4.

1) Modalni argument
Najpoznatiji argument kojim je Descartes dokazivao svoju tezu o realnoj distinkciji,
dakle tezu da su mentalno i fizi ko dvije razli ite vrste stvari, jest takozvani modalni argument.
Ovaj je argument zasnovan na naizgled plauzibilnoj intuiciji da je logi ki mogu e da um postoji
bez tijela i da tijelo postoji bez uma. Iako takve mogu nosti ne uzimamo ozbiljno i rijetko tko u
njih doista vjeruje, one su zamislive i barem na prvi pogled nisu kontradiktorne. Moemo
vjerovati u zagrobni ivot, to jest, da emo nastaviti postojati i nakon to nam tijelo umre i
raspadne se. Moemo vjerovati u duhove, bestjelesna bi a koja jo uvijek nastanjuju prostore u
kojima su ivjeli dok su bili sjedinjeni sa svojim tijelima. Moemo vjerovati u reinkarnaciju ili
seobu dua, to jest, da emo nastaviti postojati u drugim tijelima nakon to umru ova u kojima se
sada nalazimo. Sve su to logi ki mogu e situacije u kojima um postoji nezavisno od tijela.
Izgleda da su isto tako logi ki mogu e i situacije u kojima tijelo postoji bez uma, i to ne samo
beivotno tijelo, ve i tijelo koje se ponaa kao da misli, razumije i osje a. Logi ki su mogu i
roboti ili replikanti, koji su tako dobro napravljeni da ih ne moemo razlikovati do ivih ljudi a
koji ipak nemaju nikakav svjesni ivot. Logi ki su mogu i zombiji, ljudi kojima je nekakav zli
mag uzeo due i koji se usprkos tome ponaaju kao da i dalje imaju due, iako vie nita ne vide,
ne uju i ne osje aju. Logi ki je mogu e i da su vanzemaljci zaposjeli ljudska tijela, istisnuli im
sav svjesni ivot pa se ta tijela ponaaju kao automati. Sve su ovo situacije koje su logi ki
mogu e, logi ki je mogu e sve ono to nije kontradiktorno. Okrugli kvadrat i drveno eljezo
logi ki su nemogu i. Duhovi, zombiji, reinkarnacija i ostali zamiljeni primjeri koji se oslanjaju
na intuiciju o mogu nosti odvojenog postojanja uma i tijela logi ki su mogu i, ili su barem
prima facie logi ki mogu i. Oslanjaju i se na intuiciju da je odvojeno postojanje uma i tijela
logi ki mogu e, Descartes je dokazivao tezu da su um i tijelo dvije razli ite vrste stvari. Poznati
argument kojim dokazuje tezu realne distinkcije izloio je u VI Meditaciji:
P1: Ako moemo jasno i odjelito zamisliti da A postoji bez B-a i da B postoji bez A-a,
onda je mogu e da A i B postoje odvojeno.
P2: Ako je mogu e da A i B postoje odvojeno, onda A i B ne mogu biti isto.
P3: Moemo jasno i odjelito zamisliti da mentalno i fizi ko postoje odvojeno.
K: Prema tome, mentalno i fizi ko ne mogu biti isto.
Unato brojnim kritikama i odbacivanjima, Descartesov modalni argument i nakon 400 godina
ima svoje pobornike. Tako David Chalmers na slijede i na in nastoji pokazati da svijest ne moe
biti materijalne prirode:1
1. U naem svijetu postoje svjesna iskustva.
2. Postoji logi ki mogu svijet, fizi ki identi an naem, u kojem nema svjesnih iskustava.
3. Prema tome, injenice o svijesti su daljnje injenice o naem svijetu, neto vie od i
razli ito od fizi kih injenica.
4. Prema tome, materijalizam nije istinit.
Govor o mogu im svjetovima nita ne mijenja u sadraju argumenta, to je samo stvar
terminolokog izbora.2 Drugim korakom u argumentu tvrdi se da je logi ki mogu e da nemamo
1

U knjizi The Conscious Mind iz 1996, str.123.

