MPP2

TEST 1
1. Elektivna međunarodna nadležnost je nadležnost koja omogućuje biranje između domaćih i
stranih pravosudnih tijela te o subjektu koji pokreće postupak ovisi hoće li ga pokrenuti pred
domaćim ili stranim sudom, tj. drugim tijelom. U ZRSZ, po brojnosti poslodavca, izaberiva međ.
nadležnost.
2.Temeljne značajke isključive medjunarodne nadležnosti
1) Obuhvaća nadležnost samo domaćih sudova i drugih tijela za određene kategorije pravnih
stvari sa međunarodnim elementom; 2) Nemogućnost mijenjanja isključive međ. nadležnosti pa
niti putem stranačkog sporazuma, ugovora o prorogaciji; 3) Nepriznavanje i neizvršenje stranih
odluka o pravnim stvarima u kojima postoji isključiva nadležnost domaćeg BiH suda ili drugih
tijela.
3. Retorzijska nadležnosti je? ZRSZ predviđa mogućnost da sud BiH postane nadležan,
primjenjujući kriterije o nadležnosti suda strane države koje domaće pravo ne poznaje. Ako u
stranoj državi postoji nadležnost stranog suda u sporovima protiv državljana BiH po kriterijima o
nadležnosti kojih nema u odredbama o nadležnosti suda BiH, ti će kriteriji biti mjerodavni za
postojanje nadležnosti suda BiH u sporovima u kojima je tuženik državljanin te strane države.
4. Što je to prorogatio tacita i kako se određuje?
To je prešutna prorogacija međunarodne nadležnosti. Ona postoji kada jedna stranka pokrene
postupak pred sudom neke države koji nije međunarodno nadležan, a druga stranka pristupi sudu
i upusti se u spor bez isticanja prigovora o nenadležnosti suda. Prešutnim pristankom tuženika,
sud koji nije nadležan, postaje nadležan. Utvrđuje se da je tuženik na nadležnost suda BiH
prešutno pristao: 1) ako je podnio prigovor na tužbu, a nije osporio nadležnost; 2) ako se upustio
u raspravu.
5.Medjunarodna nadležnost za dokazivanje smrti postoji samo za državljane BiH, a
mogućam je nadležnost i za strane državljane koji su umrli na teritoriji BiH.
6. Za stranačku i parničnu sposobnost fizičke osobe mjerodavno je?
Za stranačku i pravničku sposobnost fizičke osobe mjerodavno je pravo države čija je ona
državljanin, a za pravnu osobu mjerodavno je pravo države po kojem je ona osnovana ili pravo
države u kojoj ima sjedište.
7. Kako sud rješava problem litispendencije?
ZRSZ prihvaća čl. 80., ali se pri tome traže ispunjene pretpostavke. Ako se te pretpostavke
ispune, sud će na zahtjev stranke prekinuti postupak, ali neće odbaciti tužbu. Sud BiH će
prekinuti postupak na zahtjev stranaka ako je u toku spor pred stranim sudom u istoj pravnoj
stvari i između istih stranaka, i to: 1) ako je prvo pred stranim sudom pokrenut postupak u vezi
sa tim sporom; 2) ako je riječ o sporu za čije suđenje ne postoji iskljućiva nadležnost suda BiH;
3) ako postoji uzajamnost ( da se u stranoj državi prekida postupak ako bi o istoj pravnoj stvari
postojala ranije započeta prarnica u BIH).
8. Što znači perpetuatio iurisdictionis?
To je institut o ustaljivanju međunarodne nadležnosti. Okolnosti se mogu tijekom postupka
(parnice) tako promijeniti da promijenjene okolnosti isključuju nadležnost domaćih sudova, a
zasnivaju nadležnost sudova strane države. Ova odredba ZRSZa utvrđuje da su za ocjenu
nadležnosti suda značajne činjenice koje postoje u vrijeme kad parnica počinje teći. Dakle,
nadležnost suda ocjenjuje se prema činjeničnom stanju u vrijeme pokretanja parnice i ako je
sud BIH bio nadležan u vrijeme pokretanja parnice, ostaje nadležan i dalje jer su naknadno
(kasnije) promijenjene okolnosti irelevantne. Obrazložava se razlozima ekonomičnosti i pravne
sigurnosti.
9. Aktorskom kaucijom štiti se interes tuženika zbog otežane naplate troškova postupka
od tužitelja koji je stranac a siromaškim pravom štiti se stranka od plaćanja parničnih
troškova.
10. Što je unifikacija i kojim aktima se provodi, a što harmonizacija i kojim aktima se
provodi?
Harmonizacija je usklađivanje prava, tj. pravnog sustava jedne države s određenim pravom ili
pravnim poretkom drugog pravnog subjekta. Unifikacija- proces izjednačavanja pravnih propisa
stvaranjem jedinstvenog prava i pravnog sustava na podrucju EU. Pravni instrument kojim
europska zajendica provodi harmonizaciju MPP-a na području EU je smjernica, a za unifikaciju
to su međ. ugovori i uredbe.
11. Pod kojim pravilima se sastavlja DKP oporuka i što se tada smatra?
Državljanin Bih može u inozemstvu sastaviti oporuku prema odredbama koje važe za
sastavljanje oporuke ( sudske), u konzularnom prestavništvu ili diplomatskm predstavništvu BiH
koje obavlja konzularne poslove. Sastavljena u obliku sudske odluke diplomatsko konzularna
oporuka smatrat će se da je sastavljena po našem pravu.
12. Komunitarizacija je proces europizacije država ćlanica EU. To je specifična pojava u EU
obilježena trendom koji pokazje da suvremena država sve više gubi dominantnu poziciju u
donošenju pravnih normi, dok istodobno EZ u toj pravnoj domeni dobiva sve više ovlasti. U
sociološkom smislu, komunitarizacija doprinosi integracijskom trendovima EU a u pravnom
smislu ona pospješuje unifikaciju Europskog prava. Komunitarizaciju osigurava i provodi u
praksi sud EU.
13.Negativne pretpostavke za priznanje i ovrhu strane sudske odluke?
Prva negativna pretpostavka manifestira se u povredi procesnog načela saslušanja stranaka, tj.
prava na obranu ili nemogućnost sudjelovanja u postupku. Isključiva nadležnost suda ili drugog
tijela BiH je druga negativna pretpostavka. Dalje, nije moguće priznati stranu sudsku odluku ako
je u istoj stvari već donesena pravomoćna domaća odluka. Osim toga, četvrta negativna
pretpostavka je u obliku javnog poretka- koristi se opisna formulacija ''... Ustavom BiH
utvrđenim osnovama državnog uređenja''. Peta neg. pretpostavka postoji u obliku nepostojanja
uzajamnosti
14.Izvoru EU mppa u sirem smislu?
Europsko MPP je sadržano u sljedećim izvorima: 1) Unutarnjim izvorima MPP-a države članice
EU; 2) U međ. ugovorima koji su na snazi u državama članicama EU; 3) U pravu europske
zajednice pri čemu razlikujemo: A) odredbe europskog MPP-a koji se primjenjuju izravno, a
sadržane su u: a) primarnom pravu europske zajednice; b) sekundarnom pravu europske
zajednice bilo da je riječ o- uredbama čija je primjena obvezujuća ili -uredbama koje pripadaju
fakultativnom pravu europske zajednice; c) međ. ugovorima kojih je stranka europska zajednica;
B) one odredbe europskog MPP-a što se primjenjuju neizravno, a sadržane su u pojedinim
smjernicama.
15.Objasniti EU mpp u sirem smislu i u užem smislu?
16. Djelovanje uredbi?
Uredba je glavni i dominantni izvor europskog MPP-a, ima opću primjenu, obvezujuća je u
cijelosti i neposredno se primjenjuje u svim državama članicama. Uredbe kao unificirajući pravni
akti na području EU, iako dominantni, omogućuju samo specifičnu regionalnu unifikaciju
određenih pravnih pitanja načelno određenih u čl. 81. UNREU.
One određuju se postupak i uvjete pod kojima države članice mogu, ali samo iznimno, u vlastito
ime pregovarati i sklapati međunarodne ugovore s trećim državama o specifičnim pitanjima iz
određenog pravnog područja. Prva uredba je o nadležnosti i priznanju i ovrsi odluka u bračnim
predmetima i predmetima roditeljske odgovornosti i prestanku važenja Uredbe, a druga uredba o
o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju i ovrsi odluka i suradnji u predmetima
uzdržavanja.

TEST 2
1.Kada se smatra da je tuženik pristao prešutno na nadležnost suda BIH?
kada jedna stranka pokrene postupak pred sudom neke države koji nije međunarodno nadležan, a
druga stranka pristupi sudu i upusti se u spor bez isticanja prigovora o nenadležnosti suda.
Prešutnim pristankom tuženika, sud koji nije nadležan, postaje nadležan. Utvrđuje se da je
tuženik na nadležnost suda BiH prešutno pristao: 1) ako je podnio prigovor na tužbu, a nije
osporio nadležnost; 2) ako se upustio u raspravu.
2.Kada postoji nadležnost suda BiH u sporovima o imovinskopravnim zahtjevima?
Forum patrimonii - Sporovi o imovinskopravnim zahtjevima nadležnog suda BiH postoje ako se
na teritoriju BiH nalazi imovina tuženika ili predmet koji se traži tužbom. Kriteriji imovine-
imovina koja se nalazi na području BiH mora biti tuženikova imovina kako bi se mogla
zasnovati nadležnost BiH suda, a što se tiče predmeta, dovoljno je da se taj predmet nalazi na
području BiH. Uređuje međ. nadležnost suda BiH u sporovima o imovinsko-pravnim
zahtjevima, i to po kriteriju imovine.
3.Gdje se nalaze pravila o medjunarodnoj pravnoj pomoći i pravila o dokaznoj snazi
stranih isprava?
Nalaze se u dvostranim i višestranim medjunarodnim konvencijama, kao i internim zakonima
država. Neke višestrane medjunarodne konvencije su Haška konvencija o gradjanskom sudskom
postupki ( 1954), Haška konvencija o olakšanju medjunarodnog pristupa sudovima (1980),
Haška konvencija o ukidanju potrebe legalizacije javnih stranih isprava. Postupak koji se
primjenjuje kod pružanja medjunarodne pomoći u gradjanskim stvarima uredjen je unutrašnjim
izvorima gradjanskog procesnog prava. U bih su to entitetski zakoni o parničnom postupku.
4.Šta sve ulazi pod pojmom strana odluka?
Strana sudska odluka je odluka stranog suda i drugih, nesudskih organa (npr. upravnih) koje su
po svom statusu i dejstvima izjednačene sa sudskim – po pravu države u čije ime su donete. U
našem pravu, predmet priznanja mogu biti samo strane odluke donijete u građanskopravnim
stvarima. Kvalifikacija se vrši po unutrašnjem pravu nacionalne države, u kom slučaju i akti
državne uprave mogu biti predmet priznanja. Kao akt državnog organa jedne zemlje proizvodi
dejstva na teritoriji zemlje donošenja. Kada se radi o sudskim odlukama u oblasti privatnog i
privrednog prava, u cilju poštovanja međunarodne saradnje, ljudskih prava, pravne sigurnosti i
ekonomičnosti postupka načelno se može priznati dejstvo odluka stranog suvereniteta u domaćoj
zemlji, ukoliko se sprovede postupak priznanja strane odluke i ta odluka ispuni uslove
predviđene nacionalnim zakonodavstvom da bi mogla biti priznata. Ako se uopšte ne bi
priznavalo dejstvo stranih sudskih odluka, stranke bi morale o istoj stvari da vode postupak u
različitim državama, što bi dovelo do velikih troškova i pravne nesigurnosti, a moglo bi se
govoriti i o povredi prava na tužbu kao ljudskog prava.
5.Kada sud moze odgoditi rješavanje zahtjeva za priznavanje i ovrhu strane arbitražne
odluke?
Sud može odgoditi rješavanje zahtjeva za priznavanje i ovrhu sudskih odluka strane arbitražne
odluke ako je pokrenut postupak za poništenje ili obustavu pred nadležnim organom.
6.Objasni predmet Pupino iz 2005.Europskog suda?
Predmet Pupino ključan je za razumijevanje pravnih učinaka okvirnih odluka.U tom je predmetu
talijanski sud Sudu EU uputio prethodno pitanje ima li Okvirna odluka o pravima žrtava u
kaznenom postupku neizravan učinak usporediv s neizravnim učinkom direktiva, tj. postoji li
obveza nacionalnih sudova na usklađeno tumačenje nacionalnog prava s normama okvirnih
odluka. Sud EU odgovorio je pozitivno potvrđujući da okvirne odluke imaju neizravne učinke,
stvarajući tako obvezu država članica na usklađeno tumačenje nacionalnog prava s okvirnim
odlukama. Međutim, isto kao i kod direktiva, neizravni učinak neimplementiranih okvirnih
odluka ograničen je načelima pravne sigurnosti i neretroaktivnosti, što onemogućuje da okvirna
odluka sama po sebi i neovisno o nacionalnom zakonodavstvu donesenom radi njezina prijenosa
ima neizravan učinak utvrđivanja kaznene odgovornosti ili otežavajućih okolnosti pojedinca
7.Koji se zaključci izvode glede hijerarhijske ljestvice izvora mppa iz izvora europskog
mppa u širem smislu?
Temeljno načelo u hijerarhiji izvora Mppa na području EU je nadležnost europskog primarnog i
sekundarnog MPP naspram nacionalnog mpp. Iako su u europskom Mpp odredbe primarnog
prava EU tek iznimno nalaze, one u hijerarhijskoj ljestvici izvora europskog MPPa( u širem
smislu) zauzimaju prvo mjesto. Na drugom mjestu hijerarhijske ljestvice izvori mppa na
području EU nalaze se europsko medjunarodni ugovori( ugovori koje je EU ovlaštena sklapati sa
drugim državama i medjunarodnim organizacijama).NA trećem mjestu hijerarhijeske ljestvice
izvora mppa nalaze se izvori europskog sekindarnog prava ( uredbe i smjernice- direktive).
Polazeči od načela nadredjenosti izvora europskog Mppa možemo zaključiti da uredba kao
sastavnica europskog Mppa ima prednost u odnosu na odredbe nacionalnog Mppa koje su
harmonizirane na temelju smjernica. Na četvrtom mjestu nalaze se medjunarodni ugovori.
8.U kakvom je pravnom odnosu BiH i EU i kakav trenutni status ima BiH u tom odnosu?
U diplomatskom odnosu, status kandidat. Prvi vidljivi učinak procesa europskoh integracija za
grajdnastvo BiH bilo je uvodjenje bezviznog režima za one sa biometrijskim putovnicama.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan 16.06.2008. godine u Luksemburgu uspostavio
je okvir za implementaciju pravnih, administrativnih, institucionalnih i ekonomskih reformi koje
će zemlju približiti EU. Stavljen je na snagu i privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim
pitanjima. Tako je uspostavljen prostor slobodne trgovine izmedju EU i BIH, a upravo je EU
glavni trgovinski partner zemlje. Pored toga, BiH pogoduju i jednostrane autonomne trgovinske
preference EU za zemlje teritorije koje učestvuju ili su u vezi sa procesom stabilizacije i
pridruživanja. Nakon što završene odgovarajuće procedure iz zaključka Vijeća za vanjske
poslove EU od 15.05.2014. godine SPP je pustio na snagu 01.06.2015. Time su znatno povećane
obaveze vlasti u Bih jer je obujam reformi proširen sa trgovačkih pitanja na propise EU u
cijelini. Presjedavajući predsjedništva BiH podnio je 15.02.2016. godine zahtjev za članstvo BiH
u EU predstavništvu Vijeća EU.

