FRANCUSKA GRAANSKA REVOLUCIJA 17891794.

( prva)
revolucija nagle, nasilne i potpune promjene nasilno ruenje neega , u ovom
sluaju feudalnog sustava krvave i surove kapitalistike i socijalistike
evolucija postupne i selektivne promjene u prirodi ( reforme u drutvu)
1. ETAPA FRANCUSKE REVOLUCIJE OD 1789.1791. ( 1. Ustav)
FRANCUSKO DRUTVO UOI REVOLUCIJE
staleko 1 . plemstvo /
2. sveenstvo / = 2 % stanovnitva sva gospodarska i politika mo
ne plaaju porez, obnaaju unosne dravne slube i bez vojne obveze
3. stale graanstvo, radnitvo, seljatvo 98% stanovnitva bez
prava suprotnost 1. i 2.staleu
UZROCI: brojni
a) vanjskopolitiki
1. poraz u 7god. ratu, gubitak kolonija i morala u ratu s Englezima
2. veliki financijski gubici u tom ratu
3. irenje slobodoumnih ideja koje iz SADa, donose franc. dobrovoljci sloboda,
nema kralja, vlada narod
4. prevrat u glavama naroda utjecaj prosvjetitelja cilj ustav i parlamentarizam
sloboda i jednakost
b) unutar politiki
1. feudalizam, dvorski apsolutizam, centralizam
2. nesklad gospodarskog tj. kapitalistikog razvoja i starog feudalnoapsolutistikog
sustava
3. otpor plemstva bilo kakvim promjenama starog sustava ancien regimea konica
daljnjem razvoju plemstvo trai povratak na stanje prije apsolutizmaanarhija
4.graanstvo sve brojnije i financijski snanije trai politike i gospodarske reforme
udio u vlasti
odbijeno REVOLUCIJA neizbjena
revoluciji doprinose:
- nerodna 1788. mase propalih i gladnih seljaka dolaze u Pariz i druge gradove
- prazna dravna blagajna
- sve vei porezi
- veliki dravni dugovi
- izostanak stranih kredita
- ne provoenje reformi
slabi i neodluni kralj Louis XVI. nesposoban provesti reforme rastronost
1. V. 1789. proglaava dravni bankrot
POVOD
1. saziv Dravnih stalea 5. svibnja 1789. u Versaillesu ( nakon 175.g.) pomo u
rjeenju financijske i socijalne krize
2. spor 1.i 2. te 3. stalea o nainu zasjedanja i glasovanja ( 3.st. zastupa graanstvo)
zajedno ili po staleima tj. broju zastupnika pitanje nadglasavanja i pobjede
prijedloga reforme ili ne
3.stale udvostruava broj zastupnika 598 prema 590 zastupnika 1. i 2. stalea
3. staleu se priklanja sitno plemstvo i sveenstvo
Page 1 of 18

