Komunikologija 2.

kolokvij
Bilić – Sociologija komunikacije

Umreženo društvo (str. 61-65)

- Značajne promjene u kapitalističkom načinu produkcije u 2. polovici 20. st.

- Umjesto korištenja izvora energije i prirodnih resursa kako bi se proizvodilo, glavna
stvar u ekonomijama su znanje, usluge i informacije – postindustrijsko društvo
- Alain Touraine – postindustrijsko društvo je programirano i tehnokratsko – promjene
u društvu – važnost informacija  komunikacijsko društvo
- Castells – u informacijskom društvu „izvor produktivnosti nalazi se u tehnologiji
stvaranja znanja, obrade informacija i komunikacije simbola“ -
- Informacionalizam – tehnološka paradigma koja mijenja industrijalizam
o Sve veći ljudski kapacitet obrade informacija i komunikacija zbog razvoja
tehnologije (mikroelektronika, softver, genetic engineering)
o Ovi procesi i nova tehnološka paradigma dovodi do umreženog društva i
umreženih društvenih i komunikacijskih struktura
- Frank Webster – 5 dimenzija informacijonalizma
o Tehnološka
o Ekonomska
o Zanimanje
o Prostorna
o Kulturna
- Sve veći broj „bijelih ovratnika“ u ekonomiji
- Tehnološki determinizam – stav da tehnološke inovacije su pokretač i uzrok
promjene te da je ta tehnologija oslobođena vrijednosti  Smatra se da je
tehnologija odvojena od društva i društvenog konteksta u kojem nastaje i u koji
ulazi  PROBLEMATIČNO (boo tehnološki determinizam, booooo)
- Castells – razlika između informacijskog društva i društva informacija
o Društva informacija – sva društva se temelje na informacijama
o Informacijska društva – specifičan oblik društvene organizacije gdje
generiranje informacija, njihova obrada i prenošenje su glavni izvori
moći i produktivnosti
o Kasnije poimanje – smatra da pojam informacijsko društvo proizvodi mit
linearnosti povijesti (nomadska, ratarska, industrijska, informacijska društva)
o Koncept Umreženog društva – stavlja u središte analize mogućnost
umrežavanja institucija, organizacija i društvenih aktera na lokalnim i
globalnim razinama.
 Naglašava organizacijsku transformaciju i nastanak globalno
nezavisnih društvenih struktura koje utječu na procese stvaranja
dominacije i protudominacije
 Umrežavanje stvara novu društvenu morfologiju te mijenja postupak i
rezultate u procesima proizvodnje, iskustva, moći i kulture
 Umreženi oblik društva je postojao prije, međutim informatička
tehnologija daje materijalnu osnovu za širenje kroz cijelu društvenu
strukturu
  Mreže – karakterizira skup međusobno povezanih čvorova koji mogu
predstavljati različite stvari (TV sustavi, studiji, CPU-ovi, ekipe vijesti,
sve što može prenijeti i primiti signal)
 Sve ovo je duboko integrirano u društvenu strukturu, globalne mreže i
„prostore tokova“