TEST 3
1.Koja medjunarodna nadležnost preovladava u ZRZS =ZMPP?
Elektivna ili izberiva nadležnosti; omogućuje biranje između domaćih i stranih pravosudnih
tijela te o subjektu koji pokreće postupak ovisi hoće li ga pokrenuti pred domaćim ili stranim
sudom, tj. drugim tijelom.
2.Zašto ZRZS nije prihvatio kriterij državljanstva stranke za utemeljenje opće
medjunarodne nadležnosti?
ZRZS nije prihvatio kriterij državljanstva stranke za utemeljenje opće medj.nadležnosti
opravdano zbog toga sto se u novije vrijeme kriterij državljanstva ograničava i kritizira.
3.Koji je sud nadležan za raspravu pokretne ostavine BiH-a državljanina?
Za raspravu pokretne ostavine BiH državljanina bit će nadležan sud BiH, ali samo ako po pravu
države u kojoj se nalazi pokretna imovina nije nadležno strano tijelo, odnosno tijelo koje odbija
raspravljati o ostavini.
4.Koji se medjunarodni ugovori izjašnjavaju- uredjuju litispendaciju?
Medjunarodna konvencija za izjednaćavanje nekih pravila o gradjanskoj odgovornosti ( 1952),
Konvencija o ugovoru o medjunarodnom cestovnom prevozu putnika i prtljage CVR (1973) i
Europska (Briselska) konvencija o sudskoj nadležnosti i izvršenju sudskih odluka u gradjanskim
i trgovačkim predmetima.
5.Kada isključiva nadležnost suda BiH nije smetnja za priznanje i ovrhu strane sudske
odluke?
Isključiva nadležnost suda BiH nije smetnja za priznanje i ovrhu strane sudske odluke koja je
donesena u bračnom sporu ako sam tuženik traži priznanje te odluke ili ako to traži tužitelj, a
tuženik se ne protivi.
6.Šta je unifikacija i kojim se aktima provodi i šta je harmonizacija i kojim se aktima
provodi?
Harmonizacija je usklađivanje prava, tj. pravnog sustava jedne države s određenim pravom ili
pravnim poretkom drugog pravnog subjekta. Unifikacija- proces izjednačavanja pravnih propisa
stvaranjem jedinstvenog prava i pravnog sustava na podrucju EU. Pravni instrument kojim
europska zajendica provodi harmonizaciju MPP-a na području EU je smjernica, a za unifikaciju
to su međ. ugovori i uredbe.
7.U kakvom je pravnom odnosu BiH i EU i kakav trenutni status ima BiH u tom odnosu?
U diplomatskom odnosu, status kandidat. Prvi vidljivi učinak procesa europskoh integracija za
grajdnastvo BiH bilo je uvodjenje bezviznog režima za one sa biometrijskim putovnicama.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan 16.06.2008. godine u Luksemburgu uspostavio
je okvir za implementaciju pravnih, administrativnih, institucionalnih i ekonomskih reformi koje
će zemlju približiti EU. Stavljen je na snagu i privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim
pitanjima. Tako je uspostavljen prostor slobodne trgovine izmedju EU i BIH, a upravo je EU
glavni trgovinski partner zemlje. Pored toga, BiH pogoduju i jednostrane autonomne trgovinske
preference EU za zemlje teritorije koje učestvuju ili su u vezi sa procesom stabilizacije i
pridruživanja. Nakon što završene odgovarajuće procedure iz zaključka Vijeća za vanjske
poslove EU od 15.05.2014. godine SPP je pustio na snagu 01.06.2015. Time su znatno povećane
obaveze vlasti u Bih jer je obujam reformi proširen sa trgovačkih pitanja na propise EU u
cijelini. Presjedavajući predsjedništva BiH podnio je 15.02.2016. godine zahtjev za članstvo BiH
u EU predstavništvu Vijeća EU.
8.Objasni hijerarhijsku ljestvicu medjunarodnih ugovora koje je EZ/EU ovlaštena sklapati
sa drugim državama i medjunarodnim organizacijama?
Ocjenjujući medunarodne ugovore koje je EZ/EU ovlaštena sklapati sa drugim državama i
medjunarodnim organizacijama možemo konstatovati da takvi medjunarodni ugovori kao
sastavnica prava imaju neposrednu primjenu, te da se u hijerarhijskoj ljestvici izvora europskog
mppa nalaze izmedju primarnog europskog prava i redbi kao izvora europskog sekundarnog
prava.

TEST 4
1.Kada postoji medjunarodna nadležnost suda BiH ako u parnici ima više tuženika sa
svojstvom materijanih suparničara?
Postoji kada je jednom od tuženika prebivalište, odnosno sjedište u BiH. Suparništvo je
materijano kada se suparničari u pogledu predmeta spora nalaze ili u pravnoj zajednici ili u
stvarnoj zajednici.
2.Šta je prorogacijska klauzula?
Prorogaciona klauzula je inkorporirana u pravni posao iz kojeg bi spor mogao na nastane, Ona
ima nezavisnu pravnu sudbinu od pravnog posla u koji je inkorporirana, jer se radi o posebnom
pravnom ugovoru s procesnim dejstvima.- Tzv. generalna prorogaciona klauzula kojom se
predviđa nadležnost suda za rešavanje svih sporova iz svih pravnih odnosa koje postoje između
stranaka nije dopuštena. Za obje vrste izričite prorogacije neophodna je pismena forma.
3.Kada postoji posebna medjunarodna nadležnost suda BiH u sporovima za razvod braka?
U sporovima za razvod braka nadležnost suda BiH postoji kada je tužitelj BiH državljanin, a
pravo države čiji bi sud bio nadležan ne predvidja (ili ne poznaje) ustanovu za razvod braka.
4.Šta je to asimiliranje ili inkorporiranje strane sudske odluke u domaći pravni poredak i
koje je pravo mjerodavno za to?
Priznata strana sudska odluka tretira se kao domaća sudska odluka te se tu radi o similiranju ili
inkorporiranju strane sudske odluke u domaći pravni poredak, pa bi za utvrdjivanje učinka strane
sudske odluke trebalo biti mjerodavno domaće pravo države priznanja.
5.Šta sve ulazi pod pojmom strana odluka?
Strana sudska odluka je odluka stranog suda i drugih, nesudskih organa (npr. upravnih) koje su
po svom statusu i dejstvima izjednačene sa sudskim – po pravu države u čije ime su donete. U
našem pravu, predmet priznanja mogu biti samo strane odluke donijete u građanskopravnim
stvarima. Kvalifikacija se vrši po unutrašnjem pravu nacionalne države, u kom slučaju i akti
državne uprave mogu biti predmet priznanja. Kao akt državnog organa jedne zemlje proizvodi
dejstva na teritoriji zemlje donošenja. Kada se radi o sudskim odlukama u oblasti privatnog i
privrednog prava, u cilju poštovanja međunarodne saradnje, ljudskih prava, pravne sigurnosti i
ekonomičnosti postupka načelno se može priznati dejstvo odluka stranog suvereniteta u domaćoj
zemlji, ukoliko se sprovede postupak priznanja strane odluke i ta odluka ispuni uslove
predviđene nacionalnim zakonodavstvom da bi mogla biti priznata. Ako se uopšte ne bi
priznavalo dejstvo stranih sudskih odluka, stranke bi morale o istoj stvari da vode postupak u
različitim državama, što bi dovelo do velikih troškova i pravne nesigurnosti, a moglo bi se
govoriti i o povredi prava na tužbu kao ljudskog prava.
6.Objasni predmet Pupino iz 2005 godine Europskog suda?
Predmet Pupino ključan je za razumijevanje pravnih učinaka okvirnih odluka.U tom je predmetu
talijanski sud Sudu EU uputio prethodno pitanje ima li Okvirna odluka o pravima žrtava u
kaznenom postupku neizravan učinak usporediv s neizravnim učinkom direktiva, tj. postoji li
obveza nacionalnih sudova na usklađeno tumačenje nacionalnog prava s normama okvirnih
odluka. Sud EU odgovorio je pozitivno potvrđujući da okvirne odluke imaju neizravne učinke,
stvarajući tako obvezu država članica na usklađeno tumačenje nacionalnog prava s okvirnim
odlukama. Međutim, isto kao i kod direktiva, neizravni učinak neimplementiranih okvirnih
odluka ograničen je načelima pravne sigurnosti i neretroaktivnosti, što onemogućuje da okvirna
odluka sama po sebi i neovisno o nacionalnom zakonodavstvu donesenom radi njezina prijenosa
ima neizravan učinak utvrđivanja kaznene odgovornosti ili otežavajućih okolnosti pojedinca.
7.Koji se zaključci izvode glede hijerarhijske ljestvice izvora mppa iz izvora europskog
mppa u širem smislu?
Temeljno načelo u hijerarhiji izvora Mppa na području EU je nadležnost europskog primarnog i
sekundarnog MPP naspram nacionalnog mpp. Iako su u europskom Mpp odredbe primarnog
prava EU tek iznimno nalaze, one u hijerarhijskoj ljestvici izvora europskog MPPa( u širem
smislu) zauzimaju prvo mjesto. Na drugom mjestu hijerarhijske ljestvice izvori mppa na
području EU nalaze se europsko medjunarodni ugovori( ugovori koje je EU ovlaštena sklapati sa
drugim državama i medjunarodnim organizacijama).NA trećem mjestu hijerarhijeske ljestvice
izvora mppa nalaze se izvori europskog sekindarnog prava ( uredbe i smjernice- direktive).
Polazeči od načela nadredjenosti izvora europskog Mppa možemo zaključiti da uredba kao
sastavnica europskog Mppa ima prednost u odnosu na odredbe nacionalnog Mppa koje su
harmonizirane na temelju smjernica. Na četvrtom mjestu nalaze se medjunarodni ugovori.

