1.

Obilježja koja određuju sinusni val jesu frekvencija,kontrast,faktor i

N
orijentacija. (točno bi bilo frekvencija, contrast, orijentacija I faza)
2. Rešetke visokih frekvencija subjektivno djeluju kao da imaju visoki
kontrast. (vise frekvencije subjektivno izgledaju kao da imaju manji N
contrast)
3. Glavne dvije metode za dobivanje funkcije transfera modulacije jesu
metoda kontrastnog praga i metoda podudaranja kontrasta. (originalno
stavljeno netočno ali po prezentacijama točno, metoda podudaranja
kontrasta – podešavanje kontrasta jedne rešetke da doživljajno djeluje T N
podjednako drugoj koja je različite frekvencije, mjerenje kontrasnog
praga – određivanje količine kontrasta potrebnog da se uoči rešetka,
opet prema prezentacijama)
4. Uzrok slabije osjetljivosti na niske frekvencije je slabljenje učinka
T
lateralne inhibicije. (točno)
5. Ganglijska stanica retine maksimalno odgovara na prostornu frekvenciju
kad pun period vala odgovara veličini središnje regije receptivnog polja.
T N
(prema prezentaciji: receptivna polja ganglijskih stanica – kad je
poluperiod vala jednak veličini središnje regije – podešenost)
6. Lateralna inhibicija objašnjava fenomene simultanog kontrasta,
Machovih traka te Hermanove rešetke. (eh ovako Goldstein + 2 knjige iz
percepcije kažu kako lateralna inhibicija objašnjava sve tri pojave i
N
preyentacija kaže da se sva tri fenomena temelje na lateralno
inhibiciji. Ali lateralna inhibicija nije dovoljna da u potpunosti objasni
sva tri fenomena, pa sad procijenite sami)
7. Lateralna inhibicija objašnjava asimilaciju svjetline. (lateralna
inhibicija ne može objasniti asimilaciju svjetline dapače potpuno je u N
suprotnosti sa tim fenomenom)
8. Selektivna adaptacija kod sukcesivnog kontrasta se temelji na živčanom
T
zasićenju rešetkom određene frekvencije- (točno)
9. Newton je u jednom od svojih experimenata dokazao da se
monokromatska svjetlost ne rastavlja. (Newton je rastavio svjelto na boje
i onda je htio dokazati da sama prizma nije obojila svjetlo tako da je
postavio drugu prizmu i pustio da samo zeleno svjetlo prođe kroz nju,
boja je ostala ista, on je dokazao da se svjetlo stvarno sastoji od T N
pomješanih boja i da prizma nije obojila svjetlo a usput je pokazao da
se monokromatska zelena ne može dalje dijeliti, e sada to mu nije bila
namjena i literatura ne govori je li on tako interpretirao rezultate ali
to je dokaz da se monokromatska svjetlost ne da podiliti dalje)
10. Moderni krug boja, za razliku od Newtonovog, uključuje i dimenziju
svjetline boje. (moderni krug boja za razliku od Newtonovog na
T N
rubovima ima kontinuirane nijanse, a radijus pokazuje zasićenje,
svjetlina je dodatna dimenzija koju pokazuje stožac boja)