 20. lipnja 1789. 3. stale se proglaava NARODNOM SKUPTINOM ona

odreuje poreze
9. srpnja 1789. Narodna skuptina se proglaava USTAVOTVORNOM
SKUPTINOM ele donoenje Ustava i uvoenje parlamentarne monarhije
3. kraljica MARIA ANTOINETTA na Versailles alje vojsku da rastjera skuptinare
pariki puk vjerujui da vojska ide na Pariz organizira NARODNU GARDU kojom
zapovijeda Gilbert Laffayet die barikade i spremaju obranu Pariza
14. srpnja 1789. pohod na Bastille poetak revolucije pobuna se iri ostatkom
zemlje
seljaci ubijaju plemie i sveenike , pljakaju dvorce i samostane, pale Urbare itd.
puk tj. narodne garde po gradovima preuzimaju vlast ANARHIJA
KRVOPROLIE ( strah, nasilje, nesigurnost)
4. kolovoza 1789. Ustavotvorna skuptina preuzima vlast uvodi jednakost sviju
pred zakonom, opu poresku obvezu, vjersku ravnopravnost
ukida crkvenu desetinu, konfiscira crkvenu imovinu radi ublaenja financijske krize
njenom prodajom ali otkup zemlje mogu samo bogatima koji postaju jo bogatiji ( nije
podijeljena seljacima)
KRILATICA REVOLUCIJE LIBERTE, EGALITE, FRATERNITE sloboda,
jednakost, bratstvo
26. kolovoza 1789.Ustavotvorna skuptina DEKLARACIJA O PRAVIMA
OVJEKA I GRAANINA na idejama prosvjetitelja svi se ljudi raaju slobodni i
ravnopravni i takvima trebaju ostati suverenitet naroda, drutveni ugovor
VLAST PREUZIMA KRUPNO BOGATO GRAANSTVO ostatak 3. stalea
deklarativna prava ostaju nemir, nered, glad, samovolja, nastavak krvoprolia
dio plemstva i graanstva bjei u inozemstvo gdje e postati jezgrom
protufrancuske koalicije
5. LISTOPADA 1789. KRUNI USTANAK pohod parikih ena na Versailles (
potakao Filip Orleanski neodlunost kralja) kralj i kraljica zarobljeni i odvedeni u
pariki dvorac Narodna skuptina u Pariz
USTAV 3. IX. 1791. kraj prve faze
radi uspostave mira u zemlji FRANCUSKA graansko demokratska ustavna
monarhija
narod nije nositelj dravnog suvereniteta kako je zapisano u deklaraciji ve bogato
graanstvo
ukinuti stalei ali uvedena nejednakost po imovini
stanovnitvo podijeljeno na aktivno i pasivno aktivni ( bogati)i mogu birati i biti
birani a pasivni ( siromani) mogu samo birati
nema opeg prava glasa ve ono ovisi o poreskom cenzusu tj. bogatstvu nita od
krilatice
uvedena trodioba vlasti kralj zadrao izvrnu vlast s pravom veta
ukinuti cehovi , unutarnje carine, uvedena vjerska tolerancija
sveenici postaju dravni inovnici jer je bio zabranjen rad Katolike crkve pokolji
sveenika
drava podijeljena na Departmane
Page 2 of 18

 zabranjeno politiko organiziranje niih slojeva i trajkovi radi zaustavljanja nemira

puka
NISU RIJEENI GLAVNI PROBLEMI FINANCIJSKA KRIZA , OPE PRAVO
GLASA I PODJELA ZEMLJE SELJACIMA
ZADOVOLJNO 10 % STANOVNITVA
DONOENJEM USTAVA USTAVOTVORNA SKUPTINA SE SAMO RASPUTA I
PREIMENUJE U ZAKONODAVNU SKUPTINU
NEIZBJEAN NASTAVAK REVOLUCIJE
SREDNJE I SITNO GRAANSTVO, RADNICI I SELJACI PROTIV KRUPNOG
GRAANSTVA + PROTUFRANCUSKA KOALICIJA FEUDALNIH SUSJEDA I
IZBJEGLIH FRANCUZA
-

opi naziv graanin

NASTAVAK I IRENJE REVOLUCIJE 1791. 1793.

rujan 1791.
1. rasputanje Ustavotvorne skuptine ( donesen Ustav)
2. izbori za Zakonodavnu skuptinu nisu mogli ui lanovi Ustavotvorne skuptine
pogreka
u Zakonodavnu skuptinu ulaze mladi , neiskusni i esto radikalni ljudi
podjela zastupnika prema sjedenju oko predsjednitva
1. ljevica radikali JAKOBINCI za nastavak revolucije republika srednje i sitno
graanstvo
2. desnica konzervativci ROJALISTI pristae kralja i monarhije plemstvo
3. centar umjereni IRONDINCI
krupno graanstvo na vlasti za njih revolucija zavrena ruenjem feudalizma i
apsolutizma i Ustavom 1791.
JAKOBINCI predvoeni pravnikom i politiarom Maximillianom
Robespierrom ele doi na vlast imaju jak utjecaj u puku
ZAKONODAVNA SKUPTINA 1. zasjedanje u studenom 1791. jakobinci kritiziraju
irondince zbog nerjeavanja kaotinog stanja u dravi i nedovoljnih promjena
pruski kralj Friedrich Wilhelm II. i austrijski Franjo I. se boje irenja revolucije iz
Francuske i odluuju je sasjei u korijenu daju utoite francuskim izbjeglicama i
saveznicima PRUSKOAUSTRIJSKA KOALICIJA
INTERVENCIJA U FRANCUSKOJ poinje u proljee 1792.
IRONDINCI OKLIJEVAJU S OBRANOM boje se naoruati narod
vojska je u rasulu ili odana kralju
neprijatelji nezaustavljivo prodiru prema PARIZU
OBRANU PREUZIMAJU I ORGANIZIRAJU JAKOBINCI pod vodstvom
TRIJUMVIRATA ROBESPIERRE, JEAN PAUL MARAT I GEORGES JACQUES
DANTON
sudjeluje gotovo sav narod protiv vanjskih i unutranjih neprijatelja Revolucije
PARIZ osnovana KOMUNA uprava niih slojeva
Page 3 of 18