TEST 5
1.Kako ZRSZ uredjuje utjecaj prava imuniteta na medjunarodne nadležnosti?
ZRSZ nije donio nikakvu odredbu o utjecaju prava imuniteta na medjunarodnu nadležnost. Pravo
imuniteta odredjuje se najčešće pravilima medjunarodnog prava, ali postoje i interni propisi
država.
2.Objasni forum patrimoni?
Forum patrimonii - Sporovi o imovinskopravnim zahtjevima nadležnog suda BiH postoje ako se
na teritoriju BiH nalazi imovina tuženika ili predmet koji se traži tužbom. Kriteriji imovine-
imovina koja se nalazi na području BiH mora biti tuženikova imovina kako bi se mogla
zasnovati nadležnost BiH suda, a što se tiče predmeta, dovoljno je da se taj predmet nalazi na
području BiH. Uređuje međ. nadležnost suda BiH u sporovima o imovinsko-pravnim zahtjevima,
i to po kriteriju imovine.
3.Nabroj negativne pretpostavke za priznanje i ovrhu strane arbitražne odluke koje se
razlikuju- nisu istovjetne onima koje se traže za stranu sudsku odluku?
Strana arbitražna prepostavka priznaje se i izvršava ako je stranka koja traži priznanje i izvršenje
podnjela uz svoj zahtjev izvorni ugovor arbitraže ili njegov ovjeren prijepis.Stranke koje traže
priznanje moraju podnjeti prijevod na jezik koji je u službenoj upotrebi na sudu pred kojim je
pokrenut postupak što ga je obavila ovlaštena osoba. Za priznanje i izvršenje strane sudske
odluke i arbitražne sudske odluke nadležan je sud na ćijem području treba provesti postupak
priznanja, odnosno izvršenja.
4.Objasni pojam recepcija europskog prava?
Recepcija prava je dobrovoljno, prešutno ili izričito preuzimanje (recipiranje) pravnog instituta,
pojedinoga zakona ili dijela pravnoga sustava druge države u domaće pravo. Prihvaćanje i
usvajanje europskog prava, odnosno njegove pravne stečevine kao pretpostavke koju su na
odredjen način morale prihvatiti i sve države koje su uz dosadasnjih pet država pristupile EZ,
odnosno EU.
5.Šta je funkcija smjernice kao izvora europskog Mppa?
Smjernica je obvezujuća za svaku državu članicu kojoj je upućena glede rezultata koji se njome
moraju postići, a odabir oblika i metoda postizanja tih rezultata prepušten je toj državi (čl. 288.
st. 3. UNREU). Ona u europskom MPP-u samo nakon ugradnje u nacionalno pravo države
članice proizvodi izravan učinak među privatnopravnim subjektima. Stoga možemo zaključiti da
s aspekta međunarodnog privatnog prava smjernica EU kao pravna odredba nema vlastitu
kvalitetu, već to imaju samo harmonizirane odredbe nacionalnog prava donesene njezinom
implementacijom
6.Objasni hijerarhijsku ljestvicu medjunarodnih ugovora koje je EZ/EU ovlaštena sklapati
s drugim državama i medjunarodnim organizacijama?
Ocjenjujući medunarodne ugovore koje je EZ/EU ovlaštena sklapati sa drugim državama i
medjunarodnim organizacijama možemo konstatovati da takvi medjunarodni ugovori kao
sastavnica prava imaju neposrednu primjenu, te da se u hijerarhijskoj ljestvici izvora europskog
mppa nalaze izmedju primarnog europskog prava i redbi kao izvora europskog sekundarnog
prava.

TEST 6
1.Koji su još propisi(pravila) i kada se koriste u funkciji pravila o dređivanju
međunarodne nadležnosti?
Koriste se dva pravila o medjunarodnojnadležnosti u vanparničnom postupku:
1.nadležnost suda BiH u vanparničnom postupku postoji ako je osobi, prema kojoj je podnesen
zahtjev, prebivalište odnosno sjedište u BiH. Ovdje se radi o slučaju kada u vanparničnom
postupku sudjeluje više osoba.
2.kada u vanparničnom postupku sudjeluje samo jedna osoba, nadležnost suda BiH postoji ako je
toj osobi prebivalište, odnosno sjedište u BiH.
2.Nabroj mišljenja u teoriji o pravnoj prirodi retorzijse nadležnosti?
Retorzija predstavlja pravni institut pomoću kojeg jedna država naređuje svojim organima da ne
postupe po normama o pravima stranaca i sukobu jurisdikcija koje je ona propisala, nego da
postupe na identičan ili sličan način kako postupa strana država prema domaćim državljanima ili
domaćim sudskim odlukama ili zamolnicama domaćih sudovaPrema jednom mišljenju o pavnoj
prirodi retorzijske nadležnosti radi se o uzajamnosti, dok prema drugom mišljenju radi se o
slučaju retorzije, sa trećeg stajališta ovu odredbu je teško kvalificirati bilo kao uzajanost bilo kao
retorziju
3.U sporovima protiv pravne ili fizičke osobe kojoj je sjedište u inozemstvu postoji posebna
medjunarodna nadležnost suda BiH ako se ostvare koji uvjeti?
Tu uvjeti su sljedeći:
1.tužena osoba mora imati na području BIH svoje predstavništvo, zastupništvo ili ako je u BiH
sjedište firme kojoj je povjereno obavljanje njezinih poslova,
2.da se predmet spora obaveze koje su nastale u Bih ili koje se moraju izvršiti na području BiH
4.Pojam stranca kod rasprave o ostavini stranca pred sudom BiH podrazumijeva?
Stranac je lice koje se nalazi na teritoriji domaće države, a nema domaće državljanstvo. BiH sud
isključivo je nadležan za rasprave nepokretne ostavine stranca ako se nekretnine nalaze u BiH.
Za raspravu pokretne ostavine stranca, koji se nalazi u BiH, nije propisana isključiva nadležnost
BiH suda, jer za raspravu pokretne ostavine stranog državljanina, koja se nalazi u BiH, nadležan
je BiH sud, osim ako u državi ostavitelja sud nije nadležan za raspravu pokretne imovine BiH
državljanina.
5.Razlika u pretpostavkama za priznanje i pretpostavkama za ovrhu strane sudske
odluke?
Strana arbitražna odluka priznaje se i izvršava ako je stranka koja traži priznanje i izvršenje
podnijela uz svoj zahtjev sudu. Kod ovrhe strane sudske odlike podnositelj zahtjeva mora
priložiti i potvrdu nadležnog stranog suda, odnosno drugog tijela o pravomoćnosti te odluke.
6. BiH na svom području priznaje sklapanje brakova pred DKPom stranih država pod
kojim uvjetom?
BiH na svom području priznaje sklapanje brakova pred DKPom stranih država pod uvjetom: da
postoji uzajamnost sa dotičnom državom i da nijedan od budućih supružnika nema naše
državljanstvo.

TEST 7
1.Koji propisi reguliraju imunitet?
Pravo imuniteta uredjuje se najčešće pravilima medjunarodnog prava ( osobito raznim
medjunarodnim ugovorima), ali postoje i interni propisi države. U pogledu nadležnosti sudova za
sudjenje strancima koji uživaju pravo imuniteta i za sudjenje stranim državama i medjunarodnim
organizacijama važe pravila medjunarodnog prava. U slučaju sumnje o postojanju i opsegu prava
imuniteta objašnjenje daje republičko tijelo uprave nadležno za poslove pravosudja. O pravu
imuniteta o ovršnom postupku izjašnjava se član 11. ZPP.
2. Pravna priroda sporazuma o nadležnosti?
Pravna priroda sporazumao medjunarodnoj nadležnosti nema jedinstvenih stavova, ali ipakmu
našoj teoriji dominira shvaćanje po kojem sporazum o medjunarodnoj nadležnosti ima
procesnopravni karakter. Stoga se sporazum o medjunarodnoj nadležnosti kao procesni ugovor
samostalno prosudjuje i ne slijedi sudbinu glavnog ugovora.
3.Kada će inozemni sud izdati odluku i mjeru BiH državljaninu?
Donjeti će odluku u stvarima skrbništva državljanina BiH, ako je BiH državljaninu prebivalište u
inozemstvu i ako utvrdi da tijelo nadležno po pravu strane države je donijelo odluku ili poduzelo
mjeru kojom je osigurana zaštita ličnih prava i interesa BiH državljanina.
4.Što je inkorporiranje odluke i koje je pravo mjerodavno?
Priznata strana sudksa odluka tretira se kao domaća sudska odluka, te se radi o asimiliranju ili
inkorporieanju strane sudske odluke u domaći pravni poredak da bi za utvrdjivanje strane odluke
trebalo biti mjerodavno domaće pravo države priznanja.
5.Norveška konvencija?
Ova konvencija je nastala u želji da regulišu i unaprede odnose između dviju država u oblasti
socijalnog osiguranja, odnosi se na Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju i Kraljevinu
Norvešku, uključujući Svalbard, Jan Mayen, norveške dodatne teritorije i onaj dio
kontinentalnog područja koji je pod norveškim suverenitetom. Jugoslovenski državljani u
Norveškoj i norveški državljani u Jugoslaviji obuhvaćeni su norveškim, odnosno jugoslovenskim
zakonodavstvom i izjednačeni su sa državljanima dotične zemlje u odnosu na prava i dužnosti,
ukoliko to nije drukčije određeno ovom konvencijom. Državljani jedne zemlje koji su nastanjeni
ili zaposleni u drugoj zemlji imaju ista prava na davanja u slučaju bolesti, trudnoće i porođaja
kao i državljani te zemlje.
6.Izvori europskog prava u širem smislu?
Europsko MPP je sadržano u sljedećim izvorima: 1) Unutarnjim izvorima MPP-a države članice
EU; 2) U međ. ugovorima koji su na snazi u državama članicama EU; 3) U pravu europske
zajednice pri čemu razlikujemo: A) odredbe europskog MPP-a koji se primjenjuju izravno, a
sadržane su u: a) primarnom pravu europske zajednice; b) sekundarnom pravu europske
zajednice bilo da je riječ o- uredbama čija je primjena obvezujuća ili -uredbama koje pripadaju
fakultativnom pravu europske zajednice; c) međ. ugovorima kojih je stranka europska zajednica;
B) one odredbe europskog MPP-a što se primjenjuju neizravno, a sadržane su u pojedinim
smjernicama.
7. Zaključci europskog Mppa?
Ako međunarodne ugovore podijelimo na europske, kojih je danas stranka EU, te one
međudržavne, kojih su stranke države članice EU u međusobnim odnosima te u odnosima s
trećim državama, iz hijerarhijske ljestvice izvora MPP-a na području EU razvidna je njihova
pozicija. Europski ugovori nalaze se u toj hijerarhijskoj ljestvici na drugom mjestu, između
europskog primarnog prava i uredaba EU kao europskog sekundarnog prava, dok se povijesno
potisnuti međudržavni ugovori kao unifikacijski akti nalaze iza europskih izvora, dakle, u pravilu
na četvrtom mjestu. Međutim, pod određenim pretpostavkama, posebice ako je to određeno
pravnim aktima europskog prava ili odredbama međunarodnog (ugovornog) prava sadržanog u
određenom međudržavnom ugovoru, tada međunarodni ugovori mogu imati prednost u primjeni
u odnosu na određene uredbe kao izvore europskog prava.