11. Metameri su fizički različiti podražaji koji se doživljajno ne razlikuju.
(citat sa prezentacije „metameri – podražaji koji su fizički različiti ali
T N
doživljajno se ne razlikuju (npr. žuta svjetlost na 570 nm ili miješanje
crvene i zelene (650 i 500 nm) – metametrične boje)“
12. Krug boja prikazuje mehanizam aditivnog miješanja boja.
T N
(aditivno=valnih duljina, supstraktivno=pigmenata)
13. Protoanomalija i deuteranomalija su tipovi dikromatije. (to su
anomalne trikromatije, dikromatije su protanopija (nema crvene), T N
deuteranopija (nedostatak zelene) i tritanopija (nedostatak plave)
14. Prema Heringovoj teoriji postoje ukupno 2 suparnička procesa: plavo –
N
žuti i crveno- zeleni. (postoji po Heringu i proces crno-bijeli)
15. Receptivna polja u parvocelularnom sustavu imaju on i off polja
T
određena bojama. (točno)
16. Simultani kontrast boja je rezultat lateralne inhibicije. (temelji se na
lateralnoj inhibiciji TOČNO ali ako objašnjavamo samo lateralnom
inhibicijom onda bi sredina gornjeg sivog pravokutnika trebala biti
malo tamnija nego dio koji graniči sa crnom, također bi sredina
donjeg pravokutnika trebala biti malo svijetlija od ruba koji graniči s
bijelom
T

17. Za određivanje egocentričnog smjera je dovoljna 2D informacija s

retine. (točno, ne određuje se dubina već samo smjer u odnosu na
T
promatrača dovoljne su informacije dvije dimenzije vertikalne i
horizontalne)
18. Interpozicija je vidni binokularni znak dubine. ( monokularne +
N
zasjenjivanje, oblik, perspektiva? )
19. Udaljeni predmeti zahtijevaju više akomodacije i više konvergencije
N
očiju. (bliski predmeti zahtijevaju više akomodacije i konvergencije)
20. Neukršten retinalni disparitet je onaj disparitet kod kojeg je drugi
objekt bliže promatraču od onog koji je fiksiran. (neukršten disparitet je T N
onaj kod kojeg je drugi objekt udaljeniji od onoga koji je fiksiran)
21. Usklađivanje slika lijevog i desnog oka odvija se isključivo na temelju
karakterističnih osobina. (osobine – oblik ili uzorak, ali usklađivanj
N
funkcionira i za nasumično točkasti stereogram, temelji se na
usklađivanju prostornih frekvencija stereograma)
22. Gradijent teksture je jedan od 4 tipa perspektive. (točno, gradijent
teksture – detalji na neravnoj površini se čine sve gušćima s
udaljenošču, linearna perspektiva – paralelne linije koje se udaljavaju
T
se čine sve bližima, zračna perspektiva – udaljeniji objekti djeluju
manje oštri i više plavkasti zbog atmosfere, zasjenjivanje – vezana i
bačena sjema)
23. Doživljaj dubine se ne mijenja čak i kad su znakovi dubine u konfliktu.
N
(ako su znakovi dubine u konfliktu smanjuje se doživljaj dubine)
24. Oblik slike ovisi samo o obliku objekta. (ovisi o izvoru svjetla, N
refleksivnosti različitih površina, orijentacija površina u odnosu na
izvor i promatrača , poziciji gledanja i o obliku objekta)
25. Mikrosakade omogućuju održavanje retinalne slike.(oko obavlja te
mikropokrete iz više razloga imeđu kojih i stabilizacija, da ne obavlja
sekade došlo bi do adaptacije a i pored toga bi periferni vid bio crno- T
bijel ovako sa mikropokretima fovea prelazi preko cijelog cidnog polja
i sve je u boji)
26. Ekstrinzični obrisi su obrisi koji pripadaju liku. (intrinzični pripadaju
liku, ekstrinzični (gdje jedan lik prekriva drugi) služe upotpunjavanju T N
prekrivenih likova)
27. Postoji tendencija da se najjednostavniji lik percipira kao 3D.
N
(tendencija je da se percipira kao 2D)
28. Detekcija globalnih aspekata je u pravilu brža od detekcije lokalnih
T
aspekata. (točno)
29. Teorija identifikacije temeljena na modelu je primjer procesiranja
upravljanog pojmovima. (oslanja se na detaljno znanje o objektima,
upravljana pojmovima, čim objekt koji vidimo uspoređujemo s nekim T N
modelom to znači da identifikacijom upravljaju pojmovi i viši
kopgnitivni procesi)
30. Proces identifikacije u Selfridgeovom pandemonijumu uključuje
stvaranje primarne skice, 2 I pol dimenzionalnog modela i 3D perceptivnog N
objekta. (to je Marrov kompjutacijski model)
31. Suprahijazmička jezgra je odgovorna za održavanje cirkadijurnog
ritma. (točno, tu se nalazi glavni/centralni biološki sat/oscilator kod T
čovjeka)
32. Događaji koji se dogode unutar istog perceptivnog trenutka mogu
stvoriti osjećaj uzastopnosti. (događaji u istom perciptivnom trenutku T N
stvaraju osjećaj istodobnosti, a događaji u različitom uzastopnosti)
33. Povećanje složenosti događaja utječe na subjektivno smanjenje trajanja
N
vremenskog intervala. (na povećanje)
34. Tektopluvinarni put je više uključen u percepciju kretanja od
T
genikularnostrijarnog. (točno)
35. Pri interpretaciji pokreta u pravilu prednost imaju najmanji mogući
N
pokreti.
