BANSKA HRVATSKA I VOJNA KRAJINA OD PROSVIJEĆENOG

APSOLUTIZMA DO 1848. GODINE

1. SLAJD: Naslov

2. SLAJD: Sadržaj
Bilješka o autoru, Uvod, Stanovništvo i teritorij, Banska Hrvatska, Vojna krajina, Zaključak, Literatura
3. SLAJD: Bilješka o autoru
 Iskra Iveljić hrvatska je povjesničarka rođena u Frankfurtu na Majni 1959. godine 
 Maturirala je u Zagrebu u Klasičnoj gimnaziji 1959. Godine
 Diplomirala je povijest, engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 
 Bavi se hrvatskom društvenom i kulturnom poviješću druge polovice 19.st., posebno građanskim
društvom i kulturom, modernizacijskim procesima, stasanjem moderne građanske elite, plemstvom
Hrvatske i Slavonije te hrvatskim studentima i elitom u Beču
 Na Odsjeku za povijest predaje hrvatsku povijest u 19.st.
 Autorica je nekolicine članaka za Hrvatsku enciklopediju i Hrvatski leksikon

4. SLAJD: Uvod
 19. st. obilježeno dvama sveobuhvatnim i složenim procesima: nacionalna integracija i
modernizacija
 Jezgra preporoda dogodila se u civilnoj Hrvatskoj u trokutu omeđenom Varaždinom, Zagrebom i
Karlovcem
 Nacionalni pokret počinje u Banskoj Hrvatskoj, a najkasnije se javlja u Istri
 Banska Hrvatska – postupno preuzima ulogu integracijskog središta
 Vojna krajina – ravnomjerno uređena, teritorijalno zaokružena i militarizirana
 Ustrojstvo – 11 regimenata koja su središta vojne, upravne i sudbene vlasti
 Veliki udio srpskog i pravoslavnog stanovništva
 U Vojnoj krajini vlada specifični sustav - krajišnici su dobili na obradu zemlju uz obvezu služenja
vojske, a vojna vlast nadzire sve aspekte života (vojnog i civilnog)
 1848. godina – godina prijelomnica, obilježava završetak jednog i početak novog razdoblja

5. SLAJD: Stanovništvo i teritorij

 Građanska ili Civilna Hrvatska – 3 županije: Varaždinska, Križevačka i Zagrebačka
 Hrvatsko primorje – Severinska županija: sjedište u Mrkopolju, pridružuju se Rijeka, Bakar, Bakarac i
Kraljevica
 1779. Rijeka je proglašena izdvojenim tijelom (corpus separatum) ugarske krune, ali je u sudstvu i
školstvu i dalje bila pod hrvatskom nadležnošću
 Nakon ukinuća Severinske županije, sjeverni dio ostaje u civilnoj Hrvatskoj, a Hrvatsko primorje
postaje dio Ugarske
 Nakon oslobođenja Slavonije i Srijema od turske vlasti, teritorij podijeljen na civilni i krajiški dio
 Hrvatsko-slavonska krajina: militarizirana i teritorijalno zaokružena kako bi njezinih 11 regimenata
bilo teritorijem i stanovništvom što više ujednačeni
 Tradicionalni izvori za historijsku demografiju jesu crkvene matične knjige krštenih, vjenčanih i
umrlih
 Prvi moderni popis stanovništva Habsburške Monarhije – 1857. godine, 851.516 stanovnika u
Banskoj Hrvatskoj
 Vojna krajina – prvi popis sukladno novim odredbama: 1816. godine, oko 600 000 stanovnika
6. SLAJD: Banska Hrvatska
 Vladarica Marija Terezija (1740. – 1780.)
 Vedre naravi, barokne stature, smatrana je u svoje vrijeme ljepoticom, a kao sredovječna žena bila
je punašna i slabo pokretna
 Udala se za Franju Stjepana Lotarinškog i imali su 16 djece
 Osnovana vlada za Bansku Hrvatsku – Hrvatsko kraljevinsko vijeće
 Fiziokratizam – poljoprivrednici stvaraju materijalno blagostanje društva
 Kameralizam – potiče razvoj trgovine, obrta i manufakture, nastoji ekonomski ojačati seljaštvo,
povećati poreze, centralizirati i profesionalizirati javnu upravu
 1762. pušten u promet prvi papirnati novac
 1771. utemeljena bečka burza

7. SLAJD:
 Nasljednik Marije Terezije – Josip II.
 Ukinuo kmetstvo u nasljednim zemljama
 Patentom iz 1785. kmetovi stekli pravo na selidbu, slobodnu ženidbu, izbor zanimanja, školovanje
djece i slobodu oporuke
 Potaknut je proces protoindustrijalizacije: širenje kućne industrije na selu i gradovima
 1781. Edikt o toleranciji – pravo i sloboda ispovijedanja vjere, obavljanje javnih dužnosti,
akademska dostojanstva, pravo građanstva, naseljavanje
 1783. Patentum o toleranciji Židovima su dodijeljena ključna prava poput naseljavanja,
ispovijedanja vjere i studiranja