Izraz mogu i svjetovi u filozofsku terminologiju uveo je Leibniz. Mogu i svijet naprosto je ukupno mogu e
stanje stvari, ili, na in na koji su stvari mogle biti. Dakle, mogu i svijet nije prostorna kategorija, to nije nekakav
udaljeni ili paralelni svijet, to je na in na koji su ove stvari u ovom svijetu mogle biti. Postoji mogu i svijet u
kojem je ova zgrada sagra6ena pola metra u lijevo naprosto zna i da je ova zgrada mogla biti sagra6ena pola
metra u lijevo; postoji mogu i svijet u kojem ove zgrade nema naprosto zna i da je ova zgrada mogla nikada ne
2

svjesno iskustvo, to jest, da je logi ki mogu e da bi a fizi ki identi na nama nemaju svjesno
iskustvo. Dakle, argument je u biti isti kao i Descartesov.
U modalnom argumentu za dualizam iz pretpostavke da je logi ki mogu e da mentalno
postoji bez fizi kog izvodi se zaklju ak da mentalno i fizi ko moraju biti razli ite vrste svari, to
jest, da ne mogu biti jedno te isto. Jasno, valjanost ovog zaklju ka krajnje je upitna iz dva
razloga; (1) pitanje je da li je postojanje uma bez tijela i tijela bez uma doista logi ki mogu e; (2)
ak ako i jest logi ki mogu e, pitanje je da li iz toga doista slijedi da su um i tijelo razli ite vrste
stvari. Razmotrimo prvi problem.
Misaoni eksperimenti: duhovi i zombiji
Mogu li doista zamisliti situaciju u kojoj postojim kao isti duh, dakle, kao sasvim
bestjelesno bi e? Kako bi to izgledalo? Ako ne bih imao o i, kako bih vidio? Ako ne bih imao
ui, kako bih uo? Ako ne bih imao ruke, kako bih mogao pokretati predmete? Itd. Izgleda da bi
se takvo stanje zapravo svelo na potpuno nitavilo, to jest, na najobi nije nepostojanje. A to zna i
da je bestjelesno postojanje zapravo nije mogu e. Doista, kakvo bi to bilo postojanje u kojem
nita ne bi moglo utjecati na mene, niti bih ja mogao utjecati na neto drugo? Na koncu, kako bih
mogao misliti kad ne bih imao mozga? =ime bih mislo? Kako? Ako mislimo misao M1 tako i
zato to se u naim mozgovima aktivira nuron N1 u sinapsi S1, kako onda bi e koje nema
neurona N1 ni sinapse S1 moe misliti misao M1? Ako neko bi e nema organa potrebnog za
vrenje neke funkcije, onda ono naprosto ne moe vriti tu funkciju!3
Mogu li doista zamisliti bi e koje nema nikavih mentalnih stanja iako je fizi ki potpuno
jednako mojemu? Pazite, ovdje potpuno jednako zna i jednako do posljednje sinapse, do
posljednjeg neurona, do posljednjeg atoma, to zna i savrena fizi ka kopija. Kako bi bi e koje bi
u mozgu imalo potpuno jednake elektrokemijske procese kao i ja, moglo ne imati nikakva
mentalnih stanja? Ako ja mislim misao M1 tako to se u mom mozgu aktivirao neuron N1 u
sinapsi S1, kako onda drugo bi e s istim takvim mozgom u kojem se aktivirao neuron N1 u
sinapsi S1, moe ne misliti misao M1? Ako su sva fizi ka svojstva dvaju bi a potpuno jednaka,
onda i sva ostala svojstva, uklju ju i i mentalna, moraju biti potpuno jednaka! Da bi bi e sli no
meni moglo ne imati nikakva mentalna stanja a da ja imam ta koja imam, mora postojati nekakva
fizi ka razlika u modanim stanjima. Ako nema nikave fizi ke razlike, ne moe biti niti bilo koje
druge razlike. Dakle, mi moemo zamisliti zombija sli nog nama, ali nije jasno kako bismo
mogli zamisliti zombija do posljednjeg neurona jednakog nama. Ako ne moemo, to bi zna ilo
da zapravo nije mogu e zamisliti zombija. Intuicija o uniformnosti prirode da jednaki uzroci
uvijek dovode do jednakih posljedica u direktnoj je kontradikciji s drugim korakom u
Chalmersovom argumentu. Ako jednaki uzroci uvijek dovode do jednakih posljedica, onda
naprosto nije mogu svijet fizi ki identi an naem u kojem nema nikakvog svjesnog ivota.
Antiredukcionisti obi no tvrde da nam nai pojmovi mentalnog i fizi kog, takvi kakvi de
facto jesu, omogu avaju da bez kontradikcije zamislimo duhove i zombije; ideja je da nema
biti sagra6ena, itd. Dakle:
Postoji mogu i svijet u kojem je istina da p. = Mogu e je da p.
Ne postoji mogu i svijet u kojem je istina da p. = Nije mogu e da p.
U svim mogu im svjetovima istina je da p. = Nuno je istinito da p.
Postoji mogu i svijet u kojem je istina da ne-p. = Nije nuno istinito da p.
Jasno, govor o fizi ki mogu im svjetovima jest govor o tome to je fizi ki mogu e; govor o logi ki mogu im
svjetovima jest govor o tome to je logi ki mogu e, itd.
3
Jasno, pitanje je koliko je ovakav komentar prihvatljiv u kontekstu rasprave protiv dualizma. Naime, u ovom se
kometaru pretpostavlja ono to tek treba dokazati, a to je da mentalna stanja ne mogu postojati nezavisno od
fizi kih stanja. Ipak, iako se komentar ne moe prihvatiti kao nezavisni argument u raspravi, on uve ava ili
barem naizgled uve ava po etnu plauzibilnost materijalizma.

