez nekog očitog razloga
 Zaposlenici koji su pretjerano tajnoviti u
odnosu na njihov rad
 Zaposlenici koji su drugima poznati da su pod
pritiskom iz ličnih razloga
 Zaposlenici koji naglo/iznenadno promjene
način života I/ili društveni krug
 Zaposlenici pod očitim stresom bez
prepoznatljivog pritiska
 Zaposlenici koji su predmet prigovora i/ili
imaju tendenciju da krše pravila
15
 Indikatori koji ukazuju na postojanje potencijalne prevare nazivaju se rani signali
upozorenja (red flags, eng.). Kada govorimo o ranim signalima upozorenja na potencijalne
prevare tada govorimo o „otiscima prstiju“ prevare. Svaka prevara ostavlja određeni trag, ali je
njegovo otkrivanje više ili manje otežano ovisno o vrsti prevare te umijeću osobe koja prevaru
provodi. Rani signali upozorenja predstavljaju odgovarajuće indikatore postojanje kojih može
ukazivati na nastanak prevare. Upravo zato koristi se termin rani signali upozorenja na
potencijalne prevare, budući postojanje određenog ranog znaka upozorenja može biti posljedica
nekih aktivnosti koje nemaju obilježja prevare. Iznimno je važno podsjetiti da razmatranju ranih
znakova upozorenja istražitelji1 moraju pristupiti bez predrasuda, odnosno da svoje zaključke
mora temeljiti isključivo na prikupljenim dokazima, a ne na indicijama iako mu i indicije mogu
poslužiti za usmjeravanje istrage u odgovarajućem pravcu.16

Članak pod nazivom „Fraud facts“ navodi sljedeće činiti/ne činiti savijete u vezi s ranim
indikatorima upozorenja na prevaru: činiti:17

 razumjeti indikatore i razmotriti kako ih primijeniti na određenoj organizaciji.

 Koristiti indikatore u kombinaciji sa širim upravljanjem s rizikom.

Uzeti u obzir promjene u poslovnim aktivnostima i/ili kontrolne postupke koji mogu otkriti nove
potencijalne rizike prevare.

 Uključiti osoblje organizacije u identificiranje znakova upozorenja te u raspravljanje o

rizicima prevare i načinu sprječavanja pojave prevare unutar organizacije.
 Educirati sve zaposlene i podignuti svijest o ranim signalima upozorenja na prevaru.
 U postojeće kontrolne mehanizme, implementirati sustave i procese za detekciju
indikatora.
 Uspostaviti vjerodostojan mehanizam putem kojeg će zaposleni moći prijaviti sumnju na
prevaru te poticati otvorenu kulturu gdje je prijavljivanje prave sumnje prihvatljivo i
poželjno.
 Imati na umu mogućnost postojanja tajnih dogovora te pripaziti na moguće tajne
dogovore među zaposlenima ili između zaposlenih i treće strane.

16
Zenerović Robert, 2015, Forenzična revizija (Rani signali upozorenja na prevaru), 2. str
17
Fraud Advisory Panel, 14 Novembar 2011.; www.fraudadvisorypanel.org (datum pristupa: 13.10.2022.)

16
  Osigurati redovito usklađivanje s politikama, procesima i kontrolama prevencije i
detekcije prevara.
 Imati plan reakcija i odgovora na prevaru koji objedinjuje politike i procedure koje bi se
trebalo slijediti u slučaju kada se sumnja na prevaru ili kada je ista već počinjena.
Naravno, u tom planu bi uloga i odgovornosti trebale biti jasno definirane.

Ne činiti:

 ignorirati indikatore. Pojedine su organizacije, industrije ili aktivnosti izložene

specifičnim rizicima prevare. U takvim slučajevima, bitno je osigurati da su rizici
specifični za poslovanje određene organizacije riješeni.
 Djelovati naglo i prebrzo. Rani signali upozorenja na prevaru su samo pokazatelji
potencijalne prijevarne aktivnosti, a ne dokazi.
 Ignorirati manjkavo i neozbiljno izvještavanje od strane zaposlenika.

Postoji niz priznatih zakova upozorenja na prevaru ili indikatora koji mogu ukazivati na to
da se neko (zaposlenik, menadžment itd.) unutar organizacije bavi prijevarnim aktivnostima.
Rani indikatori upozorenja na prevaru često su povezani. U prilog tome ide činjenica da je barem
jedan znak upozorenja identificiran u 92% slučajeva prevare, a u 64% slučajeva prevare
prevarant je pokazao dva ili više upozoravajućih znakova ponašanja.18

3. CRVENE ZASTAVICE I DETEKCIJA PREVARA U FINANSIJSKIM

IZVJEŠTAJIMA

Sve prevare mogu se klasificirati u tri grupe, a to su: protupravno prisvajanje imovine,
korupcija i lažno finansijsko izvještavanje. Naravno, svaka od ovih kategorija može se dodatno
raščlaniti. Prema istraživanju koje je obuhvatilo 1.483 slučaja prevara, a koje su ispitivali

18
ACFE: Report to the Nations on Occuaptional Fraud and Abuse: 2014 Global Fraud Study

17
stručnjaci s licencom CFE, kao najčešći vid prevare naveli su protupravno prisvajanje imovine
(85,4%), s prosječnim gubitkom u iznosu od 120.000,00$ S druge strane, prevare u finansijskim
izvještajima zastupljene su 9%, ali izazivaju najveće finansijske efekte s prosječnim gubitkom od
1 milijun dolara. Zatim s 36,8% središnje mjesto zauzima korupcija s prosječnim gubitkom od
200.000,00$.19

Dakle, crvene zastavice (engl. red flags) ukazuju na prisutnost rizika prevare, ali ne
moraju neizostavno biti povezane s njom. Indikatori prevara koji se uglavnom javljaju su
neočekivano visok dobitak ili gubitak, mnogo bolja profitabilnost u odnosu na konkurenciju, iako
za to nema nekih posebnih razloga, visoka zastupljenost transakcija s povezanim licima, značajne
i neuobičajene transakcije na kraju godine, ali i svaka neusklađenost dobitka i neto novčanih
tokova iz poslovnih aktivnosti. Također, slučajevi dominantnog menadžmenta, realizacija
značajnih iznosa bonusa, organizacijska struktura koja je kompleksna, interna kontorla koja je
neefikasna, česte promjene revizora, ali i prikrivanje dokumenata od internih i eksternih revizora,
sve to predstavlja signale da je moguće da se događa prevara20.

S druge strane, značajno povećanje dobitka ili pojava velikih gubitaka mogu biti izazvani
visokim ostalim prihodima i rashodima. Ono što je karakteristično u ovom slučaju jest upravo da
se u bilanci pojavljuju povremeno i s niskim postotnim sudjelovanjem. Visoki prihodi po osnovi
otpisanih obveza, prihodi od ukidanja neiskorištenih resursa i prihodi od usklađivanja vrijednosti
imovine, mogu nastati kao rezultat objektivnih okolnosti ili namjere da se upravlja rezultatima.
Kad dođe do pojave neuobičajeno visokih otpisa imovine, naročito ukoliko su izvršeni u
posljednjem kvartalu, ukazuje na potencijalno agresivno povećanje troškova, a sve to kako bi se
finansijske performanse prikazale lošijim nego što one zaista jesu. Posebno dodatnu sumnju da je
menadžment djelovao izvan okvira finansijskog izvještavanja, izaziva postupak vraćanja otpisane
vrijednosti imovine u sljedećem obračunskom razdoblju, i to u korist prihoda. Pojava poslovnih
transakcija s povezanim licima ukazuje na moguće malverzacije koje su provedene u cilju
prikrivanja loših performansi. U XXI stoljeću započela su razotkrivanja finansijskih afera velikih
preduzeća koje su se sučeljavale s bankrotom, utvrđeno je da su pojedine primjenjivale složene
poslovne transakcije s ovisnim poduzećima, a sve u cilju manipuliranja bilancnim pozicijama.
Tako je poznata afera Parlamata, koja predstavlja jednu od najvećih kompanija u Italiji sa
19
Preuzeto sa: http://www.acfe.com/rttn/docs/2014-report-to-nations.pdf (datum pristupa: 5.10.2022.)
20
Soltani, B. (2010). Revizija- Međunarodni pristup. Beograd, Mate d.o.o., str. 548

18
najvećim udjelom na svjetskom tržištu mliječnih i prehrambenih proizvoda, ubraja se u
najpoznatije skandale koji su potresli Europu.