36. Uzrok Aublert – Fleischl efekta je zaostajanje oka pri praćenju mete.
(podcjenjivanje brzine i udaljenosti mete koja se kreće pri pračenju T N
očima, uzrok – zaostajanje oka u praćenju)
37. Kod perceptivnih konstanti, svojstva fokusiranog podražaja određuju
promijenjive aspekte okoline. (odnosi se na svojstva kontekstnog N
podražaja ne fokusiranog)
38. Prema direktnom stajalištu, većina objekata se određuje na temelju
okružujućih teksturalnih elemenata. (točno)(direktna, kontruktivna, T
kompjuteristička)
39. Konstantnost pozicije pokazuje da egocentrični smjer ostaje očuvan
T
usprkos pokretima glave i tijela. (točno)
40. Načelo omjera i retinex teorija objašnjavaju mehanizam funkcioniranja
N
konstantnosti oblika. (objašnjavaju konstantnost svjetline)
41. Nasumično točkastim stereogramom je dokazana uloga prostornih
T
frekvencija u stereopsisu (točno)
42. Paralaksa kretanja je znak dubine koji je odgovoran za mjesečevu
iluziju (za mjesečevu iluziju odgovoran odnos retinalne slike i N
percipirane udaljenosti)
43. U točki iščezavanja kod linearne perspektive se predmeti smanjuju do
T
nevidljivosti (točno- valjda)
44. Okulomotorni znakovi dubine su efikasni samo za bliže objekte (točno,
T
akomodacija do 1.5 m konvergencija do 6 m)
45. Binokularno suparništvo može nastati kao rezultat ukidanja stereopsisa
T
(da nema stereopsisa čas bi vidjeli sliku s livog oka čas s desnog)
46. Disparantno-selektivne stanice se aktiviraju za nulte disparitete (na
N
određene disparitete, ukrštene i neukrštene)
47. Werner je tehnikom maskiranja unatrag dobio kako za percepciju
T
obrisa treba 100-200 ms (točno)
48. Teksturalno odvajanje je fenomen iskakanja ciljanih objekata zbog
T
različitih obilježja od okoline (točno)
49. Ganzfield je vidno polje s jasnim obrisima (polje koje ne sadrži
N
obrise - bezlična siva magla)
50. Nastajuća osobina se može predvidjeti već proučavanjem manjih
djelova koji se slaž
u u cjelinu (nastajuća odobina . Nastaje dodavanjem jednostanih N
oblika, a ne može se predvidjeti pručavanjem manjih dijelova
izdvojeno)
51. Prema Pragnazovom zakonu sustav percepcije djeluje u cilju ispravnog
tumačenja informacija u stvarnom svijetu (prema pragnanz zakonu koji
se još naziva zakon dobrog oblika ili jednostavnosti, organizacija
T N
percipiranog objekta će biti dobra koliko god to uvjeti dopuštaju, tj
percipiramo stvarnost tako da bude najjednostavnija moguća ne
nužno ispravna - valjda)
52. Prema Treismaninoj teoriji integracije obilježja postoje 3 faze u
procesu percepcije objekata (2 faze – procesi prije (aktivne) pažnje,
nastaju preliminarni likovi izdvajanjem obrisa i obilježja retinalne
N
slike i fokusirana pažnja – predodžba se kontinuirano nadopunjava
informacijama i uspoređuje s onom u LTM-u (LTM – long term
memory))
53. Procesiranje odozgo prema dolje se naviše temelji na registriranju
posebnih obilježja poput razlike svjetla i orijentacije linija (to je od dolje N
prema gore)
54. Integralni podražaj se na svim svojim aspektima doživljava
T
istovremeno (točno)
55. Identifikacija temeljena na modelu se temelji na primitivnim
N
volumenima zvanih geoni (vidi pitanje 29)
56. U Marrovoj teoriji identifikacije postoji faza 2 i ½ d skice u kojima se N
određuje početni obris koji se naziva primarna skica (2 i pol D sloca
sadrži opis orijentacije i približnu vezu dubine površina u odnosu na
promatrača)
57. Sakadično potiskivanje je fenomen koji omogućuje nezamućenost vida
T
prilikom sakada (točno)