ni eg logi ki nunog u tome da neko neuroloko stanje jest ili nije popra eno nekim mentalnim
stanjem, to je isto kontingentna stvar. To na prvi pogled izgleda to no, me6utim, vidjeli smo da
iole detaljnija analiza pokazuje da zamiljenje takvih situacija vodi u probleme. Niz situacija koje
su naizgled zamislive zapravo predstavljaju kontradikcije. Mi moemo zorno predo iti situaciju
u kojoj vremeplovom otputujemo u prolost, ubijemo svog djeda prije nego to je za eo naeg
oca, vratimo se u sadanjost i nastaviti ivjeti kao da se nita nije dogodilo. Me6utim, neto takvo
je logi ki nemogu e, jer u tom slu aju naprosto ne bismo ni po eli postojati. Mi moemo zorno
predo iti situaciju u kojoj smo se, umjesto u dvadesetom stolje u, rodili u jedanaestom i uivali u
srednjovjekovnom na inu ivota. Me6utim, izgleda da ni ta situacija nije logi ki mogu a, budu i
da bi osobe koja bi se rodile u jedanaestom stolje u bile neki drugi ljudi a ne mi sami. Niz je
takvih situacija koje naizgled nisu kontradiktorne ali detaljnija analiza pokazuje da ipak jesu.
Hollywoodska zamislivost nije isto to i logi ka zamislivost. Mi moemo vezivati zorne
predodbe i uz logi ki kontradiktorne opise. Me6utim, to ne zna i da sve uz to moemo vezati
neku zornu predodbu zbog toga mora mo i postojati. Izgleda da bestjelesna egzistencija i
zombiji pripadaju istom nizu. Ako je to to no, onda treba odbaciti modalni argument za
dualizam budu i da po iva na pogrenoj pretpostavci da je logi ki mogu e da mentalno i fizi ko
postoje odvojeno.4
Dakle, pitanje je Jesu li duhovi i zombiji zamislivi? i Iako duhovi i zombiji ne postoje, da
li je njihovo postojanje u principu mogu e? Ako mislite da je jesu, vae su intuicije vie
dualisti ke. Ako mislite da nisu, vae su intuicije vie materijalisti ke.
Kontingentni i nuni identitet
Pre6imo sada na drugi problem. =ak ako bismo i prihvatili pretpostavku da je logi ki
mogu e da um postoji bez tijela i tijelo bez uma, pitanje je Da li to pokazuje da um i tijelo de
facto nisu jedna te ista stvar? Izgleda da ne! Naime, iz toga to je logi ki mogu e da ne-p uop e
ne slijedi da doista ne-p. Ogroman broj stvari je upravo takav kakav jest iako je logi ki mogu e
da bude druga iji. Logi ki je mogu e da Dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci nije profesor etike,
me6utim, Dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci jest profesor etike. Da je Vije e Fakulteta glasalo
druga ije, netko drugi bi bio izabran, me6utim, Vije e je glasalo tako kako je glasalo i za Dekana
je bio izabran upravo profesor etike. Logi ki je mogu e da Mont Blanc nije najvii vrh Evrope,
me6utim, Mont Blanc jest najvii vrh Evrope. Da su geoloki procesi bili neto druga iji, neki
drugi vrh bi bio najvii vrh Evrope, me6utim, geoloki procesi su bili takvi kakvi su bili i Mont
Blanc se izdigao kao najvii vrh Evrope. Drugim rije ima, modalni argument je zasnovan na
pretpostavci da samo nuni identitet moe biti identitet, dakle, na pretpostavci da:
A jest B akko je logi ki nuno da A jest B
To jest, na pretpostavci da A moe biti B akko A logi ki ne moe ne biti B. Prema ovoj
pretpostavci samo bi identitet izraen definicijom, to jest, logi ki nuni identitet doista bio
identitet. Tako bi, na primjer, "Kvadrat je jednakostrani ni pravokutnik" bio iskaz identiteta
budu i da kvadrat ne moe biti nita drugo nego jednakostrani ki pravokutnik. Isto bi tako i
"Ujak je brat od majke" bio iskaz identiteta budu i da ujak ne moe ne biti brat od majke. S
druge strane, ranije navedeni slu ajevi kontingentnog identiteta, prema ovoj pretpostavci, uop e
4

