Platon-

Metafora o spilji- opisuje ljude koji su zatočeni u spilji, okrenuti prema zidu, i gledaju samo sjene
lutaka koje se reflektiraju na zidu. Oni vjeruju da su sjene stvarnost, dok zapravo predstavljaju samo
odraz stvarnosti, oni vjeruju u njih jer ne znaju za ništa drugo. Jedan od njih bježi iz špilje i vidi pravi
svijet, ide reći to ostalima zarobljenicima špilje, no oni mu ne vjeruju. dok zapravo predstavljaju
samo odraz stvarnosti. Metafora simbolizira ideju da ljudi često nisu svjesni stvarne stvarnosti, već
samo njezine sjenke, odnosno da stvarnost koju vidimo nije uvijek onakva kakvom je percipiramo.
Također simbolizira da se ljudi ne mogu samo osloniti na svoja osjetila i obično mišljenje ako želi
spoznati pravu istinu.

Propozicijsko znanje- znanje koje se temelji na izjavama koje su istinite ili lažne

Iskustveno znanje- znanje koje se stječe izravnim iskustvom i opažanjem svijeta oko nas

TEORIJE ISTINE- pokušavaju objasniti što čini izjavu istinitom:

1. Teorije korespondencije- tvrdi da je izjava istinita ako se poklapa s činjenicama

2. Teorija adekvacije- tvrdi da je izjava istinita ako odgovara stvarnosti, odnosno onome što se
događa u stvarnom svijetu
3. Teorija koherencije- tvrdi da je izjava istinita ako se slaže s drugim izjavama koje prihvaćamo
kao istinite

Spoznaja- općeniti pojam koji se odnosi na našu sposobnost da shvaćamo ili spoznajemo svijet oko
nas

Znanje- specifična vrsta spoznaje koja se temelji na uvjerenju da je nešto istinito.

Pragmatično- nešto što funkcionira ili je korisno u praksi

Apriori- se odnosi na znanje koje nije stečeno iskustvom

Aposteriori- odnosi na znanje koje se temelji na iskustvu.

Skepticizam- filozofsko gledište koje dovodi u pitanje mogućnost istinitog znanja

Racionalizam- filozofsko gledište koje naglašava važnost razuma u spoznaji

Empirizam- filozofsko gledište koje naglašava važnost iskustva u spoznaji

Solipsizam- filozofsko gledište koje tvrdi da postoji samo naš um, a sve ostalo je proizvod naše mašte

Subjekt-objekt u spoznaji odnosi se na odnos između spoznajnog subjekta (čovjeka) i objekta

spoznaje (svijeta oko nas)
Intuitivno znanje- znanje koje se stječe bez razmišljanja ili analize

Senzitivno znanje- znanje koje se stječe putem osjetila

Descartes (racionalizam)- brani filozofsko gledište koje naglašava važnost razuma u spoznaji. U svojim
djelima tvrdi da postoje urođene ideje koje su nam date na rođenju te da osjetila ponekad mogu biti
varljiva. On je također razvio metodičku (kartezijansku) sumnju kojom je dovodio u pitanje sve svoje
prethodne spoznaje i vjerovanja. Međutim, ono što je smatrao neupitnim je postojanje njegovog
uma, što je izrazio slavnom izjavom "Cogito, ergo sum" (Mislim, dakle jesam). Smatrao je da su naša
osjetila nepouzdana i da nas mogu prevariti. On je smatrao da je za postizanje sigurnog znanja
potrebno odbaciti sve pretpostavke i početi iznova s jednom temeljnom spoznajom koja ne može biti
dovedena u pitanje: "Cogito, ergo sum" - "Mislim, dakle jesam".

John Locke- razvio je teoriju spoznaje koja se temelji na iskustvu. Tvrdio je da je ljudski um u početku
prazan, poput table za pisanje (tabula rasa), a da se spoznaja stječe putem iskustva. Locke je
razlikovao tri vrste iskustva: senzitivno iskustvo (osjetila), intuitivno iskustvo (spoznaje koje su nam
očigledne) i demonstrativno iskustvo (spoznaje koje izvodimo iz drugih spoznaja). Također, branio je
ideju da je razum ograničen na ono što je jasno i razumljivo.

Hume je bio škotski filozof koji se bavio epistemologijom i metafizikom. On je doveo u pitanje
uzročno-posljedičnu vezu, tvrdeći da ne postoji način da se dokazuje da jedan događaj uzrokuje
drugi, te da je spoznaja o takvoj vezi stvorena putem navike i običaja. Također, tvrdio je da je svaka
spoznaja aposteriori, odnosno da se temelji na iskustvu.

Fenomen- stvari, događaji i pojave koje se pojavljuju u našoj svijesti

Fenomenologija- metoda kojom se proučavao svijet kao fenomen u svijesti, a ne svijet koji postoji
neovisno o našoj svijesti.

Empirijski sloj- se odnosi na stvari koje se mogu doživjeti izravno i koje postoje u prostoru i vremenu

Eidetski sloj- se odnosi na ono što možemo zamisliti i shvatiti apstraktno, bez obzira na to postoji li to
u stvarnosti.

Noetičko znanje- odnosi se na znanje o sadržaju naše svijesti, o načinima na koje mi doživljavamo
svijet i razmišljamo o njemu

Eidetske znanosti- znanstvene discipline koje se bave proučavanjem apstraktnih koncepta, poput
matematike i logike.

Fenomenološke zagrade- metoda koju je Husserl koristio kako bi se fokusirao na čisti fenomen,
izoliran od svih pretpostavki i predrasuda koje obično imamo o svijetu.
Residuum- ono što ostaje nakon što smo eliminirali sve pretpostavke i predrasude iz našeg
proučavanja

Intersubjektivnost- ideja da naše iskustvo svijeta nije samo individualno, već je uvjetovano našim
društvenim i kulturnim kontekstom

Nadsubjekt- nešto što prethodi individualnom subjektu, a što je zajedničko svima nama - to bi moglo
biti nešto poput objektivne istine koja postoji neovisno o našim subjektivnim doživljajima.