58. Lelbowitzev prostorni vidni sustav za prostornu orijentaciju prima inf.
N
samo s periferije retine
59. Riješenje problema podudaranja u percepciji kretanja mora objasniti
T
fenomene grupnog pomicanja i pomicanja elemenata (točno valjda)
60. Kad biološki pacemaker sporije otkucava dolazi do povećanja u veličini
psihološke mjerne jedinice (ovisno o interpretaciji pitanja može biti T i T
N, najbolje ga pitat za dodatno objašnjenje pitanja)
61. Inducirano kretanje je iluzija pri kojoj se kretanje objekata prenosi na
kontekst koji ga okružuje (ne nego obrnuto, primjer mjeseca koji je N
objekt, kretanje konteksta tj oblaka daje iluziju kretanja mjeseca)
62. Istraživanja pokazuju da neuroni u medijalnoj temporalnoj regiji mozga
T
pokazuju snažnu osjetljivost na smjer kretanja (+medijalna superiorna i7)
63. Dinamička oštrina vida je nezavisna od statičke oštrine vida ? T
64. Ljudi s poteškoćama razlikuju biološku od nebiološke kretnje ukoliko
N
je informacija minimalizirana (vidjeti Johanon iz prezentacije)
70. Za konstantnost boje fokusirani podražaj je boja objekta, a kontrast je
orijentacija objekta (valjda je trebalo pisati kontekst je orijentacija N
objekta, vezujući se na fokusirani i kontekstni podražaj)
71. Projektivna uputa može pojačati konstantnost veličine i objekta
(projektivna uputa je izvještaj o veličini i obliku retinalne slike pa kod N
promjene položaja objekta može smanjiti percepciju konstantnosti)
72. Normativna inf. je iskustveno poznavanje orijentacije objekata (točno) T
73. Princip omjera kao objašnjenje za konstantnost svjetline /bjeline ide u
prilog direktnog pristupa u percepciji (točno, direktan pristup percepciji
kaže da izdvajamo ono što je u podražaju nepromjenjivo i da je proces
T
automatiziran u skladu s time je princip omjera u kojem je omjer
svjetlosti koji površina reflektira u odnosu na okolinu stalan pa tako i
u različitim uvijetima osvjetljenja )
74. Konstantnost mirisa čini intenzitet mirisa konstantnim u skladu s
veličinom podražene površine (konstantnost mirisa kaže – intenzitet N
mirisa ostaje očuvan pri različito velikim udisajima)
80. Objašnjenje hermanovih rešetki se temelji na funkcioniranju
N
kolektorskih stanica retine (vidjeti ranije)
81. Višekanalni model objašnjava osjetljivost vidnog sustava na rešetke
T
različite prostorne frekvencije ? (točno)
82. U funkciji transfera modulacije se na ordinati nalazi kontrasni omjer ?
T
(količina svjetla n a apcisi?)
83. Gaborov filter nastaje kao umnožak gaussove i sinusne funkcije (točno) T
84. Jedna od fizioloških osnova za odvojenost sustava za percepciju
svjetline i tome je podjela fotoreceptora na 3 tipa čunjića (valjda svjetline N
i tame, fiziološka osnova su 2 sustava ganglijskih stanica)
85. Miješanje pigmenata poput tinte je tipično za aditivno miješanje
N
(suptraktivno miješanje)
86. Naknadna slika je jedan od dokaza kokurentnog karaktera boja (točno) T
87. Barnsteinovi testovi pokazuju da djeca i odrasli podjednako uspješno
N
imenuju boje (hering)
88. Metemetričke boje nastaju kad ista kombinacija valnih dučjina
N
prouzrokuje različit doživljaj boje (metametreičke pogledati ranije)
89. Vjerovatni uzrok bezold- bruckerovog efekta je što su crvene- zelene
stanice suparničkog procesa manje osjetljive od plavo- žutih (Bezold-
Brucke efekt je da povećanjem intenziteta boje ispod 500 nm tj plavo N
zelene i ljubičaste postaju plavije a povećanjem intenziteta boje iznad
500 nm postaju svjetlije i žučkastije)
90. Horopter je sferičnog oblika (točno) T
91. Tritanopija je izazvana nedostatkom M čunjića (nedostatkom S
N
čunjića)
92. Veća prostorna frekvencija- lik (WTF?) T
93. Objekti se čine udaljenijima na horizontu (točno) T
94. Simultani kontrast svjetline se temelji na lateralnoj inhibiciji (točno,
T
vidjeti ranije)
95. Ekstrinzični obrisi u kombinaciji s intrinzičnim mogu promijeniti
T
percepciju pokrivenog predmeta (točno)
96. Veičina bojom kodiranih stanica iz parvocelularnog kanala završava
iznad područja međumjehura (stanice kodirane svjetlošću – N
međumjehuri a stanice kodirane bojom - mjehuri)
97. Ispravljeni krug boja sadrži nespektralni… (točno) T
99. Asimilacija svjetline suprotna lateralnoj inhibiciji (točno) T
100. Strabizam uzrokuje stereosljepoću (točno, strabizam je poremećaj
kod kojega oči nisu koordinirane, nisu usklađene pa umjesto da su