TEST 8
1.Kriterij za odredjivanje medjunarodne nadležnosti?
Prvi europski multilateralni instrument za određivanje međunarodne nadležnosti država
ugovornica u građanskim i trgovačkim stvarima, kao i uvjeta za ovrhu odluka između država
ugovornica predstavlja Konvencija o nadležnosti i izvršenju odluka u građanskim i trgovačkim
stvarima usvojena 1968. godine. Tu je i kriterij prebivališta tuženika za fizičke osobe, odnosno
sjedište tuženika za pravne osobe, kriterij državljanstva kao i odredjivanje medjunarodne
nadležnosti sporazumom stranaka.
2.Objasniti forum patrimoni?
Forum patrimonii - Sporovi o imovinskopravnim zahtjevima nadležnog suda BiH postoje ako se
na teritoriju BiH nalazi imovina tuženika ili predmet koji se traži tužbom. Kriteriji imovine-
imovina koja se nalazi na području BiH mora biti tuženikova imovina kako bi se mogla
zasnovati nadležnost BiH suda, a što se tiče predmeta, dovoljno je da se taj predmet nalazi na
području BiH. Uređuje međ. nadležnost suda BiH u sporovima o imovinsko-pravnim zahtjevima,
i to po kriteriju imovine.
3. Nabroj negativne pretpostavke za priznanje i ovrhu strane arbitražne odluke koje se
razlikuju- nisu istovjetne onima koje se traže za stranu sudsku odluku?
Strana arbitražna prepostavka priznaje se i izvršava ako je stranka koja traži priznanje i izvršenje
podnjela uz svoj zahtjev izvorni ugovor arbitraže ili njegov ovjeren prijepis.Stranke koje traže
priznanje moraju podnjeti prijevod na jezik koji je u službenoj upotrebi na sudu pred kojim je
pokrenut postupak što ga je obavila ovlaštena osoba. Za priznanje i izvršenje strane sudske
odluke i arbitražne sudske odluke nadležan je sud na ćijem području treba provesti postupak
priznanja, odnosno izvršenja.
4.Po kojim pravilima se sklapa DKP oporuka i pta se tada smatra?
Državljanin Bih može u inozemstvu sastaviti oporuku prema odredbama koje važe za
sastavljanje oporuke ( sudske), u konzularnom prestavništvu ili diplomatskm predstavništvu BiH
koje obavlja konzularne poslove. Sastavljena u obliku sudske odluke diplomatsko konzularna
oporuka smatrat će se da je sastavljena po našem pravu.
5.Objasni pojam recepcija europskog prava?
Recepcija prava je dobrovoljno, prešutno ili izričito preuzimanje (recipiranje) pravnog instituta,
pojedinoga zakona ili dijela pravnoga sustava druge države u domaće pravo. Prihvaćanje i
usvajanje europskog prava, odnosno njegove pravne stečevine kao pretpostavke koju su na
odredjen način morale prihvatiti i sve države koje su uz dosadasnjih pet država pristupile EZ,
odnosno EU.
6.Objasni hijerarhijsku ljestvicu medjunarodnih ugovora koje je EZ/EU ovlaštena sklapati
sa drugim državama i medjunarodnim organizacijama?
Ocjenjujući medunarodne ugovore koje je EZ/EU ovlaštena sklapati sa drugim državama i
medjunarodnim organizacijama možemo konstatovati da takvi medjunarodni ugovori kao
sastavnica prava imaju neposrednu primjenu, te da se u hijerarhijskoj ljestvici izvora europskog
mppa nalaze izmedju primarnog europskog prava i redbi kao izvora europskog sekundarnog
prava.
7.U kakvom je pravnom odnosu BiH i EU i kakav trenutni status ima BiH u tom odnosu?
U diplomatskom odnosu, status kandidat. Prvi vidljivi učinak procesa europskoh integracija za
grajdnastvo BiH bilo je uvodjenje bezviznog režima za one sa biometrijskim putovnicama.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan 16.06.2008. godine u Luksemburgu uspostavio
je okvir za implementaciju pravnih, administrativnih, institucionalnih i ekonomskih reformi koje
će zemlju približiti EU. Stavljen je na snagu i privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim
pitanjima. Tako je uspostavljen prostor slobodne trgovine izmedju EU i BIH, a upravo je EU
glavni trgovinski partner zemlje. Pored toga, BiH pogoduju i jednostrane autonomne trgovinske
preference EU za zemlje teritorije koje učestvuju ili su u vezi sa procesom stabilizacije i
pridruživanja. Nakon što završene odgovarajuće procedure iz zaključka Vijeća za vanjske
poslove EU od 15.05.2014. godine SPP je pustio na snagu 01.06.2015. Time su znatno povećane
obaveze vlasti u Bih jer je obujam reformi proširen sa trgovačkih pitanja na propise EU u
cijelini. Presjedavajući predsjedništva BiH podnio je 15.02.2016. godine zahtjev za članstvo BiH
u EU predstavništvu Vijeća EU.
8.Šta je funkcija smjernice kao izvora europskog Mppa?
Smjernica je obvezujuća za svaku državu članicu kojoj je upućena glede rezultata koji se njome
moraju postići, a odabir oblika i metoda postizanja tih rezultata prepušten je toj državi (čl. 288.
st. 3. UNREU). Ona u europskom MPP-u samo nakon ugradnje u nacionalno pravo države
članice proizvodi izravan učinak među privatnopravnim subjektima. Stoga možemo zaključiti da
s aspekta međunarodnog privatnog prava smjernica EU kao pravna odredba nema vlastitu
kvalitetu, već to imaju samo harmonizirane odredbe nacionalnog prava donesene njezinom
implementacijom
9. Forum rei Sitae?
Osnovno je pravilo za određivnje sudske (apsolutne) nadležnosti domaćeg suda u ostavinskom
postupku forum rei sitae (sud mjesta gdje stvar leži - nadležan je onaj sud na čijem se području
nalazi ostavinska masa). Radi se o doredbama koje predvidjaju isključivu mejsnu nadležnost BiH
suda u nekoliko sporova o nekretninama koje se nalaze na terotoriji BiH. Propisuje se isključiva
nadležnost BiH suda za 3 kategorije sporova o nekretninama: sporovi o vlasništvu i drugim
stvarnim pravima na nekretnini, sporovi zbog smetnje posjeda na nekretnini, sporovi iz
odredjenih obaveznpravnih odnosa u vezi sa nekretninama(zakup,najam) , Forum rei priznat je
općenito kao isključiv u internim pravima država i u medjunarodnim konvencijama.
10.Pojam stranca kod rasprave o ostavini stranca pred sudom BiH podrazumijeva?
Stranac je lice koje se nalazi na teritoriji domaće države, a nema domaće državljanstvo. BiH sud
isključivo je nadležan za rasprave nepokretne ostavine stranca ako se nekretnine nalaze u BiH.
Za raspravu pokretne ostavine stranca, koji se nalazi u BiH, nije propisana isključiva nadležnost
BiH suda, jer za raspravu pokretne ostavine stranog državljanina, koja se nalazi u BiH, nadležan
je BiH sud, osim ako u državi ostavitelja sud nije nadležan za raspravu pokretne imovine BiH
državljanina.

TEST 9
1.Kako se odredjuje nadležnost kada nema izričitih odredbi o tome u domaćim zakonima i
medjunarodnim ugovorima, kakvog su karaktreta i zašto služe?
Član 27 Zppa govori o mogućnosti da se odredbe o mjesnoj nadležnosti koriste u funkciji pravila
o medjunarodnoj nadležnosti, ali ipak ova mogućnost postoji samo za one slučajeve kada nema
izričitih odredbi o medjunarodnoj nadležnosti bilo u krivičnim zakonima bilo u medjunarodnim
ugovorima. U takvim ograničenim slučajevima, jedino se može primjeniti odredba o mjensoj
nadležnosti.Primjena čl.27 Zppa supsidijarnog je karaktera (dolazi u obzir samo onda ako nema
izričitih odredbi o medjunarodnoj nadležnosti).
2.U kojim sporovima nije dopušten sporazum o prorogaciji medjunarodne nadležnosti?
To su pojedinačni bračni sporovi, paternitetski ili maternitetski sporovi, sporovi o čuvanju,
podizanju i odgoju djece, sporovi o zakonskom uzdržavanju djece, te sporovi bračnih drugova i
bivših bračnih drugova, pravne stvari za različita osobna stanja i odnose izmedju roditelja i djece
i pravne stvari o davanju dozvole za stupanjeu brak. Sve u svemu ZRZS u odredjenim
obiteljskopravnim odnosima nije dopustio stranački sporazum o prorogaciji medjunarodne
nadležnosti.
3.Kako sud rješava problem medjunarodne litispendencije?
ZRSZ prihvaća čl. 80., ali se pri tome traže ispunjene pretpostavke. Ako se te pretpostavke
ispune, sud će na zahtjev stranke prekinuti postupak, ali neće odbaciti tužbu. Sud BiH će
prekinuti postupak na zahtjev stranaka ako je u toku spor pred stranim sudom u istoj pravnoj
stvari i između istih stranaka, i to: 1) ako je prvo pred stranim sudom pokrenut postupak u vezi
sa tim sporom; 2) ako je riječ o sporu za čije suđenje ne postoji iskljućiva nadležnost suda BiH;
3) ako postoji uzajamnost ( da se u stranoj državi prekida postupak ako bi o istoj pravnoj stvari
postojala ranije započeta prarnica u BIH).
4.Šta sve ulazi pod pojmom strana odluka?
Strana sudska odluka je odluka stranog suda i drugih, nesudskih organa (npr. upravnih) koje su
po svom statusu i dejstvima izjednačene sa sudskim – po pravu države u čije ime su donete. U
našem pravu, predmet priznanja mogu biti samo strane odluke donijete u građanskopravnim
stvarima. Kvalifikacija se vrši po unutrašnjem pravu nacionalne države, u kom slučaju i akti
državne uprave mogu biti predmet priznanja. Kao akt državnog organa jedne zemlje proizvodi
dejstva na teritoriji zemlje donošenja. Kada se radi o sudskim odlukama u oblasti privatnog i
privrednog prava, u cilju poštovanja međunarodne saradnje, ljudskih prava, pravne sigurnosti i
ekonomičnosti postupka načelno se može priznati dejstvo odluka stranog suvereniteta u domaćoj
zemlji, ukoliko se sprovede postupak priznanja strane odluke i ta odluka ispuni uslove
predviđene nacionalnim zakonodavstvom da bi mogla biti priznata. Ako se uopšte ne bi
priznavalo dejstvo stranih sudskih odluka, stranke bi morale o istoj stvari da vode postupak u
različitim državama, što bi dovelo do velikih troškova i pravne nesigurnosti, a moglo bi se
govoriti i o povredi prava na tužbu kao ljudskog prava.
5.Što je unifikacija i kojim aktima se provodi, a što harmonizacija i kojim aktima se
provodi?
Harmonizacija je usklađivanje prava, tj. pravnog sustava jedne države s određenim pravom ili
pravnim poretkom drugog pravnog subjekta. Unifikacija- proces izjednačavanja pravnih propisa
stvaranjem jedinstvenog prava i pravnog sustava na podrucju EU. Pravni instrument kojim
europska zajendica provodi harmonizaciju MPP-a na području EU je smjernica, a za unifikaciju
to su međ. ugovori i uredbe.
6. Pod kojim pravilima se sastavlja DKP oporuka i što se tada smatra?
Državljanin Bih može u inozemstvu sastaviti oporuku prema odredbama koje važe za
sastavljanje oporuke ( sudske), u konzularnom prestavništvu ili diplomatskm predstavništvu BiH
koje obavlja konzularne poslove. Sastavljena u obliku sudske odluke diplomatsko konzularna
oporuka smatrat će se da je sastavljena po našem pravu.
7.Objasni hijerarhijsku ljestvicu medjunarodnih ugovora koje je EZ/EU ovlaštena sklapati
sa drugim državama i medjunarodnim organizacijama?
Ocjenjujući medunarodne ugovore koje je EZ/EU ovlaštena sklapati sa drugim državama i
medjunarodnim organizacijama možemo konstatovati da takvi medjunarodni ugovori kao
sastavnica prava imaju neposrednu primjenu, te da se u hijerarhijskoj ljestvici izvora europskog
mppa nalaze izmedju primarnog europskog prava i redbi kao izvora europskog sekundarnog
prava.
8.U kakvom je pravnom odnosu BiH i EU i kakav trenutni status ima BiH u tom odnosu?
U diplomatskom odnosu, status kandidat. Prvi vidljivi učinak procesa europskoh integracija za
grajdnastvo BiH bilo je uvodjenje bezviznog režima za one sa biometrijskim putovnicama.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan 16.06.2008. godine u Luksemburgu uspostavio
je okvir za implementaciju pravnih, administrativnih, institucionalnih i ekonomskih reformi koje
će zemlju približiti EU. Stavljen je na snagu i privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim
pitanjima. Tako je uspostavljen prostor slobodne trgovine izmedju EU i BIH, a upravo je EU
glavni trgovinski partner zemlje. Pored toga, BiH pogoduju i jednostrane autonomne trgovinske
preference EU za zemlje teritorije koje učestvuju ili su u vezi sa procesom stabilizacije i
pridruživanja. Nakon što završene odgovarajuće procedure iz zaključka Vijeća za vanjske
poslove EU od 15.05.2014. godine SPP je pustio na snagu 01.06.2015. Time su znatno povećane
obaveze vlasti u Bih jer je obujam reformi proširen sa trgovačkih pitanja na propise EU u
cijelini. Presjedavajući predsjedništva BiH podnio je 15.02.2016. godine zahtjev za članstvo BiH
u EU predstavništvu Vijeća EU.

