III.

OSTAVINSKI POSTUPAK
Izvod iz Zakona o nasljeivanju FBiH

A. OPTE ODREDBE
Predmet ostavinskog postupka lan 198.
U ostavinskom postupku utvruje se ko su ostaviteljevi nasljednici, to ini ostavinu, te
koja jo prava u pogledu ostavine pripadaju nasljednicima, legatarima i drugim
osobama.
Vanparnini postupak lan 199.
Ostavinski postupak je vanparnini postupak.
Ako ovim zakonom nije drukije odreeno, u ostavinskom postupku na odgovarajui se
nain primjenjuju odredbe zakona kojim se ureuje vanparnini i parnini postupak.
Nadlenost za provoenje ostavinskog postupka lan 200.
Ostavinski postupak se u prvom stepenu provodi pred opinskim sudom u Federaciji,
odnosno pred notarom kao povjerenikom suda.
U opinskom sudu ostavinski postupak provodi sudija pojedinac.
Sud e povjeriti notaru provoenje ostavinskog postupka i dostaviti mu spis bez
odgaanja u skladu sa odredbama lana 261. ZN FBiH.
Kada notar provodi radnje u ostavinskom postupku kao povjerenik suda ovlaten je,
kao i sudija opinskog suda, poduzimati sve radnje u postupku i donositi sve odluke,
osim odluka za koje je ovim zakonom drukije propisano.

............
Mjesna nadlenost lan 201.
Za ostavinski postupak mjesno je nadlean sud na ijem je podruju
ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalite (ostavinski sud).
Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao prebivalite u Federaciji, za
ostavinski postupak mjesno je nadlean sud na ijem je podruju
ostavitelj u to vrijeme imao boravite, ukoliko ovim zakonom ili
meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno.
Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao ni prebivalite ni boravite u
Federaciji, mjesno je nadlean ostavinski sud u Federaciji na ijem se
podruju nalazi ostavina ili preteni dio njegove ostavine.
Ako se nijedan dio ostavine ne nalazi u Federaciji, mjesno je nadlean
sud prema mjestu gdje je ostavitelj upisan u knjigu dravljana.
Privremene mjere za osiguranje ostavine moe pored ostavinskog suda
narediti i sud na ijem je podruju ostavitelj umro te sud na ijem se
podruju nalazi ostaviteljeva imovina.

.....................
Zabrana sporazuma o nadlenosti lan 202.
Stranke ne mogu sporazumno mijenjati nadlenost suda u ostavinskom
postupku.
Stranke lan 203.
Strankom se u smislu ZN FBiH smatraju nasljednici i legatari kao i druge
osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine.
Opta pravila postupanja lan 204.
Tokom cijelog postupka sud e paziti da prava stranaka budu to prije
utvrena i osigurana.
Sud je duan naroito paziti da se zatite i ostvare prava osoba koje se
zbog maloljetnosti, duevne bolesti ili drugih okolnosti nisu sposobne
brinuti o svojim pravima i interesima.
U ostavinskom postupku javnost je iskljuena.

..............
Dokazi lan 205.
Sud donosi odluku na osnovu rezultata cjelokupne rasprave.
Sud je ovlaten utvrivati injenice koje stranke u postupku nisu iznijele, te izvesti i dokaze koje one nisu
predloile, ako ocijeni da su te injenice i ti dokazi vani za odluivanje u skladu sa ZN FBIH.
Odluka se moe zasnivati i na dokazima koji nisu izvedeni pred sudom koji donosi odluku.
Radnje u postupku lan 206.
Sudija sa zapisniarom prima izjave o odricanju od naslijea i izvodi dokaze.
Zapisnici i biljeke lan 207.
O radnjama poduzetim u postupku po pravilu se sastavlja zapisnik.
O manje vanim izjavama stranaka i obavijestima koje sud prikuplja moe se umjesto zapisnika staviti
samo biljeka na spisu.
Zapisnik potpisuju stranke ako su prisustvovale radnji u postupku, sudija koji je sastavio zapisnik te
zapisniar.
Biljeku na spisu potpisuje osoba koja ju je sastavila.
Odluke lan 208.
Odluke se u postupku donose u obliku rjeenja.
Rjeenja protiv kojih je doputen prigovor, odnosno alba i rjeenja drugostepenog suda moraju biti
obrazloena.

..................
Prigovor protiv rjeenja lan 209.
Protiv rjeenja koje je kao povjerenik suda u ostavinskom postupku donio notar doputen je
prigovor u roku osam dana od dana dostavljanja rjeenja strankama.
U pogledu ovog prigovora, ako zakonom nije drukije odreeno, na odgovarajui nain se
primjenjuju odredbe zakona kojim se ureuje alba u parninom i vanparninom postupku.
Postupak povodom prigovora lan 210.
Prigovor se dostavlja notaru koji ga je duan bez odgaanja zajedno sa spisom dostaviti
nadlenom opinskom sudu.
O prigovoru odluuje sudija pojedinac.
Odluke suda o prigovoru protiv rjeenja notara lan 211.
Nepravovremene, nepotpune ili nedoputene prigovore sud e odbaciti.
Odluujui o prigovoru protiv rjeenja koji je donio notar, sud moe u cijelosti ili djelomino
rjeenje odrati na snazi ili ga ukinuti.
Kada sud ukine rjeenje ili ga djelomino odri na snazi, sam e odluiti o ukinutom dijelu
rjeenja.
Protiv rjeenja suda kojim je rjeenje notara u cijelosti ili djelomino ukinuto nije doputena
posebna alba. U to sluaju, sud e provesti radnje koje ocijeni potrebnim.
Rjeenje o prigovoru dostavit e se strankama i notaru.