Počinitelji ove prevare primjenjivali su metodu prikrivanja obveza, prebacivanjem duga

na povezana poduzeća, daleko od sjedišta preduzeća. Također, da je riječ o financijskoj prijevari
ogromnih razmjera svjedoči i podatak da je zarada precijenjena za oko 14,5 milijardi dolara.21

Ozbiljni upozoravajući signal predstavlja i odstupanje između dobitka i neto novčanog

toka iz poslovnih aktivnosti, posebno ukoliko je prisutno u dužem vremenskom razdoblju i
značajnijeg je iznosa i to tako da su pozicije bilance uspjeha podložnije manipulacijama u odnosu
na tijekove gotovine. Rast dobitka uz iskazivanje negativnog neto novčanog toka iz poslovne
aktivnosti može nastati kao rezultat priznavanja nepostojećih prihoda, što predstavlja
najbezobzirniji primjer manipuliranja, ili prihod od prodaje povezanim poduzećima na kraju
godine, prihodi koji su nastali na osnovi kompenzacija ili prodaje kupcima koji imaju problem s
održavanjem likvidnosti. Međutim, neusklađenost može imati i odgovarajuće objašnjenje tako da
ne mora nužno značiti da je izvršena prevara. Potrebno je naglasiti da prodaja uz značajnije
kreditiranje kupaca dovodi do povećanja prihoda od prodaje, uz istovremeni rast potraživanja koji
implicira smanjenjem novčanih tokova iz poslovanja. Upravo iz tog razloga nužna je opreznost
prilikom tumačenja odstupanja i sprovođenje analize trenda kretanja ovih veličina.22

Naravno, ovo ne predstavlja konačnu listu indikatora, niti je ona ista u svim poslovnim
entitetima i predstavlja najzastupljenije znakove potencijalne prevare. Računovodstvene teorija i
praksa prepoznaju različite indikatore prevara, ali njihovo prisustvo u konkretnom entitetu zavisi
od toga postoje li elementi trokuta prevare, pritisci, mogućnost da se načini prevara, kao i
sklonost zaposlenih različitim manipuliranjima.23

Potrebno je naglasiti da nakon što se otkriju crveni indikatori, revizori prevara primjenjuju
različite forenzične tehnike, a sve to radi otkrivanja prevarnih shema koje su dovele do
potencijalnog ili precijenjenog rezultata. Najzastupljenija metoda otkrivanja prevara jeste analiza
strukture finansijskog izvješća i analiza dinamike finansijskog izvješća. Ovaj pristup analize

21
Ibid, str. 564
22
Op. cit, N. Budimir, str. 10
23
Petković, A. (2010). Forenzička revizija- Kriminalne radnje u finansijskim izveštajima. Bečej, Proleter a.d. str. 238
- 241

19
finansijskih izvješća poznat je pod nazivom vertikalna i horizontalna analiza. Analiza strukture
finansijskih izvješća može se primjenjivati posebno na svaki od segemenata finansijskog
izvješća. Analiza strukture pokazuje koliki je udio svake bilancne pozicije u ukupnoj aktivi,
ukupnoj pasivi ili u ukupnom prihodu. Sudjelovanje pojedinačnih bilancnih pozicija u analizi
strukture iskazuje se u relativnom broju (%) koji donosiocu odluke daje kvalitetniju informaciju
nego kada je ista veličina iskazana u nominalnoj vrijednosti. Ovaj pristup analizi pruža
informacije za grafičke ilustracije.24

Međutim, potrebno je naglasiti da se vertikalna i horizontalna analiza uglavnom

preuređuje u prilagodnije forme, a sve to radi jednostavnijeg lociranja rizičnih područja, kao i
standardna racioanaliza kojom se prati trend kretanja određenih pokazatelja i identificiraju sva
neuobičajena odstupanja. Također, jedna od metoda koja se primjenjuje u detekciji jeste Beneish
M-score. Ovaj model baziran je na osam finansijskih racia, na osnovu kojih se procjenjuje je li
poduzeće manipuliralo rezultatima.25

Pored tehnika koje su izuzetno važne za otkrivanje prevara, potrebno je navesti i metode
koje se mogu primijeniti kako bi se spriječila manipuliranja u finansijskim izvještajima. Metode
koje su česte i djelotvorne su: iznenadna eksterna revizija, interna revizija koja je uključena u
proaktivne forenzične aktivnosti, kao i učinkovite interne kontrole, posebno one koje su ugrađene
u poslovne procese i dizajnirane za detekciju prevara i crvenih zastavica.26

3.1 Vanjski upozoravajući znakovi za forenzičare i analitičare da su

finansijski izvještaji možda lažirani

Forenzičari i analitičari na tržištu kapitala koji promatraju preduzeće izvana na temelju

njihovih objavljenih finansijskih izvještaja i pratećih informacija uz finansijske izvještaje imaju
težak posao u prepoznavanju lažiranih finansijskih izvještaja. Iako se analitičari iznoseći javno
svoje sumnje da neko preduzeće lažira finansijske izvještaje izlažu su riziku tužbe za klevetu što
se često događalo čak i kad su bili u pravu, taj posao je neobično važan. Naime, vanjske procjene

24
Rodić, J.; Vukelić, G.; Andrić, M. (2011). Analiza finansijskih izveštaja. Subotica, Proleter a.d. Bečej. str. 127 –
128
25
Singleton, T. et al. (2006). Fraud Auditing and Forensic Accounting. New Jersey, John Wiley & Sons, str. 131 – 132
26
Op cit, N. Budimir, str. 11 - 12

20
finansijskog stanja preduzeća na temelju finansijskih izvještaja su neophodne za ulagače a često i
za širu javnost. 27

U više velikih slučajeva prevare, posebno kad se radilo o prepoznavanju Ponzi sheme,
upravo analitičari na tržištu kapitala prvi su otkrili prevaru. Kao što se moglo vidjeti iz ranije
opisanih praktičnih slučajeva prevare u slučaju „Madoff“ i u slučaju „Sino-Forest Corporation“,
analitičari su primjenom složenih metoda procjene utvrdili da se radi o prijevari i lažiranju
finansijskih izvještaja. Naime, u tim slučajevima su analitičari otkrili da su konstrukcije
objavljenih finansijskih izvještaja matematički nemoguće bez manipulacija. 28

Procjene finansijskog stanja preduzeća kao i procjene mogućeg lažiranja finansijskih

izvještaja neobično su važne i za banke koje odobravaju kredite. Naime, preduzeća koje se bave
prijevarom agresivno nastoje od banaka dobiti što više novca na bilo koji način. Kad banke puste
kredit u neku prijevarnu shemu, praksa je pokazala da teško dobivaju svoj novac natrag. U većini
tih slučajeva banke su pretrpjele velike gubitke. Budući da banke vrlo dobro znaju koliki je rizik
odobravanja kredita na temelju sumnjivih finansijskih izvještaja, njihovi analitičari moraju
koristiti sve raspoložive metode i modele za otkrivanje manipulacija u finansijskim izvještajima
tražitelja kredita.

Opšti pogled na financijske izvještaje ako manipulacije nisu zamaskirane može pružiti
vanjske upozoravajuće znakove gdje se nalaze sumnjive stavke koje treba istražiti. To su slijedeći
upozoravajući znakovi:29

 neobično velika odstupanja ukupnih ili pojedinih troškova u odnosu na proteklu godinu,
 neobične i nelogične promjene u strukturi bilance uspjeha i bilance stanja,
 neslaganje između izvještaja o novčanim tijekovima s bilancom uspjeha i bilancom stanja,
 ujednačena dobit po godinama uz velike promjene na Prihodima nagli i veliki porast na
vremenskim razgraničenjima,
 prikazivanje dobrih rezultata nakon kontinuiranog značajnog pada prihoda,
 nelogičan nagli porast potraživanja od kupaca,

27
Vinko Belak, Lažiranje finansijkih izvještaja, prevare I računovodstvena forenzika, 60 slučajeva iz prakse, Fricon
d.o.o. Mostar, str. 453
28
Ibid, str. 453
29
Ibid, str. 454

21
  nelogično veliko povećanje na stavkama rezerviranja,
 nelogične promjene na stavkama amortizacije,
 veliki porast ostalih prihoda u odnosu na prihod od prodaje,
 veliki porast nematerijalne imovine,
 veliki nedostatak gotovine nakon naizgled dobrog poslovanja,
 veliki neočekivani gubici.