T
slike koje nastaju na retinama slične one su često dosta različite pa ne
omogućuju stereopsis a mogu rezultirati i diplopijom)
101. Aubert- fleischl efekt precjenjivanje brzine i udaljenost mete
N
(podcjenjivanje)
102. Retinalni disparitet određuje apsolutnu udaljenost (relativnu
N
udaljenost između predmeta)
103. Amodalno upotpunjavanje- jedan objekt zaklonjen prozirnim
objektom (amodalno upotpunjavanje je percepcoka prikrivanih N
dijelova objekata)
104. Gestalt zakon zatvorenosti- prate isti smjer linija (to je zakon
N
kontinuiranosti, dobrog protjecanja)
106. Biološki sat sporije otkucava vrijeme sporije prolazi (sporiji biološki
sat rezultira time da nam se čini da je primjerice 70 sekundi zapravo N
60)
107. Identifikacija temeljena na modelu je primjer teorije upravljane
N
podatcima (procesiranje upravljano pojmovima)
108. Young- helmholtzova teorija uključuje spontane procese ? T
109. Male bebe reagiraju na biološko kretanje (točno, od 4 mjeseca) T
111. Naknadna slika- komplementarne boje (točno) T
112. Model veličine spremišta- što se više podataka pohrani u memoriji T
interval se procjenjuje duljim
113. Konstantnost oblika- retinex teorija i teorija omjera (teorije se odnose
N
na konstantnost svjetline)
115. Prema direktnoj teoriji percepcija nastaje kao oblik nesvjesnog
N
zaklučivanja (to je stav konstruktivističkog pristupa)
116. Nastajuća osobina ne može se predvidjeti proučavanjem manjih
T
dijelova koji se slažu u cjelinu (točno)
117. Stabilizirana retinalna slika omogućuje stalnu percepciju (tehnika za
izazivanje nestajanja obrisa, ako je retinalna slika stalno ista dolazi do N
akomodacije i zamora)
118. Fi fenomen je prvi istraživao kohler (fi fenomen, fi kretanje,
N
prividno kretanje) wertheimer
119. Teorija dotjecanja- korištenje proprioreceptivnih informacija od očnih
mišića do mozga (točno, jedna od teorija o tome kako možemo
razlikovati stvarne pokrete mete od onih koji su uzrokovani našim T
pokretima, druga teorija je otjecanje – kopije motoričkih naredbi koje
mozak šalje očnim mišićima se šalju u vidni sustav)
124. Zasićenje je potpuno nezavisno od svjetline (niska zasićenost i velika
svjetlina = bijela, niska zasićenost i niska svjetlina = crna, + boje N
izgledaju nešto zasićenije kada su svjetlije)
125. Percepcija oblika- izvor, refleksivnost, pozicija promatrača i
N
sekundarna svjetlost (vidjeti ranije pitanje za faktore koji su bitni)
126. Kod konstantnosti veličine, kontekst je udaljenost predmeta (točno) T
127. Stabilizirana retinalna slika- stalna perc. Slika (odgovoreno ranije) N
130. Konstantnost pozicije- povratna sprega pokreta oko-glava- retinalna
T
slika
131. Interpozicija je odgovorna za iluziju mjeseca N
132. Tipovi perspektive su zračna, gradijent i paralaksa kretanja (ranije
N
odgovoreno)
133. Višekanalni model kaže da su različiti vidni kanali odgovorni za
T
prepoznavanje različitih prostornih frekvencija
134. Žuta je nazasićenija spektralna boja N
135. Ispravljeni krug boja sadrži i nespektralne boje T
136. Sakadično potiskivanje je fenomen koji omogućuje stabilnost
T
retinalne slike bez obzira na sakadične pokrete oka
137. Okulomotorni znak je konvergencija T
138. Ponzova iluzija dobro je protumačena linearnom perspektivom T
139. Svjetlost koju oko vidi kao bijelu zovemo neutralnom točkom T
140. Udaljenost oka od objekta naziva se retinalni disparitet N
141. Protanopija je poremećaj koji je uzrokovan nedostatkom M čunjića
N
(nedostaje L)
142. S stanice najboje reagiraju na 420 nm valne duljine i ima ih manje od
T
milijun
143. Ganzfeld sadrži većinu obrisa (ne sadrži obrise) N
144. Metakontrast je situacija u kojoj obrisi na susjednim djelovima retine T
interferiraju
145. Najosjetljiviji smo na treperenje frekvencije od 10 Hz T
146. Dvostruka piramida boja (dvostruki stožac) N
147. Nasumično točkastim stereogramom je dokazana uloga prostornih
frekvencija u stereopsisu T
148. Paralaksa kretanja je znak dubine koji je dgovoran za mjesečevu
N
iluziju
149. Okulomotorni znakovi su efikasni samo za bliže objekte T
150. Binokularno suparništvo može nastati kao rezultat ukidanja
T
stereopsisa
151. Disparatno-selektivne stanice se aktiviraju za nulte disparitete N
152. Prema pragnanzovom zakonu sustav percepcije djeluje u cilju
n
ispravnog tumačenja informacija o stvarnom svijetu (pogledati ranije) ?
