Predavanje 6: POLITIKA I MEDIJI

Uticaj politike na medije i uticaj medija

na politiku

POLITIKA MEDIJI-JAVNOST
Svako demokratsko drutvo u svojoj osnovi sadri trougao:
politika mediji-javnost
Politika se temelji na ideji stalnog pokuaja utjecanja ili
nadzora
Lideri politike i vladajue stranke sve su vie prisiljeni da
trae konsenzus javnosti
Zato politika uvijek nuno implicira komuniciranje, u ijem su
sreditu mediji

ULOGA MEDIJA U POLITICI

Mediji su sredstvo/kanal kontaktiranja i posredovanja izmeu politike
i javne sfere, odnosno izmeu donosilaca politikih odluka i javnosti na
koju te politike odluke neposredno utiu
Mediji prenose informacije od politikih subjekata ka javnosti (u svrhu
dobivanja podrke) i od javnosti ka politikim subjektima (u svrhu
artikuliranja zahtijeva)
Istovremeno, mediji, po svojoj formi, sadraju i uincima, postaju
svojevrsni kreatori javne/politike sfere/scene, ali i direktni akteri na toj
sceni. Oni vie nisu samo medijatori, nego ravnopravni subjekti u
politikim procesima.

ULOGA MEDIJA U POLITICI

Informativni aspekt: politiko informiranje (znaajan
i za politike subjekte i za politiku javnost)
Formativni aspekt: politiko obrazovanje i politika
socijalizacija (znaajan, prije svega, za politiku
javnost)
Manipulativni aspekt: politiko uvjeravanje
(znaajan, prije svega, za politike subjekte)

MEDIJSKE FUNKCIJE U POLITIKOJ SFERI- I.

iber

Funkcija informiranja
Funkcija orjentiranja
Funkcija monitoringa
Funkcija educiranja
Agenda Setting funkcija
Formiranje javnog politikog diskursa
Izraavanje politikih gledita
SUTINA JE U MEDIJSKOJ KREACIJI POLITIKE STVARNOSTI!

Politiko komuniciranje- M. Bongran

Politiko komuniciranje je dugoroan proces, a oduvijek postoji da bi se
udovoljilo prijekim potrebama svakog oblika vlasti (...)
Da bi se na vlast dospjelo, kao i da bi se ona vrila, ili pak da bi se
graanima o njoj poloilo raune, politika mora biti komunikacija. (...)
Ovaj stav proizlazi iz meusobnog spoja opeg prava glasa, demokratije
i razvoja sredstava informisanja i komuniciranja.

Politiko komuniciranje T. orevi

Politiku komunikaciju ini itava mrea inova
komunikativnog suoavanja i sukobljavanja subjekata
politike prakse, koji putem svoje komunikativne veze
djeluju jedni na druge i na drutvo u kojem funkcioniu.
Djelovanje jednih na druge i na drutvo = drutveni
dijalog!

Politiko komuniciranje- B. McNair

Svrhovita komunikacija u politici ukljuuje:

1.

Sve oblike komunikacije kojima se slue politiari i

drugi politiki akteri u svrhu ostvarivanja specifinih
ciljeva;
Komunikaciju koju prema politikim akterima upuuju
nepolitiari: birai ili novinari;
Komunikaciju nepolitiara o politikim akterima
usmjerenu ka javnosti.

2.
3.

Politiko komuniciranje: verbalno i neverbalno

ukljuuje
Interpersonalno komuniciranje npr. door to door
marketing
Grupno komuniciranje grupe istomiljenika ili
suprotstavljene gupe
Organizacijsko komuniciranje - ukljuuje PR, reklame,
komuniciranje sa uim i irim javnostima putem medija ili
direktno itd.
Masovno komuniciranje medijski posredovano: odnosi
s medijima

Neverbalno komuniciranje

Govor tijela otkriva osjeanja, stavove i namjere neke osobe

Gestovi koritenje ruku i aka (za ljude oteenog sluha to je najvaniji model
komunikacije)
Izraz lica najvie govori o raspoloenju i emocijama neke osobe
Tjelesni stav nain dranja tijela (izraava stav napetosti ili stav oputenosti,
stav naklonjenost ili stav neprijateljstva)
Prostor koji zauzima tijelo uslovljeno statusom osobe ili kontekstom
komuniciranja (npr. ljudi koji se takmie stoje jedni naspram drugih)
Dodir govori o stepenu prisnosti sa drugom osobom, ali moe biti i
konvencionalno i kulturoloki uslovljeno (rukovanje, poljubac isl.)

Neverbalno komuniciranje
Parajezik: sistem neverbalnih znakova ili gestova koji
prate verbalno izraavanje, a slui za interpretaciju rijei
tokom govora
Uzvici, potapalice, naglaavanje odreenih rijei, jaina,
brzina i ritam glasa...
Paralingvistiki znaci ukazuju na trenutno raspoloenje
subjekta, njegove emocije ili namjere.