..............
alba protiv rjeenja lan 212.
Protiv rjeenja prvostepenog suda doputena je alba, ako ZN FBiH nije drukije odredio.
alba se podnosi u roku 15 dana od dostavljanja prvostepenog rjeenja.
Postupak po albi lan 213.
alba se podnosi prvostepenom sudu koji moe u povodu pravovremeno podnesene albe sam novim rjeenjem
preinaiti pobijano rjeenje, ako se time ne povreuju prava drugih osoba zasnovana na tom rjeenju.
Ako prvostepeni sud ne preinai svoje rjeenje, dostavit e albu drugostepenom sudu, bez obzira na to je li alba
podnesena u roku koji zakon odreuje.
Drugostepeni sud rjeava, po pravilu, samo o albama koje su pravovremeno podnesene, ali moe uzeti u obzir i albu
koja je nepravovremeno podnesena ako se time ne povreuju prava drugih osoba koja se zasnivaju na pobijanom
rjeenju.
Ako je protiv rjeenja doputena posebna alba sud e, ako ne postupi prema gore navedenom, prijepis spisa sa albom
dostaviti drugostepenom sudu. Ne ekajui odluku drugostepenog suda, prvostepeni sud poduzimat e one radnje koje
je ovlaten poduzimati u ostavinskom postupku, nezavisno od ishoda albenog postupka, ako ovim zakonom nije
drukije odreeno.
Vanredni pravni lijekovi lan 214.
U ostavinskom postupku nisu doputeni vanredni pravni lijekovi.
Trokovi postupka lan 215.
Svaka stranka snosi trokove koje je imala tokom ili u povodu postupka.
Ako je bilo zajednikih trokova, sud e odrediti u kojem e razmjeru stranke snositi te trokove.
Na prijedlog jedne stranke sud moe odluiti da joj druga stranka nadoknadi trokove koje joj je prouzrokovala oito
nesavjesnim postupkom.

B. PRETHODNE RADNJE
1. Smrtovnica (sastavljanje smrtovnice ) lan 216.
Kad neka osoba umre ili bude proglaena umrlom matiar nadlean za upis injenice smrti u
matinu knjigu umrlih sastavit e smrtovnicu i obavezno je dostaviti sudu u roku 15 dana po
izvrenom upisu.
Smrtovnica se sastavlja na osnovu podataka iz matine knjige umrlih, podataka dobivenih
od srodnika umrlog, od osoba s kojima je umrli ivio, te od drugih osoba koje ih mogu
pruiti.
Ako matiar nije u mogunosti pribaviti podatke za sastavljanje smrtovinice, dostavit e
smrtovnicu samo s onim podacima kojima raspolae (u daljnjem tekstu: nepotpuna
smrtovnica), navodei razloge zbog kojih nije mogao sastaviti potpunu smrtovnicu i
ukazujui na podatke koji bi mogli posluiti ostavinskom sudu za pronalaenje nasljednika i
imovine umrlog.
Ako je ostavinskom sudu predana nepotpuna smrtovnica ili samo izvod iz matine knjige
umrlih, on e na zapisnik u ostavinskoj raspravi utvrditi sve podatke koje treba sadravati
smrtovnica.
Smrtovnica se sastavlja i u sluaju kada umrli nije ostavio imovinu.
Smrtovnica ima dokaznu snagu javne isprave samo u pogledu podataka koji su preuzeti iz
matine knjige umrlih.

.................
Sadraj smrtovnice lan 217.
(1) U smrtovnicu se unose:
1) prezime i ime ostavitelja, po mogunosti jedinstveni matini broj graanina, ime jednog od njegovih roditelja,
ostaviteljevo zanimanje, datum roenja i dravljanstvo, a za ostavitelja koji je bio u braku i prezime koje je imao prije
sklapanja braka,
2) dan, mjesec i godina, mjesto i, po mogunosti, sat smrti,
3) mjesto u kojemu je ostavitelj imao prebivalite, odnosno boravite.
(2) U smrtovnici treba, ako je to mogue, navesti:
1) prezime i ime, datum roenja, zanimanje, prebivalite, odnosno boravite ostaviteljevog branog, odnosno
vanbranog partnera i brane, vanbrane i usvojene djece,
2) prezime i ime, datum roenja i prebivalite, odnosno boravite ostalih srodnika koji bi mogli biti pozvani na
nasljedstvo na osnovu zakona, kao i osobe koje su pozvane na nasljedstvo na osnovu testamenta,
3) mjesto gdje se nalazi imovina koju je ostavio ostavitelj, ima li imovine za ije dranje, uvanje ili prijavljivanje postoje
posebni propisi, ima li gotovog novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti, tednih knjiica ili kakvih drugih vanih
isprava, da li je ostavitelj ostavio dugova i koliko, je li ostavio pisani testament ili zakljuio ugovor o nasljeivanju
iliugovor o doivotnom uzdravanju ili ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota i gdje se oni nalaze, a ako je
ostavitelj napravio usmeni testament onda prezime i ime, zanimanje i boravite svjedoka pred kojima je usmeni
testament napravljen,
4) oekuje li se roenje ostaviteljeva djeteta i imaju li njegova djeca ili brani partner staratelja,
5) datum i mjesto smrti branog partnera ili ostaviteljeva djeteta ili koje druge osobe koja bi mogla biti pozvana na
nasljedstvo, a koja je umrla prije ostavitelja.