153. Inducirano kretanje je iluzija pri kojoj se kretanje objekata prenosi na
N
kontekst koji ga okružuje (pokret konteksta se prenosi na objekt)
154. Istraživanja pokazuju da neuroni u medijalnoj temporalnoj regiji
T
mozga pokazuju snažnu osjetljivost na smjer kretanja
155. Dinamička oštrina vida je nezavisna od statičke oštrine T
156. Prema direktnoj teoriji percepcija nastaje kao oblik nesvjesnog
N
zaključivanja
157. Za konstantnost boje fokusirani podražaj je boja objekata a kontekst je
N
orijentacija
158. Projektivna uputa može pojačati konstantnost veličine i objekta N
159. Norrnativna informacija je iskustveno poznavanje orijentacije
T
objekata
160. Princip omjera kao objašnjenje za konstantnost svjetline ide u prilog
T
direktnom pristupa percepciji
161. Jedna od fizioloških osnova za odvojenost sustava za percepciju
N
svjetline i tame je i podjela fotoreceptora na 3 tipa čunjića
162. Michaelsonov kontrastni omjer se računa kao razlika max i min
T
luminance podijelčjene s njihovim zbrojem
163. Ako vel. središnje ekscitacijejske regije rec.polja gang. st. Odgovara
N
vel. punog perioda prostorne frekv.,polje je podešeno na tu frekv.
164. Lateralna inhibicija je fenomen koji objašnjava simultani svjetlosni
T
kontrast i machove trake
165. Asimilacija svjetline je fenomen koji je suprotan efektu lateralne
T
inhibicije
166. Adaptacija na određenu peostornu frekvenciju je ječa kada
adaptirajuće i testne rešetke imaju razliku u orijentaciji od barem 90° ??? N
slabije
167. Ispravljeni krug boja sadrži i nespektralne boje T
168. Zasićenje je dimenzija boje koja je potpuno nezavisna od svjetline N
169. Boje naknadnih slika su komplementarne bojama koje ih izazivaju T
170. Inf. o egocentričnom smjeru objekata je dostupna iz 2D slike T
171. Strabizam može uzrokovati stereosljepoći ili diplopiju T
 172. Prema gestalt načelu zatvorenosti elementi koji slijede smjer iste crte
N
ili krivulje se grupiraju
173. Pri sporom biološkom satu čini se da se stvari odvijaju sporo N
174. Selektivna adaptacija povećava osjetljivost za percepciju kretanja
vidnih podražaja kod kojih je kretanje u istom smjeru kao i kod N
adaptirajućeg uzorka

1. Fourierov teorem kaže da je moguće bilo koji složeni uzorak analizirati u

N
seriju kvadratnih valova. (sinusnih)
2. Rešetkasti uzorak prema sinusnom valu je najjednostavniji uzorak
T
distribucije svjetline u prostoru.
3. Funkcija transfera modulacije prikazuje uspješnost sustava u
T
reprodukciji različitih prostornih frekvencija.
4. Pri mjerenju funkcije transfera modulacije koristi se tehnika podudaranja
N
oštrine. (podudaranja kontrasta)
5. Sa starenjem najviše opada efikasnot transfera modulacije za niske
N
prostorne frekvencije. (visoke)
6. On – off receptivna polja imaju značajnu ulogu u analizi podražaja na
T
prostorne frekvencije.
7. Sukcesivni kontrast se temelji na mehanizmu lateralne inhibicije. N
8. Sustav za detekciju smanjenja svjetla je nezavisan od sustava za
T
detekciju povećanja svjetla. (odvojeni sustavi tama svjetlost)
9. Newtonov trokut boja je prvi model spektralnih boja. (krug ne trokut) N
10. Miješanje pigmenata se naziva aditivno miješanje boja. (suptraktivno) N
11. Dikromati imaju dva nefunkcionalna fotopigmenta. N
12. Naknadne slike nastaju lokaliziranim zamorom zbog produženog
T
podraživanja retine.
13. Subjektivne boje je naziv za ishod kromatske adaptacije. N
14. Okulomotorni znakovi dubine uključuju akomodaciju,konvergenciju i
N
retinalni disparitet. (samo konvergenciju i akomodaciju)
15. Pomoću retinalnog dispariteta određujemo apsolutnu udaljenost
N
objekta.
16. Nasumično točkasti stereogram je tehnika koja dokazuje mogućnost
T
usklađivanja pogleda na temelju prostorne frekvencije.
17. Horopter je uređaj koji omogućuje nastanak stereograma. (horopter –
zamišljena ravnina koju tvore sve točke nultog dispariteta za određenu N
udljenost)
18. Disparatno – selektivne stanice reagiraju na odgovarajući disparitet. T
19. Interpozicija je znak koji može nadjačati retinalni disparitet kad su u
T
konfliktu.