Neverbalno komuniciranje
Odijevanje: odnosno sve ono to nas u vizuelnom smislu
odreuje (odjea i obua, ali i nakit, minka, frizura)
Odraava doivljaj sopstvenog identiteta subjekta, ali i njegov
socijalni i profesionalni status i kulturni kontekst iz kojeg
dolazi (npr. marama ili burka, narodna nonja)

Neverbalno komuniciranje vaan je dio izgradnje imida

Primjeri:

Verbalno komuniciranje
Jezik, govor, pismo, simboliki prijenos poruka

Verbalno komuniciranje moe ukljuivati direktne i skrivene

poruke

Masovno komuniciranje
Javno je, odnosno njegov je sadraj otvoren i pristupaan
svima

Publika je heterogena po sastavu i njena osnovna odlika je

masovnost
Odvija se posredstvom masovnih medija

Politika i mediji odnos Davorka Vidovi

Klasina predodba

politika

Proizvodnja odluka
koje su obavezne
za cijelo drutvo

mediji

Promatraju politiko djelovanje

i njegove posljedice s
kritike distance te ga irokoj
publici posreduju to
objektivnije i stvarnije
17

Thomas Meyer: Mediokracija: medijska

kolonizacija politike
Dualizacija politike na:proizvodnu i prezentacijsku stranu
Deava se apsolutna personalizacija politike (nije vie rije o
programima i idejama, ve o osobama koje su nositelji politikih
funkcija)
to mediji vie svode politiku na zabavnu prezentaciju personalnih
sukoba, to vie politika pokuava samoinscenacijom ispuniti
oekivanje, jer ne eli ni razoarati ni razljutiti veliku publiku.

Primjeri: Prezentacijska strana politike u

medijima

Ideal: pravo graana na informaciju

Sutina svakog medijskog sistema je da obezbijedi
funkcionalno komuniciranje.
Funkcionalno komuniciranje je zasnovano na ideji
drutvenog dijaloga.
Sutina funkcionalnog komuniciranja je u tome da
komunikator uskladi svoje sopstvene predstave, ciljeve i
elje sa predstavama i oekivanjima recipijenata/javnosti.

Kultura dijaloga
Drutveni dijalog pretpostavlja dobru volju svih
subjekata
Kultura dijaloga podrazumijeva i kulturu konflikta
Polazni stav: Ja moda nisam u pravu, a ti moda jesi
Utopija ili ne?

Vanost feedback-a
Dijaloga nema bez oslukivanja druge strane
Feedback kao odgovor publike na poslanu verbalnu ili neverbalnu
poruku daje nam informaciju o tome kakav je efekat imala naa
poruka
Feedback: poruka, informacija, stav javnosti, odreeno ponaanje
javnosti...
Na odnos prema feedbacku koji smo primili pokazuje na odnos
prema recipijentima zanemarivanje feedbacka=nepotovanje
recipijen(a)ta

Uspjena komunikacijska praksa u

politici
I verbalna i neverbana komunikacija je jednako vana! Govor
tijela, odijevanje, parajezik mogu esto govoriti vie od rijei
Vano je znati ta recipijent (pojedinac, grupa, masa) oekuje
od nas i kako mu to saopiti na najprihatljiviji i za njega
najrazumljiviji nain

Uspjena komunikacijska praksa u

politici
Vano je znati sluati! Dijaloga nema bez oslukivanja druge
strane, bez poznavanja potreba i interesa onih kojima se
obraamo
Dobar sagovornik je dobar slualac!Prvo se dodijeli
licenca za sluanje, tek potom licenca za govorenje i ko ne
zna sluati, uopte nema prava govoriti!Ako paljivo
sluam, moda uopte ne treba da govorim. Zdravko
Zupani

Uspjena komunikacijska praksa u

politici
Vana je odgovornost za izreeno! U trenutku kad izgovorimo
rije vie nismo njen gospodar.
Osim odgovornosti za izreeno, vana je i odgovornost za
preueno. Pojedinci, grupe, javnost imaju potrebu za
informacijama i naa je obaveza prepoznati i zadovoljiti tu
potrebu

Uspjena komunikacijska praksa

Vano je znati ta rei!

Progovoriti i ne znati ta jako je rizino. Nemamo nadzora.

Nismo gospodari svojih rijei. Ba zato to ne znamo ta bi rekli
kaemo mnogo niega!Iskusan govornik uvijek zna, ta eli da
kae. Kada ne zna i nema vremena za pripremu, promisli. Saeka
prije nego to odgovori.Uvijek moemo saekati pre nego to
progovorimo. To je korisnije od ishitrenosti i brzopletosti.
Zdravko Zupani

Uspjena komunikacijska praksa u

politici
Vano je pristupati ljudima s potovanjem i u skladu s
njihovim kulturolokim i komunikacijskim kodom!
Svi smo ljudi i svi smo meusobno ravnopravni. Ko se
precjenjuje, bie podcijenjen.Ko se podcjenjuje, nee biti
cijenjen.Ko potuje sebe, potuje i druge i ako ga drugi ne
potuju to ga ne zanima. Zdravko Zupani

Uspjena komunikacijska praksa s medijima ta

novinari oekuju od politiara?
Da su dostupni
Da odgovori brzo i direktno
Da ih tretiraju s potovanjem i da imatjuelju da se novinaru
prui sva pomo i svaki mogui odgovor na upit
Da uzvrate poziv ako stuobeali ili je neko za njih primio
poruku
Da, ako su obeali neto uraditi ili poslati dodatno, da to i ne
zaborave
Da stusvjesni pritiska roka pod kojim rade novinari.

POLITIKA I MEDIJI: ISPREPLETENOST

UTICAJA
Uticaj politike na medije i medija na politiku je
neupitan
On je uvijek dvosmijeran: koliko politika sfera
nastoji da utie na medijsku, toliko i mediji
nastoje da utiu na politiku sferu

CENTRALNA PITANJA ODNOSA MEDIJA

NASPRAM POLITIKE:
Kako zadrati neovisnost?
Kako ne postati instrument politike?
Kako o(p)stati u funkciji javnosti, a ne politikih
subjekata?