.............
2. Popis ostaviteljeve imovine
Vrijeme obavljanja popisa lan 218.
Popis ostaviteljeve imovine obavit e se po odluci ostavinskog suda kada se ne
zna postoje li nasljednici ili gdje borave, kada su nasljednici osobe koje zbog
maloljetne, duevne bolesti ili drugih okolnosti ne mogu same voditi brigu o
svojim pravima i interesima, ili u drugim opravdanim sluajevima.
Sud e popis narediti i na zahtjev ostaviteljevih nasljednika, legatara ili
povjerilaca.
Ako to zahtijevaju posebne okolnosti u kojima je ostavitelj umro, a naroito
ako prijeti opasnost da bi dio ostavine mogao biti otuen ili izgubljen,
policijski slubenici koji u tim okolnostima ureduju, prilikom svog uredovanja,
ako je to mogue, popisat e ostaviteljeve stvari, po potrebi zapeatiti
prostorije u kojima se stvari nalaze i popis dostaviti matiaru nadlenom za
upis injenice smrti. Matiar e primljeni popis dostaviti ostavinskom sudu
koji vodi ostavinski postupak.

.................
Sadraj popisa lan 219.
Popis e obuhvatiti sve nepokretne i pokretne stvari koje su bile u ostaviteljevom neposrednom posjedu u asu
njegove smrti.
Popis e obuhvatiti i drugo to je pripadalo ostavitelju, a nalazi se kod druge osobe, uz naznaku kod koga se
nalazi i po kojem osnovu, kao i ono to je ostavitelj posjedovao, a za to se tvrdi da nije njegovo vlasnitvo.
U popisu imovine zabiljeit e se ostaviteljeva potraivanja, a i dugovi, te posebno neplaeni porezi, doprinosi i
druga javna davanja.
Nain popisivanja lan 220.
Pokretne stvari popisuju se po vrsti, rodu, broju, mjeri i teini ili pojedinano.
Nekretnine se popisuju pojedinano s naznakom mjesta gdje se nalaze, kulture zemljita, te zemljinoknjinih
podataka ako su poznati.
Obavljanje popisa lan 221. i 222.
Popis e obaviti sudski slubenik ili notar kojeg odredi sudija koji vodi sudski postupak.
Popis se obavlja u prisustvu dvije punoljetne osobe, a kada je to potrebno, i uz uestvovanje vjetaka.
Popisu moe prisustvovati i svaka zainteresirana osoba. Postupak sa stvarima za koje postoje posebni propisi
Kada se prilikom popisivanja ili inae u ostavini pronau stvari za ije dranje, uvanje ili prijavljivanje postoje
posebni
propisi s njima e se nakon obavljenog popisa postupiti po tim propisima.

.............
3. Osiguranje ostavine
Predaja na uvanje lan 223.

Ako se ustanovi da nijedan od prisutnih nasljednika nije sposoban upravljati

ostavinom ili neim iz njenog sastava, a nema zakonskog zastupnika, ili ako su
nasljednici nepoznati ili odsutni ili kada druge okolnosti nalau naroit oprez,
policijski slubenik ili druga osoba koja ureduje u ime vlasti predat e u hitnim
sluajevima te stvari na uvanje pouzdanoj osobi i o tome odmah obavijestiti
sud na ijem se podruju te stvari nalaze, koji moe tu mjeru izmijeniti ili
ukinuti.
Gotov novac, vrijednosne papire, dragocjenosti, tedne knjiice i druge vane
isprave treba predati na uvanje sudu ili notaru na ijem se podruju nae ta
imovina.
Ko primi na uvanje gotov novac, vrijednosne papire, dragocjenosti, tedne
knjiice i druge vane isprave, duan je o tome izdati potvrdu koju e sudu na
ijem se podruju te stvari nalaze predati onaj ko ih je dao na uvanje.
Sud e obavijestit ostavinski sud o svim mjerama poduzetim za osiguranje
ostavine.

..................
Postavljanje privremenog staratelja ostavine lan 224.
Privremenog staratelja ostavine postavlja ostavinski sud.
Prije postavljanja privremenog staratelja sud e, po mogunosti, zatraiti miljenje u
pogledu staratelja od osoba koje su vjerovatno pozvane na nasljedstvo.
Peaenje lan 225.
Ako ocijeni da je to potrebno, sud moe odrediti da se prostorije u kojima se nalaze
stvari iz sastava ostavine zapeate, te e odrediti osobu koju e obavezati da bez
odgaanja prijavi svako oteenje peata nadlenoj policijskoj upravi i sudu.
Doputenje za skidanje peata moe dati samo ostavinski sud, odnosno notar kao
povjerenik suda.
Privremene mjere lan 226.
Prije pokretanja ostavinskog postupka i tokom njega, sve dok postupak ne bude
pravosnano okonan, sud e, na zahtjev stranke radi osiguranja stvari i prava iz
ostavine, odrediti privremene mjere predviene zakonom kojim se ureuje izvrni
postupak, ako stranka uini vjerovatnim opasnost da bi se bez takve mjere promijenilo
postojee stanje ili ako uini vjerovatnim da je mjera potrebna da bi se sprijeilo
nasilje ili nastanak nenadoknadive tete koja prijeti.