20. Linearna perspektiva je znak dubine koji je funkcionalan samo kad se
N
opažač pokreće.
21. Ganzfeld je vidno polje sa svim bitnim obrisima za percepciju. N
22. Subjektivni obrisi u stvarnosti ne postoje ali su prisutni na retini i
T
utječu na percepciju lika.
23. Prema Gestalt načelu zatvorenosti slični elementi se lakše grupiraju u
N
lik. (sličnosti)
25. Biedermanova teorija identifikacije po komponentama se temelji na
N
metaforičkim grupama demona koji izvikuju rezultate analize. ????
26. Aspekti opažanja vremena su procjena trajanja, istodobnost i
T
uzastopnost.
27. Usklađivanje, kao proces sinkronizacije biološkog sata s lokalnim
N
ciklusom se odvija brzinom od 2 sata na dan. (0.5-1)
28. Melatonin je hormon koji pokreće sat u suprahijazmičkoj jezgri. (po
Pavlu točno, i po prezentacijama ali zapravo nije SCN određuje
T
lučenje melatonina ali tko sam ja da ga učim cirkadijurnim ritmovima
– ako dođe na ispitu staviti da je točno iako nije)
29. Ukoliko nam se metabolizam ubrza, vrijeme nam „leti“. N
30. Prema iluziji ispunjenog trajanja, čini se da intervali ispunjeni
N
događajima traju kraće.
31. Experimentima s tehnikom ograničenog vanjskog podraživanja je
dokazana umiješanost magnocelularnog sustava u percepciji kretanja. N
(nema veze s kretanjem nego sa vremenom) ???
32. Sustav slika – retina interpretira pokrete oka i glave i uzima ih u obzir
N
pri percipiranju kretanja. (to obavlja sustav oko-glava)
33. Fi – kretanje je oblik fenomena poznatog kao prividno kretanje. T
34. Johansson (1976.) je dokazao specifičnu osjetljivost na biološko
T
kretanje.
35. Prema teoriji otjecanja, vidni sustav koristi proprioceptivnu informaciju
iz očnih mišića da proračuna kretanje objekta praćenog pogledom. (ranije N
odgovoreno detaljnije)
36. Prema direktnoj percepciji (Gibson,1979.) važno je izdvojiti
T
nepromjenjivost radi otkrivanja prirode predmeta.
37. Kod nastanka perceptivnih konstanti bitan je odnos svojstava opažača u
N
odnosu na svojstva situacije.
38. Konstruktivisti vide prekid konstantnosti veličine pri gledanju vrlo
T
udaljenih meta evidencijom u korist svojega gledišta.
39. Konstantnost oblika koristi relativnu udaljenost, a konstantnost veličine
T
apsolutnu udaljenost kao ključnu informaciju.
40. Konstantnost veličine se tumači retinex teorijom koja spada u klasu
N
kompjutacijskih teorija.

65. Interval između dvije note pokazuju konstantnu razliku u temeljnim

frekvencijama tih nota u bilo kojoj oktavi (pomicanjem za jednu oktavu N
se udvostručuje)
66. Ritam je percipiran organizacijom udarca u vremenu T
67. Prijelaz formanata ukazuje na samoglasniike (na suglasnike) N
68. Dvostruka percepcija u govoru omogućuje istovremeno percipiranje i T
govornih i negovornih kvaliteta sluha

22.Model rane selekcije spada u tzv. strukturalne teorije pažnje (ne mogu za
T
sada potvrditi ili opovrgnuti)
23. Teorije resursa pažnje proizašle su iz istraživanja filter teorija N
24. Treismanin model kaže da riječi s višim pragom u riječniku lakše uđu u
N
svijest (slično već postavljenom pitanju, samo malo izmijenjeno)
25. Dihotičko slušanje je tehnika praćenja T
28. Pretraživanje veza je brže i lakše od pretraživanja obilježja (slično kao gore
N
konjunkcija = veza)
32. Posner (1980) je u svom experimentu izmjerio korist i cijenu informacijskog
T
znaka u zadacima očekivanja.