 doznavi za kraljeve tajne pregovore s europskim dvorovima i neuspio pokuaj

bijega puk osvaja pariki dvor Tuillerie kralj i kraljica zatoeni
RUJAN 1792. neprijatelji protjerani
obranu Pariza pomogle jedinice Narodne garde i iz drugih gradova
pr. Marseillesa mladi asnik Roger de Lisle skladao borbenu pjesmu NAPRIJED
SINCI DOMOVINE MARSELJEZA revolucionarna himna kasnije dravna
PROGLAENJE 1. REPUBLIKE 22. IX. 1792.
21. rujna 1792. ZAKONODAVNA SKUPTINA izvanredna sjednica
PREIMENOVANA U NARODNI KONVENT
SLUBENO UKINUTA MONARHIJA I PROGLAENA REPUBLIKA od 22.IX.
1792.
ukinut gregorijanski kalendar a uveden revolucionarni
ukinute nedjelje mjesec podijeljen na tri dekade svaki mjesec poseban naziv
SUENJE KRALJU tj. graaninu Louisu Capetu na temelju dokaza o suradnji s
Austrijom i Pruskom
OPTUBA VELEIZDAJA SUDAC I TUITELJ KONVENT
montirani proces osuen na smrt i pogubljen u sijenju 1793. ( giljotina humana
naprava ravnopravnost u smrti )
KONVENT POGAZIO DEKLARACIJU O PRAVIMA OVJEKA nitko nije kriv dok mu
se krivnja ne dokae nema obrane, dokaza ni porote revolucionarni sud

NOVA PROTUFRANCUSKA KOALICIJA

Austrija, Pruska, Rusija, Nizozemska, panjolska, talijanske dravice i ak Engleska
POVOD POGUBLJENJE KRALJA, a u proljee i kraljice
iznutra ih potpomau rojalisti osobito iz pokrajine Vandeje
Konvent u okruenju, steevine revolucije u pitanju
irondinci imaju veinu u Konventu opet oklijevaju s organizacijom obrane
jednako se boje neprijatelja i naroda sukob s jakobincima
irondinci po francuskim gradovima ubijaju jakobince
31.V. 2. VI. 1793. JAKOBINSKA REVOLUCIJA
povod ubojstvo 600tinjak jakobinaca u Lyonu
pariki puk kree na Konvent i iz njega istjeruju irondince
jakobinci preuzimaju vlast i organiziraju obranu
da pridobiju seljake dodjeljuju im zemlju bez otkupa i ukidaju sve feudalne obveze
zadovoljni seljaci ine glavninu vojske
potom se uvodi obvezno novaenje
JAKOBINSKI USTAV 1793. 3. i zadnja faza revolucije
donesen nakon ukidanja irondinskog iz 1791.
uvedeno ope pravo glasa
zajamena osobna sloboda
nepovredivost privatnog vlasnitva itd.
na snagu e stupiti nakon poraza neprijatelja
poetak JAKOBINSKE DIKTATURE Francuska velika klaonica ubojstva
neprijatelja revolucije mukarci, ene, djeca, asnici, graanstvo, osobito sveenici
nitko nije bio siguran
KONVENT
Page 4 of 18