8. SLAJD:
 1830. Gaj je u Budimu objavio Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja
 Upotrijebio dijakritičke znakove za šumnike i sibilante poštujući načelo uporabe jednoga znaka za
jedan glas
 Puna preporodna faza započinje 6. siječnja 1835. god. kada Gaj objavljuje Novine horvatzke na
kajkavskom s kulturnim prilogom Danica
 1832. Janko Drašković: Disertatia iliti razgovor darovan gospodi poklisarom
 1832. Ivan Derkos: Duh domovine nad svojim usnulim sinovima
 Prva čitaonica u Varaždinu, zatim Zagreb i Karlovac

9. SLAJD: Dužnosnici i institucije sustava

 KRALJEVSKA VLAST:
 Kralj je imao pravo na objavu rata, sklapanje mira, vođenje vanjskih poslova, vrhovno vojno
zapovjedništvo, vrhovno redarstvo i nadzor, vrhovno zemljišno gospodarstvo, regalna prava i
monopole (npr. sol, duhan), imenovanje službi i časti
 Kralj je imenovao palatina, bana, župane, prelate, kraljevske savjetnike, dvorske dužnosnike
 PALATIN:
 Prvi barun Ugarskoga kraljevstva
 Postavlja ga Sabor i vladar na neograničeno vrijeme
 Čuvar je pečata, vrhovni sudac, zapovjednik vojske
 PERSONAL:
 Drugi barun Ugarskoga kraljevstva
 Kraljev zastupnik u pravosudnim poslovima
 BAN:
 Treći barun Ugarskoga kraljevstva
 Imenuje ga vladar
 Izvršne, sudske i vojne ovlasti
 Najviši čelnik uprave, zapovjednik vojske
 Simboli – bansko žezlo i zastava
 Bana zamjenjuje podban
 Neki hrv. banovi: Josip Jelačić, Ivan Erdody, Franjo Vlašić, Franjo Haller…
 UGARSKA DVORSKA KANCELARIJA:
 Izvršno tijelo koje funkcionira kao razgranata i velika pisarnica u kojoj se stiliziraju tekstovi
privilegija, dekreta i ostalih kraljevskih dokumenata
 Osnovana krajem 17.st.
 Izdavanje, ovjera i pohrana dokumenata te vođenje evidencije donacija, podjela plemstva,
imenovanja,…
 UGARSKI SABOR:
 Sastoji se od gornjeg (velikaškog) i donjeg (staleškog) doma
 Gornjim presjeda palatin, a donjim personal
 HRVATSKI SABOR:
 Zakonodavna i pravosudna funkcija
 Upravna uloga (obavlja javne poslove – državna obrana, financije)
 Biranje kralja, predlaganje kandidata za bana, pravo na uporabu pečata i grba Kraljevstva
 ŽUPANIJE:
 Teritorijalno-upravne jedinice
 Županije civilne Hrvatske: Zagrebačka, Križevačka i Varaždinska
 Županije Slavonije: Virovitička, Srijemska i Požeška
 Regionalno uporište plemstva, uživaju znatnu samoupravu u upravnim, financijskim, pravosudnim i
vojnim poslovima
 Na čelu je veliki župan
 Vodio je upravne, sudske i vojne poslove županije, presjeda velikim i malim županijskim
skupštinama

10. SLAJD: Simboli i ceremonije

 SIMBOLI:
 Temeljni sastavni dio grba: štit, kaciga s nakitom i plaštem te znakovi čina i dostojanstva
 Grbovi, zastave, kraljevske i banske insignije
 Ključni simboli: kruna sv. Stjepana
 Važni službeni simboli: bansko žezlo i zastava
 Ilirski simboli: polumjesec i šestokraka zvijezda
 CEREMONIJE:
 Svečanosti su se dijelile na crkvene i svjetovne te javne i kućne (dvorske)
 Najvažnija ceremonija: krunidba ugarsko-hrvatskoga kralja u crkvi sv. Martina u Požunu, a kasnije u
crkvi sv. Matije u Budimu
 Važna ceremonija: instalacija ili ustoličenje bana

11. SLAJD: Slike

 Banska zastava Josipa Jelačića
 Bansko žezlo Franje Vlašića
 Kruna sv. Stjepana
 Grb Ilira
 Krunidba
12. SLAJD: Gospodarska situacija
 Trgovina na veliko i malo
 Staleške udruge obrtnika i trgovaca: cehovi i trgovački zborovi
 Izgradnja prometnica: Karolina (1723.-1726.): Karlovac-Dubovac-Bosiljevo-Vrbovsko-Mrkopalj-
Fužine-Hreljin-Bakar-Rijeka
 Jozefina (1776.-1779.): Karlovac-Tounj-Senj
 Terzijana: Gospić-Karlobag
 Lujzinska cesta: povezuje Karlovac s Rijekom