44. Pretraživanje osobina ima svojstva serijskog pretraživanja (paralelnog) N
45. Negativna strana automatizacije kod pretraživanja je nemogućnost
T
ignoriranja automatskih odgovora
46. U zadatcima pozornosti do opadanja efikasnosti dolazi zbog pada
N
osjetljivosti (TDS, osjetljivost ne opada, mijenja se kriterij)
47. Optimalna razina pobuđenosti za lagane zadatke je veća od one za teže
T
zadatke
48.Broadbentov model ranog odabira i treismanin model slabljenja
funkcioniraju po načelu sve ili ništa (ranog i kasnog funkcionišu po sve ili N
ništa)
49.U modelu kasnog odabira se biraju riječi sa najvećom sumom pristalosti i
T
senzornog ulaza
50. Za Kahnemanov model kapaciteta pažnje glavna istaživačka paradigma je
T
tehnika dvojnih zadataka za mjerenje mentalnog napora
51.Modeli višestrukih resursa razrađuju i stavljaju u središte strukturalnu
T
interferenciju među zadatcima
52. Analize pokazuju da govornom signalu nedostaje akustičko-fonetička
T
nepromijenjivost.
56.Dobrischev model visine tona pokazuje boju tona krugom (spiralom) N
57.Osobe s apsolutnim sluhom jednako dobro razlikuju čiste i složene tonove
N
(su sposobni točno odrediti ton odsviran izvan konteksta)
58.Kad glazbena sekvenca promjeni mjesto na skali mijenja se i glazbena
N
kontura (ako cijela sekvenca mijenja mjesto kontura ostaje ista)
59.Deutschina iluzija skale demonstrira zakon dobrog slijeda kod grupiranja
T
tonova
60.Ritam je perceptivna brzina koju asociramo uz prezentaciju zvukova (vidit
N
gore)
61.Koartikulacija je fenomen pomicanja artikulatora u povezanom govoru T
62.Formanat je tamna mrlja na spektrogramu određena konsonantom koji
predhodi samoglasniku (prijelaz formanta, a ne sam formant, je određen T N
suglasnikom koji prethodi samoglasniku)
63.Govor karakterizira akustično- fonemska nepromjenjivost (govoru
T N
nedostaje akustičko-fonemska nepromjenjivost)
66.Homofini su riječi koji zvuče isto kad se izgovore (riječi koje proizvode
N
gotovo iste pokrete usana i usta ali zvuče različito)
67. Teorije aktivnog procesiranja govora uključuju izdvajanje obilježja za
T
razliku od teorija pasivnog procesiranja
68.Podražajni znak je neophodan za sljedeće zadatke pažnje: orijentacija,
N
filtriranje i očekivanje (orijentacija, filtriranje, pretraživanje)
69.U kontrolu skrivenog pogleda pažnje su uključeni colliculi superior (kod
N
otvorenog orijentiranja)
70.Glavna tehnika u istraživanju filtriranja je zasjenjivanje (praćenje) T
71.Nezasjenjene poruke ne ulaze u dugoročno pamćenje T
72.Podijeljena pažnja kod različitih modaliteta je jednako težak ka i kod istog
N
modaliteta (lakša je kod različitih modaliteta nego kod istog)

69. Prema teoriji fonemskog usavršavanja prvobitno procesiranje aktivira

T
skup riječi kandidata koji slično zvuče
75. Vidno hvatanje je fenomen koji pokazuje da se vidni podražaji jače
filtriraju od slušnih (vidno hvatanje kaže da vidni podražaji jače N
privlače pažnju na određenu lokaciju od zvučnih podražaja)
76. Teorija kasnog odabira spada u teorije resursa pažnje (u filter teorije) N
77. Prema treismanovoj teoriji pažnje riječi s nižim pragom u rječniku teže
prodiru u svijest (da bi se riječ prepoznala mora se prijeći njen prag, N
niži prag lakše se prepoznaje tj ulazi u svijest)
78. Model kasne selekcije se temelji na istovremenoj obradi vođenoj
T
podatcima i pojmovima
79. Model resursa pažnje pretpostavlja utjecaj trenutnih namjere i procjena
T
zahtjeva zadataka na politiku dodjeljivanja resursa
98. Mc gurkov primjer je krosmodalnog rastavljanja (krosmodalnog
N
ujedinjenja)
105. Note slične po visini odgovaraju zakonu sličnosti (zakonu blizine) N
110. Govoru nedostaje akustičko-fonemska nepromjenjivost (govoru
T N
doista nedostaje akustičko-fonemska nepromjenjivost)
114. Pretraživanje konjukcija je lakše od pretraživanja obilježja N
120. Posner korist i cijena informacijskog znaka T
121. Inhibicija vraćanja- fenomen koji pridonosi konstantnosti filtriranja
(fenomen koji pridonosi konstantnom pretraživanju noviteta,
N
smanjuje mogućnost vraćanja pogleda i pažnje ne lokaciju koju su već
pregledali)
122. Vidno hvatanje- vidni podražaji privlače pažnju jače nego slušni T
128. Teorija kohorta- sve riječi istog početka T
129. Model kasnog odabira se temelji na istovremenom procesiranju
T
upravljano podatcima i pojmovima