1.

Epistemiologija/spoznajna teorija je filozofska disciplina koja se bavi proučavanjem

znanja. Epistemiologija se bavi izvorima, strukturom, vrstama i mogućnošću znanja i
epistemičkih opravdanja. Kao filozofska disciplina započinje s Johnom Lockom,
djelom Ogled o ljudskom razumu.
2. Znanje da/propozicijsko znanje je vrsta znanja koja je utemeljena na sudovima koji
izriču činjenice (tablica množenja). Znanje kako/praktično znanje odnosi se na vrstu
znanja koje je produkt našeg iskustva (plivanje/vožnja bicikla).
3. Znanje je opravdano istinito vjerovanje.
4. Teorija adekvacije/korespondencije, teorija koherencije, pragmatična teorija istine.
5. Teorija adekvacije/korespondencije istinito je ono mišljenje koje se podudara sa
stvarnoscu i slaganje suda s onim sto sud tvrdi.
6. Osjetilno/perceptivno zapažanje, pamćenje, introspektivna svijest, zaključivanje,
racionalna intuicija.
7. Pamcenje je drugi korak spoznaje,bez njega se ne moze nista jaucit, kratkorocno i
dugorocno
8. Spoznaju apriori i spoznaju aposteriori
9. Spoznaja APRIORI - racionalna, razumska spoznaja koja se zasniva na razumskom
razmišljanju. Podrazumijeva urođene ideje i proizvodi apriorno znanje koje prethodi
iskustvu.
10. Za njih ne trebamo nikakvo opravdanje, one su posebno razumljive,
spoznajemo ih intuitivno, ne učimo ih već su one u nama (ideja boga,
prostora i vremena
11. Strukturu voska osjećamo u ruci (oblik površina boja miris...). Na vrućini se
njegova svojstva mijenjaju. Decartes govori da se radi o istom vosku. U
vosku ima nešto trajno što ga čini voskom iako se njegova svojstva
mijenjaju, a to nešto je supstancija. Ona se spoznaje razumom, a ne
osjetilima.
12. Sokrat sebe ne vidi kao učitelja. On samo pomaže rađannu znanja koje se
već nalazi u učenikovoj duši.
13. To je pravac u kojem su osjetilno iskustvo i svjedočanstvo drugih isključiv
izvor znanja dok je razum sekundaran. Niječe znanja koja ne dolaze iz
iskustva. Primarni izvori znanja su percepcija, memorija, introspekcija i
svjedočanstvo. John Locke, David Hume, Thomas hobbes, George Berkeley.
14. Jednostavne - podražaj objekta na osjetilo (um je pasivan), složene -
jednostavne ideje se prerađuju i nadograđuju mišljenjem zaključivanjem i
vjerovanjem (um je aktivan)
15. Za njega objekt niie materijalna fizička stvar nego skup osjetilnih ideja koji
putem osjetila dolazi u nasu svijest. npr. stolica nije materijalna stvar nego
skup ideja koje djeluju na naša osjetila i ulaze u našu svijest.
16. Jedna biljarska kugla kotrlja se prema drugoj. Kotrljanje je uzrok. Udarac
prve kugle u drugu. Kretanje druge kugle je posljedica tj. iskustvo. Uzrok i
 posljedice ne leže u samim kuglama i to mije svojstvo objekta. To što smo
doživjeli da jedna pojava slijedi drugu, ne znači da se druga događa zbog
prve. To smo zaključili iz navike. Hume govori ako ispustimo jabuku iz tuke
ona ne mora pasti svaki put zbog gravitacije. To što je pala nekoliko puta ne
znači da će pasti svaki put. Nemamo iskustvo gravitacije već iskustvo
padanja jabuke. Zaključak o gravitaciji izveli smo iz iskustva padanja jabuke
tj. iz navike.
17. Racionalisti tvrde da znanje nastaje apriornim analitičkim sudovima. Cjelina
je veća od djelova/Trokut ima tri strane. - za ovo nam nije potrebno iskustvo.
Empiristi tvrde da znanje dolazi iskustvenim aposteriornom ili sintetičkim
sudovima. Kolači su u kutiji. - potrebno nam je iskustvo da bismo ispitali
istinitost ovog suda.
18. Osoba A gleda život kroz plave, B kroz zelene, C kroz crvene naočale. Tko
je u pravu? Kant kaže da nije nitko. Sve što vidimo dolazi iz vanjskog svijeta
i ulazi u naš um kroz osjetila. Način na koji mi vidimo svijet ima veze s
našim "naočalama" tj. spoznajnim aparatom. Mi ne znamo kakav je svijet
zapravo, znamo samo kakav je za nas.