U prvom pogledu na upozoravajuće znakove primjenjuje se deduktivni pristup koji

forenzičara vodi prema sumnjivim stavkama. Ako se pronađe neka sumnjiva stavka, prelazi se na
induktivni pristup i istraga se nastavlja i širi oko te stavke dok se ne dokaže manipulacija ili
opovrgne sumnja. Primjerice, ako se događaju velike promjene na prihodima a dobit po
godinama je ujednačena, to izaziva sumnju da troškovi u bilanci uspjeha povećavani ili
smanjivani. Tada se fokus istrage usmjerava na ispitivanje svih vrsta troškova. Ako je došlo do
naglog pada prihoda a dobit se nije promijenila, sumnja pada na manipulacije lažnog snižavanja
troškova. U nekoliko prikazanih primjera u kojima je prednjačila preduzeće „WorldCom“,
troškovi su skrivani pomoću njihove kapitalizacije na nematerijalnoj imovini. Preduzeće
„Thornton Precision Components“ je smanjila svoje troškove skrivanjem tih troškova na
zalihama, preduzeće „Parmalat“ je jednostavno prekinula s daljim knjiženjem troškova a bilo je i
drugih manipulacija koje će kasnije biti detaljnije prikazane. Ako je prihod naglo porastao a dobit
je ostala na istoj razini kao u prethodnim godinama istraga će voditi u suprotnom smjeru. Tada je
vjerojatno da su troškovi povećavani raznim otpisima imovine i rezerviranjima, povećanjem
amortizacije i sličnim jednostavnim trikovima kako bi se postigla ujednačenost dobiti po
godinama. 30

Međutim, to su samo jednostavniji primjeri manipulacija s kojima se počinju otkrivati

upozoravajući znakovi da su financijski izvještaji možda lažirani. Unatoč tome što se ovdje radi o
općoj forenzičnoj analizi s kojom istraga počinje, praksa pokazuje da ona često daje dobre
rezultate zato što većina stavki lažiranih finansijskih izvještaja nije međusobno usklađena i
zamaskirana. Međutim, kad se radi o složenijim manipulacijama koje su dobro zamaskirane i
gdje se pojavljuju ozbiljniji trikovi pa i lažni računi, kod forenzične procjene jesu li financijski
izvještaji lažirani, preduzeća treba podijeliti na dva dijela i to na:
30
Ibid, str. 455

22
  preduzeće čije dionice kotiraju na burzi uključivo i preduzeća koja se pripremaju za javnu
ponudu dionica, i
 preduzeće čije dionice ne kotiraju na burzi uključivo velike, mala i srednja privatna
preduzeća.

Naime, iako profesionalni skepticizam forenzičara nalaže da treba uzeti u obzir sve
mogućnosti, gornja podjela je važna zbog toga što se smjerovi traženja upozoravajućih znakova
razlikuju ovisno o ciljevima mogućih manipulacija. Drugim riječima, praksa je pokazala da
preduzeća čije dionice kotiraju na burzi uključivo i preduzeća koje se pripremaju za javnu
ponudu dionica najčešće nastoje lažno prikazati bolje poslovne rezultate od stvarnih, dok
preduzeća čije dionice ne kotiraju na burzi uključivo velike, mala i srednja privatna preduzeća
najčešće nastoje lažno prikazati niže poslovne rezultate od stvarnih radi manjeg plaćanja poreza
na dobit. Zbog toga, ako ne postoje posebni razlozi koji su ranije istaknuti (traženje kredita za
privatna poduzeća, izlazak s dionicama na burzu, stvaranje rezervi za kišne dane) onda se
upozoravajući znakovi traže upravo s očekivanjem u skladu s iskustvom da preduzeća čije
dionice kotiraju na burzi napuhuju rezultate, a da privatna preduzeća nastoje smanjiti dobit.31

3.2 Interni upozoravajući znakovi i izravna detekcija manipulacija

Kad se prevara otkrije, tada forenzičari dobivaju pristup svim dokumentima čime
započinje detaljna istraga koja treba rezultirati otkrivanjem manipulacija i izvođenjem dokaza.
Ljudi koji nemaju iskustva s forenzičnim istragama obično misle da je tada posao forenzičara
jednostavniji nego prigodom traženja vanjskih upozoravajućih znakova. Međutim, to je pogrešan
dojam jer tek tada započinju pravi problemi. Forenzičari se u tom trenutku susreću s golemim
brojem informacija. Primjerice, maloprodajna preduzeća srednje veličine imaju i po 100.000
knjiženja dnevno. O velikim maloprodajnim lancima ne treba ni govoriti. Iz prikazanih praktičnih
slučajeva moglo se vidjeti da su dokazi o manipulacijama sustavno uništavani kao što je to bilo u
slučaju preduzeća „Crazy Eddie“ ili u slučaju preduzeća „WorldCom“ gdje su menadžeri nakon
otkrića prevare uništili dokumentaciju za 500 milijuna USD koja nikad nije pronađena. Tada se
postavlja pitanje gdje i na koji način tražiti manipulacije i dokaze. 32

31
Ibid, str. 456
32
Ibid, str. 509

23
 Pronalaženje unutarnjih upozoravajućih znakova se ispočetka vodi vanjskim
upozoravajućim znakovima nakon čega se prelazi na detaljnija istraživanja s obzirom da je na
raspolaganju širi opseg računovodstvenih knjiga i ostale dokumentacije. 33

Osnovni cilj pronalaženja unutarnjih upozoravajućih znakova je sužavanje polja traženja i

nakon toga detekcija manipulacija. Sužavanje polja traženja je vrlo bitno u smislu skraćenja
vremena istrage jer ona mora biti brza i efikasna. Istraga koja bi trajala 20 godina nema smisla.
Pored toga, istraga mora biti i ekonomski efikasna jer su sredstva za istragu uvijek ograničena.
Grubo rečeno, nema smisla za istragu potrošiti više novaca od nastale štete iako je i takvih
dvojbenih slučajeva bilo. Ciljevi unutarnje forenzične analize se svode na:

 detektiranje područja mogućih nepravilnosti radi sužavanja polja traženja,

 detektiranje konkretnih nepravilnosti,
 ocjena visine rizika od utvrđenih nepravilnosti,
 izvođenje dokaza.

Ocjena visine rizika od utvrđenih nepravilnosti podrazumijeva određivanje tipa nepravilnosti

u smislu: namjerno, nenamjerno, visok ili nizak nivo nepravilnosti, veliki ili mali učinci
pronađenih nepravilnosti i tome slično. Izbor ciljeva forenzične analize ovisi o svrsi kojoj je ona
namijenjena. Svrhu definira naručitelj. Primjerice, za svrhu kao što je ocjena potencijalnog
partnera, dovoljna je ocjena forenzičara o mogućim velikim nepravilnostima i velikom stupnju
rizika od prevare ili obični ekonomski dokaz da se ne isplati ulaziti u posao. U tom slučaju ne
moraju postojati dokazi kakvi su potrebni za sud. Međutim, za poduzimanje kaznenih radnji
potreban je dokaz o nepravilnostima koji se može upotrijebiti na sudu. Općenito gledajući u
forenzičnoj obradi prevare postoje četiri osnovne vrste dokaza i to:34

 fizički dokazi,
 svjedočenja,
 dokumentirani dokazi, i
 prikazi.

33
Ibid, str 510
34
Ibid, str. 510

24
 Kad forenzičar otkrije upozoravajuće znakove koji ukazuju na sumnjive stavke onda
pristupa detekciji svake pojedine manipulacije.35

3.3 Opšti plan detekcije sumnjivih stavki u finansijskim izvještajima –

deduktivni pristup.

Deduktivni pristup se primjenjuje u forenzičnim istragama kad postoje naznake o prijevari

ali se još ne znaju opseg i detalji prevare. Primjerice, kad je preduzeće „Tyco” iskazala 9,4
milijarde USD gubitka u 2002. godini, istraga je pokrenuta zbog toga što je na temelju lažiranih
finansijskih izvještaja u prethodnim obračunskim razdobljima rezultat izgledao toliko dobro da se
gubitak nije trebao pojaviti da je sve prije toga bilo istinito. U tom trenutku je bilo jasno da nešto
nije u redu ali se nije znalo koje manipulacije su izvedene. Trebalo ih je pronaći u šumi lažnih
knjiženja. Isti problem se pojavio i kod svih ostalih skandala kod kojih je došlo do iznenadne
nemogućnosti plaćanja dugova kao što je to bilo kod preduzeća „Crazy Eddie“, „Enron“,
„Parmalat“, „One-Tel“ i mnogih drugih. Istraga se ponekad pokreće i u slučajevima kad
preduzeća odgode objavljivanje svojih finansijskih izvještaja kao što je to bilo u slučaju
preduzeća „Sino-Forest“ koja je najavila da odgađa objavljivanje finansijskih izvještaja za treće
tromjesečje 2011. godine. Budući da su analitičari tržišta kapitala i ranije upozoravali da to
preduzeće posluje nelegalno, odgađanje objavljivanja finansijskih izvještaja bio je konačni
upozoravajući znak da nešto nije u redu i da treba provesti istragu. U tom trenutku se nije znalo
postoje li manipulacije I na što se one odnose.