C. POKRETANJE OSTAVINSKOG
POSTUPKA
Pokretanje postupka lan 227.
Ostavinski postupak pokree se po slubenoj dunosti u roku 30 dana kad sud primi smrtovnicu ili izvod
iz matine knjige umrlih, odnosno s njima izjednaenu ispravu.
Sud, odnosno notar koji kao povjerenik suda vodi ostavinski postupak duan je odmah nakon to se
pokrene ostavinski postupak pribaviti dokaz o injenicama iz Registra u skladu sa odredbama lana 124.
ZN FBiH.

Ispitivanje nadlenosti lan 228.

Nakon to primi smrtovnicu ili izvod iz matine knjige umrlih, sud e ispitati je li nadlean za ostavinski
postupak, pa ako ustanovi da nije nadlean, dostavit e predmet nadlenom sudu. Ako sud ustanovi da
je za ostavinski postupak nadlean inozemni organ, rjeenjem e se oglasiti nenadlenim i obustaviti
postupak.
Mjere ostavinskog suda za osiguranje ostavine lan 229.
Mjere za osiguranje ostavine moe ostavinski sud odrediti tokom cijelog ostavinskog postupka.
Ostavinski sud moe tokom ostavinskog postupka mijenjati i ukidati mjere osiguranja ostavine koje je
odredio on sam ili neki drugi sud ili organ vlasti.
Mjere za osiguranje, a i njihove promjene i ukidanja odreuje ostavinski sud na zahtjev stranke, a i po
slubenoj dunosti.

......................
Pozivanje izvritelja testamenta lan 230.
Ako je ostavitelj postavio izvritelja testamenta, sud
e mu to priopiti i pozvati ga da se u odreenom
roku izjasni prima li se te dunosti.
Staratelj neroenog djeteta lan 231.
Ako se oekuje roenje djeteta koje bi bilo pozvano
na nasljedstvo, ostavinski sud e o tome obavijestiti
organ nadlean za poslove starateljstva.
Ako organ nadlean za poslove starateljstva drukije
ne odredi, o pravima jo neroenog djeteta brinut
e se jedan od njegovih roditelja.

....................
Postupak kad nema imovine ili kad ima samo pokretne imovine lan 232.
Ako prema podacima kojima sud raspolae umrli nije ostavio imovinu, ostavinski e sud rjeenjem
odluiti da se ne provodi ostavinska rasprava.
Isto e tako sud postupiti i u sluaju ako je ostavitelj ostavio samo pokretnine i s njima izjednaena
prava, a nijedna od osoba pozvanih na nasljedstvo ne zahtijeva da se provede ostavinski postupak.
Kada sud odlui da ne provodi ostavinski postupak, obavijestit e o tome organ nadlean za poslove
starateljstva, ako meu nasljednicima ima osoba koje nisu sposobne da se same brinu o svojim pravima i
interesima, a nemaju roditelje ili druge zakonske zastupnike.
Ako je sud odluio da se ne provodi ostavinski postupak zbog toga to se ostavina sastoji samo od
pokretne imovine, ukinut e mjere osiguranja ostavine kako bi osobe pozvane na nasljedstvo mogle
slobodno ostvarivati prava koja im pripadaju kao nasljednicima.
Kad u ostavinu ulaze i stvarna prava na nekretninama postupit e se kao kad su iza ostavitelja ostale
nekretnine, a kad postoje ostala prava, kao da su ostale pokretnine.
Odvajanje ostavine od imovine nasljednika lan 233.
Kad se po odredbama zakona moe zahtijevati odvajanje ostavine od imovine nasljednika, sud e na
prijedlog ovlatenih osoba odrediti to odvajanje, primjenjujui pri tome odredbe ovog zakona o
privremenim mjerama za osiguranje ostavine.

D. OSTAVINSKA RASPRAVA
Poziv na roite lan 234.

Za ostavinsku raspravu sud e odrediti roite.

U pozivu na roite sud e zainteresirane osobe obavijestiti o pokretanju
postupka, o tome je li mu koji testament ve predat, te e ih pozvati da
odmah dostave sudu pisanitestament, odnosno ispravu o usmenom
testamentu ili ugovor o nasljeivanju ili o drugom pravnom poslu za sluaj
smrti, ako se kod njih nalazi, ili da naznae svjedoke usmenog testamenta.
Sud e u pozivu upozoriti zainteresirane osobe da mogu do donoenja
prvostepenog rjeenja o nasljeivanju dati izjavu o prihvatanju i ustupanju
nekom od sunasljednika ili izjavu o odricanju od naslijea usmeno na roitu
ili u formi notarski obraene isprave, a ako na roite ne dou ili takvu izjavu
ne daju, smatrat e se da ele biti nasljednici.
Ako je ostavitelj ostavio testament ili ugovor o nasljeivanju, o pokretanju
ostavinskog postupka sud e obavijestiti i na roite pozvati i osobe koje bi
mogle po zakonu polagati pravo na naslijee.
Ako je ostavitej postavio izvritelja testamenta, sud e i njega obavijestiti o
pokretanju postupka.