TEST 10
1.Objasni pojam „europsko kolizijsko pravo“?
Europsko kolizijsko pravo predstavlja dio acquis communatire pravne tekovine EU), odnosno
unitificirane kolizione norme na nivou Europske unije. DO sada je u oblasti mjerodavnog prava,
uredbovnim putemna nivou EU uredjena oblast ugovorng prava ( Rim I Uredba ), vanugovornih
obveza ( Rim II Uredba), pravna mjerodavna za nasljedjivanje ( Uredba o nasljedjivanju
650/2012), razvod braka ( Rim III Uredba), izdržavanje ( Uredba 4/2009), bračna imovina
( Uredba 1103/2016 i 1104/2016) i dr.
2.Objasni kojim pravnim instrumentom EZ/EU provodi unitifikaciju mppa“?
Unitifikacija na nivou EU uglavnom se provodi uredbama, odnosno regulativama u oblastima za
koje EU ima nadležnost..Kako oblast Mppa pripada području pravosudne saradnje u gradjanskim
predmetima, koja je shodno Amsterdamskom ugovoru iz tećeg prešla i u prvi stop EU, tu Eu
ima nadležnost da instrumentima Eu uredi ovu pravnu oblast. Uredba je instrument koji ima
neposredni o bavezujuće pravno dejstvo u državama članicama EE, odnosno ostvaruje
neposrednu primjenu. Direktiva kao metod unitifikacije nije zastupljena u većoj mjeri, kada je
riječ o Mppu, jer ovaj pravni instrument obavezuje nacionalnog zakonodavca samo u pogledu
cilja koji se njime postiže, dok se se ostavlja nacionalnom zakonodavcu da izborom obligacija i
sredstava implementira direktivu u unutrašnje zakonodavstvo. Može se reći da se regulativom
obezbjedjuje unitifikacija prava EU, dok direktiva obezbjedjuje minimalni nivo harmonizacije
prava.
3.Šta znači pojam „ustavno načelo zajednice“?
Europska unija se ne zasniva na ustavu nego već na dva medjunarodna ugovora i to: Ugovor o
Europskoj uniji i Ugovor o funkcionisanju Europske unije. Dok se ovi nikada ne nazivaju
„ Ustavom“, oni zapravo osiguravaju primarni korpus prava koji uključujeustavna načeka. S
opbzirom na prirodu medjudržavnih sporazuma kao sporazuma izmedju suverenih država,
osnove legitimacije za Uniju ne mogu se naći u samom statusu njenog primarnog prava već u
njegovom stvarnom sadržaju. Nacionalne države koje nisi ratifikovale i potpisale ugovore koji
podupiru EU, učinile su odredjenu inovaciju u medjunarodnim poslovima: proširenje opsega
medjunarodnih ugovora dotačke u kojoj njihove odredbe nemaju praktičnu razliku od onih u
ustavu, tj,kodificirani korpus primarnog zakona. Konstitucionalizam ukratko predstavlja ona
načela koja reguliraju osnove za legitimonost na razini Unije i odnos izmedju nadnacionalnog i
nacionalnog nivoa. U tom svjetlu Ustavna načela se odnose na skup pravila koja se odnose na
apstraktnu strukturu države, a ne na kvalitet i opseg politike koje ona provodi. Osnovna načela u
tom smislu su: povjerenje nadležnosti, supsidijarnost, proporcionalnost, podjela vlasti, delegirni
suverinitet,
4.Navedi i objasni osnovne sastavnice europskog mppa u širem smislu?
Osnovne sastavnice EU Mppa su unitificirale pravila o medjunarodnoj nadležnosti sudova u
građanski i trgovačkim predmetima, uključujući pravila o nadležnosti u bračnim predmetima i
predmetima roditeljske odgovornosti, nasljednim predmetima, izdržavanju, pravila
mjerodavnog prava te ravila o priznavanju i izvršenju sudskih odluka. Unitifikacija Europskog
Mppa omogućena je u skladu sa zakonodavnim nadležnsotima EU u ovom domenu, ali i odluci
ESP u predmetima ERTA.
5.Šta je Europski sud u svom mišljenu od 7.2.2006. odgovorio glede aktiviranja vanjske
nadležnosti EZ za uredjenje europskog mppa?
U skladu sa mišljenjem ESP od 07.02.2006. godine, a u kojima je potvrdjen raniji stav suda u
slučaju ERTA, svaki put kada Zajednica u težnji da provede neku zajedničku politiku
predvidjenu ugovorom, usvoji odredbe kojima se ustanovljuju zajednička pravila bez obzira na
to kakav oblik ona imala, države članice više nemaju pravo da postupajući individualni ili čak
kolektivno, preuzimaju obaveze prema trećim državama.Konsekventno, države članice izgubile
su mogućnost sklapanja medjunarodnih sporazuma sa trećim zemljama u onom dijelu Mppa koji
je u potpunosti regulisan instrumentima prava EU.

TEST 11
1.Šta su to pravila o medjunarodnoj jurisdikciji ( nadležnosti )?
Zakon o međunarodnom privatnom pravu sadrži pravila o određivanju mjerodavnog prava za
privatnopravne odnose s međunarodnim obilježjem, pravila o nadležnosti sudova i drugih tijela
za raspravljanje u pravnim stvarima čiji su predmet privatnopravni odnosi sa međunarodnim
obilježjem te pravila za priznanje i ovrhu stranih sudskih odluka čiji su predmet privatnopravni
odnosi. Pravila o međ. nadležnosti su pravila o razgraničenju nadležnosti između domaćih i
stranih sudova i drugih tijela.
2. Šta odredjuje pravilo Actor sequitur forum rei ?
Tužitelj slijedi forum tuženika; za rješavanje spora mjesno je nadležan sud prebivališta tuženika.
3. Šta je prorogatio tacita i kako se odredjuje?
To je prešutna prorogacija međunarodne nadležnosti. Ona postoji kada jedna stranka pokrene
postupak pred sudom neke države koji nije međunarodno nadležan, a druga stranka pristupi sudu
i upusti se u spor bez isticanja prigovora o nenadležnosti suda. Prešutnim pristankom tuženika,
sud koji nije nadležan, postaje nadležan. Utvrđuje se da je tuženik na nadležnost suda BiH
prešutno pristao: 1) ako je podnio prigovor na tužbu, a nije osporio nadležnost; 2) ako se upustio
u raspravu.
4. Kako se riješava problem litispendencije?
ZRSZ prihvaća čl. 80., ali se pri tome traže ispunjene pretpostavke. Ako se te pretpostavke
ispune, sud će na zahtjev stranke prekinuti postupak, ali neće odbaciti tužbu. Sud BiH će
prekinuti postupak na zahtjev stranaka ako je u toku spor pred stranim sudom u istoj pravnoj
stvari i između istih stranaka, i to: 1) ako je prvo pred stranim sudom pokrenut postupak u vezi
sa tim sporom; 2) ako je riječ o sporu za čije suđenje ne postoji iskljućiva nadležnost suda BiH;
3) ako postoji uzajamnost ( da se u stranoj državi prekida postupak ako bi o istoj pravnoj stvari
postojala ranije započeta prarnica u BIH).
5.Kako sud rješava zahtjev za aktorskom kaucijom?
Sud odlučuje rješenjem, a takvo rješenje sadrži odredjene iznose osiguranja i rok u kojem se
osiguranje mora dati, te upozorenje na posljedice što ih zakon predvidja u slučaju nedavanja
osiguranja.
6. Kako sud rješava perpetuatio iurisdictioni i šta to žnaći?
To je institut o ustaljivanju međunarodne nadležnosti. Okolnosti se mogu tijekom postupka
(parnice) tako promijeniti da promijenjene okolnosti isključuju nadležnost domaćih sudova, a
zasnivaju nadležnost sudova strane države. Ova odredba ZRSZa utvrđuje da su za ocjenu
nadležnosti suda značajne činjenice koje postoje u vrijeme kad parnica počinje teći. Dakle,
nadležnost suda ocjenjuje se prema činjeničnom stanju u vrijeme pokretanja parnice i ako je
sud BIH bio nadležan u vrijeme pokretanja parnice, ostaje nadležan i dalje jer su naknadno
(kasnije) promijenjene okolnosti irelevantne. Obrazložava se razlozima ekonomičnosti i pravne
sigurnosti.
7.Nabrojati negativne i pozitivne prtpostavke za priznanje i ovrhu strane sudske odluke?
Jedina pozitivna pretpostavka je pravomoćnost strane sudske odluke u državi u kojoj je donesena
da bi takva bila vrijedila i u BiH.Prva negativna pretpostavka manifestira se u povredi procesnog
načela saslušanja stranaka, tj. prava na obranu ili nemogućnost sudjelovanja u postupku.
Isključiva nadležnost suda ili drugog tijela BiH je druga negativna pretpostavka. Dalje, nije
moguće priznati stranu sudsku odluku ako je u istoj stvari već donesena pravomoćna domaća
odluka. Osim toga, četvrta negativna pretpostavka je u obliku javnog poretka- koristi se opisna
 formulacija ''... Ustavom BiH utvrđenim osnovama državnog uređenja''. Peta neg. pretpostavka
postoji u obliku nepostojanja uzajamnosti.
8.Objasniti Certificat de coutume?
Sud može da zatraži da stranka podnese javnu ispravu (certificat de coutume), izdatu od strane
nadležnog inostranog organa, kojom se potvrđuje koje pravo važi u inostranoj državi. Ako
stranka ne podnese javnu ispravu o mjerodavnom pravu, sud je dužan da po službenoj dužnosti
utvrdi koje je pravo u inostranoj državi važeće na taj način što će od nadležnog državnog organa
pribaviti obavještenje o mjerodavnom stranom pravu.
9.Postupak priznaja i ovrhe strane sudske odluke?
Kod priznanja i ovrhe stranih sudskih odluka propisano je oslobođenje od primjene dijela ZMPP-
a za odluke koje uređuju pojedinačno navedeni akti, a sve radi poštivanja relevantnih uredbi
Europske unije kao i obveza preuzetih u međunarodnim ugovorima. Strana sudska odluka (to
može biti i nagodba sklopljena pred sudom - sudska nagodba) izjednačuje se s odlukom suda
BiH i ima isti pravni učinak u BiH, samo ako je prizna sud BiH.. Strana sudska odluka priznat će
se ako je podnositelj prijedloga za priznanje doprinio:odluku;dokaz o pravomoćnosti; potvrdu o
ovršnosti, po pravu države u kojoj je ta odluka donesena.Za priznanje i ovrhu stranih sudskih
odluka mjesno je nadležan sud na čijem području stranka protiv koje se priznanje i ovrha traže
ima prebivalište ili sud na čijem se području treba provesti ovrha.
10. Pozitivne pretpostavke za priznanje strane arbitražne odluke?
Strana arbitražna prepostavka priznaje se i izvršava ako je stranka koja traži priznanje i izvršenje
podnjela uz svoj zahtjev izvorni ugovor arbitraže ili njegov ovjeren prijepis.Stranke koje traže
priznanje moraju podnjeti prijevod na jezik koji je u službenoj upotrebi na sudu pred kojim je
pokrenut postupak što ga je obavila ovlaštena osoba. Za priznanje i izvršenje strane sudske
odluke i arbitražne sudske odluke nadležan je sud na ćijem području treba provesti postupak
priznanja, odnosno izvršenja.
11. Aktorskom kaucijom štiti se interes tuženika zbog otežane naplate troškova postupka
od tužitelja koji je stranac a siromaškim pravom štiti se stranka od plaćanja parničnih
troškova.

