PRAVOPISNI ZNACI

A Bjelina/razmak

Bjelina se ostavlja:
a) između riječi: Ne raduje se više.
b) između dijelova skraćenica, npr.: d. o. o., gen. Jd., m. r., fut. I, pom. gl. I sl.
c) iza interpunkcijskih znakova (tačke, zareza, upitnika, uzvičnika i sl.), npr.:
Ravnodušan sam, ne radujem se.
d) ispred i iza interpunkcijskih znakova, npr. crte: To je lijepo – rugao mi se.;
navodnika ili zagrada.
e) između broja i simbola novčane ili mjerne jedinice: 100 KM, 5 km, 150 cm…
f) između brojeva unutar datuma: 16. 9. 1988. Ili 16. IX 1988. (16. IX 1988)

Razmak se ne stavlja:
- Ispred i iza crtice: rekla-kazala
- Ispred i iza teksta u zagradama
- Ispred i iza crte kad između brojeva zamjenjuje prijedlog do: 1915-1992

Dvojako pisanje razmaka:

- Ispred i iza kose crte: ..u pratnji roditelja/stratelja i …u pratni roditelja /
staratelja
- Ispred triju tačaka: Došli su prijatelji, kolege, komšije, … da nam
pomognu.
Sud će bez odlaganja donijeti odluku da se… zamijeni
kaznom zatvora.

B Tačka

Tačka se piše:
a) Na kraju rečenice
b) Iza naslova u istom tekstu
Autentičnost. Moj veliki strah…
c) Iza završnog dijela u dopisivanju
Srdačan pozdrav.
S. Halilović
d) iza pojedinih skraćenica: i sl., m.r., npr., tzv.
e) iza arapskih rednih brojeva: Zija Dizdarević ubijen je u Jasenovcu 1942.
godine.
f) Na krsju izdvojenog datuma
U Sarajevu, 16. 9. 1988.
g) Iza rimskih brojeva kojima s eoznačava redoslijed poglavlja
II. Fonetika
A. Samoglasnici
B. Suglasnici
h) Za odjeljivanje brojnih mjesta: Zasađeno je 10.000 stabala oraha.
(Ukoliko se ne koristi točka, preporučeno je ostaviti bjelinu: 10 000)

Tačka se ne piše:
- Na kraju rečenice u kojoj su jedinice u nabrajanju
Npr.
Veznici nezavisnosloženih rečenica su:
a) Sastavne (i, pa, te, ni, niti)
b) Rastavne (a, ali, nego, već, no)
c) Isključne (osim, jedino, tek)
d) Zaključne (zato, stoga, sigurno)
e) Rastavne (ili)
(Ukoliko se u nabrajanju koristi zarez iza jedinica, onda se na kraju
niza stavlja točka.)
- Iza imena pisca niti iza naslova
Enes Kišević
I ništa te kao ne boli
- U didaskalijama: Cezar (sa beskrajnom gordošću): Onaj koji se nikada nije
nadao….
- Na kraju rečenice koja se završava skraćenicom iza koje dolazi tačka
- Iza simbola za mjerne jedinice: m (metar), l (litra), g (gram) i sl., niti iza
složenih skraćenica: ANUBiH (Akademija nauka i umjetnosti Bosne i
Hercegovine), OŠ (osnovna škola) i dr.
- Iza arapskih rednih brojeva onda kada iza njih slijedi zarez: Vidi na str. 8,
12, 15. i 114.
U srednjoj školi radi od 2021/2022. godine.
 Seid Vehab Ilhamija (1773-1821) (crta sa značenjem do)
- Iza rimskih brojeva: 7. X 2022. godine