Vjerojatno je prili an broj autora koji bi prihvatili da su duhovi i zombiji logi ki mogu i ali bi tvrdili da su
metafizi ki nemogu i. Osobno sam prili no sklon takvom stavu. Ipak, iako se pojam metafizi ke mogu nosti
esto koristi, nije lako to no odrediti u emu se sastoji. U svakom slu aju, metafizi ka mogu nost ira je od
fizi ke mogu nosti a ua od logi ke. Na primjer, iako nije logi ki nemogu e da se doga6aj dogodi bez uzroka, to
je metafizi ki nemogu e. Granice metafizi ke mogu nosti zapravo bi odgovarale Kantovim apriornim
sinteti kim sudovima; iako nije logi ki kontradiktorno poricati ih, njihova je negacija neto to je metafizi ki
nemogu e.

ne bi bili slu ajevi identiteta. Kao to smo vidjeli, ova je pretpostavka o ito prejaka i pogrena i
omogu ava apsurdne zaklju ke tipa:
P1: Logi ki je mogu e da profesor etike nije Dekan Filozofskog fakulteta.
P2: Ako je logi ki mogu e da A nije B, onda A ne moe biti B.
K: Profesor etike ne moe biti Dekan Filozofskog fakulteta.
Budu i da je profesor etike bio izabran za Dekana, a ak i da nije bio izabran mogao je biti
izabran, jasno je da je pretpostavka da samo nuni identitet moe biti identitet pogrena i da ju
treba odbaciti. Stoga onda treba odbaciti i modalni argument za dualizam, budu i da je i on
zasnovan na toj pogrenoj pretpostavci. =ak i da mentalno i fizi ko nisu isto, to ne slijedi iz
intuicije da je logi ki mogu e da mentalno i fizi ko nisu isto. Logi ka mogu nost da mentalno i
fizi ko nisu isto nije dovoljna da bi se pokazalo da mentalno i fizi ko de facto nisu isto. Upravo
su zbog toga fizikalisti inzistirali na tezi da identitet izme6u fizi kog i mentalnog jest
kontingentni identitet kojega se utvr6uje aposteriornim znanstvenim istraivanjem a ne
apriornom filozofskom argumentacijom. Isto kao to nikakva koli ina apriorne filozofske
argumentacije ne moe re i da li profesor etike na Filozofskom fakultetu jest Dekan tog
Fakulteta ili nije, isto nam tako nikakva koli ina apriorne filozofske argumentacije ne moe re i
da li mentalna stanja jesu fizi ka stanja mozga ili nisu.