1.

Sta je Kolizijsko pravilo i iz cega se sastoji:

- Kolizijska pravila određuju koje će se od više različitih materijalnih prava primijeniti na pravnu
situaciju koja ima vezu sa pravima više država. To pravilo ne rješava pravnu situaciju, nego
upućuje na mjerodavno materijalno pravo koje treba primijeniti.

Samostalno kolizijsko pravilo sastoji se od dva elementa: kategorije vezivanja i poveznice.

Kategorija vezivanja predstavlja okvirni ili skupni pojam apstraktnih životnih odnosa, pravnih
činjenica, pravnih situacija ili pravnih odnosa, koji se podvrgavaju pod određeno mjerodavno
pravo.

Drugi element samostalnog kolizijskog pravila jest poveznica. To je pravna činjenica (npr. mjesto
gdje stvar leži, mjesto počinjenja protupravnog čina); ugovorna odredba (kad stranke
sporazumno utvrđuju mjerodavno pravo za uređivanje njihovih međusobnih ugovornih odnosa)
ili pravni pojam (npr. državljanstvo, prebivalište), što upućuje na mjerodavno pravo za
kategoriju vezivanja.

2.Sta je sankcija a sta dispozija kolizijskog pravila?

- Razlika između kolizijskih pravila i normi materijalnog prava postoji i u njihovoj strukturi.
Materijalno pravilo sadrži apstraktnu zakonsku dispoziciju i apstraktnu pravnu posljedicu
(sankciju). Te sastojke ima i kolizijsko pravilo, no njegova dispozicija sadrži dva elementa:
kategoriju vezivanja i poveznicu, a pravna posljedica, sankcija je primjena domaćeg odnosno
stranog prava.

3.Sta je sankcija u pravilima neposredne primjene?

4.Sta je primarna a sta podredna poveznica?

- Kolizijsko pravilo ispunjava svoju funkciju ako u konkretnom slučaju na osnovi poveznice
dovodi do toga da se za njegovu kategoriju vezivanja može primijeniti mjerodavno pravo. Ako
pak stranke nisu ugovorile mjerodavno pravo onda će se stranački ugovorni odnosi prosuđivati
po pravu na koje upućuje podredna poveznica. Podredna poveznica za ugovore određena je čl.
20. ZRSZ. ). Dakle to podredno kolizijsko pravilo primijenit će se samo u slučaju kad se ne
može primijeniti primarno kolizijsko pravilo- kad ne postoje okolnosti koje se mogu supsumirati
pod poveznicu volje stranaka, tj. kad stranke nisu ugovorile mjerodavno pravo.
 Do podrednog upućivanja dolazi i kad se primarno mjerodavno pravo ne primjenjuje zbog
zaštite domaćeg javnog poretka, kod prijevarnog zaobilaženja domaćeg prava i kad se
mjerodavno strano pravo ne može utvrditi.

5.Definicija statute, vrste statute itd.

- Statut označava mjerodavno pravo za određenu kategoriju vezivanja. Mjerodavno pravo po

kojem se prosuđuje glavni predmet naziva se lx causae.

 lex patriae – pravo državljanstva osobe

 lex domicilii – pravo mjesta u kojem osoba prebiva

 lex (firmae) habitationis – pravo (redovnog) boravišta

 lex loci actus – pravo zaključenja pravnog posla

 lex autonomiae – pravo koje su stranke izabrale

 lex loci delicti commissi – pravo mjesta počinjenja protupravnog čina

 lex loci damni – pravo mjesta nastanka štete

 lex rei sitae – pravo mjesta gdje stvar leži

 lex fori – pravo tijela koje rješava predmet.

439.Pravo mjerodavno za akcesorne pr. poslove / koje pravo je mjerodavno za kamate , ugovornu
kaznu i o kakvim je pravnim poslovima riječ? čl 25

Na akcesorni pravni posao, ako nije drugačije određeno, primijenit će se

pravo mjerodavno za glavni pravni posao.

96. Litispendencija; usporedite odredbe ZRS-a i BU?

BU = 1. Ako su pred sudovima raznih država članica podnesene tužbe o istom zahtjevu između istih
stranaka, sud kojem je kasnije podnesena tužba prekida postupak po službenoj dužnosti sve do trenutka
dok se ne utvrdi nadležnost suda pred kojim je prethodno podnesena tužba

2. Čim se utvrdi nadležnost suda kojem je prethodno podnesena tužba, sud kojem je kasnije podnesena
tužba proglašava se nenadležnim u korist navedenog suda.

ZRS = Sud RH prekinut će post. na zahtjev stranke ako je u toku spor pred str.sudom u istoj pr.stvari i
između istih stranaka i to:

1)ako je prvo pred str.sudom pokrenut post. u vezi s tim sporom

2)ako je riječ o sporu za čije suđenje ne postoji isključiva nadlež. suda Rh

3)ako postoji uzajamnost

ZPP = Dok parnica teče ne može se u pogledu istog zahtj. pokrenuti nova parnica među istim strankama,
a ako takva parnica bude pokrenuta sud će tužbu odbaciti po služ.duž.

137. Što je to sankcija kolizijskog pravila ( navedite primjer) ?

Sankcija ili pr. posljedica je zavisno od situacije o kojoj se u konkretnom slučaju radi, primjena
domaćeg odn. str.pr. Npr.ZRS čl.14 st.1. (Za pr. i posl.spos. fizič.o. mjerod. je pr. drž. čiji je ona
državljanin).
  Državljanstvo je pravna pripadnost određenoj državi. Po Europskoj konvenciji o
državljanstvu iz 1997. godine ono označuje pravnu vezu između neke osobe i države, a
ne njezino etničko porijeklo. Ono označuje pravno svojstvo na osnovi kojeg drugi propisi
daju takvim osobama određena prava i obveze. Državljanstvo je
najvažnija poveznica u hrvatskom mpp-u. Njome se upućuje na mjerodavno pravo za
razna statusna pitanja fizičkih osoba, kao npr. za njihovu pravnu i poslovnu sposobnost.
Što se tiče pravne sposobnosti, po mjerodavnom pravu ocjenjuje se početak, trajanje i
svršetak pravne sposobnosti

 Postojanje redovnog boravišta pretpostavlja slijedeće: da boravak traje duže vremena,

bilo da je već trajao ili da će prema okolnostima slučaja još duže vrijeme trajati, što
zapravo dovodi do toga da takva osoba ima u takvoj državi težište životnih odnosa.

Značenje poveznice državljanstvo ?

Državljanstvo je:

1)pr.pripadnost određ.drž

2)označuje pr.vezu između neke osobe i države, a ne njezino etničko podrijetlo

3)ono označuje pr.svojstvo na osnovi kojeg 2-gi propisi daju takvim osobama određ.pr. i obveze

4) najvažnija je poveznica u hrv. mpp; tiče se subjekata pr.odnosa

5)njome se upućuje na mjerod. pr. za razna statusna pit.fizič.o., kao npr. za nj. pr. i posl.spos.

6) po ZRS drž. je poveznica za osobna, obitelj. i nasljedna pitanja