Mpp-2203.06.2020.

1. Kako se određuje međunarodna nadležnost kada nema izričitih pravila o tome u domaćim
zakonima i međunarodnim ugovorima, kakvog su karaktera i zašto služe
Član 27 Zppa govori o mogućnosti da se odredbe o mjesnoj nadležnosti koriste u funkciji pravila
o medjunarodnoj nadležnosti, ali ipak ova mogućnost postoji samo za one slučajeve kada nema
izričitih odredbi o medjunarodnoj nadležnosti bilo u krivičnim zakonima bilo u medjunarodnim
ugovorima. U takvim ograničenim slučajevima, jedino se može primjeniti odredba o mjensoj
nadležnosti.Primjena čl.27 Zppa supsidijarnog je karaktera (dolazi u obzir samo onda ako nema
izričitih odredbi o medjunarodnoj nadležnosti).

2. Kakva je pravna priroda sporazuma stranaka o međunar. Nadležnosti i što to znači

Pravna priroda sporazumao medjunarodnoj nadležnosti nema jedinstvenih stavova, ali ipak u
našoj teoriji dominira shvaćanje po kojem sporazum o medjunarodnoj nadležnosti ima
procesnopravni karakter. Stoga se sporazum o medjunarodnoj nadležnosti kao procesni ugovor
samostalno prosudjuje i ne slijedi sudbinu glavnog ugovora.
3. Kada postoji posebna nadležnost suda BiH u sporovima za razvod braka
U sporovima za razvod braka nadležnost suda BiH postoji kada je tužitelj BiH državljanin, a
pravo države čiji bi sud bio nadležan ne predviđa ili ne poznaje ustanovu za razvod braka.

4. Može li sud BiH postupiti kada njegova nadležnost ne postiji za rasprave ostavine stranog
državljanina

5. Kakva su prava tuženika koji je pravodobno stavio zahtjev da mu tužitelj osigura pernične
troškove

6. Koji su razlozi protiv automatskog i bezuvjetnog priznanja i ovrhe svake strane odluke

Automatsko i bezuvjetno priznanje i ovrha svake strane odluke može ugroziti suverenost domaće
države i nametnuti pojedina rješenja suprotna javnom poretku.

Razlozi su:ako bi takvo priznavanje bilo u očitoj suprotnosti s javnimporetkom u državi članici u
kojoj se traži priznanje; ako je donesena u odnosu na tuženika koji se nije odazvao na poziv
suda; ako je nepomirljiva sa sudskom odlukom donesenom u sporu između istih stranaka u
državi članici u kojoj se zahtijeva priznanje; ako je nepomirljiva s prethodno donesenom
sudskom odlukom u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji, a radi se o istom predmetu između
istih stranaka, pod uvjetom da prethodno donesena sudska odluka ispunjava uvjete potrebne za
njezino priznavanje u državi članici u kojoj se zahtijeva priznavanje.

7. Koje je glavno bitno obilježje načelo europskog prava

8. Što je to europska uredba a što smjernica i objasni razliku

Izvori suvremenog europskog mpp nalaze se, u pravilu, u sekundarnom pravu EZ – to su: uredbe
i smjernice. Uredba je obvezujući pravni akt EZ koji u svim državama članicama EU djeluje
izravno. Za razliku od smjernica kao izvora prava EZ, odredbe europskog mpp sadržane u
uredbama nacionalni sudovi primjenjuju izravno, bez naknadnih provedbenih akata - nije
sastavnica nacionalnog prava već je hijerarhijski iznad svih izvora autonomnog mpp.
Uredbe koje sadrže odredbe europskog mpp po pravnoj su snazi iznad preostalih nacionalnih
pravnih izvora – time i mpp, koji su harmonizirani smjernicom, kao izvorom europskog prava.
Smjernicakao izvor europskog prava, obvezuje svaku državu članicu kojoj je upućena glede cilja
koji se valja ostvariti, ali su nacionalna tijela slobodna u izboru oblika i sredstava.
9. Kako ugovor o europskom Ustavu iz 2004 uređuje postojeće uredbe i smjernice
 Prema Ugovoru o europskom Ustavu iz 2004. današnje uredbe trebale su zamijeniti „europski
zakoni“, smjernice „okvirni zakoni“, a međunar.ugovori kao izvor eu mpp bili bi u isključivoj
nadležn.EU.

Mpp-22.06.2020.

1. Gdje i zašto se koristi kratki termin „međunarodna nadležnost“

To je nadležnost suda i drugih tijela BiH u stvarima sa međunarodnim elementima

2. Kada nije moguće ugovoriti nadležnost suda BiH prema poveznici državljanstva osobe

Pojedini bračni sporovi

Paterinski i materinski sporovi
Sporovi o čuvanju podizanju i odgoju djece
O zakonskom uzdržavanju djece i brač drugova
Osobna stanja i odnosi između roditelja i djece
Davanje dozvole za stupanje u brak

3. Objasni forum loci delicti comissi

4. Kako forum rei sitae uređuje međunarodne konvencije

5. Objasni nadležnost suda BiH davanje dozvole za stupanje u brak

6. Obajsni parničnu sposobnost pravnih osoba

7. Nabroj samo one negativne pretpostavke za priznanje i ovrhu strane arbitražne odluke koje se
razlikuju od pretpostavki za priznanje i ovrhu strane sudske odluke

8. Kada se europslo mpp prvi put pravno uređuje

Rimskim ugovorom od 25.03.1957

9. Kako ugovor o europskom Ustavu iz 2004 uređuje legislativnu praksu

10. Kako se ugovor iz Lisabona odnosi prema važećem pravu EU

 Mpp-07.07.2020.

1. Utjecaj prava imuniteta na međunarodnu nadležnost

2. U kojim pravnim stvarima nije dopušten sporazum stranaka o prorogaciji međunarodne

nadležnosti

3. Nadležnost suda BiH u bračnim sporovima i kad tuženik nema prebivalište u BiH

4. Što ZRSZ podrazumijeva pod pojmom stranca

Stranac je lice koje se nalazi na teritoriji domaće države a nema državljanstvo te države

5. Koji su uvjeti za cautio iudicatum solvi

6. Kojim pravilima se uređuju postupovna i ostala pitanja iz siromaškog prava

Postupovna i ostala pitanja vezana za oslobođenje od plaćanja uređuju se pravilima ZPP-a a ako
se radi o strancu primjenjuje se član 85 ZRSZ

7. Koji su kriteriji za definiranje pojma strane arbitražne odluke i tko o njima odlučuje

Imamo kriterij mjesta donošenja arbitražne odluke, kriterij primjne postupovnog procesnog
prava odlučuju međunarodna pravila.

8. Navedi glavno bitno i dominantno obilježje europskog prava i gdje je to urađeno

Načelo izravnog učinka,nacionalni sudovi ga izravno primjenjuju i ostvaruje se smjernicama

9. U kojim ugovorima je aktivirana vanjska nadležnost EZ za uređenje europskog mpp

 Ugovor između ez i danske o sudskoj nadležnossti i priznanju i ovrsi sudskih odluka u građ. I
trgovinskim predmetima 19.10.2005. godine stupio na snagu 17.07.2007. godine i time je
prestala važiti BK a sadržaj BU i pretočen u navedenom ugovoru. Lugarska konvencija

Nova LK 30.10.2007

10. Što je to europski zakon europski okvirni zakon europska uredba i europska odluka

Uredba je obvezujući pravni akt EZ koji u svojim državama članicama djeluje izravno, EU zakon
je donešen od EU država i njima se uređuju zakoni članica.

Ispit od 30.06.2021

1. Utjecaj prva imuniteta na međunarodnu nadležnost i čime je to pitanje uređeno?

ZRSZ nije uredio nikakvu odredbu o utjecaju prava imuniteta na međunarodnu nadležnost,te su
po načelu teritorijalnosti podvrgnute sve osobe i stvari koje se nalaze na području BiH.
Od tog načela izuzete mogu biti samo osobe koje uživaju pravo imuniteta u našoj državi.
ZMPP ne poznaje imunitet od međunarodne nadležnosti ali to pravo poznaju razni međunarodni
ugovori.

2. Kojim sve poveznicama se određuje međunarodna nadležnost suda BiH I što odredbe o
mjesnoj nadležnosti suda znače za međunarodnu nadlžnost?
Kao osnovni kriterij za određivanje međunarodne nadležnosti u ZRSZ pojavljuje se kriterij
prebivališta tuženika, odnosno sjedišta.međunarodna nadležnost može proizlaziti iz veze neke
stvari ili aktivnosti s određenog područja. Sud u BiH je nadležan za suđenje kada je njegova
nadležnost izričito određena zakonom ili međunarodnim ugovorom. Primjenjuje se načelo actor
sequitor forum rei.

3. Nabroj sporove o nekretninanam i o kojoj je nadležnosti se radi

Isključiva nadležnost suda Bosne i Hercegovine postoji u sporovima o pravu raspolaganja nekretninama
u društvenom (državnom) vlasništvu, u sporovima o pravu vlasništva i o drugim stvarnim pravima na
nekretninu u vlasništvu građana i građanskih pravnih osoba, u sporovima zbog smetanja posjeda na
nekretnini te u sporovima nastalima iz zakupnih ili najamnih odnosa u pogledu nekretnine, ili iz ugovora
o upotrebi stana ili poslovnih prostorija, ako se nekretnina nalazi na teritoriju Bosne i Hercegovine.

4.Objasni nadležnost suda glede ostavine

Za nepokretne ostavine BIH postoji isključiva nadležnost suda a ako se ostavima nalazi u BiH.
 Ako se nepokretna ostavina državljanina Bosne i Hercegovine nalazi u inozemstvu, nadležnost
suda Bosne i Hercegovine postoji samo ako po pravu države u kojoj se nalaze nekretnine nije
nadležno njezino tijelo.
Nadležnost suda Bosne i Hercegovine za raspravu pokretne ostavine državljanina Bosne i
Hercegovine postoji ako se pokretnine nalaze na teritoriju Bosne i Hercegovine ili ako po pravu
države u kojoj se pokretnine nalaze nije nadležan strano tijelo odnosno ako to tijelo odbija
raspravljati ostavinu.
Za raspravu nepokretne ostavine stranog državljanina postoji isključiva nadležnost suda Bosne i
Hercegovine ako se nekretnine nalaze u Bosni i Hercegovini.
Za raspravu pokretne ostavine stranog državljanina koja se nalazi u Bosni i Hercegovini
nadležan je sud Bosne i Hercegovine osim ako u državi ostavitelja sud nije nadležan za raspravu
pokretne imovine državljanina Bosne i Hercegovine.
Za raspravu nepokretne ostavine osoba bez državljanstva, osobe čije se državljanstvo ne može
utvrditi ili osobe koja ima status izbjeglice, isključiva nadležnost suda BiH postoji ako se
nekretnina nalazi na teritoriju BiH.