13. SLAJD: Školstvo

 Pučke škole – jednogodišnje trivijalke (čitanje, pisanje, vjeronauk)
 Škole u gradovima – trogodišnje glavne škole (osnove latinskog, geometrija, gospodarstvo,
geografija)
 Škole u glavnim gradovima – normalke (5 godina, 3 gramatička i 2 humanistička razreda)
 Gimnazije (Zagreb, Varaždin, Rijeka, Osijek, Karlovac i Požega): tradicionalno humanističko
obrazovanje s naglaskom na klasičnim jezicima

14. SLAJD: Vojna krajina

 Nastala kao nužna organizacija obrane protiv osmanlijskih osvajanja, a nakon zaustavljivanja
daljnjeg prodora, ostala u funkciji kao sustav obrane i kao sanitarni kordon prema Osmanskome
carstvu
 Hrvatsko-slavonska krajina: Varaždinska, Karlovačka, Banska i Slavonska krajina
 Stanovništvo: slobodno obrađivanje zemlje, neplaćanje poreza, pravno slobodni ljudi
 Od 1578. do 1705. krajinom upravlja Unutaraustrijsko dvorsko ratno vijeće u Grazu, a financiraju je i
unutaraustrijski staleži

15. SLAJD: Institucionalni okvir

 DVORSKO RATNO VIJEĆE:
 Sjedište u Beču, najviše vojno tijelo do 1848. god
 Od 1748. Dvorsko ratno vijeće preuzima financiranje Vojne krajine
 Vijeće se sastoji od vojno-političkog, pravosudnog i ekonomskog odjela
 Dužnosnici Vijeća: predsjednik, dopredsjednik, dvorski ratni savjetnici, civilni savjetnici, generali
 KRAJIŠKI UPRAVNI INSTITUT:
 Osnovan 1807. u Grazu
 Namijenjen obrazovanju časnika
 Upravni časnici slušali su na Sveučilištu u Grazu filozofsko-povijesna, a na Joanneumu
poljoprivredna predavanja

16. SLAJD: Gospodarstvo

 Agrarne kulture: krumpir, zelje, žitarice, luk, repa
 Voće: šljive, jabuke, kruške, trešnje
 Stočarstvo
 Izgradnja prometnica
 Stanovništvo se bavilo trgovinom, obrtom i transportom
 Manufaktura slabo razvijena – uspijevaju prerada drva i dudova svilca

17. SLAJD: Vojni komuniteti

 Od sredine 18.st. osnivani krajiški komuniteti
 Na čelu: časnik
 Podjela stanovnika komuniteta: građani i kontribuenti (siromašniji obrtnici)
 Upravu je vodio magistrat
 Komuniteti podređeni vojnom zapovjedništvu

18. SLAJD: Školstvo

 1764. donesena uredba da se u svakom središtu pukovnije podigne normalna ili glavna škola s
njemačkim kao nastavnim jezikom
 1774. općim školskim redom za austrijske zemlje, uvedeno je obavezno polaženje osnovnih škola
 Normalke i dvogodišnje trivijalke (vjeronauk, čitanje, pisanje, računanje i njemački jezik)
 Školovanje se moglo nastaviti u višim školama zvanim nadučionicama
 Postojale su i općinske srpske narodne ilirske škole u kojima je nastava bila na narodnome jeziku
 U općinskim školama nastava je bila kvalitetnija
 Djevojčice su pohađale zasebno odvojene osnovne škole
 Prvi učiteljski tečaj utemeljen je 1822. god u trajanju od samo 3 mj., a 1841. god produžen je na
pola godine
 Osim izražene disciplinarnosti i tjelesnih kazni, naglasak je bio na učenju napamet i na frontalnoj
nastavi

19. SLAJD: Krajiško društvo i svakodnevica

 Patrijarhalno i povojačeno seljačko društvo u kojem su nositelji prava i obveza bile obiteljske
zadruge
 Zadruga: proširena višegeneracijska obitelj u kojoj je na čelu muškarac
 Žene su domaćice (pripremaju hranu, čiste, izrađuju odjeću, brinu o peradi, odgajaju djecu)
 Starješina zadruge – ugledan stariji muškarac, obavlja kupnju i prodaju, brine o novcu
 KRAJIŠKA SELA I KUĆE:
 Kuće građene od drva, ali na zidanim temeljima, krovovi visoki i strmi zbog obilnih padalina
 U središtu naselja – časnički stanovi i crkve
 Stanovnici se bave stočarstvom i ratarstvom
 Interijer kuća je opremljen lako pokretnim namještajem
 Narodna nošnja – način pokazivanja materijalnog i društvenog položaja
 Prehrana se temeljila na žitaricama, krumpiru, kupusu, luku, mlijeku i mliječnim proizvodima

20. SLAJD: Zaključak

 2 ključna procesa: modernizacija i nacionalna integracija
 1848. godina prijelomnica – označila formalno-pravno ukidanje feudalnih odnosa i završetak
kasnostaleškog razdoblja
 Preporod je uspješno objedinio reformne inicijative na kulturnom, ekonomskom i političko-
nacionalnom planu
 Razvijanje važnih institucija: Matica Ilirska, Kazališno društvo, Narodni muzej, itd.

21. SLAJD: Literatura