Umreženi komunikacijski model

- Uobičajene prakse proizvodnje sadržaja u masovnim medijima se mijenjaju

prema novim tehnološkim i društvenim uvjetima
- Razlike između proizvodnje vijesti u tradicionalnim i novim medijima
- Vijest proizvodi sve veći i raznolikiji broj aktera i skupina, proces koordinacije sve
složeniji
- Tehnološke mogućnosti ne uzrokuju izravne i jednosmjerne promjene u proizvodnji
nego predstavljaju nove mogućnosti
- Cardoso – Postoje različiti novinarski modeli istovremeno
o Tradicionalan model provjeravanja i dokazivanja činjenica nije više jedini
pristup
o Pomak od „gatekeepinga“ prema dokazivanju autentičnosti kao glavni
profesionalni standard – veća svijest o drugim izvorima informacija koja
pomaže građanima kojim vijestima vjerovati
o Promjene u procesu proizvodnje sadržaja zbog novih tehnologija i
komunikacijskih uvjeta
 Ubrzaniji ciklus vijesti
 Povećano međumedijsko prožimanje
 Veće oslanjanje na digitalne tehnologije
 Globalizacija tijekova sadržaja
 Uspon građanskog novinarstva
- Novinari se sve više oslanjaju na druge izvore kroz tehnologiju a ne na direktni
kontakt s kolegama i izvorima
- Homogenizacija sadržaja jer mediji sve više i više preuzimaju informacije od drugih
medija
- Proizvodnja vijesti sve više ovisi o tehnologiji
- Konvergencija u medijima
- Slabljenje i deprofesionalizicija novinarstva i pad povjerenja u medije je dovelo do
fenomena fake news –
- Moć umrežavanja – utjecaj razvoja komunikacije na suvremene političke i
demokratske procese
o Castells – „moć umrežavanja je moć stvaranja mreža između pojedinaca i
društvenih skupina.“
o Ostvaruje se binarnom opozicijom uključenosti i isključenosti u društvene
mreže
o Moć mreže – vidljiva u koordinaciji raznih aktera koja ovisi o specifičnim
pravilima komuniciranja utemeljena u komunikacijskim protokolima mreže
o Moć stvaranja mreže – kontrola nad uspostavom mreža i mijenjanju ciljeva
mreža – također nastaje kada se različite mreže povezuju i dijele resurse
o Kontrola komunikacije kao temeljni oblik moći – razbijanje te moći kroz
probijanje sustava društvene kontrole
 o Sposobnost oblikovanja ljudskog uma kao glavni oblik moći – kontrola
nad medijima i komunikacijom za postizanje ovog
o

Različite teorije komunikacije, tehnologije, i umreženog društva

- Habermas
o Komunikacija stvara znanje koje je društveno prihvatljivo i koje se temelji na
konsenzusu
- Foucault
o znanje je uvijek povezano s moći i s diskursima koji prikazuju ili prikrivaju
specifične interese

Komunikacijske makrostrukture

- Mikrorazina
o Komunikacija predstavlja osnovu za simboličku interakciju i razumijevanja
o Sveprisutnost medija u svakodnevnici
o Utjecaj medija na društvene odnos
- Mezoraznia
o Medijska komunikacija kao temelj za posredovanje u javnoj sferi između
građana, politike i ekonomije
o Diskurzivna previranja stvaraju čine javnu sferu mjestom suprotstavljenih
interesa i stajališta
o Omogućuje komunikaciju na daljinu
- Makrorazina
o Tehnologija nije nepristrana
o Tehnologija je instrument nadzora, kontrole i moću
o Svakodnevne situacije i šire društvene strukture kontroliraju i oblikuju
digitalne tehnologije – uključujući komunikaciju na internetu

Modernost i globalizacija

- Habermas – Modernost (ideja da je povijest linearna i da ide prema nekoj krajnjoj

točci) je nedovršen projekt
- Lyotard – Živimo u postmodenom stanju – postmodernizam – odbijanje postojanja
jedne narative o svijetu
- Latour – Nikad nismo bili moderni jer je razlika između prirodnog svijeta i društva
nastala u razdoblju porsvjetiteljstva

