Makedonska

knjievnost izmeu
dva svjetska rata

poslije balkanskih ratova i povlaenja

Turskoga Carstva sa Balkana, desio se
obraun saveznika Srbije, Crne Gore,
Grke, te s druge strane Bugarske, a
razlog je bio podjela Makedonije;
Makedonija je sluila u tom ratu kao
mamac i Centralnom savezu (Njemakoj,
Austro-Ugarskoj) da bi u ratu pridobili
Bugarsku, a kao nagradu Makedonija je
trebala pripasti bugarskoj dravi;

u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca

Makedonci nisu imali nikakvih
prava,trailo se od njih da se odreknu
svoga imena vladao je teror bugarskih
eta, a u Grkoj nije se smjelo spomenuti
ime Makedonija;
u novonastaloj jugoslavenskoj dravi
Makedonija je tretirana kao Juna Srbija;
pojava komunistike partije i
antifaistikog pokreta djelovalo je na
rjeavanje nacionalnoga pitanja u
Makedoniji;

u skladu s tim zbivaju se i u kulturi

neke promjene: sastanci studentske i
radnike omladine, filozofsko
marksistike debate, i u asopisima
Iskra, Bilten maldih, Glasnik skopskog
uenog drutva, Godinjak skopskog
Filozofskog fakulteta, pojaana je
aktivnost u rjeavanju nacionalne
problematike;

makednoski jezik je takoer traio

svoje pravo i mjesto, te je na sceni
Narodnoga teatra u Skopju zazvuala
i makedonska rije;
i u dramskim tekstovima Vasila
Iljoskog, Antona Pnova, Riste Krlea,
te pjesnika Koe Racina;

Vasil Iljoski je jedini makedonski

pisac koji je pet desetljea ostao
angairan u dramskom stvaralatvu
ispisavi zanimljivo poglavlje
povijesti makedonske povijesti;
Ante Panov se takoer bavio
dramskim stvaralatvom i nije se
zanimao za aspekt tradicije, ve za
posljedice u vezi sa pealbarstvom;

motiv odsutnosti mukarca koji je u

dugo tuini, ponekad se ne vrate
kui, inspiriralo ga je da napie
dramu Pealbari;
Risto Krle je svojim dramskim djelom
obiljeio stvaralatvo izmeu dva
svjetska rata;

drame su mu izvoene u skopskom

pozoritu, a najznaajnije su Milijuni
muenika, Antica, Novac je ubojstvo;
uglavnom je predstavljena socijalna
tematika;
Koa Racin je najznaajniji pjesnik iz
ovoga perioda; roen je u Velesu u
grnarskoj obitelji; socijalne prilike
mu nisu omoguile pristojno
obrazovanje;

iz socijanoga konteksta proizala je

njegova misao da ljudi koji zaista
rade nemaju gotovo nita; bili su to
ljudi koji su mu po poloaju bili slini,
a radili su u kamenolomu, poljima ili
tvornicama;
rezultat njegova samoobrazovanja je
proza Rezultat i pjesma Sinovi gladi;

njegova pjesma Sinovi gladi

nagovjetava rjeenje njegovih
problema:

Mrnja moja plod mojeg bdenja

Strpljenje moje krije uas moi

godine 1928. Racin je bio delegat na

4. kongresu KPJ u Drezdenu;

bio je jasno opredijeljen za radniki

pokret i sudjelovanje u njemu;
od 1936. godine do pjesnikove smrti
ispunjeno je proturjenostima:
borbama i iskuenjima, depresijama i
optimizmom;
kasnije sudjeluje i u oslobodilakom
ratu;
iza sebe je ostavio zbirku stihova
Bijela svitanja (Beli mugri);

zanimala ga je filozofija i
historiografija, a javlja se i kao
knjievni kritiar;
prouava Hegelovu filozofiju, pa se
odluuje napisati esej Hegel i
njegovoj filozofiji;
kasnije objavljuje esej Znaenje
Hegelove filozofije; u ta dva rada
problematizira pojmove apsolutnog
duha i njegovo samokretanje;

napisao je i raspravu Dragovitski

bogumili na hrvatskom i srpskom
jeziku obradio je smisao i znaenje
bogumilskih pokreta;
napisao je i roman Opijum koji je
izgubljen; u zagrebakoj Literaturi
objavljena su samo dva kraa ulomka
tog romana, pa su to jedini tragovi o
njegovu postojanju;