5. Koji su uvjeti sa cautio iudicatum solvi (aktorska kaucija) i tko o njima odlučuje
Dužnost davanja aktorske kaucije postoji uz dva uvjeta:
1. ako je tužitelj strani državljanin ili osoba bez državljanstva (apatrid) koji nema prebivalište u
BiH i
2. ako je tuženik postavio zahtjev za davanje kaucije. Sud odlučuje o aktorskoj kauciji.
Sud će u rješenju kojim se usvaja zahtjev za osiguranje parničnih troškova odrediti iznos
osiguranja i rok u kojem se osiguranje mora dati, a upozorit će tužitelja na posljedice, što ih
zakon predviđa ako ne bude dokazano da je osiguranje dano u određenom roku. Ako tužitelj u
određenom roku ne dokaže da je dao osiguranje za parnične troškove, smatrat će se da je tužba
povučena odnosno da je tužitelj odustao od pravnog lijeka ako je zahtjev za osiguranje stavljen
tek u postupku u povodu pravnog lijeka.Tuženik koji je pravodobno stavio zahtjev da mu tužitelj
osigura parnične troškove nije dužan nastaviti postupak u glavnoj stvari sve dok se pravomoćno
ne odluči o njegovu zahtjevu, a ako zahtjev bude usvojen - dok tužitelj ne položi osiguranje.Ako
sud odbije zahtjev za osiguranje parničnih troškova, može odlučiti da se postupak nastavi i prije
nego što rješenje o odbijanju postane pravomoćno. (čl. 84. ZRSZ)

6. Koji su razlozi protiv automatskog i bezuvjetnog priznanja i ovrhe svake str. Odluke
Automatko i bezuvjetno prioznanje i ovrha svake strane odluke moze ugroziti suverenost
domace drzave i nametnuti pojedina rjesenja suprotna javnom poretku za priznanje i ovrhu neke
strane sudske odluke uz stranke mogu biti zainteresirane barem dvije drzave priznanja i same
stranke.

7. Što znate o sklapanju DKP braka između državljana jedne države ugovornice i treće
države i čemi se to pitanje uređuje
Državljani BiH u inozemstvu mogu zakljuciti brak pred ovlaštenim konzularnim
predstavništvom ili diplomatskim predstavništvom SFRJ koje obavlja konzularne poslove, a ako
se tome ne protivi država u kojoj se nalazi predstavništvo SFRJ ili ako je to predviđeno
međunarodnim ugovorom. Uređeno je načelom uzajamnosti i MU(D): konzularne konvencije;
međunarodni. ugovori o pravnoj pomoći; posebni sporazumi o uzajamnom priznavanju
diplomatsko-konzularne forme braka.
8. Što je to europsko kolizijsko pravo i koje su glavne odlike europskog međunarodnog
privatnog prava
Europsko kolizijsko pravo predstavlja dio acquis communatire pravne tekovine EU), odnosno
unitificirane kolizione norme na nivou Europske unije. DO sada je u oblasti mjerodavnog prava,
uredbovnim putemna nivou EU uredjena oblast ugovorng prava ( Rim I Uredba ), vanugovornih
obveza ( Rim II Uredba), pravna mjerodavna za nasljedjivanje ( Uredba o nasljedjivanju
650/2012), razvod braka ( Rim III Uredba), izdržavanje ( Uredba 4/2009), bračna imovina
( Uredba 1103/2016 i 1104/2016) i dr.

Za razliku od privatnog prava uvijek je postojao pzajednicki pojmovni pravni okvir europsko
kolizijsko pravo naprimjer kvalifikacija, prethodno pitanje, renvoi, frauduloznost i javni poredak
su dio svih europskih pravnih poredaka.

Glavne odlike su: da je to vazna sastavnica Europskog MPP, jamci i potice eurointegracijski
proces i pravni predlozak poredka za harmonizaciju bh-a mpp-a.

9. U kojim ugovorima je aktivirana vanjska nadležnost EZ za uređenje europskog MPP

U ugovoru izmedju EZ i Danske takodjer je aktivirana vanjska nadleznost glede Luganske
konvencije i Haaške konvencije a i u novoj Luganskoj konvenciji

10. Koji su vrela europskog mpp u širem smislu i objasni položaj smjernice na hijerarhijskoj
ljestvici tih izvora
Za polozaj smjernica u hijerarhijskoj ljestvici izvora od presudne vaznosti je odlika prema kojoj
nemaju izravan odnosno neposredan ucinak u primjeni vec sadrzavaju nalog usmjeren prema
nacionalnim zakonodavnim tijelima drzava clanica EU s ciljem ujednacenja prava EZ odnosno
Europskog MPPa.

11. Kako ugovor o europskom ustavu iz 2004 uređuje legislativnu praksu

Ugovorom o europskom Ustavu iz 2004. prvi put je u suvremenoj integracijskoj povijesti bila
određena prednost europskog spram nacionalnog prava (i eu Ustav i cjelokupno eu pravo ima
prednost).
Prema ugovoru današnje uredbe trebale su zamijeniti europski zakoni, smjernice okvirni zakoni,
a među. Ugovori kao izvor eu mpp-a bili bi u isključivoj nadležnosti eu.

12. Kako se ugovor iz lisabona odnosi prema važećem pravu eu

Tako sto on sadrzava uredbe i smjenice za ostale zajednicke propise institucija EU i dalje u
primjeni.

Kolokvij od 15.06.2021
1. Kojim sve poveznicama se određuje međunarodna nadležnost suda bih
2. Utjecaj prava imuniteta na međunarodnu nadležnost-
ZRSZ nije donio nikakvu odredbu o utjecaju prava imuniteta na medjunarodnu nadležnost. Pravo
imuniteta odredjuje se najčešće pravilima medjunarodnog prava, ali postoje i interni propisi
država.
 3. U kojim pravnim stvarima nije dopušten sporazum stranaka o prorograciji međunarodne
nadležnosti
To su pojedinačni bračni sporovi, paternitetski ili maternitetski sporovi, sporovi o čuvanju,
podizanju i odgoju djece, sporovi o zakonskom uzdržavanju djece, te sporovi bračnih drugova i
bivših bračnih drugova, pravne stvari za različita osobna stanja i odnose izmedju roditelja i djece
i pravne stvari o davanju dozvole za stupanjeu brak. Sve u svemu ZRZS u odredjenim
obiteljskopravnim odnosima nije dopustio stranački sporazum o prorogaciji medjunarodne
nadležnosti.

4. Nadležnost suda bih u bračnim sporovima i kad tuženik nema prebivalište u bih
Ako su oba državljanina BiH bez obzira na to gdje imaju prebivalište ili ako tužitelj ima
prebivalište u bih ili ako su bračni drugovi svoje posljednje prebivalite imali u bih a tužitelj u
vrijeme podnošenja tužbe ima prebivalište u bih ili boravište te ako je tuženi bračni drug
državljanin bih i ima prebivalište u bih nadležnost je isključiva član 61.
5. Navedi izvore pravila o međunarodnoj pravnoj pomoći
Domaći i međunarodni
6. Koji su uvjeti za cautio iudicatum solvi i tko o njima odlučuje
7. Dužnost davanja aktorske kaucije postoji uz dva uvjeta:
8. 1. ako je tužitelj strani državljanin ili osoba bez državljanstva (apatrid) koji nema
prebivalište u BiH i
9. 2. ako je tuženik postavio zahtjev za davanje kaucije. Sud odlučuje o aktorskoj
kauciji.
10. Sud će u rješenju kojim se usvaja zahtjev za osiguranje parničnih troškova
odrediti iznos osiguranja i rok u kojem se osiguranje mora dati, a upozorit će
tužitelja na posljedice, što ih zakon predviđa ako ne bude dokazano da je
osiguranje dano u određenom roku. Ako tužitelj u određenom roku ne dokaže da
je dao osiguranje za parnične troškove, smatrat će se da je tužba povučena
odnosno da je tužitelj odustao od pravnog lijeka ako je zahtjev za osiguranje
stavljen tek u postupku u povodu pravnog lijeka.Tuženik koji je pravodobno
stavio zahtjev da mu tužitelj osigura parnične troškove nije dužan nastaviti
postupak u glavnoj stvari sve dok se pravomoćno ne odluči o njegovu zahtjevu, a
ako zahtjev bude usvojen - dok tužitelj ne položi osiguranje.Ako sud odbije
zahtjev za osiguranje parničnih troškova, može odlučiti da se postupak nastavi i
prije nego što rješenje o odbijanju postane pravomoćno. (čl. 84. ZRSZ)

11. Koji su kriteriji za definiranje pojma strane arbitražne odluke i tko o njima odlučuje
Koji će se kriteriji uzeti u obzir za razlikovanje domaćih i stranih arbitražnih odluka, ponajprije odlučuju međunarodna
pravila. Ako takvih pravila nema, to određuje pravo države u kojoj se traži priznaje učinka strane arbitražne odluke.

12. Kakva su prava tuženika koji je pravodobno stavio zahtjev da mu tužitelj osigura aktorsku
kauicju
13. Što znate o sklapanju DKP braka između državljana jedne države ugovornice i treće
države i čime se to pitanje uređuje

Od 14.07.2021
 1. Koja sve pravna vrela uređuju međunarodnu nadležnost suda BiH?
Osim internog uređivanja (ZMPP, ZPP državni, entitetski, BDBiH, ZSP), međunarodna nadležnost se
može uređivati i višestranim međunarodnim VMK i dvostranim međunarodnim ugovorima DMU.
ZMPP ne poznaje imunitet od međunarodne nadležnosti, ali to pravo poznaju razni međunarodni
ugovori (MU).

2. Kojim sve poveznicama se određuje međunarodna nadležnost suda bih i što odredbe o mjesnoj
nadležnosti suda znače za međunarodnu nadležnost?

???Kao osnovni kriterij za odredivanje međunarodne nadležnosti u ZRSZ pojavljuje se kriterij prebivalsta
tuženika odnosno sjedišta. medunarodna nadleežnost može proizilaziti iz veze neke stvari ili aktivnosti s
određenog područja. Sud u BiH jeste nadležan za suđeenje kada je njegova nadležnost izricito određena
zakonom ili međunarodnim ugovorom i primjenjuej se načelo actor sequitor forum rei.

3.Objasni ius standi in iudicio?

Označava pravo stajanja pred sudom tj pravo da se pred sudom pojavi kao subjekt. Prema čl.79. ZMPP (ZRSZ)
za stranačku i parničnu sposobnost fizičke osobe mjerodavno je pravo države čiji je ona državljanin.
Ako strani državljanin nije parnično sposoban prema odredbi st. 1. ovog čl., a parnično je sposoban prema
pravu BiH, može sam poduzimati radnje u postupku(uz: pravnu, stranačku, poslovnu, parničnu ima i procesnu
sposobnost).Zakonski zastupnik stranog državljanina iz st. 2. ovog čl. može poduzimati radnje u postupku samo
dok taj strani državljanin ne izjavi da sam preuzima vođenje parnice.Za stranačku sposobnost strane pravne
osobe mjerodavno je pravo predviđeno u čl. 17. ovog Zakona.

4. Objasni nadležnost suda BiH za pokretnu ostavinu apatrida!

Stranac je lice koje se nalazi na teritoriji domaće države, a nema domaće državljanstvo. BiH sud isključivo je
nadležan za rasprave nepokretne ostavine stranca ako se nekretnine nalaze u BiH. Za raspravu pokretne ostavine
stranca, koji se nalazi u BiH, nije propisana isključiva nadležnost BiH suda, jer za raspravu pokretne ostavine
stranog državljanina, koja se nalazi u BiH, nadležan je BiH sud, osim ako u državi ostavitelja sud nije nadležan
za raspravu pokretne imovine BiH državljanina.