U svim takvim slučajevima i u slučajevima koji nalažu provjeru poslovanja nekog

preduzeća treba napraviti plan forenzične istrage ili analizeradi potvrđivanja sumnji u prevaru ili
opovrgavanja tih sumnji. Opšti plan forenzičnog izvida može se opisati ovako:36

1. Forenzični izvid počinje se s općom usporedbom stavki bilanci uspjeha, bilanci stanja i
izvještaju o novčanim tijekovima za dvije ili više uzastopnih godina. Pri tome, kao
sumnjive označavaju se one stavke koje imaju velika ili neobična odstupanja u
iznosima ili u udjelima. Za utvrđivanje odstupanja u apsolutnim iznosima koristi se

35
Ibid str 512
36
Ibid str 513 – 514

25
 horizontalna analiza. Za utvrđivanje nelogičnih odstupanja u udjelima koristi se
vertikalna analiza. Prema potrebi se koristi horizontalno- vertikalna analiza i analiza
odnosa. Sumnjive stavke ne moraju biti lažirane ili pogrešne ali se one svakako detaljno
provjeravaju. Ako se pronađe neka lažirana stavka, kao što je i ranije istaknuto, prelazi
se na induktivni pristup provjere tako da se provjera širi oko te stavke. U tom postupku
prati se trag prema svim povezanim stavkama.
2. Nakon toga slijede svi detaljni testovi o ispravnosti priznavanja prihoda opisani kod
vanjskih upozoravajućih znakova. Posebnu pozornost treba obratiti na velike
zaokružene iznose prihoda koji odstupaju od uobičajenih iznosa. Primjerice, u slučaju
„Crazy Eddie“ bio je priznat prihod u iznosima od 25.000,00, 50.000,00, 75.000,00 I
100.000,00 USD, dok su prosječne fakture kupcima iznosile oko 300,00 dolara po
kupcu. Takve stvari treba uočiti i detaljno provjeriti.
3. Slijede svi detaljni testovi o mogućim manipulacijama troškova opisani kod vanjskih
upozoravajućih znakova.
4. Vremenska razgraničenja sa značajnim iznosima se detaljno provjeravaju u svakom
slučaju.
5. Prihodi i rashodi od rezerviranja uvijek se provjeravaju posebno ako se javljaju velika
odstupanja po godinama.
6. Detaljno se provjeravaju sva konta sa značajnim iznosima pod nazivom „ostali prihodi”
i „ostali troškovi” a posebno oni koji nisu povezani s PDV-om, pogotovo ako djeluju
neobično ili nelogično.

Kad se taj izvid dovrši, prelazi se na drugi dio plana odnosno na plan detekcije sumnjivih
stavki u pomoćnim računovodstvenim knjigama i zapisima. Plan detekcije sumnjivih stavki u
pomoćnim računovodstvenim knjigama i zapisima može se opisati ovako:37

1. Prva po redoslijedu je provjera blagajne. Blagajna se provjerava pomoću uzoraka. Rizik

od pronevjere u blagajni se povećava ako blagajna ima veliki broj promjena ali se ne
zaključuje svakodnevno nego u duljim vremenskim razmacima. Provjeru blagajne treba
shvatiti ozbiljno posebno ako se uzme u obzir slučaj „Koss Corporation“ u kojem je

37
Ibid 514 – 515

26
 potpredsjednica za finansije Sujata Sachdeva u razdoblju od 2005. do 2009. godine, iz
blagajne ukrala milijune USD.
2. Slijedi provjera zaliha. Zalihe se provjeravaju testovima računskog slaganja konta koji
moraju dati jednake rezultate različitim vrstama usporedbi. Posebna pozornost se
posvećuje računskoj provjeri zaliha da ne bi došlo skrivanja troškova na zalihama ili
većeg terećenja troškova smanjivanjem troškova zaliha što je pronađeno u više ranije
opisanih sluča jeva. Fizičke količine zaliha se pojedinačno provjeravaju pomoću uzoraka.
Pri tome se svakako treba prisjetiti prevare sa zalihama u preduzeću „Crazy Eddie“ u
kojem su zaposlenici podvalili revizorima prazne kutije umjesto zaliha.
3. Isplatne liste se provjeravaju pomoću uzoraka. Rukovodeći se ranijim iskustvima posebno
se provjerava stvarni broj zaposlenih da ne bi došlo do isplata osobama koje nisu stvarni
nego fiktivni zaposlenici. Naime, u slučaju preduzeća „Satyam“ pronađeno je da su
isplaćivane plaće za 10.000 nepostojećih zaposlenika.
4. Ostali ulazni i izlazni dokumenti se provjeravaju na temelju uzoraka i na temelju
povezanosti između pojedinih stavki. Primjerice, za sve isporuke koje imaju istu stopu
PDV-a, mora postojati računska povezanost između Prihoda i obračuna PDV-a.

3.4 Opće vještine detektiranja manipulacija

Pri nedopuštenim intervencijama u finansijskim izvještajima dolazi do narušavanja prirodne

ravnoteže te određenih logičnih odnosa između stavaka finansijskih izvještaja koja pažljivom
analitičaru mogu zapasti za oko. „Friziranje” finansijskih izvještaja uz pomoć računovodstvenih
manipulacija kazneno je djelo koje, kao i svaki drugi kriminalni čin, ostavlja tragove. Kada se
pojave unutarnji ili vanjski upozoravajući znakovi ili sumnje da možda postoje računovodstvene
manipulacije te da su financijski izvještaji lažirani pristupa se izravnoj detekciji nepravilnosti.
Glavni tipovi računovodstvene manipulacije finansijskih izvještaja mogu se podijeliti na različite
načine i skupine, a kroz ovaj rad objasnit će se četiri načina:

1. manipulacije prihoda i rashoda,

2. detekcija otpisa imovine,
3. manipulacija potraživanja,
4. računovodstvena manipulacija prekomjernih rezerviranja i agresivna revalorizacija.

27
 Motiv menadžmenta za iskazivanjem većih prihoda je isti kao i kod smanjenja troškova
odnosno prikazivanje što boljeg finansijskog rezultata. U praksi se susreće računovodstveni trik
''povratna trgovina'' koji ima za cilj lažno prikazivanje povećane aktivnosti dvije ili više firmi, ali
bez povećanja dobiti. „U svojoj jednostavnijoj verziji trik se izvodi tako da dvije firme
međusobno šalju račune za isporuke koje se nisu u stvarnosti dogodile. Time se istodobno
povećavaju prihodi i rashodi, ali te transakcije nemaju uticaja na povećanje dobiti ni na obveze
prema porezu.38

3.5 Stepen svijesti

Profili prema stepenu svijesti o prijevari razmatraju četiri nivoa svijesti:39

 žrtve koje nisu ni svjesne da su prevarene;

 žrtve koje su svjesne da su prevarene, ali su odlučile da to ne prijave vlastima;
 žrtve koje su svjesne toga i prijave vlastima;
 žrtve kojima je teško povjerovati da je to zaista bila prevara.

II) APLIKATIVNI DIO

4. SLUČAJ GLOBAL CROSSING HOLDINGS LIMITED (SAD, 2002.)

Global Crossing Holdings Limited (GX) je bila telekomunikacijska holding kompanija
registrirana na Bermudima sa sjedištem u SAD-u. Global Crossing osnovali su Gary Winnick,
Abbott L. Brown, David L. Lee i Barry Porter 1997. godine. Gary Winnick bio je predsjednik
kompanije od 1997. do 2002. godine (opis prema: In re Global Crossing, Ltd., 2004).

Global Crossing na tržište kapitala izišao je 13. kolovoza 1998. godine i postao javnim
dioničarskim preduzećem. Inicijalna je ponuda dionica bila s 9,5 USD po dionici, a već taj je dan

38
Belak, V. (2017) Lažiranje finansijskih izvještaja, prevare i računovodstvena forenzika, Zagreb, Belak
Excellens, str. 526.
39
EBSCO Essentials, Financial fraud's victim profiles, dostupno na:
https://doaj.org/article/1d4d0da1123e4c519ec3d1b89b545d79 (datum pristupa 15.10.2022.)