 ima sve ovlasti

djeluje preko ODBORA ILI KOMITETA koje vode trijumviri
organizira se proizvodnja oruja
uvode maksimalne cijene kako bi se sprijeila glad i pobune te bogaenja
pojedinaca
posebne ovlasti ima KOMITET JAVNOG SPASA ILI ODBOR ZA JAVNO
BLAGOSTANJE pod vod. Robespierra
teror i diktatura sve jai
GRADOVIMA UPRAVLJAJU KOMESARI uvari revolucije i organizatori ubojstava
DANTON KRITIZIRA ROBESPIERRA zbog ubijanja krupnog graanstva bez kojeg
francusko gospodarstvo nee moi funkcionirati
Robespierre ga daje pogubiti 1794. REVOLUCIJA JEDE SVOJU DJECU
Marata ubija jedna rojalistkinja
ROBESPIERREOVA STRAHOVLADA
ZAKON O SUMNJIVCIMA masovna ubijanja pr. Nantes, Filip Orleanski, kemiar
Lavosiser
ukinuta Katolika crkva vjera u najvie bie ( razum) Robespierre prvosveenik
Francuzi pobjeuju protivnike i ak prelaze Rajnu i prodiru u Prusku
Talijanima uzimaju Nizzu i Savoyu,
od habsburke Nizozemske osnivaju BATAVSKU REPUBLIKU
u borbama za Toulon u jesen 1793. se istaknuo mladi asnik Napoleon Bonaparte
BIJESNI pokret gradske sirotinje koja tijekom revolucije nije dobila nita
trae drutvenu i imovinsku jednakost tj. ukidanje privatnog vlasnitva
time ugroavaju interese jakobinaca
nemilosrdno proganjani kao radikalni ljeviari kordiljeri pod vodstvom Renea
Heberta
bliski Robespierrovi suradnici se boje da e i oni doi na red
optuuju ga za strahovladu i osuuju na smrt
giljotiniran u VII. 1794.
REVOLUCIJA POJELA SVOJE PRVO DIJETE
JAKOBINCI SPASILI FRANCUSKU I STEEVINE REVOLUCIJE obavili svoj
zadatak
zbog strahovlade izgubili potporu naroda grada i sela
KONVENT
vlast ponovo preuzimaju irondinci i umjerenjaci ( jakobinci istjerani)
ukinut jakobinski Ustav
zadran zakoni o opem kolstvu, metrikom sustavu mjera
1795. novi Ustav vlast predana novom tijelu
DIREKTORIJ 1795. 5 lanova izvrna vlast do 1799.
irondinci uvode svoju diktaturu
surovo gue pobunu rojalista u Parizu 1795. ( Napoleon topovima) te zavjeru
jednakih pod vodstvom Francoisa Babeuffa koji trae ukidanje privatnog vlasnitva
krupna buroazija se obogatila nabijanjem cijenama tijekom revolucije
u Parizu istodobno krajnje siromatvo puka i rasko bogate manjine
Direktorij ne uspijeva rijeiti socijalnu krizu i nemire te pokuaje obnove monarhije i
opasnost izvana to oteava bogaenje graanstva
Page 5 of 18

 rjeenje vojna diktatura vrsta ruka u zemlji koja e zavesti red i mir te ukloniti
vanjsku opasnost i krenuti u osvajanja osobito se revanirati Englezima
mladi i ambiciozni Napoleon Bonaparte idealno rjeenje

NAPOLEON BONAPARTE
Uspon Napoleona Bonapartea
15. VIII. 1769.Ajaccio 5. V. 1821( sv. Helena)
vojniki upravni i dravniki genij
veliki zakonodavac i reformator
veliki govornik, voa, vojskovoa
igrao na kartu nacionalnog ponosa Francuza
ambiciozan, tat, miljenik sudbine
nije znao stati odveo milijune u smrt
prevrnuo Europu okrutan osvaja
Vojniki i politiki uspon
X. 1793. gotovo izgubljenu bitku jakobinaca kod Toulona pretvara u pobjedu
brigadni general s 24 g. 1794. degradiran
1795. gui pobunu rojalista u Parizu
1796/1797. zapovjednik franc. voj. u Italiji pobijedio Austriju mir u
Campoformiu 1797
1798. egipatska ekspedicija
ugroziti Englesku pribliiti se Indiji
1799.povratak u Francusku dravni udar
rui Direktorij uvodi Konzulat od 3 l. 10 g.
1801. konkordat s papom Piom VII. odvajanje Crkve od drave sekularizacija
1802. doivotni konzul
1804. samokrunidba za cara sruena I. republika FRANCUSKO CARSTVO
uzor mu Karlo Veliki
Vladavina i reforme
vlada apsolutistiki tzv. bonapartizam ili vojnoplebiscitarna (lana) demokracija
oslanja se na graanstvo novo plemstvo
ZAKONI Graanski zakonik temelj ostalim modernim europskim zakonima
Krivini zakonik Trgovaki zakonik
Zabranjene radnike organizacije titi bogato graanstvo
KOLSTVO i danas bez veih promjena jedinstveno
NOVAC napoleonid
Napoleonovi ratovi
Geslo Rat dvorcima! Mir kolibama
1796. rat u Italiji pobjeuje ukida Mletaku republiku mir u Campoformiu
1798. egipatska ekspedicija izbaciti Englesku iz Mediterana lake do Indije
pobjeuje ga Nelson kod Abukira
Egiptologija vodi znanstvenike sobom
1799. povratak u Francusku mogua pobuna rojalista i jakobinaca gen. Suvorov
poraava Francuze na Rabi kod sv. Gotthard
1801/1802. mir s Engleskom i Austrijom
1805. a) trocarska bitka kod Austerlitza
Page 6 of 18