Mediji u temelju modernosti

- Thompson (1995)
o Fokus na preoblikovanja kulture povezana s razvojem medija i komunikacija
o Medijacija kulture – proučavanje simboličkih formi i načine njihovih
proizvodnja i cirkulacije u društvu – poprimilo vidljivu strukturu stvaranjem
ranih medijskih organizacija
o Razvoj tehnologije za proizvodnju simboličkog sadržaja doveo do stvaranja
nekih od temeljnih društvenih institucija – razvoj masovne komunikacije
 o Izum tiskarskog stroja doveo do stvaranja novi „društvenih organizacija
simboličke moći“ kao dio ranog kapitalizma – simbolički sadržaji postaju
potrošna roba
o Crkva više nema monopol nad simboličkom moći  rast humanizma  rast
znanosti, veće korištenje nacionalnih jezika
o Razvoj tiska doveo do nastanka periodike, odnosno vijesti o aktualnim
događajima
o 17.st – prvi primjeri današnjih novina
o Kraj 19., početak 20. st – širenje dnevnog tiska
o Tehnički mediji utječu na izmještanje komunikacije izvan zajedničkog
prostora i vremena
o Omogućuju pohranu i prijenos informacija i simboličkog materijala
o Thompson (1995) – tri vrste interakcija
 Lice u lice
 Prisutnost
 Zajedničko vrijeme i prostor
 Korištenje mnogo simbola i znakova kako bi se poruke
prenijele i protumačile
 Posredovana interakcija
 Interakcija putem nekog medija
 Pisma, telefoni, mail, poruke…
 Prenošenje informacije izvan vremenskog i prostornog okvira
sudionika
 Posredovana kvaziinterakcija
 Manji broj simbola i znakova u interakciji
 Manjak reciprociteta i međuljudske interakcije – primatelji
nisu sudionici u komunikaciji nego sudionici u
strukturiranom procesu simboličke transmisije
 Radio, TV, novine, news portali…
o Thompson (1995) – Masovna komunikacija je institucionalna proizvodnja
i poopćena difuzija simboličkih dobara omogućena pohranom i
prijenosom informacija i simboličkog sadržaja
o Thompson (1995) – Obilježja masovne komunikacije
 Tehnička i institucionalna sredstva proizvodnje i difuzije
 Komodifikacija simobličkih formi
 Strukturna odvojenost proizvodnje i recepcije
 Široka dostupnost medijskih proizvoda u prostoru i vremenu
 Javna cirkulacija simboličkih formi

- Murdock (1993)
o Modernost – odvajanje društva od ekonomskih i kulturalnih formacija
svojstvenih tradicionalnim društvima  potrebno za stvaranja suvremenog
svijeta
o Procesi koji čine modernost:
 Rast kapitalizma kao dominantni sustav ekonomske organizacije
 Razvoj nacionale države kao glavna jedinica političkog djelovanja i
administracije
 Kraj religijskog monopola nad mislima i znanjem
  Stvaranje fragmentiranog kulturnog polja u kojem se različiti akteri
bore za javnu vidljivost i autoritet
o Odbacivanje tehnološkog determinizma i medijskog centrizma
 Komunikacija nije povijest strojeva nego „povijest različitih načina
na koji novi mediji oblikuju sustave moći i mreže društvenih
odnosa“
 Tehnologija često ima nenamjerne i proturječne posljedice
 Tehnologija je uvijek mjesto trajnog previranja oko tumačenja i
upotrebe – fluidna granica između javne i privatne sfere
- Murdock (2002)
o Četiri načina utjecaja komunikacije na suvremeno društvo i modernost
 Bolje upravljanje
 Velike korporacije, vlade, države, itd.
 Jer se lakše rješavaju složeni problemi koordinacije i kontrole
 Osiguravanje javne potpore
 Političko upravljanje, poslovna komunikacija
 Omogućila uspon oglašavanja i PR-a
 Stvaranje specifične javne kulture
 Rezultat uspona PR-a i oglašavnja
 Otvora pitanja utjecaja medijski posredovane javne kulture na
„obične“ ljude
 Proučavanje toga kako ljudi reagiraju u prostoru između
medijski posredovanih značenja i značenja proizvedena licem u
lice
 Mediji kao jedna od glavnih modernih institucija koji rješavaju
probleme upravljanja, kontrole, koordinacije, potpore i
generiraju ponašanja u složenim društvima