28
vrijednost dionica porasla na 13,50 USD po dionici. Kao rezultat povećanja cijene dionica,
tržišna se kapitalizacija povećala s 399 milijuna USD na 2,7 milijarda USD. Do kraja 1998.
godine tržišna se kapitalizacija udvostručila na 4,9 milijarda USD, a cijena po dionici iznosila je
24,00 USD. Direktori preduzeća imali su izrazito velike plaće i još veće nagrade (bonuse).40.

Međutim, početkom 2001. godine pojavljuju se novi telekomunikacijski operatori i

konkurencija je naglo rasla. Devetomjesečni financijski izvještaji za 2000. godinu izazvali su
razočaranje kod ulagača. Cijene dionica naglo su pale s 50 USD po dionici na samo 5 USD po
dionici. Tako je i vrijednost tržišne kapitalizacije iz 1999. godine od 40 milijarda USD pala na
samo 4 milijarde USD. Tada počinju i financijski problemi za Global Crossing koje je on
pokušao popraviti kreativnim računovodstvom.

Time je preduzeće Global Crossing postala primjer onoga što se događa kad se financijski
izvještaji ne revidiraju na ispravan način i kad izostane učinkovita interna kontrola. Zbog
finansijskih problema u siječnju 2002. godine, preduzeće Global Crossing podnijela je zahtjev za
stečajnom zaštitom.

Međutim, nakon proglašenja stečaja forenzična je istraga pokazala mnoge manipulacije u

lažiranju finansijskih izvještaja i drugim prijevarnim postupcima menadžmenta. Tada je
podignuta I optužnica (2003.) protiv preduzeća i njezinih glavnih direktora koji su bili: Thomas J.
Casey, Dan J. Cohrs i Joseph P. Perrone. U proširenoj optužnici (2004.), s 1.380 točaka,
napisanoj na 527 stranica, nalazi se 30 optuženih. U njoj se navodi da su optuženici sudjelovali u
lažnim pogrešnim prikazima imovine, obveza i novčanih prihoda, osobito na način na koji su
priznavali određene transakcije koje uključuju prava korištenja kapacitetima (In re Global
Crossing, Ltd., 2004).

Budući da je optužnica napisana na 527 stranica, u nastavku se prikazuju samo najvažnije

nepravilnosti koje se mogu opisati na sljedeći način: 41

 U nastojanju da prikažu stalni rast, menadžeri preduzeća Global Crossing priznavali su

prihode od dugoročnih ugovora odmah na početku, a ne proporcionalno tijekom
realizacije tih ugovora. To je bilo pogrešno jer prihode treba priznavati u razdoblju kad su
40
Ibid, str. 123
41
Ibid str 124 – 127

29
 zarađeni. Tako se dogodilo da su prihodi priznati prije vremena pa su time lažno priznati
prihodi I dobit koji još nisu bili zarađeni.
 Zamjenu imovine s kompanijom Qwest u iznosu od 100 milijuna USD Global Crossing
prikazao je kao prodaju na lizing i knjižio kao prihod, što je bilo nepravilno. Za razliku od
njega, kompanija Qwest tu zamjenu nije knjižila kao prodaju. Revizori nisu istaknuli tu
nepravilnost. Te su transakcije bile recipročne po prirodi pa su tako trebale biti priznate.
Te transakcije u konačnici nisu poboljšale ni likvidnost.
 Glavni izvršni direktor preduzeća Global Crossing Thomas J. Casey, njen glavni
financijski direktor Dan J. Cohrs i njen izvršni potpredsjednik financija Joseph P. Perrone
znali su materijalne informacije o zamjeni imovine s kompanijom Qwest i o drugim
recipročnim transakcijama te njihovu prošlom I vjerojatno budućem utjecaju na
financijsko stanje poduzeća i rezultate poslovanja, ali to nisu objavili ulagačima.
 U jednoj razmjeni kapaciteta s drugim preduzećem Global Crossing kupio je 200 milijuna
USD kapaciteta od tog kupca u zamjenu za 50 milijuna USD gotovine i 150 milijuna
dolara kapaciteta. Za tu je transakciju preduzeće Global Crossing nepravilno priznala 150
milijuna USD prihoda izvodeći lažna knjiženja.
 Međutim, zamjena imovine s kompanijom Qwest nije bila jedina recipročna transakcija.
 U prvom tromjesečju 2001., od 43 transakcije IRU (IRU je neopozivo pravo korištenja
određenom količinom kapaciteta za određeno razdoblje) devet njih bile su recipročne
transakcije. One su iznosile 375 milijuna USD od ukupno 567 milijuna dolara prihoda ili
66 %. Iako nisu smjele biti uključene u prihod, one su uključene u ponavljajuće prihode i
prilagođenu EBITDA-u koje je Global Crossing izvijestio u tromjesečju.
 U drugom je tromjesečju 2001. Global Crossing ušao u 45 transakcija IRU, od čega je
njih 14 bilo recipročnih transakcija, a iznosile su 516 milijuna USD od ukupno 567
milijuna USD ili 91 %.
 Bez uključivanja recipročnih transakcija u prihod, preduzeće Global Crossing bila bi u
gubitku.
 Svojim je prilagodbama preduzeće Global Crossing prikazala potpuno pogrešne novčane
tijekove.

30
 Preduzeće „Asia Global Crossing“ imala je precijenjenu aktivu koju je izbjegla smanjiti.
Naime, smanjenje imovine bilo je nužno zato što su cijene pale zbog velike konkurencije
(t. 209. Optužnice iz 2004.).
 Zabilježen je i slučaj nedopuštene „insajdeske trgovine“ kad je osnivač preduzeća Global
Crossing Gary Winick kao privilegirana osoba, na temelju informacija koje nisu bile
objavljene, prodao svoj udjel u iznosu od 296 milijuna USD prije nadolazećeg bankrota
kompanije. Ukupna „insajdeska trgovina“ iznosila je 425 milijuna USD jer su Porter, Lee
i Cook trgovali s još 89,8 milijuna USD (t. 183. i 184. Optužnice iz 2004.).
 Global Crossing oprostio je dvije trećine zajma od 15 milijuna USD koji je izvršni
direktor John Legre podigao u kompaniji, i to neposredno prije bankrota kompanije.
 Čak i kada je bankrot bio sasvim izgledan, izvršni su direktori dobili za nagradu dionice i
13,5 milijuna USD nagrade u gotovini. Općenito, plaće menadžera bile su nezamislivo
visoke čak i kad je bilo jasno da nema rezultata. Primjerice, izvršni direktor John Legere
imao je plaću 1,1 milijun USD, a samo za potpis ugovora dobio je nagradu (bonus) od 3,5
milijuna USD.
 Direktorima je u optužnici posebno zamjeren veliki nepotizam jer su skoro svi u
preduzeću zaposlili svoje kćeri i sinove na mjesta s visokim primanjima, čak i kad nisu
imali odgovarajuće kvalifikacije. Potrebno je napomenuti da Global Crossing tada nije bio
privatno preduzeće.
 Nakon proglašenja stečaja tisuće zaposlenika ostali su bez otpremnine, a mirovinski
fondovi su propali. Međutim, prevara se sastojala u tome da je Global Crossing pomaknuo
datum do kojega je moguće obavljati isplate kako bi menadžerima kompanije izvršio
konačne isplate velikih svota novca. Menadžeri su dobili i posebnu dozvolu za primanje
mirovina u jednokratnom paušalnom iznosu izbjegavajući negativne učinke pada
vrijednosti dionica.
 U priopćenju za javnost Global Crossing izradio je posebne izvještaje o „gotovinskim
prihodima“ u koje je uključio i još nezarađene prihode te je na temelju toga izradio i
„prilagođenu EBITDA-u“ koja je trebala poslužiti kao dokaz da Global Crossing može
servisirati svoje obveznice i velike dugove prema bankama. Taj je izvještaj, naravno, bio
obmanjujući.

31
  Dana 26. prosinca 2002. godine Stečajni je sud potvrdio zajednički plan restrukturiranja.
Dana 9. prosinca 2003. Godine Global Crossing izišao je iz stečaja.

S ciljem skrivanja računovodstvenih manipulacija od revizora revizorskog preduzeća „Arthur

Andersen“, Global Crossing angažirao je Josepha Peronea, bivšeg zaposlenika revizorskog
preduzeća „Arthur Andersen“. Zbog svog iskustva s revizijom koju je provodila revizorsko
preduzeće „Arthur Andersen“, Perone je uspio skriti računovodstvene manipulacije znajući što će
oni tražiti.