5. Tko, kome i do kada može postaviti zahtjev za cautio iudicatum solvi?

Kad strani državljanin ili osoba bez državljanstva koja nema prebivalište u BiH pokreće parnicu pred sudom
BiH, dužan je tuženiku, na njegov zahtjev, osigurati parnične troškove.Tuženik je dužan zahtjev iz st. 1. ovog
čl. staviti najkasnije na pripremnom ročištu, a ako pripremno ročište nije održano - na prvom ročištu za glavnu
raspravu. Dužnost davanja aktorske kaucije postoji uz dva uvjeta: ako je tužitelj strani državljanin ili osoba bez
državljanstva (apatrid) koji nema prebivalište u BiH i ako je tuženik postavio zahtjev za davanje kaucije. Sud
odlučuje o aktorskoj kauciji.

6. Koji subjekti mogu pokrenuti delibacijski postupak pred mjerodavnim sudom BiH?

Svatko tko za to ima pravni interes.

7. Objasni sklapanje DKP braka između državljana jedne države ugovornice i treće države i čime se to
pitanje uređuje?
Državljani BiH u inozemstvu mogu zakljuciti brak pred ovlaštenim konzularnim predstavništvom ili
diplomatskim predstavništvom koje obavlja konzularne poslove a ako se tome ne protivi državava u kojoj se
nalazi predstavništvo ili ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom.Ono je uređeno načelom uzajamnosti i
MU(D): konzularne konvencije, međunarodni ugovori o pravnoj pomoći, posebni sporazumi o uzajamnom
priznavanju diplomatsko-konzularne forme braka.

8. Što je to „europsko kolizijsko pravo“ i koje su glavne odlike europskog međunarodnog privatnog
prava?

Europsko kolizijsko pravo predstavlja dio acquis communatire pravne tekovine EU), odnosno unitificirane
kolizione norme na nivou Europske unije. DO sada je u oblasti mjerodavnog prava, uredbovnim putemna nivou
EU uredjena oblast ugovorng prava ( Rim I Uredba ), vanugovornih obveza ( Rim II Uredba), pravna
mjerodavna za nasljedjivanje ( Uredba o nasljedjivanju 650/2012), razvod braka ( Rim III Uredba), izdržavanje
( Uredba 4/2009), bračna imovina ( Uredba 1103/2016 i 1104/2016) i dr.
Glavne odlike su da je to vazna sastqvnica eurospkog mpp, koja jamči i potiče eurointegracijski proces i pravni
predložak poredka za harmonizaicju BH-a MPP-a

9. U kojim ugovorima je aktivirana vanjsku nadležnost EZ za uređenje europskog mpp?

Ugovor između ez i danske o sudskoj nadležnossti i priznanju i ovrsi sudskih odluka u građ. I
trgovinskim predmetima 19.10.2005. godine stupio na snagu 17.07.2007. godine i time je
prestala važiti BK a sadržaj BU i pretočen u navedenom ugovoru. Lugarska konvencija

Nova LK 30.10.2007

10. Koja su vrela europskog mpp u širem smislu i objasni položaj smjernice na hijerarhijskoj ljestvici tih
izvora?

Za polozaj smjernica u hijerarhijskoj ljestvici izvora od presudne vaznosti je odlika prema kojoj
nemaju izravan odnosno neposredan ucinak u primjeni vec sadrzavaju nalog usmjeren prema
nacionalnim zakonodavnim tijelima drzava clanica EU s ciljem ujednacenja prava EZ odnosno
Europskog MPPa.

11. Objasni presudu EU suda u predmetu Ingmar?

Presuda Europskog suda u predmetu Ingmar iz 2000. određuje da se europski prisilni zaštitni prsopisi trebaju
tumačiti u korist trgovackog zastupnika ili potrošača. Odijeljenoo od ostalih odredaba ugovornog statuta,
nastaje nepisano jednostrano kolizij. pravilo sadržano u materijalnim odredbama smjernice. Preresuda od
24.6.2008 sukob prava EZ i međunarodnogg ugovora za izvanugfasovorne odgovornosti za naknadu štete zbog
onečišćenje okoliša – suglasni su
12. Što znači načelo lex specialis kod utjecaja smjernica na Rimsku konvenciju?

Rimsku konvendicju određuje da odredbe ove konvencije ne diraju u primjenu kolizijskih odredaba u predmetu
ugovornih obveza za posebna područja koja su ili će biti sadržana u pravnim aktima u unutarnjem pravu
usklađenom za izvršenje tih akata kao nparimjer potrošački ugovori – gdje za prednost imaju harmonizirane
odredbe nacionalnog mpp – lex spacialis prema RK kao međunar. ugovoru.

Ispit MPP II 1.9.2021. Ime i prezime: Čanić Belma

Odgovor odmah ispod pitanja! Vrijeme predaje 10,30 min. NEMA: KOPIRAJ-ZALIJEPI i KAŠNJENJA s predajom testa!

1. Čime se određuje međunarodna nadležnost suda BiH i koji su glavni kriteriji za njezino određivanje?

Prvi europski multilateralni instrument za određivanje medunarodne nadležnosti država ugovornica u gradanskim i
trgovačkim stvarima, kao i uvjeta za ovrhu odluka između država ugovornica predstavlja Konvencija o nadlezosti i
izvršenju odluka u građanskim i trgovačkim stvarima usvojena 1968. godine. Tu jeste ikriterij prebivališta tuženika za
fizičke osobe, odnosno sjedište tuženika za pravne osobe, kriterij državljanstva kao i odredjivanje medjunarodne
nadležnosti sporazumom stranaka.Procesno međunarodno privatno pravo obuhvaća procesna pravila za odnose s
međunarodnim elementom koja razgraničavaju nadležnost sudova i drugih tijela BiH prema stranim sudovima i tijelima
– tzv. pravila o međunarodnoj nadležnosti.

2. Kako ZRSZ regulira prvo imuniteta na međunarodnu nadležnost i kojim se sve propisima to pitanje
uređuje?

ZRSZ nije uredio nikakvu odredbu o utjecaju prava imuniteta na međunarodnu nadležnost,te su po načelu
teritorijalnosti podvrgnute sve osobe i stvari koje se nalaze na području BiH od tog načela izuzete mogu biti
samo osobe koje uživaju pravo imuniteta u našoj državi.ZMPP ne poznaje imunitet od međunarodne
nadležnosti ali to pravo poznaju razni međunarodni ugovori.

3. Objasni ius standi in iudicio?

oznaca pravo stajanja pred sudom tj pravo da se pred sudom pojavi kao subjekt, prema čl.79. ZMPP (ZRSZ) za
stranačku i parničnu sposobnost fizičke osobe mjerodavno je pravo države čiji je ona državljanin. Ako strani
državljanin nije parnično sposoban prema odredbi st. 1. ovog čl., a parnično je sposoban prema pravu BiH,
može sam poduzimati radnje u postupku(uz: pravnu, stranačku, poslovnu, parničnu ima i procesnu
sposobnost).Zakonski zastupnik stranog državljanina iz st. 2. ovog čl. može poduzimati radnje u postupku samo
dok taj strani državljanin ne izjavi da sam preuzima vođenje parnice.Za stranačku sposobnost strane pravne
osobe mjerodavno je pravo predviđeno u čl. 17. ovog Zakona.
4. Objasni nadležnost suda BiH za pokretnu ostavinu izbjeglice!

Stranac jestelice koje se nalazi na teritoriji domaće države a nema domaće državljanstvo. BiH sud ije iskljucivo
nadležan za rasprave nepokretne ostavine stranca ako se nekretnine nalaze u BiH, a za raspravu pokretne
ostavine stranca koji se nalazi u BiH nije propisana isključiva nadležnost BiH suda jer za raspravu pokretne
ostavine stranog državljanina, koja se nalazi u BiH, nadležan je BiH sud osim ako u državi ostavitelja sud nije
nadležan za raspravu pokretne imovine BiH državljanina.

5. Objasni kako sud rješava zahtjev za osiguranje aktorske kaucije?

Sud će u rješenju kojim se usvaja zahtjev za osiguranje parnicčnih troškova odrediti iznos osiguranja i rok u
kojem se osiguranje mora datiž upozorit će tužitelja na posljedice što ih zakon predviđa ako ne bude dokazano
da je osiguranje dano u određenom roku, ako tužitelj u određenom roku ne dokaže da je dao osiguranje za
parnične troškove, smatrat će se da je tužba povučena odnosno da je tužitelj odustao od pravnnog lijeka ako je
zahtjev za osiguranje stavljen tek u postupku u povodu pravnog lijeka. tuženik koji je pravodobno stavio zahtjev
da mu tužitelj osigura parnične troškove nije dužan nastaviti postupak u glavnoj stvari sve dok se pravomoćno
ne odluči o njegovu zahtjevu, a ako zahtjev bude usvojen - dok tužitelj ne položi osiguranje kao i ako sud odbije
zahtjev za osiguranje parničnih troškova može odlučiti da se postupak nastavi i prije nego što rješenje o
odbijanju postane pravomoćno. (čl. 84... ZRSZ)

6. Koji subjekti mogu pokrenuti delibacijski postupak pred mjerodavnim sudom BiH?

Svi subjketi koji imau pravni intetrtes od pokretanje postupka.

7. Što znate o sklapanju DKP braka između državljana jedne države ugovornice i treće države i čime se to pitanje
uređuje?

Državljani bih u inozemstvu mogu zakljuciti brak pred ovlastenim konzularnim predstavnistvom ili diplomatskim koje
obavlja konzualrne poslove a ako se tome ne protivi država au kojoj se nalazi predstavnsitvo ili ako je to predvideno
međuanrodnim ugovorom. Uređeno je načelom uzajmanosti i MU(D).

8. Što je to „europsko kolizijsko pravo“ i koje su glavne odlike europskog međunarodnog privatnog prava?

Europsko kolizijsko pravo predstavlja dio acquis communatire pravne tekovine EU), odnosno unitificirane
kolizione norme na nivou Europske unije. DO sada je u oblasti mjerodavnog prava, uredbovnim putemna nivou
EU uredjena oblast ugovorng prava ( Rim I Uredba ), vanugovornih obveza ( Rim II Uredba), pravna
mjerodavna za nasljedjivanje ( Uredba o nasljedjivanju 650/2012), razvod braka ( Rim III Uredba), izdržavanje
( Uredba 4/200 9), bračna imovina ( Uredba 11030/2016 i 1104/20116) i drGlavne odlike su da je to vazna
sastqvnica eurospkog mpp, koja jamči i potiče eurointegracijski proces i pravni predložak poredka za
harmonizaicju BH-a MPP-a

9. U kojim ugovorima je aktivirana vanjsku nadležnost EZ za uređenje europskog mpp?

Ugovor između ez i danske o sudskoj nadležnossti i priznanju i ovrsi sudskih odluka u građ. I trgovinskim
predmetima 19.10.2005. godine stupio na snagu 17.07.2007. godine i time je prestala važiti BK a sadržaj BU i
pretočen u navedenom ugovoru. Lugarska konvencija
Nova LK 30.10.2007
10. Koji su vrela europskog mpp u širem smislu i objasni položaj smjernice na hijerarhijskoj ljestvici tih
izvora? Za položaj smjernica u hije. Ljestvici izvora od presudne važnsoti je odlika prema kojoj nemaju izravan
odnosn neposredan učinak u primjeni vec sadrzavaju nalog usmjeren pream nai+cionalnom zakonodavnim
tijelima država čanica EU s ciljem ujednjačenaj prava EZ odnosno Europskog MPP-a

11. Kako se primjenjuju međunarodni ugovori koje sklapa EZ i gdje se ti ugovori nalaze na
hijerarhijskoj ljestvici izvora europskog mpp-a?

Ocjenjujući medunarodne ugovore koje je EZ/EU ovlaštena sklapati sa drugim državama i medjunarodnim
organizacijama možemo konstatovati da takvi medjunarodni ugovori kao sastavnica prava imaju neposrednu
primjenu da se u hijerarhijskoj ljestvici izvora europskog mppa nalaze izmedju primarnog europskog prava i
redbi kao izvora europskog sekundarnog prava.

12. Kako se Ugovor iz Lisabona odnosi prema važećem pravu EU?

Tako sto on sadrzava uredbe i smjernice za ostale zajednicke propise institucija EU i dalje u primjeni.