 Napoleon, Franjo I. i Aleksandar I. Francuzi voeni Napoleonom

pobjeuju mir u Pounu Francuzima hrvatski posjedi
b) Francuzi poraeni u sjevernoj Italiji
c) bitka kod rta Trafalgar panjolci francuski saveznici protiv Engleske
pobjeuje ga H. Nelson
1806./1807. nova protufrancuska koalicija
motivirani Francuzi niu pobjede
u XI. 1806. ulazi u Berlin ukida SRCNJN
proglaava kontinentalnu blokadu Engleske
ne moe je vojniki unititi pa eli gospodarski
samo potakao industriju u Europi
Engleska uvodi pomorsku blokadu
1807. Tilzit mir s Rusijom koja se povlai iz ratova
1807./1808. zbog krenje blokade tzv. kontraband ratuje protiv
Danske lako pobjeuje
panjolske preko nje do Portugala panjolci pruaju estok otpor gerila
Francuzi ognjem i maem
1809. pobjeuje Austriju kod Wagrama
mir u Schnbrunu Hrvatska plaa
Pohod na Rusiju 1812.
Rusija kri mir u Tilzitu i kontraband
misli je brzo pobijediti Rusi se povlae
gen. Kutuzov izbjegava sukobe
Napoleonova voj. nemotivirana ( pokoreni narodi
pobjeuje Ruse kod Borodina i Smolenska
ulazi u praznu i spaljenu Moskvu eka predaju
nareuje povlaenje katastrofa rijeka Berezina pogotovo utopilo se o. 20000
voj.
Ruski napadi vojska i narod
1813. Leipzig bitka naroda poraz Napoleona
1814. koalicija ulazi u Pariz
Napoleon mora odstupiti ne ele ga generali izdaja poslan na Elbu
Izabran Louis XVIII. narod nezadovoljan
1815. Napoleon se vraa u Pariz vladavina 100 dana
18. VI. 1815. bitka kod Waterlooa Napoleon slomljen
Poslan na sv. Helenu
Napoleonovo carstvo
Promijenio je politiku kartu Europe
Glavni cilj slomiti Englesku
Neke prostore pripojio neke uinio ovisnim obiteljske drave, Ilirske pokrajine,
Rajnski savez, Varavsko vojvodstvo
Svugdje provodi modernizaciju
ipak tuinac
Potaknut e nacionalne pokrete i buenje nacionalne svijesti
Beki kongres 1814.1815.
Nova politika karta Europe poslije sloma Napoleona
Obnova feudalizma
Page 7 of 18

Vraeni svrgnuti kraljevi

Glavne: Engleska, Rusija, Pruska i Austrija
Restauracija starog sustava
glavnu rije imali Lothar C. Metternich i Robert Casterleagh
Francuska vraena u granice prije 1792.
Austrija Veneciju i Lombardiju
Pruska podruje oko Rajne
Rusija dio ukinutog Varavskog vojvodstva dobiva Finsku i Besarabiju
Engleska Maltu
osnovani Njemaki savez 38 drava umjesto Rajnskog saveza
Kongresna Poljska
Nizozemsko kraljevstvo
Sveta alijansa vojno politiki savez od 1815. 1848.
- Austrija, Rusija i Pruska
- ukljuit e se i dr. dr. osim Engl., Papinske drave i Osmanlija
- osnovan radi nasilnog ouvanja kongresnog poretka protiv
bilo kakvih revolucija
Kongresni poredak bio u sri nepravedan karta Europe skrojena prema
interesima sila pogoeni mnogi narodi
Europa ureena po naelu vie mira , manje slobode => revolucija 1848./49.

LIBERALNI I NACIONALNI POKRETI DO 1848.