Neki kritičari kažu da je istinski neuspjeh preduzeća Global Crossing bio prouzročen time
što je to preduzeće pokrenuto više kao financijski posao, a manje kao telekomunikacijska
djelatnost (Taylor, J., 2002). To je ista ocjena koja je vrijedila i za preduzeće Enron. 42

U računovodstvenom smislu, to se može prikazati s pomoću sljedećeg primjera:43

a) preduzeće Global Crossing kupila je od drugog preduzeća kapacitet u vrijednosti

2.000.000,00 USD na razdoblje od 10 godina.
b) Taj je isti kapacitet preduzeće Global Crossing prodala trećem preduzeću za svotu
od 2.100.000,00 USD na razdoblje od 10 godina i priznala 1.000.000,00 USD
prihoda i 1.100.000,00 USD odgođenog prihoda.
c) Za prodani je kapacitet preduzeća Global Crossing obračunala amortizaciju po
stopi od 10 % odnosno u svoti od 200.000,00 USD.

Tabela br.4 Kupovina/prodaja kapaciteta od strane Global Crossing-a

Svota
OPIS
Duguje Potražuje
Ulaganje u prava korištenja 2.000.000,00
Dobavljači 2.000.000,00
Za nabavu kapaciteta
Potraživanja od kupca 2.100.000,00
Prihodi od prodaje 1.000.000,00
Odgođeni prihodi 1.100.000,00
Za prodaju i priznavanje prihoda
Amortizacija prava korištenja 200.000,00
Akumulirana amortizacija 200.000,00
Za amortizaciju kapaciteta

42
Ibid, str. 127
43
Ibid str 128

32
 Izvor: Samostalan rad na bazi podataka iz Belak, V.
(2017) Lažiranje finansijskih izvještaja, prevare i
računovodstvena forenzika

Kao što se može vidjeti iz knjiženja, umjesto da se prihod rasporedi na razdoblje

korištenja i prizna u svoti od 210.000,00 USD, a ostatak odgodi, preduzeća Global Crossing
odmah je priznala 1.000.000,00 USD prihoda. Suprotno tome, amortizaciju nije priznala u svoti
odgovarajućoj prihodu nego ju je rasporedila na 10 godina i priznala samo 200.000,00 USD
troškova. Ta je manipulacija omogućila priznavanje dobiti od 800.000,00 USD dok još nije bila
zarađena.

Problem sa zamjenom odnosno razmjenom imovine i recipročnim transakcijama još je

veći. U jednoj razmjeni kapaciteta s drugim preduzećem Global Crossing kupio je 200 milijuna
USD kapaciteta od tog kupca u zamjenu za 50 milijuna USD gotovine i 150 milijuna dolara
kapaciteta. Za tu je transakciju preduzeće Global Crossing nepravilno priznala 150 milijuna USD
prihoda izvodeći lažna knjiženja vjerojatno ovako:44

Tabela br.5 Lažna knjiženja Global Crossinga

Svota
OPIS
Duguje Potražuje
Potraživanja od kupca 150.000.000,00
Prihodi od prodaje 150.000.000,00
Za prodaju i priznavanje prihoda
Kapacitet komunikacija 200.000.000,00
Potraživanja od kupca 150.000.000,00
Obaveza prema dobavljaču 50.000.000,00
Za razmjenu kapaciteta

Izvor: Samostalan rad na osnovu podataka iz Belak, V. (2017) Lažiranje finansijskih izvještaja, prevare i
računovodstvena forenzika

Sva ta knjiženja su, naravno, nepravilna. Međutim, na taj je način preduzeće Global
Crossing povećala prihode i dobit kao i u prilagođenu EBITDA-u. Budući da je to drugo
preduzeće bankrotiralo, Global Crossing nikad nije platio razliku od 50 milijuna USD (Chidi, A.
G., 2002). 45

Zamjenu imovine s kompanijom Qwest u svoti od 100 milijuna USD Global Crossing nije
smio prikazati kao prodaju na lizing i knjižiti prihod (dobitak) jer nije bilo nikakve razlike u fer
44
Ibid str 128
45
Ibid str 129

33
vrijednostima razmijenjene imovine, razlika između fer vrijednosti nije mogla iznositi cijelu
svotu vrijednosti imovine i nije dobiven nikakav novac od te transakcije. Drugima riječima, ako
se razmjenjuju dvije vrste imovine kojima je fer vrijednost jednaka i kojima je knjigovodstvena
vrijednost jednaka fer vrijednosti, tada nema ni dobiti ni gubitaka, a ni novčanih tijekova. Budući
da je nepravilno priznavanje učinka od recipročnih transakcija bio glavni predmet optužnice i da
je sve počelo od nepravilnog priznavanja zamjene imovine s kompanijom Qwest, potrebno je
objasniti kako pravilno treba priznati i knjižiti transakciju zamjene imovine. S tom je svrhom
konstruiran pojednostavljeni primjer zamjene imovine između dva subjekta.

Primjerice, radi potpunog pojednostavljenja, pretpostavka je da preduzeće mijenja svoj

rabljeni kamion s drugim preduzećem za rabljeni brod. Knjigovodstvena je vrijednost kamiona
jednaka knjigovodstvenoj vrijednosti broda i iznosi 150.000,00 kn. U ovom se slučaju procjenjuje
da su te knjigovodstvene vrijednosti istovremeno jednake i prema fer vrijednosti. Ako se poštuju
odredbe računovodstvenih standarda (GAAP-a i MSFI-ja), onda prilikom razmjene te dvije vrste
imovine nema ni dobiti ni gubitaka, nego je riječ o jednostavnoj zamjeni jedne imovine za drugu.
Upravo se to navodi i u t. 244. Optužnice iz 2004. godine (In re Global Crossing, Ltd., 2004., str.
78). S pozicije računovodstva, taj se slučaj može prikazati ovako:

Tabela br. 6 Računovodstveni prikaz Optužnice

Fer vrijednost: 150.000,00 Fer vrijednost: 150.000,00

Brod se knjiži po fer vrijednosti od
Nabavna vrijednost: 1.000.000,00
Razlika = 0 150.000,00 neovisno o tome što njegova
Akumulirana amortizacija: 850.000,00
knjigovodstvena vrijednost iznosi
Knjigovodstvena vrijednost: 150.000,00
110.000,00.

Izvor: Samostalan rad na osnovu podataka iz Belak, V. (2017) Lažiranje finansijskih izvještaja, prevare i
računovodstvena forenzika

U tom slučaju knjiženja razmjenske transakcije izgledaju ovako:46

Tabela br.7 Knjiženja razmjenske transakcije

Svota
OPIS
Duguje Potražuje
Akumulirana amortizacija (kamion) 850.000,00
Oprema (brod) 150.000,00
Oprema (kamion) 1.000.000,00
Za isknjižavanje kamiona i knjiženje broda po fer vrijednosti
46
Ibid str 130

34
Izvor: Samostalan rad na bazi podataka iz Belak, V. (2017) Lažiranje finansijskih izvještaja, prevare i
računovodstvena forenzika

Čak i kad se ta transakcija knjiži kao prodaja (na „stari način), što je navodno učinilo
preduzeće Global Crossing, dolazi do povećanja prihoda, ali i iste svote rashoda pa nema
povećanja dobiti. To bi u knjiženjima izgledalo ovako:

Tabela br. 8 Knjiženje prodaje/transakcije

Svota
OPIS
Duguje Potražuje
Kupci imovinskih sredstava 150.000,00
Prihoda od prodaje dugotrajne imovine na lizing 150.000,00
Za prodaju imovine
Akumulirana amortizacija (kamion) 850.000,00
Troškovi za prodano 150.000,00
Nabavna vrijednost opreme (kamion) 1.000.000,00
Za izknjižavanje prodanog kamiona
Oprema (brod) 150.000,00
Obaveza prema dobavljačima 150.000,00
Za nabavu opreme (brod)
Obevaze prema dobavljačima 150,000,00
Kupci imovinskih sredstava 150.000,00
Poravnanje potraživanja i obaveza zbog transakcije zamjene
Izvor: Samostalan rad na osnovu podataka iz Belak, V. (2017)
Lažiranje finansijskih izvještaja, prevare i računovodstvena
forenzika