.....................
Pozivanje oglasom lan 235.
Ako se ne zna ima li nasljednika, sud e oglasom pozvati osobe koje
polau pravo na nasljedstvo da se prijave sudu u roku jedne godine od
objavljivanja oglasa u "Slubenim novinama Federacije BiH".
Oglas e se privrstiti na oglasnu plou suda i objaviti u "Slubenim
novinama Federacije BiH" i na drugi prikladan nain.
Sud e ovako postupiti i ako je nasljedniku postavljen privremeni
zastupnik zbog toga to je boravite nasljednika nepoznato, a
nasljednik nema punomonika, ili zbog toga to se nasljednik ili njegov
zakonski zastupnik, koji nemaju punomonika, nalaze u inozemstvu ili
su nedostupni, a dostava se nije mogla obaviti.
Nakon to istekne rok od 1 godine sud e provesti ostavinsku raspravu
na osnovu izjave postavljenog staratelja i podataka kojima sud
raspolae.

.......................
Predmet ostavinske rasprave lan 236.
Na roitu za ostavinsku raspravu sud e raspraviti sva pitanja vana za
donoenje odluke u ostavinskom postupku, a naroito u pogledu prava na
nasljedstvo, veliinu nasljednog dijela i prava na legate.
Sud o pravima odluuje, po pravilu, poto je zainteresiranim osobama
omoguio da daju potrebne izjave. Tokom ostavinskog postupka
zainteresirane osobe mogu davati izjave bez prisustva drugih zainteresiranih
osoba i nije potrebno da se u svakom sluaju tim osobama omogui da se
izjasne o izjavama drugih zainteresiranih osoba.
O pravima osoba koje nisu dole na roite, a uredno su pozvane, sud e
odluivati prema podacima kojima raspolae uzimajui u obzir njihove
pismeme izjave koje stignu do donoenja odluke.
Ako sud posumnja da je osoba koja po zakonu polae pravo na nasljedstvo
jedini ili najblii ostaviteljev srodnik, moe sasluati i osobe za koje smatra da
bi mogle imati jednako ili jae nasljedno pravo, a moe te osobe pozvati i
oglasom po odredbama lana 235. ZN FBiH.

.......................
Nasljednika izjava lan 237.
Svako je ovlaten, ali niko nije duan dati nasljedniku izjavu.
Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od naslijea smatra se da eli biti nasljednikom.
Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaa naslijee ne moe ga se vie odrei. Nasljedniku izjavu potpisuju,
odnosno stavljaju rukoznak nasljednik ili njegov zastupnik.
Ako nasljednik ili njegov zastupnik nije u stanju potpisati nasljedniku izjavu, navest e razlog ovlatenoj osobi koja e to
zabiljeiti u zapisniku.
Izjava o primanju naslijea ili o odricanju od naslijea koja je podnesena sudu mora biti notarski obraena, kao i
punomo za davanje nasljednike izjave. Ovu izjavu ili punomo sa istim pravnim djelovanjem nasljednik moe dati i
pred konzularnim predstavnikom ili diplomatskim predstavnikom Bosne i Hercegovine koji obavlja konzularne poslove.
U izjavi treba navesti da li se nasljednik prima, odnosno odrie dijela koji mu pripada na osnovu zakona, na osnovu
ugovora o nasljeivanju ili na osnovu testamenta ili se izjava odnosi na nuni dio.

Ako nasljednik u nasljednikoj izjavi ne izjavi odnosi li se njegova izjava na ono to mu pripada na osnovu zakona, na
osnovu ugovora o nasljeivanju ili na osnovu testamenta, ili kao nuni dio, smatra se da se izjava odnosi na nasljedstvo
po bilo kojem osnovu.
Sud nee zahtijevati nasljedniku izjavu ni od koga, ali nasljednik koji eli dati izjavu moe to uiniti usmeno pred
ostavinskim sudom na zapisnik, odnosno predajom ostavinskom sudu notarski obraene isprave.

Prilikom davanja izjave o odricanju od naslijea ovlatene osobe e nasljednika upozoriti da se moe odrei nasljedstva
samo u svoje ime, ili i u ime svojih potomaka.

.......................
Prigovor na popis lan 238.
Ako stranke prigovore popisu, sud moe, ako to smatra potrebnim, narediti sudskom slubeniku ili
notaru da ponovno obavi popis.
Ako popis imovine nije obavljen, sud moe, na osnovu podataka koje su mu dale zainteresirane osobe,
sam utvrditi to ulazi u ostavinu.
Upuivanje na parnicu zbog spora lan 239.
Sud e prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim organom
ako su meu strankama sporne injenice od kojih zavisi neko njihovo pravo.
Sud e postupiti ovako naroito ako su sporne injenice:
1) o kojima zavisi nasljedno pravo, a naroito valjanost ili sadraj ugovora o nasljeivanju ili testamenta
ili odnos nasljednika i ostavitelja na osnovu kojeg se po zakonu nasljeuje,
2) od kojih zavisi veliina nasljednog dijela, vrijednost nunog dijela ili uraunavanje u nasljedni dio,
3) od kojih zavisi opravdanost iskljuenja nunih nasljednika ili postojanje razloga za nedostojnost,
4) je li se neka osoba odrekla naslijea,
5) od kojih zavisi osnovanost zahtjeva nadivjelog branog partnera i ostaviteljevih potomaka, koji su
ivjeli sa ostaviteljem u istom domainstvu da im se iz ostavine izdvoje predmeti domainstva koji slue
za zadovoljenje svakodnevnih potreba.
Ako u navedenim sluajevima ne postoji spor o injenicama, ve se stranke spore o primjeni prava,
ostavinski sud nee prekidati ostavinski postupak nego e raspraviti pravna pitanja u ostavinskom
postupku.