najznaajnije djelo Beli mugri

objavljena je ilegalno u Samoboru;
poezija iz te zbirke inspirirana je
narodnom poezijom:
Kao na vratu erdani
Nie kamenja studena
Tako na iju dani su
Pritisnuli pa nalegli

stalno suprotstavlja epitete bijeli

crni i pomou njih esto gradi sadraj
pjesme;
ima u toj poeziji tuge, boli i pitanja o
krivcu za naraodna stradanja;
Pjesnik vjeruje u ljudsko srce, u
ljubav koja mora pobijediti; ljubav
prema malom ovjeku pjesnik nosi u
sebi i izraava u pjesmama Tuga,
Seljaka muka;

u eleginom tonu Racin postavlja

pitanje:
I tko razdvoji, i tko razdvoji
ovjeka od ovjeka zidom
I tko uini ovjeka ovjeku robom?
I odgovara:
Ako oluje klete stignu
Ako sunce jarko grije
Putovi su ispred tebe
Borbu biti, boj voditi

Kole Nedelovski potie iz velekog

sela Vojnica; bio je pripadnik
antifaistikog pokreta;
godine 1941. objavio je zbirku
Pjeice svijetom; poema Pjeice
svijetom podijeljena je u dva dijela, a
obrauje motiv ropstva i vjere u
borbu za svjetliju budunost;

prva zbirka Munje objavljena je

1939.godine; u njoj dominiraju motivi
rodoljublja, socijalna bijeda, ljubav
prema voljenoj, teak osjeaj
ropstva;
karakteristian primjer je pjesma
Unitena mladost u kojoj se javlja i
motiv ili pjesnika ideja iekivanja (u
pjesmi Privienje);

posijeratna knjievnost se moe

podijeliti u nekoliko faza:
prva je odmah poslije rata, a dominira
poezija; najznaajniji pisci u ovoj fazi
su Aco opov i Slavko Janevski;
u drugoj fazi dolazi do razvoja romana,
a djela Stale popova otkrivaju ivot
makednoskih seljaka; u ovom periodu
pojavljuje de i Vezilja Blaa Koneskog,
a ta je zbirka pobudila za mit i legendu;

treu fazu karakterizira veliki broj

mladih autora i romansijera;

Slavko Janevski (1920)

smatra se najplodnijim
makedonskim piscem, sudjelovao je
u narodnooslobodilakom ratu;
osnovao i ureivao knjievne novine
za djecu Pionir i Titove;
bio je urednik asopisa Sovrmenost,
Nov den i Horizont;

bio je scenarista i redatelj, a lan je

MANU od njezina osnivanja;
autor je sljedeih djela Krvava niza,
Pruga mladosti, Dve marije, Egejska
barutna bajka, Hljeb i kamen
(poezija) itd.

Blae Koneski (1921)

izrazita je stvaralaka linost u
podruju makedonistike kao znanosti,
ali i u knjievnosti;
poznat je lingvist, esejist, pjesnik,
pripovjeda;
prvi je predsjadnik MANU i dopisnik
JAZU i SANU;

objavio je Gramatiku makednoskoga

jezika, Povijest makednoskoga jezika,
te knjige Besjede i Ogledi;
pisao je poeziju: Most, Zemlja i
ljubav, Pjesme, Vezilja itd.

Aco opov (1923 1981)

pisao poeziju i prevodio stihove; bio
uesnik NOB-a;
poslije osloboenja bavio se
kulturnim djelatnostima;
bio je urednik asopisa Novi den,
Idnina, Soveremnost i novina
Horizont;
bio je lan MANU i dopisnik SANU;

objavio je zbirke Pjesme, Pruga

mladosti, Vjetar nosi lijepo vrijeme,
zagledan u pepeo;
zbirka Pjesme prva je makedonska
individualna knjiga poezije,
objavljena jo u doba NOB-a;
njegova poezija doputa viestruka i
proturjena tumaenja;
zanimljivo je da se njegovoj poeziji
moe pristupiti sa knjievnoga i
filozofskoga aspekta;

to potvruju pjesme grozomor,

Zlatni krug vremena, Tualjka s one
strane ivota; opov u posljednjoj
pjesmi s aspekta boli postavlja
vjeno pitanje o biti ovjeka:
ovjek sam. A to je ovjek?
Preda mnom praznina, nada mnom
praznina,
praznina to sama se pali;