BEKIM KONGRESOM uspostavljen novi nepravedni europski tzv. kongresni
poredak tj. nemogui pokuaj obnove srednjeg vijeka
ilo se tako daleko da su se brisala sva obiljeja Napoleonove vladavine pr. u
Torinu uniten botaniki vrt, u Rimu uklonjena javna rasvjeta, zabranjeno cijepljenje
protiv boginja itd.
Sveta Alijansa je zaduena silom odrati postojei poredak
doba reakcije Metternich nezadovoljni pokoreni narodi i nii slojevi jer nisu dobili
nita
revolucije i oslobodilaki pokreti neizbjeni
POLITIKE STRUJE
glede poretka i ureenja odnosa u Europi i pojedinim dravama
1. KONZERVATIVCI ele ouvati postojee stanje uz pomo Sv. Alijanse
2. REAKCIONARI ele vratiti toak povijesti natrag
3. LIBERALI graanstvo nastavak borbe za prava ovjeka graanina, misli,
trgovine i pojedinih naroda organizatori i pokretai novih revolucija bude
nacionalnu svijest itd.
4. RADIKALI krajnji liberali ljeviari
NACIONALNE REVOLUCIJE I OSLOBODILAKI RATOVI DO 1848.
JUNA AMERIKA zeleni kontinent dekolonizacija
Simon Bolivar i San Martin koriste napoleonske ratove u Europi
pokreu OSLOBODILAKI RAT od 1811. 1826. Panama zajednika drava
junoamerikih zemalja samouprava
Engleska i SAD e sprijeile intervenciju SVETE ALIJANSE poetak slabljenja
saveza
JAMES MONROE 1823. doktrina AMERIKA AMERIKANCIMA izolacionizam
Europa se ne smije mijeati u Ameriku u cijelosti a SADe se nee u Europu
Page 8 of 18

ISTONO PITANJE otvaranje iznutra ( pitanje opstanka Turaka na Balkanu)

Rusi i Austrijanci od rata 1787/92. potiu krane na pobunu protiv Osmanlija
pravoslavci aktivniji neki ratuju u navedenom ratu na ruskoj strani
SRBIJA Beogradski paaluk
1. srpski ustanak 18041813. voa ore Petrovi Karaore voj. pomo Rusa do
1812.
2. srpski ustanak 1815. voa Milo Obrenovi ruska diplomatska pomo
proirenje Beogradskog paaluka i 1830. Kneevina Srbija autonomija

Page 9 of 18

PLAN VELIKE SRBIJE svi Juni Slaveni

1. ideolog Dositej Obradovi kr. XVIII. st.
2. Vuk Stefanovi Karadi Srbi svi i svuda Srbi katolici, muslimani i pravoslavci
Kovei 1836 ODBACUJU ILIRSKU IDEJU Hrvata
3. Ilija Garaanin 1844. Naertanije nacrt Velike Srbije
GRCI osloboenje od Osmanlija
1. ustanak 1812. uguen
2. 18211829. pomau ga Rusi i Englezi Austrija protiv jer se remeti Beki poredak
rasap Alijanse iznutra pomo liberalne i demokratske Europe mnogo dobrovoljci
Filhelena Byron itd.
1827. poraz turskoegipatske flote kod Navarina 1829. Jedrene , mir
1830. neovisnost , 1832. Kraljevina Grka plan VELIKA GRKA tj. BIZANT prvi
kralj Otto von Wittelsbach
Rusiji prolaz kroz tjesnace
POKRETI ZA UJEDINJENJE
romantizam i idealizam moderni narodi i drave
ITALIJA
politiki i teritorijalno rascjepkana
vee dravice Papinska drava, Napuljsko kraljevstvo Bourboni ( Kralj.obiju Sic.)
Lombardija i Venecija pod austr. vl, Pijemont i Sardinija samostalne , niz malih
dravica u srednjoj Italiji
nakon Bekog kongresa pokreti za ujedinjenje i osloboenje od tuinske vlasti
poinje jo za francuske okupacije na Siciliji a od 1821 pokret i ustanak
KARBONARA gui ga Sv. Alijansa
1830. pokret MLADA ITALIJA RISORGIMENTO preporod voa Giuseppe
Mazzini
1848. revolucija
NJEMAKA
takoer rascjepkana Pruska neovisna ( reforme)
Njemaki savez pod austrijskom dominacijom i
ostale samostalne dravice ( liberalni Ustavi)
studenti 1819. pokreu borbu za ujedinjenjem Metternich sprjeava
1830. pokret Mlada Njemaka 1848. revolucija
FRANCUSKA
monarhija dvodomni parlament
Louis XVIII. zadrava veinu revolucionarnih steevina osim ruenja feudalizma
ustavna
Karlo X. eli obnoviti apsolutizam 1830.ukida Ustav srpanjska revolucija
1830.
liberali i puk ele republiku sprjeava krupno graanstvo ne eli pravnu i
imovinsku jednakost stihija neuspjeh iste godine osvojen Alir
Louis Filip nakon Karlove abdikacije do 1848. tj. nove revolucije
1830. osnutak BELGIJE od 10 junih katolikih pokrajina odvojile se od
Nizozemske 1831. liberalni Ustav ogranieno izborno pravo