................
Sud nee prekinuti postupak ni u sluaju ako se radi o injenicama ije
postojanje zakon pretpostavlja, o injenicama koje su opepoznate, te ako su
sporne injenice koje moe utvrditi na osnovu javnih ili javno ovjerenih
isprava, nego e na osnovu pretpostavke o postojanju tih injenica, odnosno
da je sadraj tih isprava istinit donijeti rjeenje o nasljeivanju, a onoga koji
tvrdi suprotno pretpostavci uputit e da to dokae u parnici, odnosno u
upravnom postupku.
Upuivanje na parnicu zbog spora o pravu na legat ili o drugom pravu na
ostavinu lan 240.
Ako su meu strankama sporne injenice od kojih zavisi pravo na
testamentom odreeni legat ili drugo pravo, sud e uputiti stranke na parnicu
ili postupak pred organom uprave, ali nee prekinuti ostavinski postupak.
Ako u ovom sluaju ne postoji spor o injenicama nego samo o primjeni prava,
ostavinski sud e ta pravna pitanja raspraviti u ostavinskom postupku.

...................
Upuivanje na parnicu zbog spora o sastavu ostavine lan 241.
Sud e prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak
ako su izmeu stranaka sporne injenice:
1) od kojih zavisi sastav ostavine,
2) od kojih zavisi predmet legata,
3) ako izmeu nasljednika postoji spor povodom zahtjeva nadivjelog branog
partnera ili ostaviteljevih potomaka koji su s njim ivjeli u zajednici da im iz ostavine
izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u poveanju vrijednosti imovine
ostavitelja.
Sud nee prekinuti postupak, ako su sporne injenice koje moe utvrditi na osnovu
javnih isprava nego e na osnovu pretpostavke da je sadraj tih isprava istinit donijeti
rjeenje o nasljeivanju, a onoga koji tvrdi suprotno uputit e da to dokae u parnici,
odnosno u upravnom postupku.
Kad sud prekida postupak, prethodno e ispitati jesu li ispunjene pretpostavke za
donoenje djelominog rjeenja o nasljeivanju, pa e ga donijeti ako su ispunjene.
Prekid postupka ne odnosi se na ono to je obuhvaeno djelominim rjeenjem o
nasljeivanju.

...............
Ko se upuuje na parnicu i trajanje prekida lan 242.

Sud e uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku ije pravo smatra manje
vjerovatnim.
Ako sud prekine postupak, odredit e rok koji ne moe biti dui od 30 dana, u
kojemu upuena stranka treba pokrenuti parnicu ili upravni postupak, te o
pokretanju obavijestiti ostavinski sud.
Ako stranka u odreenom roku postupi po rjeenju suda, prekid postupka
trajat e dok parnica ili upravni postupak ne bude pravosnano zavren.
Ako stranka u odreenom roku ne postupi po rjeenju suda, prekinuti e se
postupak nastaviti i dovriti bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je stranka
upuena na parnicu, odnosno upravni postupak. U tom sluaju stranka koja je
upuena na parnicu ili na upravni postupak moe svoja prava ostvarivati u
postupku na koji je upuena.
Ako je ostavinski sud postupio u skladu s odredbom stava 4. ovog lana, a i u
sluaju da je ostavinu raspravio, a trebao je stranku uputiti na parnicu ili
upravni postupak, pravosnanost odluke ostavinskog suda ne sprjeava da se
o odnosnom zahtjevu pokrene parnica ili upravni postupak.

E. RJEENJE O NASLJEIVANJU I
LEGATU
Sadraj rjeenja o nasljeivanju lan 243.
Rjeenjem o nasljeivanju sud utvruje ko je ostaviteljevom smru postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle i
druge osobe.
Rjeenje o nasljeivanju sadri:
1) prezime i ime ostavitelja, ime jednog od njegovih roditelja, datum roenja, dravljanstvo i, po mogunosti,
ostaviteljev jedinstveni matini broj graanina, te za osobe umrle u braku i njihovo prezime koje su imale prije sklapanja
braka,
2) oznaku nekretnina s podacima iz javnih evidencija o nekretninama potrebnim za upis, kao i oznaku pokretnih stvari i
drugih prava za koja je sud utvrdio da ulaze u ostavinu,
3) prezime i ime nasljednika, ime jednog od njegovih roditelja, datum roenja, dravljanstvo, njegovo prebivalite,
odnos nasljednika prema ostavitelju, nasljeuje li ga kao zakonski ili ugovorni ili testamentarni nasljednik, a ako ima vie
nasljednika i nasljedni dio svakog pojedinog nasljednika izraen razlomkom, te po mogunosti nasljednikov jedinstveni
matini broj graanina,
4) je li i kako nasljednikovo pravo uvjetovano, uvjetovano rokom ili optereeno nalogom, odnosno inae ogranieno ili
optereeno i u iju korist,
5) prezime i ime i prebivalite osoba kojima je u vezi s nasljeivanjem ostavitelja pripalo pravo na legat ili neko drugo
pravo iz ostavine s tanom oznakom tog prava, te po mogunosti njihov jedinstveni matini broj graanina.
Ako u ostavinskom postupku svi nasljednici i legatari sporazumno predloe diobu i nain diobe, sud e i taj sporazum
unijeti u rjeenje o nasljeivanju. Sud e isto tako postupiti ako diobu provede prema l. 177. i 178. ZN FBiH.
Odredbe o rjeenju o nasljeivanju primjenjuju se na odgovarajui nain i na sluajeve ostavine bez nasljednika (lan
21. ZN FBiH), kada su ostaviteljevi nasljednici opina, odnosno grad na koje je na osnovu ovog zakona prela ostavina.