Globalni događaji, mrežni tokovi i protutokovi

- Mediji preoblikuju društvene odnose  stvaranje globalnih tokova simboličnog

medijskog sadržaja
- Appaduari (1990) – 5 međupovezanih kulturnih tokova
o Ethnoscapes – kretanje ljudi
o Technoscapes – kretanje tehnologije
o Financescapes – kretanje financijskog kapitala
o Ideoscapes – politički orijentirane slike svijet
o Mediascapes – globalni medijski tokovi
- Mediascapes
o Širenje sredstava za elektroničku proizvodnju i distribuciju informacija i slika
svijeta koje ta sredstva proizvode
o Složeni repertoari slika
o Svijet potrošne robe i svijet vijest i politike su izmiješani
o Utjecaj na globalizaciju
- Medijske kulture kao rezultat nove tehnologije
o Brža medijska proizvodnja i umrežena distribucija stvara specifične medijske
kulture
o Publika brzo reagira na globalne događaje – medijska industrija postaje
održiva i surađuje s oglašivačkim agencijama
 o Volkmer (2008) – važnost konfliktnih političkih događaja – stvara nove
formate medijskih događaja i nove domene diskursa
o Povezanost stvara novu kulturu „prostornog dosega“ koji oblikuje i lokalna
zbivanja
- Moć novih medija da postavljaju dnevni red
o Dnevni red se konstantno interpretira i medijatizira u komunikaciji
o Procesi medijacije i remedijacije u umreženim medijima decentriraju i
recentriraju važnost i značenje prenošenje događaja u umreženim medijima
o Sfere događaja (eventspeheres) – stvaranje različitih promjenjivih umreženih
sfera koji omogućuju remedijaciju diskursa preko nacionalnih i kulturnih
granica
 Nisu samo posredovani nacionalnim medijima nego i međunarodnim
- Hepp i Couldry (2010) – Zgušavanja (thickening)
o Globalni događaji stvaraju intenzivne trenutke komunikacije kroz različite
medijske proizvode i komunikacijske oblike
o Izvještavanje o događajima obilježavaju
 Performativnost
 Borba za moć
 Utjecaj u i između različitih medijskih kultura
o Zajedničko iskustvo događaja se preoblikuje zbog različitih identiteta te se taj
događaj prisvaja u neki lokalni kontekst
- Curran (2002) – unatoč globalizaciji, proizvodnja vijesti ostaje proces unutar države
o Pravo emitiranja ovisio o regulaciji i zakonima koji se donose na državnoj
razini
o Državna regulacija sadržaja, financiranja, kvote za filmsku produkciju, itd.
o Međunarodne dimenzije (EU) postoje, međutim države se razlikuju u
regulaciji medijske proizvodnje jer ih obilježava jezik, politički sustav,
unutarnji odnosi moći, kulturne tradicije, ekonomija, povijest…
- Thuss (2007) – dominantna središta medijske i kulturne proizvodnje – SAD (i UK)
o Nejednakost u raspodjeli i dimenzija globalnih tokova medijskih sadržaja
o Podjela na dominantne tokove i protutoke
o Postoje proizvodi globalnih kulturnih industrija (Bollywood, anime, meksičke
sapunice), ali su dominantni tokovi (vijesti – CNN, glazba – MTV, crtići –
Disney, filmovi – Hollywood, sport – ESPN, Internet – Facebook, Apple,
Netflix, Google…) su iz SAD-a
o Dio širih odnosa moći u globalnoj informacijskoj ekonomiji

Globalizacija i medijska teorija

- Giddens – globalizacija kao posljedica specifičnog razvoja modernog svijeta – ne

u smislu evolucije od jednostavnih prema složenim društvenim odnosima nego kao
rezultat dinamizma modernosti
- Sastavnice modernosti po Giddensu
o Nadzor i kontrola informacija
o Razvoj kapitalizma i akumulacija kapitala u kontekstu konkurentnih tržišta
rada i proizvoda
o Industrijalizam – transformacija prirode
o Vojna moć, kontrola sredstava prinude
 - Globalizacija proizlazi iz razdvajanja vremena i prostora, iskorjenjavanja društvenih
sustava te reflksivnog (pre)uređivanja društvenih odnosa
- Globalizacija – djelovanje društvenih odnosa na svjetskom planu, poveziva udaljena
mjesta, lokalni zbivanja postaju događaji koji su se dogodili negdje daleko
- Giddens (1996) – Za medije najznačajniji dinamizam modernosti je iskorjenjivanje –
izdizanje društvenih odnosa iz lokalnog konteksta interakcije u okvir
neodređenog vremena i prostora
o Rezultat stvaranja simboličkih znakova i uspostavljanja stručnih sustava
o Novac – simboličko sredstvo „stavljanja vremena u zagrade“ koje izdiže
transakcije iz prostora razmjene
o Izdizanjem društvenih odnosa iz lokalnog konteksta mediji utječu na
kulturne promjene – stvara se napetost ili odnos između globalnog i
lokalnog
- Robertson – Globalizacija se odnosi ne samo na cirkulaciju simboličkog sadržaja na
globalnoj razini nego i na povezanost različitih lokaliteta
o Globalizacija kao odrednica homogenizacije institucionalnog razvoja svijeta –
prenaglašeno
o Naglasak na lokalne procese koji vode heterogenizaciji – isto tako nedovoljni
kako bi objasnili procese globalizacije i kulturnih promjena
- Glokalizacija – Tokovi se istovremeno sintetiziraju i homogeniziraju, ali se pridodaje
veća važnost lokalnim procesima
- Morley – Uloga TV u globalizaciji
o Važnost međuodnosa ideološke uloge, ritualne funkcije, i potrošnje
o Pristup koji veže analizu komunikacije na razini kućanstva, lokalnoj,
nacionalnoj, i internacionalnoj razini
- Hepp (2004) – Komunikacijska deteritorijalizacija – teorija koja objašnjava kako
mediji nadilaze nacionalne države
o Povezivanje medija i transnacionalnog kapitala vodi do globalne medijske
proizvodnje
- Beck (2003) – Globalizacija kao kontinuirano opadanje značenja nacionalnih
država zbog globalnog kapitala i individualizacije životnih stilova
- Giddens (2005) – nacionalna država je institucionalna ljuštura – ima isto ime
izvana, ali iznutra se značajno promijenila
o Međutim – sve veći ekonomski protekcionizam, društvena isključivost i
ksenofobija nakon recesije 2008-9 – reakcija na proces globalizacije
o Nacionalna država ponovo postaje ključni akter u međunarodnim odnosima

