1.

Psiholingvitika je : znanstvena disciplina koja proučava psihološke i neurobiološke čimbenike

koji omogućavaju pojedincu da usvaja, razvija, razumije, proizvodi i obrađuje jezik.
2. Utemeljitelj psiholingvistike je: Wilhem Wundt
3. Prve rečenične strukture najčešće odražavaju pitanja. T/N (točno je imperativ, izražavanje
zahtjeva)
4. Razdoblje pojave kanoničkog sloga pethodi razdoblju vokalne igre. T/N (pojava kanonickog
sloga ide nakon vokalne igre)
5. Kada započinje faza produktivne fonologije? – ulaskom u fazu brbljanja
6. O kojoj vrsti morfema se radi kada imam riječ PREDRADNIK? – rječotvorni/tvorbeni morfem
7. Razvoj morfosintakswe i leksika postaje međusobno ovisan nakon 3;06 god. T/N (tocno je
razvoj morfosintakse i leksika postaje međusobno neovisan nakon 3;06 god)
8. Da bi govornik nekog jezika razumio značenje morfema mora imati razvijeno: implicitno
jezično znanje
9. Da bi riječi bile međusobno sročne moraju se podudarati u: rodu, broju i padežu.
10. Odaberite primjer koji pokazuje referencijalnu upotrebu riječi:
a) Lopta
b) Kontakt ocima
c) Gdje
d) Doviđenja
11. Jezik koji se kronološki usvaja drugi zove se drugi jezik. T/N (drugi jezik je jezik kojim
dvojezicno dijete slabije vlada, drugotni jezik je jezik usvojen nakon materinskog)
12. Period predreprezentacijske fonologije je između : 12.-18.mj
13. Kronološki poredajte razvojni slijed jezičnog razumijevanja:
1. Od imena osoba i predmeta do aktivnosti
2. Od prisutnih do neprisutnih osoba i predmetta
3. Od pojedinacnih rijeci do viseclanih kombinacija
14. U jezicima bogate morfologije djeca ce prije moci kombinirati i stvarati nove rijeci na temelju
postojeceg rjecnika nego upotrebljivati flektivne morfeme. T/N (tocno je- ranije ce biti u
mogucnosti morfoloski oznaciti jednu rijec, upotrebljavati flektivne morfeme)
15. Dvoclani iskazi imaju obiljezje: - horizontalne konstrukcije
16. Dio psiholingvistike koji se iskljucivo bavi istrazivanjima o djecjoj sposobnosti jezicnog
usvajanja naziva se : - razvojna psiholingvistika.
17. Navedite redoslijed usvajanja rijeci u hrv.jeziku : imenice, glagoli, pridjevi, prilozi.
18. Neverbalna komunikacija kulturoloski je uvjetovana. T/N
19. Teorija o usvajanju jezika prema kojoj dijete konstruira sve aspekte jezika na temelju jezika
kojem je izlozeno u svakodnevnom obliku, a ne na temelju urođenog jezicnog znanja iako ne
negira postojanje nekih urođenih sposobnosti za usvajanje jezika: konstruktivizam.
20. Ingramova funkcionalna hipoteza pretpostavlja: - da je ucestalost produkcije određenog
glasa u rijecima presudna za njegovo usvajanje
21. Razdoblje u kojem dijete postaje sposobno razlikovati glasove unutar svog jezika ukljucujuci
i produkciju viseslogovnih rijeci te usvaja morfofonoloska pravila kao sto su sadasnje i
buduce vrijeme, naziva se : razdoblje komplemetiranja fonetskog inventora.
22. Koji od navedenih pojmova NE spadaju u rubnu kategoriju rijeci OBUCA?
1.tenisice
2.žniranci
3.papuce
4.klompe
5.cipele
 23. Tea je rođena na Malom Lošinju i 4.je generacija Talijana koji zive kao pripadnici
Talijanske manjine u Hrvatskoj. Roditelji s njom razgovaraju na hrv.jeziku, a djed i baka na
tal. Pohađala je dvojezicnu osnovnu skoli (na hrv i tal) i u njoj je ucila i njem jezik. Trenutno
studira logopediju na Medicinskom fakultetu Sveucilista u Padovi.
Teini jezici su :
Materinski-
Prvi jezik-
Prvotni jezik-
Strani jezik-

Dvojezicnost kod Tee je :

a)uravnotezena
b)neuravnotezena

Dvojezicnost kod Tee je:

a)okomita
b)vodoravna

24. Koje su tvrdnje tocne:

1. Razvoj leksika nakon 3;06 god znacajno utjece na razvoj morfosintakse
2. Razvoj morfosintakse kljucan je za razvoj leksika u dobi od 24 mj.
3. Razvoj leksika predviđa razvoj morfosintakse do 2;06 godina, a nakon toga prevladava
razvoj morfosintakse koja dalje predviđa razvoj leksika
4. Rjecnik i sintaksa u ranom su razvoju znacajno povezani.
25. Nabroji jezicne sastavnice: fonologija, morfologija, sintaksa, semantika, pragmatika.
26. Koje jezicne sastavnice su temeljne i zasto?
FONOLOGIJA, MORFOLOGIJA I SINTAKSA – temeljne jezicne discipline jer opisuju nacine
povezivanja jezicnih simbola.
27. Sto prethodi razmijevanju? Prepoznavanje fonema – preduvjet za razumiijevanje jezika (bez
kategorizacije fonema, svaki putt bismo culi razlicite nizove zvukova; nema razumijevanja
jezika)
28. Čime se bavi fonologija?
Bavi se jezičnim jedinicama, odnosno fonemima – glasovima jednog jezičnog sustava koji bez
obzira na to kako su izgovoreni (npr. m u rijecima mama, i m u rijeci tramvaj) budu
prepoznati kao isti fonem.
29. Nakon izgovorene prve rijeci djeca ulaze u fazu : predreprezentacijska fonologija (12-18)
30. Razlika između okomite i vodoravne dvojezicnosti?
OKOMITA- odnos između materinskog idioma i standardnog jezika (viški dijalekt i hrvatski
standardni jezik)
VODORAVNA- kad su jezici dovoljno razliciti da ih svatko smatra dvama jezicima (hrvatski i
svedski)
31. Drustveni polozaj grupe ili pojedinca mjeri se kao kombinacija 3 cimbenika:
-edukacije
-prihodi
-zanimanja

32. Razlike između Europljana i Afroamerikanaca u SADu su moguce zbog diskriminacije i

predrasuda kojima su izlozeni Afroamerikanci. T/N
33. Rodni prvi i materinski jezik mogu biti razliciti jezici. T/N

34. 3 oblika ljudske komunikacije? Govor, pisani jezik, znakovi(znakovni jezik)

35. Dopuni: postavljanje cilja komunikacije – enkodiranje – prijenos – prijem – dekodiranje –

postavljanje cilja komunikacije

36. Leo je rođen u nekom istarskom gradicu i treća je generracija istarskih Talijana u Hrv. S majkom i
tatom je pricao hrv, s bakom i djedom talijanski. Isao je u dvojezicnu skolu i matematicku gimnaziju
gdje je ucio engleski. Sad je na studiju strojarstva u Padovi.

Strani jezik- engleski

Materinski – hrv i tal

Uravnotežena dvojezicnost

Vodoravna dvojezicnost

Istovremena dvojezicnost

37. O čemu ovisi sadržaj pouke koju pošiljatelj šalje?- o vremenu, mjestu, namjeri + znanje
sugovornika, socijalni status, zajednički kontekst.

38. Kad dijete počinje razumijevati pasivne konstrukcije? Sa 6 godina.

39. Kada dijete počinje locirati predmete i dovodi ih u međusobne odnose, nalazi se u fazi ...leksičkog
razumijevanja. (18.-24.mj)

40.Sposobnost da samoinicijativno odgovarajućim kontekstima slažu beskonačno mnogo riječi iz

vlastitog rječnika zove se: PRODUKTIVNA UPOTREBA JEZIKA.

41.U hrv.jeziku glagoli se prvi usvajaju . T/N

42. Navedi primjer za referencijalnu uporabu riječi (referencijalne riječi – za označavanje objekata i
osoba iz djetetove okoline) npr. auto, lopta, kosa, kuća.

43. Najveći pomak u gramatici? Između 3. i 4. god (zbog pojave lingvističke kompentencije – složene
rečenice ; usvojena baza materinskog jezika)

44.Rubni član kategorije voće ?

45. Teme jezičnog istraživanja? – jezična obrada, jezični razvoj, neurobiologija jezika, jezične
poteškoće, dvojezični razvoj.

46. Jezične teorije? Nativizam, konstruktivizam

47. Tri posljedice siromaštva? Loša zdravstvena njega, loša prehrana, posljedice zlouporabe droge

48. U hrv jeziku se u djece od 18. do 24 mj. Proizvode? –glagoli

49.Koje strategije dijete koristi u razdoblju od 9.do 12.mj? – združena pažnja i oponašanje aktivnosti.

50.Koja je sastavnica preduvjet za čitanje i pisanje? – Razlikovanje fonema u govornom nizu +

pridruživanje grafičkog simbola fonema.

51. Primjer nereferencijalne uporabe riječi? Ćao, dobar dan (pozdravi)

52.Kad je kvalitativni pomak i što se događa tad?

Kvalitativni pomak se događa iza 5.god. Tad se događa prelazak iz obiteljske sredine u širu jezično-
govornu zajednicu te razvoj pismenosti.

53. Visoko obrazovane majke više pričaju sa svojom djecom, upotrebljavaju bogatiji rječnik i
jednostavnije rečenice. T/N (upotrebljavaju složenije rečenice)

54.Istraživanja pokazuju da ne postoji povezanost između SES-a i jezičnog ishoda djece. T/N

55. Prijelaz s jednog jezika u drugi unutar jedne govorne situacije ili rečenice naziva se...
preključivanje (prebacivanje koda).

56. Koje dvije sposobnosti pomažu djeci u percepciji i produkciji glasova? Sposobnost percipiranja
glasova i sposobnost diskriminacije glasova.