....................
Dostava rjeenja o nasljeivanju lan 244.
Rjeenje o nasljeivanju dostavit e se svim nasljednicima i legatarima, kao i
osobama koje su tokom postupka istakle zahtjev za naslijee.
Pravosnano rjeenje o nasljeivanju dostavit e se nadlenoj poreznoj upravi
i javnom registru nekretnina te drugim nadlenim organima.
Upisi u javnu evidenciju nekretnina i predaja pokretnih stvari lan 245.
U rjeenju o nasljeivanju sud e odrediti da se nakon pravosnanosti rjeenja
o nasljeivanju provedu u zemljinoj knjizi i katastru nekretnina potrebni upisi
u skladu s pravilima zemljinoknjinog prava.
U rjeenju o nasljeivanju sud e odrediti da se nakon pravosnanosti rjeenja
o nasljeivanju ovlatenim osobama predaju pokretne stvari koje su
pohranjene kod suda, notara ili po njihovu nalogu kod tree osobe.
Ako je testamentom nasljedniku naloeno ispunjenje ili osiguranje obaveza u
korist osoba koje se nisu sposobne same brinuti o svojim pravima i
interesima, ili radiostvarenja neke opekorisne svrhe, sud e odrediti nune
mjere osiguranja.

.............
Mjere osiguranja kada je pravo nasljednika ili legatara uvjetovano lan 246.
Kad je nasljednikovo pravo uvjetovano, uvjetovano rokom ili optereeno
nalogom, sud e na prijedlog zainteresiranih osoba odrediti potrebne
privremene mjere osiguranja.
Posebno rjeenje o legatu lan 247.
Ako nasljednici ne osporavaju legat, sud moe i prije donoenja rjeenja o
nasljeivanju, na zahtjev legatara, donijeti posebno rjeenje o legatu.
U tom sluaju na odgovarajui e se nain primijeniti odredbe o upisima u
zemljinoj knjizi i o predaji pokretnih stvari koje se nalaze na uvanju kod
suda, notara ili po njihovu nalogu kod tree osobe.
Djelomino rjeenje o nasljeivanju lan 248.
Kad je sastav ostavine samo djelomino nesporan, sud e nakon to utvrdi ko
su nasljednici, odnosno legatari donijeti djelomino rjeenje o nasljeivanju
kojim e utvrditi nasljednike i legatare, te ono za to nije sporno da je u
sastavu ostavine.

.................
Uinak pravosnanosti rjeenja o nasljeivanju i legatu lan 249.
Smatra se da je pravosnanom rjeenjem o nasljeivanju utvreno to je u sastavu ostavine, ko je ostaviteljev
nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ogranieno ili optereeno i kako, te postoje li kakva
prava na legate i koja. Isto vrijedi i za djelomino rjeenje o nasljeivanju u pogledu onoga to je njima utvreno.
to je utvreno pravosnanom rjeenjem o nasljeivanju moe pobijati jedino onaj koji po odredbama ZN FBiH nije
vezan pravosnanou rjeenja o nasljeivanju. On to moe pobijati jedino putem parnice s osobama u iju korist glasi
utvrenje iju istinitost osporava.
Pravosnanim rjeenjem o nasljeivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im pripada neko pravo u pogledu onoga za to
je utvreno da je u sastavu ostavine, ako nisu kao stranke uestvovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno
osobno pozvane.
Pravosnanim rjeenjem o nasjeivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im je zbog ostaviteljeve smrti pripalo nasljedno
pravo na osnovu ugovora o nasljeivanju, testamenta ili zakona, ili da im je pripalo pravo na neki legat, ako nisu kao
stranke uestvovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane.
Pravosnanim rjeenjem o nasljeivanju vezane su osobe koje su kao stranke uestvovale u ostavinskoj raspravi ili su
na nju bile uredno osobno pozvane, no ipak nisu vezane:
1) u pogledu prava koja bi za njih proizlazila iz naknadno pronaenog ugovora o nasljeivanju ili testamenta,
2) u pogledu prava ije je utvrenje zavisilo o tome kako e neko sporno pitanje biti rijeeno u parnici ili upravnom
postupku na koji ih je ostavinski sud uputio, ili ih je trebao uputiti, ako to pitanje nije bilo rijeeno prije pravosnanosti
rjeenja o nasljeivanju,
3) ako su ispunjene pretpostavke pod kojima bi u parninom postupku mogle zahtijevati ponavljanje postupka.

