1. Objasnite nacelo slobode uredjivanja ugovornih odnosa?

Sloboda ugovaranja podrazumijeva pravo subjekata (ugovaraa) da zakljuuju ili ne

zakljuuju ugovore s kim oni to ele, te da odreuju sadraj i formu ugovora. Dakle, sloboda
ugovaranja sadri vie pojedinanih prava odnosno sloboda za svaku ugovornu stranu:
- pravo da se zakljui ili ne zakljui ugovor;
- pravo izbora ugovornog partnera;
- sloboda odreivanja sadraja i vrste budueg ugovora s obzirom na cilj koji se eli postii.
- sloboda izbora forme, ukoliko zakonom nije drugaije odreeno. Zakon usvaja naelo
konsenzualizma, a naelo formalizma je izuzetak. Konsenzualizam podrazumijeva da je za
nastanak ugovora potrebna saglasnost volja ugovornih strana u bilo kojoj formi;
- sloboda ugovaranja podrazumijeva da ugovarai svoja prava i obaveze mogu mijenjati ili
stvarati nova.
Naravno, sloboda ugovaranja nije apsolutna i neograniena. ZOO predvia da uesnici u
prometu slobodno ureuju obligacione odnose, a ne mogu ih ureivati suprotno Ustavu,
prinudnim propisima i moralu drutva. Ogranienje slobode ugovaranja ponekad
podrazumijeva obavezno zakljuivanje ugovora, npr. u sluaju obaveznog osiguranja
motornog vozila.

2. Objasnite prihvat ponude?

Prihvat ponude je jednostrana izjava volje ponuenog kojom on ponudiocu izraava
saglasnost sa njegovom ponudom. Prihvat mora sadrajno odgovarati ponudi. Da bi prihvat
ponude bio pravno relevantan, on mora ispunjavati odreene pretpostavke:
1. Mora poticati od ponuenog ili njegovog ovlatenog zastupnika i mora biti upuen
ponudiocu ili njegovom ovlatenom zastupniku. Ako bi ponudu prihvatilo neko tree lice, ne
bi nastao ugovor ve samo ponuda tog treeg lica ponudiocu za zakljuenje ugovora
2. Prihvat ponude mora sadrajno odgovarati ponudi. Ponueni ne moe uslovljavati prihvat,
jer se u sluaju postavljanja uslova ne bi radilo o prihvatu ponude ve o novoj ponudi.
3. Iz prihvata se mora jasno vidjeti volja ponuenog da sa ponudiocem zakljui ugovor
(animus contrahendi). Ona moe biti izraena izriito ili konkludentnom radnjom.
4. Prihvat ponude mora ponudiocu stii u predvienom roku. Zakanjeli prihvat smatra se
novom ponudom, ako ispunjava potrebne uslove za ponudu. Izuzetak postoji ako je prihvat
ponude bez krivice ponuenog stigao nakon isteka roka, a ponudilac je znao ili je mogao znati
da je izjava o prihvatu poslana na vrijeme. U tom sluaju ZOO predvia da ugovor ipak
nastaje.

5. Ako se ponudom predlae zakljuenje nekog formalnog ugovora, tada i ponuda i prihvat
moraju biti dati u toj formi.

3. Objasnite prekomjerno ostecenje? (google)

Jedno od osnovnih naela koja se odnose na dvostrano teretne ugovore je naelo jednake
vrednosti uzajamnih davanja.
Deava se da su ta proporcija i odnos narueni.
Prekomerno oteenje institut poznat jo iz rimskog prava (laesio enormis): ako u vreme
zakljuenja dvostrano teretnog ugovora postoji oigledna nesrazmera izmeu obaveza
ugovornih strana, a oteena strana nije znala niti je morala znati za takvu nesrazmeru.
Postojanje prekomernog oteenja pretpostavlja sledee uslove:
-Dvostrano-teretan i komutativan ugovor
-Oigledna nesrazmera
-Neznanje za pravu vrednost stvari
Dejstvo: ugovor kod kojeg postoji prekomerno oteenje je ruljiv ugovor oteena strana
moe (putem tube ili isticanjem prigovora ruljivosti u parnici radi ispunjenja ugovora)
zahtevati da se on poniti.
Dejstvo ponitaja je ex tunc: vri se restitucija, svaka strana vraa ono to je primila od druge
strane.
Ugovor kod kojeg postoji prekomerno oteenje druga strana moe odrati: ako ponudi
dopunu do prave vrednosti.
Pravo da se zahteva ponitenje ugovora prestaje: istekom roka od godinu dana od dana
zakljuenja ugovora.
Odricanje unapred od ovog prava nema pravnog dejstva.

4. Objasnite nistave ugovore?

Nitavi su ugovori oni koji su protivni ustavnom ureenju, prinudnim propisima ili moralu
drutva. Osim ovih, ZOO propisuje i druge razloge nitavosti i to:
-

poslovna nesposobnost stranaka;

nesporazum prilikom izjave volje (disens);

nemogunost predmeta obaveze;

nedoputenost predmeta obaveze;

neodreenost odnosno neodredivost predmeta obaveze;

nepostojanje osnove

nedoputenost osnove

nepostojanje forme, ako je ona propisana.

