1. Objasni vizije budućnosti.

1. UTOPIJSKA (grč. u – ne + topos – mjesto) – mjesto kojeg nigdje nema,

zamisao idealnog društvenog poretka u kojem nema gladi ni bolesti
2. ZNANSTVENO-FANTASTIČNA – temelji se na mogućim
posljedicama znanstvenog napretka. Takvi filmovi i romani se uglavnom
proizvode u zabavne svrhe, ali utječu i snove čovječanstva o čovjekovoj
budućoj svemoći i besmrtnosti.
3. APOKALIPTIČNA (grč. apokalipsis – objava, otkrivenje) – temelji se
na apokaliptičnim tekstovima iz i izvan Biblije. Nastoji pomoću metafora
i mitološkog jezika odgovoriti na temeljna ljudska pitanja o životu i
svemiru.
4. MARKSISTIČKO-LENJINISTIČKA – smatra da razvoj svijeta ide
prema revoluciji, koja je uvjet društva u kojem neće biti država i
provatnog vlasništva.
5. ZNANSTVENA – ima dva vida: optimistični (očekivanje neograničenog
napretka na svim područjima) i pesimistični (očekivanje teške krize na
Zemlji do te mjere da neće biti moguć opstanak)
6. RELIGIOZNA – život poslije smrti (eshatologija)
7. ATEIZAM – nema života poslije smrti

2. Što je opće dobro i načelo supsidijarnosti?

Opće dobro (lat. bonum commune) – skup vrijednosti koje pogoduju što
povoljnijem razvitku pojedinca i zajednice. Tu pripadaju materijalna dobra i
kulturne i civilizacijske vrijednosti (instituti).
Supsidijarnost (lat. supsidium – pomoć, zaklon) – jedno od temeljnih načela
socijalnog nauka Crkve, osigurava donošenje odluka na razini niže vlasti
tako da više vlast omogućava njeno samostalno funkcioniranje. Cilj je
očuvanje djelovanja pojedinca ili skupine od pretjeranog uplitanja države
koja intervenira samo kad je nužno.

3. Što je etika, moral? Nabroji temeljna etička načela.

Etika (grč. ethus – običaj; ćudoređe) – filozofska disciplina koja razumski
utemeljuje koncepciju o ispravnom djelovanju. Teoretski proučava nečije
ponašanje, a manje je zanima koliko je pojedinac uistinu dobar.
Moral (lat. mos, moris – običaj; karakter) – unutarnje moralno stanje
čovjeka, više naglašava moralno djelovanje, a manje teorizira.

1
 Temeljna etička načela:
1. savjesnost
2. poštenje
3. jedinstveno tržište
4. nenanošenje štete drugima na tržištu
5. nepristranost
6. uljudnost
7. uslužnost
8. poštivanje preuzetih obveza
9. uviđevnost
10. zlatno pravilo

4. Pravednost, vrste pravednosti (objasni!)

Pravednost – najveća stožerna krepost koja se temelji na skladu s ostalim
krepostima.
Vrste pravednosti:
1. UZAJAMNA – uređuje odnose među skupinama ili pojedincima u razmjeni
dobara i ugovorom izjednačuje ugovorene strane.
2. RAZDIOBNA – odnos zajednice prema pojedincu, koja svakom dodijeljuje
razmjerno prema zasluzi. U vidu se imaju osobe čije potrebe nisu
zadovoljene.
3. ZAKONSKA (OPĆA) – odnos pojedinca prema zajednici s gledišta općeg
dobra, iskazuje se u pozitivnim zakonima koje donosi vlast.
4. SOCIJALNA – objedinjuje prve tri pravednosti i potiče na razvoj
društvenog poretka.

5. Kršćansko vrednovanje rada.

 Rad je potreba i bitna čovjekova odrednica jer se radom čovjek uzdržava i
unaprijeđuje ovaj svijet. Bog je dao čovjeku zemlju da njom vlada i sebi je
podloži.
 Rad je služenje bližnjemu i narodu (npr. profesori učenicima, službenici
Crkve Bogu...)
 Rad je dužnost i pravo. Ponekad se susrećemo s tim da neki traže svoja
prava, a ne izvršavaju svoje dužnosti.

2
 Rad je pokora, a to znači da je svaki radi, fizički i intelektualni, mučan.
Živjeti od rada znači živjeti teško.
 Rad je znak čovjekovog dostojanstva „I nakon kazne i pada u znoju lica
svog jest ćeš kruh svoj“
 Rad je sastavni dio ljudskog dostojanstva. Radom se čovjek može poniziti,
ali i nagraditi, povezuje se s drugim ljudima, a nekada i izolira.

6. Franjo Asiški / Aurelije Augustin

Franjo Asiški (1182.-1226.) – rođen u Asizu. U ruševnoj crkvi San Damiano
vidio Kristovu suzu i čuo glas „Franjo, pođi i popravi moju ruševnu crkvu“.
Papa Inocent III. prizao red franjevaca. Posebni događaji: poljubac gubavcu,
razgovor sa životinjama, stigme (Isusove rane). Njegova je Pjesma stvorova
(Pjesma bratu suncu).
Aurelije Augustin (354.-430.) – rođen u Tagasti, studirao u Kartagi. Majka se
molila za njegovo obraćenje. Zapao je u manihejsku sljedbu. Presudni trenutak –
Biblija mu se otvorila na Poslanicu Rimljanima „Bog koji te je stvorio bez tebe,
ne može te spasiti bez tebe“. Postao biskup grada Hipona, napisao 113 knjiga i
218 pisama.

7. Javna pokora / Dijelovi sakramenta

Od 2. do 6.st. u Crkvi se prakticirala javna pokora. Za teške grijehe poput
krivovjerja, preljuba, ubojstva pokornik bi bio izbačen iz zajednice, tek nakon
javne pokore primio bi javno odrješenje i bio bi primljen u zajednicu. To se
smatralo kao drugo krštenje stoga je bilo moguće samo jednom.
Dijelovi sakramenta ispovijedi:
1. OBRAĆENJE / KAJANJE – žaljenje zbog učinjenog grijeha, uključuju
afektivnu odluku i efektivu razinu
- METANOJA – odvraćenje od grijeha, novousmjerenje
2. ISPOVIJED – priznavanje grijeha pred svećenikom i vjera u Božje milosrđe
3. ODRJEŠENJE – vrhunac sakramenta, svećenik preko obrasca odrješenja
oprašta grijehe
4. ZADOVOLJŠTINA – iskazuje se u vidovima pokore (molitva, post...)