ZAREZ
Zarez unutar rečenice
a) Nezavisni istovrsni dijelovi
I šta je onda ostalo od mene, ljuska, mezar, nišan bez oznake?
Dan je jesenski, mračan, studen, maglovit, divan za lov.
b) Jedinice u nabrajanju
c) Između nezavisnih atributa: Oštar, blizak pucanj napolju.
Ne stavlja se ako su čitava sintagmatska cjelina:
Neka mi samo poživi moj jadni dobri Mahmut.
d) Apozicije: Lijepo sam živio kod svog gazde, čiča-Triše, mlinara.
e) Dijelovi u nabrajanju između kojih se nalaze riječi i, ni, ili, bilo u ulozi
pojačivača:
On nema djevojke, ni rodbine, ni nas.
f) Rečenice sa suprotnim značenjem:
Ista vjera, a drugačiji odlazak na svijet.
To više nije igra, nego čudo.
g) Zarez ne dolazi između dijelova vezanih suprotnim veznikom ukoliko je ta
suprotnost formalna.
Rat je surova ali poštena borba, kao među životinjama.
h) Ne odvajaju se zarezom dijelovi rečenice povezani suodnosnim veznikom
(junktorom) ne samo…nego (ili varijante ne samo ..no, ne samo…već):
Vir je uvirao u njeno tijelo, ne samo preko očiju već kroz svaku osvježenu
poru kože.
i) Zarezom se ne odvajaju dijelovi rečenica sa veznicima nego i no kad se
nadovezuju na komparativ:
Ajni-efendiji je više stalo da se ne zamjeri bogatom tastu nego da zadrži u
zatvoru nekog jadnika.
j) Zarezom se odvajaju objasnidbeni dijelovi sa: odnosno, i to, to jest, tj. i sl.
Samo izrečene misli, odnosno zapisane, imaju vrijednost.
k) Zarezom se odvaja vokativ:
 Dobar dan, lijo, vrlino čista, klanjam se tebi..
Hajde, Harune, ulazi u kuću, napolju padaju granate.
(zarezom se ne odvaja vokativ u ustaljenim izrazima: Bože sačuvaj, Bože
pomozi, Bože zdravlja..)
l) Zarezom se odvajaju modalne riječi i izrazi:
Ah, da, već ste mi govorili o tome.
O, nije to ništa.
Time, naravno, ne treba umanjiti njegov značaj.
m) Ukoliko imaju prilošku službu, ne odvajaju se zarezom:
Dakako da osjeća. Možda neće biti teško.
Naravno da učestvuje.
n) Zarezom se ne odvajaju ni riječi daj, de, deder, gledaj, hajde, hodi i sl.
koje stoje uz imperativ:
Idi zatvori česmu.
Gledaj da ga skloniš, povuci ga…
Hodi sjedi meni uz koljeno..
o) Zarez se stavlja između naziva mjesta i datuma (kad je nešto napisano,
štampano..):
Sarajevo, 3. IX 1985.
Ne stavlja se između mjesta i datuma kao raznovsnih priloških odredbi:
Vladimir Prelog rođen je u Sarajevu 23. VII 1906, a umro u Cirihu 7. I
1998. godine.

Zarez u složenim rečenicama

a) Sastvane i rastavne rečenice se po pravilu ne odvajaju zarezom,
izuzev onih koje se nižu jedna za drugom, onih kojima se nešto
ističe, izražava posljedica itd.
Zamandalih vrata i uđoh u kuću.
Uzmi alat ili ostavi zanat.
Ni oblaka na nebu nema, ni daška vjetra nema, ni glasa u polju
nema. (nabrajanje)
Je li to samo riječ, ili je misao? (posebno isticanje)
b) Odvajaju se suprotne rečenice:
Možeš ga ubiti, a ne možeš ga poraziti.
Jedno je informacija, drugo je znanje.
c) Ne odvajaju se naoko suprotne ali zančenjski sastavne rečenice:
Pere ruke a zasukala rukave.
d) Zarezom se odvajaju zaključne rečenice i isključne rečenice:
Odmor je prošao, dakle treba se vratiti poslu.
Dijete ništa ne govori, samo plače.
e) Zavisnosložene rečenice u inverziji se redovno odvajaju zarezom,
osim posljedičnih:
Kamo nikad nisu željeli ići, oni su otišli.
Kako on radi, niko ne radi.
Što više radimo, uspjeh je sigurniji.
Kao što su oni radili, tako bi trebalo raditi.
Budući da imate djecu, o tome morate misliti.
Ne bi li majku našao, otisnuo se u svijet.
Ako budemo mogli, doćio ćemo.
Iako smo bili umorni, došli smo.
Ko je počeo prvi, ni danas se ne zna.