Mediji kao pokretač društvene promjene (str 82-90)

- Suvremena teorija medijatizacje

o Mediji su pokretač društvene i kulturne promjene
o Postoje mnoštvo komunikacijskih tehnologija u kasnomodernom društvu (TV,
tisak radio, Internet…
o Medijatizacija istražuje povezanost medija i komunikacija s kulturnim i
društvenim promjenama
- Hjarvard i Krotz (2014) – Razlika između medijacije i medijatizacije
o Medijacija – prenošenje komunikacije odnosno simboličkog sadržaja
tehničkim kanalima
 o Medijatizacija – aktinvo djelovanje medija na komunikaciju u
društvenom i kulturnom kontekstu unutar kojeg se mediji mogu
razumijeti i interpretirati
 Različite interpretacije uloge medija u procesu medijatizacije politike i
ekonomije/korporativnog djelovanja
- Pristupi medijatizaciji
o Konstruktivizam
 Naglašava složenost medijatizacije ljudske svakodnevnice, kulture i
života
o Institucionalizam
 Važnost sistemskih uloga medija
 Složeni međuodnosi medija i politike, ekonomije, kulture, društva

Historizacija medijske i društvene promjene

- Teorija medijatizacije
o Širok spektar teorija i teško svesti na zajedničke karakteristike, ali -
Komunikacijske tehnologije su ključan čimbenik društvenih i kulturnih
promjena
o Tehnološka promjena je proizvod ekonomskih i komercijalnih interesa –
pokretač medijatlizacije
o Krotz (2007) – globalizacija, individualizacija, komercijalizacija,
medijatizacija – složeni metaprocesi koji mijenjaju društvo, demokraciju,
politiku, kulturu
 Medijatizacija – povijesne promjene kao rezultat promjena
komunikacijskih medija i društvenog razumijevanja medija
 Tri tipa medijski posredovane komunikacije
 Medijski posredovana medijska komunikacija
o Pisanje pisma, email, razgovor telefonom
o Sudjeluju dvije osobe
 Medijska proizvodnja i recepcija
o Proizvodnja – snimanje filma, serije, pisanje knjige
o Recepcija – gledanje filma, čitanje knjige
 Proizvod kojeg se recipira je standardiziran (tj.,
određena serija je ista svakom) i dostupan
širokom krugu aktera
 Interaktivna komunikacija s računalnim sustavima
o Igranje kompjuterskih igara, korištenje navigacijskih
sustava
 Promjene u tipologiji komunikacije nisu tehnološki determinirane nego
tehnologija samo omogućuje različite načine komuniciranja i
upotrebljavanja kojima društveni akteri oblikuju svoje svjetove
 U kapitalizmu – najvažnija je komercijalizacija
o Krotz (2014) – teorija medijatizacije nije statična
 Procesi medijatizacije
 Promijenjena uloga medija u društvu kao rezultat promijene
zahtjeva i očekivanja od medija
 Postojanje nečeg što se medijatizira
 o Promjene medija moraju imati posljedice – npr. Razvoj
kulture čitanja u srednjem vijeku
o Promjene nisu samo odraz novog medija, već rezultat
specifičnih kultura koje se oblikuju uporabom tog
medija
o Medij se mijenja kako bi zadovoljio kulturu
 Definicija medija – pojedinačni objekt koji omogućuje i mijenja
komunikacija
 Svaki medij se sastoji od
 Situacijske dimenzije koja podržava simboličko izražavanje i
omogućava iskustveni prostor korisnika
 Strukturne dimenzije – tehnologija i specifične uporabne prase
(medijska kultura, institucije, pravila)
 „Medije konstruiraju ljudi u specifičnom kontekstu i specifičnom
kulturnom okruženju“
 Nije svaka tehnologija medij, nego postaje medij kad ljudi njom
komuniciraju
 Medijatizacija kao proces medijatizacije komunikacije s
određenim posljedicama za društvo i kulturu
o Couldry i Hepp (2017)
 Valovi medijatizacije (od cca 1500 do danas)