U navedenom su primjeru priznati prihodi u visini vrijednosti razmijenjene imovine u

svoti od 150.000,00 KM. U slučaju zamjene imovine između kompanije Global Crossing i
kompanije Qwest ta je vrijednost iznosila 100 milijuna USD. Međutim, treba istaknuti da su u
visini priznatog prihoda od 150.000,00 KM (kod preduzeća Global Crossing 100 milijuna USD),
istovremeno priznati i rashodi u istoj svoti pa to nije imalo utjecaja na povećanje dobiti. Drugim
riječima, nepravilno knjiženje te transakcije ne bi imalo utjecaja na konačni rezultat. Prema tome,
glavna bi zamjerka bila da je Global Crossing nepravilno povećao prihode i da je to učinio s
ciljem prikazivanja većeg opsega poslovanja od stvarnog.47

Međutim, preduzeće Global Crossing mogla je povećati i prihode I dobit, ali samo uz
veliku materijalnu pogrešku. To je mogla učiniti s pomoću „trika“ – da ne prizna fer vrijednost
preuzete imovine nego njezinu knjigovodstvenu vrijednost, a za razliku prizna prihod ovako:

Tabela br. 9 Nepriznjavanje fer vrijednosti preuzete imovine (prikaz)

47
Ibid str 131

35
 Svota
OPIS
Duguje Potražuje
Kupci imovinskih sredstava 150.000,00
Prihod od prodaje dugotrajne imovine 150.000,00
Za prodaju imovine
Akumulirana amortizacija (kamion) 850.000,00
Troškovi za prodano 150.000,00
Nabavna vrijednost opreme (kamiona) 1.000.000,00
Za isknjižavanje prodanog kamiona
Oprema (brod) 150.000,00
Obaveza prema dobavljačima 110.000,00
Prihod 40.000,00
Za nabavu opreme (brod) i priznavanje lažnog prihoda
Obaveza prema dobavljačima 110.000,00
Kupci movinskih sredstava 110.000,00
Poravnanje potraživanja i obaveze
Izvor:Samostalan rad na bazi podataka Belak, V.
(2017) Lažiranje finansijskih izvještaja, prevare i
računovodstvena forenzika

Kao što se može vidjeti, to knjiženje nije ispravno jer na potraživanjima od kupaca nije
pokrivena svota od 40.000,00. Transakcije zamjene imovine mogu biti vrlo složene. Naime, u
transakcijama zamjene imovine mogući su različiti slučajevi kad treba priznavati prihode ili
rashode. Zbog toga se u nastavku daju primjeri koji objašnjavaju taj problem.48

Kod zamjene dviju vrsta imovine po istoj fer vrijednosti može se pojaviti gubitak kod
sudionika ako je knjigovodstvena vrijednost razmijenjene imovine veća od fer vrijednosti. Tada
se priznaje
gubitak od transakcije razmjene kod sudionika. Primjerice, pretpostavka je da poduzeće mijenja
svoj rabljeni kamion s drugim poduzećem za rabljeni brod. Fer vrijednost broad i kamiona je ista
i iznosi 150.000,00 KM. Međutim, knjigovodstvena vrijednost kamiona je veća od fer vrijednosti
i iznosi 250.000,00 KM. Tada se pojavljuje gubitak od 100.000,00 KM kod poduzeća koje daje
kamion u razmjenu. To je prikazano na sljedećoj tabeli:
Tabela br. 20 Prikaz gubitka od 100.000,00 KM
Fer vrijednost: 150.000,00 Fer vrijednost: 150.000,00
Nabavna vrijednost: 1.000.000,00 Gubitak:
Brod se knjiži po fer vrijednosti od
Akumulirana amortizacija: 750.000,00 100.000,00
150.000,00.
Knjigovodstvena vrijednost: 250.000,00

Izvor: Samostalan rad

U tom slučaju knjiženja razmjenske transakcije izgleda ovako:49

48
Ibid str 132
49
Ibid str 133

36
Tabela br. 11 Knjiženje zamjenske transakcije

Svota
OPIS
Duguje Potražuje
Akumulirana amortizacija (kamion) 750.000,00
Gubitak (rasahodi) 100.000,00
Oprema (brod) 150.000,00
Oprema (kamion) 1.000.000,00
Za isknjižavanje kamiona, knjiženje broda po fer
vrijednosti i priznavanje gubitka
Izvor: Samostalan rad

Budući da su fer vrijednosti imovine koja se zamjenjuje jednake, nema novčanih tijekova
od te transakcije. Ako je fer vrijednost razmijenjene imovine veća od knjigovodstvene vrijednost
imovine kod nekog od sudionika, tada se za tu razliku priznaje prihod (dobitak) kod sudionika
kod kojeg je to slučaj. Primjerice, ako fer vrijednost razmijenjenog kamiona i broad iznosi
350.000,00 KM, a knjigovodstvena vrijednost kamiona iznosi 250.000,00 KM, tada poduzeće
koje daje kamion priznaje dobitak odnosno prihod od 100.000,00 KM. To je prikazano na
sljedećoj tabeli:

Tabela br. 12 Priznavanje dobitka odnosno prihoda

Fer vrijednost: 350.000,00 Fer vrijednost: 150.000,00

Nabavna vrijednost: 1.000.000,00 Dobitak:
Brod se knjiži po fer vrijednosti od
Akumulirana amortizacija: 750.000,00 100.000,00
350.000,00.
Knjigovodstvena vrijednost: 250.000,00

Svota
OPIS
Duguje Potražuje
Akumulirana amortizacija (kamion) 750.000,00
Oprema (brod) 350.000,00
Prihodi (dobitak) 100.000,00
Oprema (kamion) 1.000.000,00
Za isknjižavanje kamiona, knjiženje broda po fer
vrijednosti i priznavanje prihoda (dobiti)
Izvor: Samostalan rad

Budući da su fer vrijednosti imovine koja se zamjenjuje jednake, kao u prethodnom

slučaju, nema novčanih tijekova od ove transakcije. Kao zaključak izveden na temelju ovog
primjera moglo bi se reći da je Global Crossing mogao priznati prihod ako je fer vrijednost
njegove imovine, koja je bila predmet razmjene, bila veća od knjigovodstvene vrijednosti te
imovine, ali ta razlika nije mogla biti jednaka ukupnoj vrijednosti razmjenske transakcije (koja je

37
iznosila 100 milijuna USD) koju je on priznao u prihode. Ako se fer vrijednosti razmijenjene
imovine razlikuju (primjerice, kamion ima fer vrijednost od 100.000,00 KM, a brod ima fer
vrijednost od 150.000,00 KM) sudionik koji daje manju vrijednost imovine mora platiti razliku
novcem (u ovom slučaju 50.000,00).50

Tabela br. 13 Prikaz plaćanja razlike novcem u slučaju da sudionik daje manju vrijednost imovine

Fer vrijednost: 100.000,00 + 50.000,00 Fer vrijednost: 150.000,00

Nabavna vrijednost: 1.000.000,00
Akumulirana amortizacija: 750.000,00 Gubitak:
Brod se knjiži po fer vrijednosti od
Vrijednost u razmjeni = knjigovodstvena 150.000,00
150.000,00.
vrijednost + novac = 250.000,00 + 50.000,00 =
300.000,00
Svota
OPIS
Duguje Potražuje
Akumulirana amortizacija (kamion) 750.000,00
Gubitak (rashodi) 150.000,00
Oprema (brod) 150.000,00 50.000,00
Žiro račun (gotovina) 1.000.000,00
Oprema (kamion)
Za isknjižavanje kamiona, knjiženje broda po fer
vrijednosti i priznavanje gubitka
Izvor: Samostalan rad

Mnogo toga što se dogodilo u Global Crossingu bilo je protiv svrhe revizije. Kako se
navodi u revizorskom izvještaju, rukovodstvo je odgovorno za sastavljanje i pošteno
predstavljanje finansijskih izvještaja u skladu sa primjenjivim računovodstvenim principima
(Revizija, tom 1, str. 48). Global Crossing očito nije preuzeo odgovornost za pošteno
predstavljanje svojih finansijskih izvještaja. Revizori također nisu uspjeli detaljno ispitati
sumnjive transakcije. Da su revizori u Arthur Andersenu istražili "prodaju" između Global
Crossinga i Qwesta, otkrili bi nekoliko neslaganja. Revizori, međutim, nisu pružili dužnu
profesionalnu pažnju.