Na nitavost se mogu pozvati sva zainteresirana lica, a sud na nitavost pazi i po slubenoj
dunosti. Pozivanje na nitavost ne zastarijeva (nema konvalidacije). Kod nitavosti se smatra
da ugovor nije ni nastao.
Pravne posljedice nitavog ugovora prvenstveno se oituju u tome to svaka ugovorna strana
mora drugoj strani vratiti sve ono to je primila na osnovu nitavog ugovora (potpuna
restitucija). Izuzetak od potpune restitucije regulisan je u ZOO na nain da sud moe odbiti
zahtjev za vraanjem onog to je dala nesavjesna strana, ako je ta strana svojim ponaanjem
dovela do nitavosti ugovora. Iz istih razloga sud moe odrediti da druga strana preda opini
ono to je primila po osnovu zabranjenog ugovora.

5. Objasnite obaveze poslovodje bez naloga?

Poslovodstvo bez naloga je vrenje tuih poslova, pravnih ili materijalnih, bez naloga ili
ovlaenja, ali za raun onoga iji su poslovi, a radi zatite njegovih interesa.
Osnovna obaveza poslovoe je da o svom postupku to prije obavijesti gospodara posla i da
shodno mogunostima nastavi zapoeti posao sve dok brigu o poslu ne preuzme gospodar
posla. Poslovoa je pritom obavezan postupati sa panjom dobrog domaina, odnosno dobrog
privrednika. Nakon obavljenog posla duan je gospodaru posla poloiti raun i ustupiti mu
sve to je stekao vrei njegov posao.

6. Objasnite povjerilacku docnju?

Povjerilac se nalazi u zakanjenju ako bez osnovanog razloga odbije primiti uredno ponueno
ispunjenje, ili ga svojim ponaanjem sprijei. Povjerilac se takoe nalazi u zakanjenju ako ne
izvri izbor kod alternativnih obligacija ili ne preduzme sve potrebne radnje za preuzimanje
ispunjenja.
Kod dvostrano obaveznih ugovora povjerilac dolazi u zakanjenje i ako je spreman primiti
ispunjenje dunikove obaveze, ali sa svoje strane ne nudi istovremeno ispunjenje svoje
dospjele obaveze.
Povjerilako zakanjenje ne dovodi do osloboenja dunika od obaveze, ali padanjem
povjerioca u zakanjenje prestaje duniko zakanjenje.
Dunik odgovara samo za tetu koju je prouzrokovao namjerno ili krajnjom nepanjom, a na
povjerioca prelazi rizik sluajne propasti stvari. Ako dunik duguje generiku stvar, ne
oslobaa se obaveze kod sluajne propasti, osim ako je prethodno izdvojio ugovorenu
koliinu i o tome obavijestio povjerioca.
Kod dvostranih obligacija dunik ima pravo od povjerioca traiti izvrenje protivinidbe.
Od dana povjerilakog zakanjenja prestaju tei kamate.
Povjerilac je obavezan duniku naknaditi svu tetu pretrpljenu zbog zakanjenja, kao i

trokove nastale u vezi uvanja stvari.

Kad je povjerilac u zakanjenju, dunik se svoje obaveze moe osloboditi tako to e
dugovanu stvar poloiti kod suda i to stvarno nadlenog suda u mjestu ispunjenja, osim ako
razlozi ekonominosti ili priroda posla ne zahtijevaju da se polaganje izvri u mjestu gdje se
stvar nalazi.
Povjerilako zakanjenje prestaje prijemom ispunjenja obaveze od dunika.

7. Navedite razlike izmedju personalne subrogacije I cesije?

-

Kod cesije se dunik uope ne moe javiti kao ugovorna strana. Personalna subrogacija
nastaje na 2 naina: ugovorom izmeu povjerioca i ispunioca, ali i ugovorom izmeu
dunika i ispunioca. Dakle, o cesiji odluuje povjerilac, a zakljuenje personalne
subrogacije mogue je ak i protiv volje povjerioca;

Dejstvo cesije nastupa u trenutku zakljuenja ugovora, a dejstvo subrogacije u trenutku

ispunjenja ugovora;

Cedent odgovara cesionaru za postojanje i naplativost potraivanja. Kod subrogacije ne.

Kod cesije se na cesionara prenose i sporedna prava, ukoliko drugaije nije ugovoreno.
Kod subrogacije se na ispunioca prenose samo ona prava koja su ugovorena.

Cesionar moe od cesusa zahtijevati ispunjene obaveze u cjelosti, bez obzira koliko je on
za nju platio cedentu. Kod personalne subrogacije ispunilac ne moe od dunika
zahtijevati vie od onoga to je on (ispunilac) isplatio povjeriocu. Dakle, na ispunioca se
potraivanje prenosi samo do one visine koliko je on platio.