..............
Sticanje od tobonjeg nasljednika lan 250.
Ko je u dobroj vjeri povodom naplatnog sticanja neke
stvari ili prava koje pripada ostaviteljevu nasljedniku
postupao s povjerenjem u istinitost pravosnanost
rjeenja o nasljeivanju, ne znajui da to utvrenje nije
istinito u pogledu osobe od koje je sticao, ipak je stekao
tu stvar ili pravo kao to bi je stekao da je otuiocu zaista
pripadalo nasljedno pravo onako kako je navedeno u
pravosnanom rjeenju o nasljeivanju.
Ovim se ne dira u odredbe o sticanju povjerenjem u
istinitost i potpunost zemljinih knjiga kao ni u odredbe o
sticanju pokretnina od nevlasnika.

F. NASLJEDNIKOVI ZAHTJEVI NAKON

PRAVOSNANOSTI RJEENJA O NASLJEIVANJU
Naknadno pronaena imovina lan 251.

Ako se nakon pravosnanosti rjeenja o nasljeivanju pronae

imovina koja nije obuhvaena tim rjeenjem, sud nee ponovno
provoditi ostavinsku raspravu, nego e ovu imovinu novim
dopunskim rjeenjem rasporediti na osnovu prije donesenog
rjeenja o nasljeivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao
nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku.
Ako prije nije bila voena ostavinska rasprava, sud e je po
slubenoj dunosti provesti samo ako su pronaene nekretnine
ili s njima izjednaena prava.
Ako prije nije bila voena ostavinska rasprava, a pronaene su
pokretnine ili s njima izjednaena prava, sud e provesti
ostavinsku raspravu samo na zahtjev zainteresiranih osoba.

.............
Naknadno pronaeni ugovor o nasljeivanju i testament lan 252.
Ako se nakon pravosnanosti rjeenja o nasljeivanju pronae testament, sud e ga
proglasiti, te zapisnik o proglaenju i fotokopiju (prijepis-presliku) testamenta dostaviti
ostavinskom sudu, a zadrati njezin izvornik.
U ovom sluaju, kao i u sluaju da se naknadno pronae ugovor o nasljeivanju,
ostavinski sud nee ponovno voditi ostavinsku raspravu, nego e obavijestiti
zainteresirane osobe o proglaenju testamenta, odnosno o naknadno pronaenom
ugovoru o nasljeivanju i upozoriti ih da mogu svoja prava na osnovu testamenta
ostvarivati u parnici.
Novi nasljednik ili legatar lan 253.
Osoba koju ne vee pravosnano rjeenje o nasljeivanju ili legatu, a koja smatra da
ima pravo kao nasljednik ili legatar, moe to svoje pravo ostvarivati samo u parnici.
Djelovanje razloga za ponavljanje postupka lan 254.
Nakon pravosnanosti rjeenja o nasljeivanju ili o legatu, stranke mogu u rokovima i
zbog razloga zbog kojih se moe zahtijevati ponavljanje parninog postupka pokrenuti
parnicu i u njoj ostvarivati svoja prava.
U ovoj parnici, sud e o postojanju pretpostavki za ponavljanje postupka odluiti kao o
prethodnom pitanju.

G. POSTUPAK KAD JE NADLEAN

INOZEMNI ORGAN
Mjera za zatitu domaih nasljednika, legatara i povjerioca lan 255.
Kad je za odluivanje o nasljedstvu iza odreenog ostavitelja nadlean inozemni organ, sud na ijem je podruju
ostavitelj umro izdat e po prijemu smrtovnice oglas kojim e pozvati sve osobe u zemlji koje se smatraju ostaviteljevim
nasljednicima, legatarima ili povjeriocima da u oglasnom roku, koji ne moe biti krai od 30 dana ni dui od est
mjeseci, a koji tee od dana objavljivanja oglasa u "Slubenim novinama Federacije BiH", to prijave sudu jer e se u
protivnom sluaju ostaviteljeve pokretnine predati nadlenom organu strane drave, ili osobi koju on ovlasti da ih primi.
Oglas e se objaviti u "Slubenim novinama Federacije BiH" i na oglasnoj ploi suda, a po potrebi i na drugi prikladan
nain, a jedan primjerak oglasa dostavit e se najbliem diplomatskom ili konzularnom predstavniku odnosne strane
drave u naoj zemlji.
Nee se izdati oglas ako vrijednost ostavine, bez odbitka dugova, ne prelazi iznos od 10.000,00 KM.
Ako se oglas ne objavi ostavina se ne smije predati prije nego to isteknu tri mjeseca od dana smrti stranog dravljanina.

Zadravanje ostavine lan 256.

Ako neka osoba prijavi sudu da se smatra ostaviteljevim nasljednikom ili legatarom, sud e za vrijeme dok organ strane
drave ne odlui o tom njenom pravu, zadrati one ostaviteljeve stvari koje bi bile dovoljne tom njenom pravu.
Poto organ strane drave donese pravosnanu odluku o njenom pravu, sud e u pogledu prijavljenog zahtjeva izvriti
ovu odluku u pogledu zadranih stvari, a ostatak e potom predati organu strane drave.
Ako neki ostaviteljev vjerovnik prijavi svoje potraivanje, sud e zadrati onoliko ostaviteljevih stvari koliko je potrebno
za pokrie tog potraivanja sve dok ono ne bude podmireno ili osigurano.