Dana 21. marta 2002. godine, Podkomitet Predstavničkog doma američkog Kongresa za
nadzor i istrage, održao je sastanak na kojem se raspravljalo o bankrotu Global Crossinga i
njegovom učinku na investitore, tržišta i zaposlene (Zastupnički dom SAD-a, 2002.). Izvršni
službenici Global Crossinga, Qwest Communications International, WorldCom, Inc. i drugih
članova telekomunikacijske industrije govorili su tokom sastanka (Predstavnički dom SAD-a,
2002.). Kao odgovor na računovodstvene i revizijske skandale u koje su uključene velike javne

50
Ibid str 134

38
korporacije kao što su Global Crossing, Enron i WorldCom, Kongres Sjedinjenih Država je
usvojio Sarbanes-Oxley akt iz 2002.Glavni cilj ovog zakona bio je da se obezbijedi strožije
upravljanje javnim preduzećima i računovodstvenoj profesiji, a zauzvrat spriječi nastanak
budućih računovodstvenih skandala.51

ZAKLJUČAK
Prevare su prisutne, kako u današnjem društvu, tako i kroz čitavu historiju ljudskog roda.
Neizbježna su svakodnevica svakog forenzičnog računovođe i stoga je bitno pridati im pažnju
kako bi se iste svele na minimum, a mnoge i preventivnim djelovanjem spriječile.

Unutar poduzeća za otkrivanje prevara zaduženo je računovodstvo i interna revizija, dok

se prilikom sumnje na iste traži pomoć od forenzičnog društva.

S rizikom prevare suočavaju se mnoge organizacije, neovisno o veličini, vrsti, industriji ili
djelatnosti koju obavljaju. Stoga je bitno da organizacije vode brigu o riziku prevare, da su
svjesne postojanja istog te da učine sve što je u njihovoj moći da taj isti rizik svedu na minimalnu
moguću razinu.

Budući da počinjene prevare uključuje i namjeru skrivanja iste, zadatak svakog preduzeća
jest uvođenje i implementiranje raznih mjera prevencije i detekcije prevare. Shodno prethodno
navedenom, zanimljivo je spomenuti da su dojave (zaposlenika, kupaca, dobavljača, anonimne i

51
Global Crossing Accounting Scandal, 2020, preuzeto sa:
http://mptcglobalcrossingaccountingscandal.blogspot.com/ (datum pristupa: 15.10.2022.)

39
sl.), najučestaliji način otkrivanja prevare, nakon čega slijedi menadžerski nadzor i interna
revizija.

U ovom radu su metodama pregleda dostupne literature i analizom statističkih podataka

navedeni i objašnjeni određeni indikatori koji mogu ukazivati na mogućnost postojanja prevare
unutar organizacije. Dakle, poznavanje i pravovremeno identificiranje ranih indikatora
upozorenja na prevaru važan je dio procjene rizika od prevare.

Nadalje, u smislu prevencije prevare, dužnost organizacije jest uspostavljanje jakih

internih kontrola (u postojeće kontrolne mehanizme implementirati sustave i procese za detekciju
indikatora prevare), podizanje svijesti o problemu prevare (edukacija zaposlenih), uspostavljanje
mehanizma dojava (putem kojeg će zaposleni moći prijaviti sumnju na prevaru te poticati
otvorenu kulturu gdje je prijavljivanje prave sumnje na prevaru prihvatljivo i poželjno), te imati
plan reakcija i odgovora na prevaru koji objedinjuje politike i procedure koje bi se trebalo
slijediti u slučaju kada se sumnja na prevaru ili kada je ista već počinjena.

Međutim, postojanje i implementacija raznih metoda i mjera ranog otkrivanja i

sprječavanja prevare ne daje garanciju da se ista neće počiniti, već samo sužava prostor odnosno
prilike i mogućnosti počinjenja prevare. U konačnici, postojanje dobrih i jakih kontrolnih
mehanizama je od izuzetne važnosti, no treba imati na umu da se gotovo svi oblici kontrole
oslanjaju na ljudski faktor.

40
POPIS TABELA I SLIKA
Popis tabela

1. Tabela 1. Oblici prevare, str. 4

2. Tabela 2. Najčešći oblici internih i eksternih prevara, str. 9

3. Tabela 3. Indikatori koji upućuju na moguće oblike prevare, str. 14

4. Tabela 4. Kupovina/prodaja kapaciteta od strane Global Crossing-a, str. 32

5. Tabela 5. Lažna knjiženja Global Crossing-a, str. 33

6. Tabela 6. Računovodstveni prikaz Optužnice, str. 34

7. Tabela 7. Knjiženja razmjenske transakcije, str 35

8. Tabela 8. Knjiženje prodaje/ transakcije, str. 35

9. Tabela 9. Nepriznavanje fer vrijednosti preuzete imovine (prikaz), str. 36

41
 10. Tabela 10. Prikaz gubitka od 100.000,00 KM, str. 37

11. Tabela 11. Knjiženje zamjenske transakcije , str 37

12. Tabela 12. Priznavanje dobitka odnosno prihoda, str. 38

13. Tabela 13. Prikaz plaćanja razlike novcem u slučaju da sudionik daje manju vrijednost
imovine, str. 38

Popis slika

1. Slika 1. Trokut prevare, str. 5

2. Slika 2. Dijamant prevare, str. 8

3. Slika 3. Postupak revizije i postupak predaje posla forenzičarima, str. 13

7. LITERATURA
Pisani izvori:

1. Belak V., 2011, Poslovna forenzika i forenzičko računovodstvo: Borba protiv

prijevare, Belak Exelence doo.
2. Belak Vinko, 2017, Lažiranje finansijkih izvještaja, prijevare i računovodstvena
3. Bešvir, B., 2007, Otkrivanje prevara i pogrešaka u postupku revizije finansijskih
4. Budimir, N. (2015). "Forenzičko računovodstvo i njegov značaj za pouzdanost
5. Emanuela Jurić, Anita Grubišić, Frane Galzina, Sprječavanje poslovnih prijevara
finansijskih izveštaja u Bosni i Hercegovini". Pravno- Ekonomski pogledi
forenzika, 60 slučajeva iz prakse
6. Golden, T., Skalak, S., Clayton, M., (2006.) A guide to forensic accounting
investigation:
7. Hoboken, New Jersey., John Wiley & Sons, Inc izvještaja, Računovodstvo,
revizija i finansije, RRIF, Zagreb

42
8. MRevS 240: Revizorova odgovornost da u reviziji financijskih izvještaja razmotri
9. Petković, A. (2010). Forenzička revizija- Kriminalne radnje u finansijskim
izveštajima. Bečej, Proleter a.d potreba za razvojem forenzičnog računovodstva
prijevare i greške primjenom indikatora ranog upozorenja, Stručni rad
10. Rodić, J.; Vukelić, G.; Andrić, M. (2011). Analiza finansijskih izveštaja. Subotica,
Proleter a.d. Bečej
11. Singleton, T. et al. (2006). Fraud Auditing and Forensic Accounting. New Jersey,
John
12. Soltani, B. (2010). Revizija- Međunarodni pristup. Beograd Wiley & Sons
13. Zenzerović R. , Predavanja iz kolegija forenzično računovodstvo (2012.): Prevare i

Internet izvori:
1. Association of Certified Fraud Examiners, (2012.) Report to the Nations (online)
dostupno na: http://www.acfe.com/uploadedFiles/ACFE_Website/Content/rttn/2012-
report-to-nations.pdf (datum pristupa: 15.10.2022)
2. A history of fraud: from ancient Egypt to the modern pandemic, 2020, dostupno na:
https://www.trulioo.com/blog/historyfraud2 (datum pristupa: 15.10.2022.)
3. ACFE: Report to the Nations on Occuaptional Fraud and Abuse: 2014 Global Fraud
Study, preuzeto sa: http://www.acfe.com/rttn/docs/2014-report-to-nations.pdf (datum
pristupa: 5.10.2022.)
3. Financial statement fraud – reconciliation to the rescue, 2022, preuzeto sa:
https://www.cfodive.com/spons/financial-statement-fraud-reconciliation-to-the-
rescue/621118/ (datum pristupa: 15.10.2022.)
4. Fraud Advisory Panel, 14 Novembar 2011.; www.fraudadvisorypanel.org (datum
pristupa: 13.10.2022.)
6. Global Crossing Accounting Scandal, 2020, preuzeto sa:
http://mptcglobalcrossingaccountingscandal.blogspot.com/ (datum pristupa:
15.10.2022.)

EBSCO izvor:

43
1. EBSCO Essentials, Financial fraud's victim profiles, dostupno na:
https://doaj.org/article/1d4d0da1123e4c519ec3d1b89b545d79 (datum pristupa
15.10.2022.)

44