 Mehanizacija
 Elektrifikacija
 Digitalizacija (nalazimo se ovdje)
 Datafikacija (budućnost)
 Digitalizacija i datafikacija se smatraju dubinskom medijatizacijom
 Sve dublja i intenzivnija ukorijenjenost medija u
društvenim procesima
 Karakterizira je velik broj povezanih digitalnih medija koji su
ključni za društvene odnose
 Vidljivo na svim razinama društva – globalna povezanost
lokaliteta, sve složenije društvene promjene
 Valovi medijatizacije mijenjanju medijske okoliše, tj. Dostupnost
komunikacijskih medija u određenom prostoru i vremenu
 Promjene medijskih okoliša su rezultat tehnoloških promjena medija
 Međutim, mediji sami po se bi ne stvaraju nove kulturne i društvene
odnose nego ih se treba smatrati kao polazišne točke društvenih
promjena koje ovise o specifičnim kontekstima

Medijatizacija i rutinizacija medijske svakodnevnice

- Konstruktivistkički pristup teoriji medijatizacije – sve veća uloga medija u

svakodnevnici
- Komunikacija i mediji ključni za objetivizaciju društvenog odnosa,
institucionalizaciju i uspostavu društvenog poretka i stabilnosti
- Knoblauch (2013) – osnovna pretpostavka komunikacija je razmjena znanja –
Uloga komunikacije u institucijama
o Komunikativno djelovanje se sedimentira, rutinizira i institucionalizira u
komunikativne oblike
 o Komunikativni oblici – grade društvenu zbilju jer omogućavaju koordinaciju
djelovanja, održavaju društveni poredak i omogućuju orijentaciju za ciljano
djelovanje
o Komunikacija u institucijama omogućuje djelovanje, podložno je
sankcijama, normama i društvenoj moći, zahtijeva legitimaciju kako bi
institucijama dalo smisla
o Povezano sa specijaliziranim znanjnem
o Tehnologija nije samo instrument koji se koristi tijekom komunikativnog
djelovanja nego su i interpretativne čime postaju dio komunikativnog
djelovanja
o Medijatizacija je karateristika komunikativnog djelovanja – nije samo
medijacija, nego protezanje ljudskog djelovanja
o Medijatizacija se bavi promjenama strukture komunikativnog djelovanja
o Primjer: raširenost digitalnih medija
- Hepp i Krotz (2014) – Medijatizirani svijet
o Tri osnovne karakteristike
 Komunikacijske mreže nadilaze teritorijalna ograničenja
 Komunikacijske mreže postoje na različitim razina društvene zbilje
 Medijatizirani svjetovi se preklapaju i prožimaju
o Medijatizirani svjetovi su „strukturirani fragmenti društvenog svijeta života
koje čini određeni inventar koju međusobno održavaju društveni akteri
specifičnim društvenim praksama“
- Couldry i Hepp (2017) – Duboka medijatizacija
o Društvena teorija mora uzimati u obzir medijsku teoriju
o Današnji svijet je znatno složeniji zbog održavanja obrazaca pomoću medija i
medijske infrastrukture
o Nije više najvažnije iskustvo aktera komunikacija lice u lice
o Mediji otvaraju prostor brojnim neizravnim iskustvima ali i novim načinima
izravnog iskustva posredovane društvene zbilje
o Društveni svijet je duboko medijatiziran jer ga oblikuje konstrukcija
komunikativnih praksi koje oblikuju procesi institucionalizacije i
materijalizacije medija
o Rezultat diferencijacije, povezivosti i sveprisutnosti medija, brzine
inovacija i datafikacije; te sve većoj ovisnosti društvenih procesa o
medijskoj infrastrukturi
o Društvena i medijska promjena postaje „duboko rekurzivna“ – medijske i
društvene promjene se ponavljaju po istim obrascima u različitim
društvenim situacijama
o Društveni poredak je definiran institucionalizacijom medija i komunikacijskih
tehnologija

Institucionalna uloga medija u društvu

- Institucionalna perspektiva - fokus na sistemsku ulogu medija u društvu

- Hjarvard – mediji se ne mogu jasno odvojiti od drugih kulturnih i društvenih
institucija, nego su duboko integrirani u njih (obitelj, politika, religija)
- Društvene institucije se prilagođavaju medijskoj logici
- Hjarvard (2008) – medijatizacija podrazumijeva širenje interakcije u virtualnim
prostorima, ali i diferencijaciju onoga što ljudi smatraju stvarnim
 o Društvena interakcija institucija unutar sebe, između njih, i s društvom se u
cjelini odvija pomoću medija
o Medijatizacija nije univerzalna nego je karakteristična samo za razvijena
industrijalizirana društva (SAD, EU, Japan, Australija – tj., Globalni sjever
odnosno „zapad“)
o Medijatizacija se odvija paralelno s globalizacijom – tehnička infrastruktura
širi komunikaciju i interakciju te institucionalizira medijsku komunikaciju
o Medijatizacija je najintenzivnija u kasnoj modernosti
o Tri uloge medija
 Društveno sučelje između različitih društvenih institucija
 Vijesti povezuju politiku sa svakodnevnicom, oglašavanje
povezuje interese firmi s potencijalnim potrošačima
 Stvaranje prostora zajedničkih iskustava  kolektivni identiteti i
zajednice
 Stvaranje političke javne sfere u kojoj društvene institucije brane
interese i traže društvenu legitimaciju
o Medijatizacija se može usporediti s modernizacijom, urbanizacijom i
individualizacijom jer mediji utječu na iskorjenjivanje društvenih odnosa iz
postojećih okvira iz postojećih u nove
o Razlika između organizacije i institucije
 Organizacije – specifični entiteti, npr. CNN, BBC (u medijima)
 Institucije
 Određene domene ili područja društvenog života kojim
upravljaju formalna i neformalna pravila
 Ispunjavaju društvene funkcije
 Alociraju resurse

Kritička reakcija na teoriju medijatizacije

- Ekstorm i dr (2016) – medijatizacija je otvoreno istraživačko polje, tri problema

o Nedovoljno se bavi longitudinalnim istraživanjima i ne uspoređuju se različita
povijesna razdoblja
o Nedovoljna razjašnjenost medijskih tipova, žanrova, tehnologija… u kojim se
medijatizcija odvija
o Nije dovoljno precizirana brzina promjene i karakteristike medijatizacije u
različitim kontektsima
- Couldry (2014) – medijatizacija se mora baviti ulogom medija u društvu, ali mora
pojasniti gdje je najintenzivnija (tj., EU i Sj Amerika)
o Potrebno stvoriti koncepte srednjeg dometa kako bi se bolje razumjela društva
u različitim razinama medijatizacije
- Deacon i Stanyer (2014) – nije jasno što čini koncept medijatizacije drugačijim od
ostalih teorijskih pristupa odnosa medija i društva jer nedovoljno analizira odnose
moći, raznolikost promjena u prostoru i vremenu te specifične elemente promjene; ne
definira ni analizira aktere koji pokreću društvene promjene (PR, oglašivačka
industrija, medijski moguli, regulacije…)