Page 10 of 18

IRSKA
zeleni otok crna toka engleske povijesti
grijesi Iraca katolianstvo i nepokornost Englezima este pobune oduzeta
sva zemlja glad, bijeda, ugnjetavanje
1798. veliki ustanak voa Wolf Tone (pomo Francuske) uguen (30 000 mrtvih)
1800. ukinut irski parlament i podvrgnut engleskom gubitak autonomije
borbe za slobodu nastavljene
velika gospodarska i politika emigracija 1850. ine 52% stanovnitva SADa
RUSIJA
carsko samodravlje Romanova 1825. ( 14.XII.) dekabristika revolucija skupina
mladih asnika trai reforme i modernizaciju drave uguen u krvi car Nikolaj I.
POLJSKA
odlukom Bekog kongresa podijeljena jaka emigracija
1830. pobuna Poljaka u ruskom dijelu zbog rusifikacije i ele ujedinjenje uguena
ukinuta Kongresna Poljska
1846. pobuna u Krakowskoj republici pod austr. dominacijom ustanak uguen a
republika ukinuta
PANJOLSKA
Bourboni
1820. revolucija zbog ukidanja Ustava iz 1812. i obnove apsolutizma
1823. ga gui francuska vojska u ime Sv. Alijanse
1834. graanski rat pristae liberalne kraljice Marije Kristine i konzervativnog Don
Carlosa poraen bjei u Francusku
VELIKA BRITANIJA
i dalje svjetska kolonijalna, pomorska, industrijska, poljoprivredna, trgovaka i
financijska velesila
nastavlja provoditi reforme vie slobode izraavanja i udruivanja, katolici mogu u
Parlament i dravne slube ( nije obvezno priznanje kralja crkv. pogl.)
najvei problem pravo glasa
1832. artistiki pokret radnici trae ope pravo glasa ostaje izborni cenzus
1837. u Parlament ulaze zastupnici industrijskih gradova umjesto starih
i nenapuenih gradova
uvodi se slobodna trgovina, potie razvoj industrije
radnicima se postupno poboljava socijalni poloaj pa su izbjegnute revolucije

REVOLUCIJE U EUROPI 1848/49. GODINE

proljee naroda burna godina rezultat buenja nacionalne svijesti i nune
propasti feudalizma
Pokretai i voe liberalno i demokratsko graanstvo Europe => USTAV ILI
REVOLUCIJA
Nositelj svi drutveni slojevi osim feudalnog graanstvo, radnici, seljaci, studenti
Uzroci:
nepravedni i konzervativni kongresni poredak
nezadovoljstvo veine drutvenih slojeva
feudalizam, apsolutizam, politika i socijalna obespravljenost irih slojeva naroda
Page 11 of 18

Povodi razliiti slanje vojske na prosvjednike, teror tuinske vlasti

Ciljevi
1.vie ljudskih i graanskih sloboda za sve slojeve tj. ruenje feudalizma
2. u potlaenim zemljama i osloboenje od tuinske vlasti
Ishod u veini europskih drava ukinut feudalizam
zahvaa veinu europskih feudalnih zemalja (osim Rusije i Osmanskog Carstva)
prva izbija u Italiji u sijenju 1848. Napuljsko Kraljevstvo
glavnina revolucionarnih zbivanja u Europi traju od veljae do listopada 1848. tj.
izbijanja revolucije u Francuskoj do guenja revolucije u Beu u listopadu

ITALIJA
privremeno sruen apsolutizam , doneseni Ustavi, proglaene republike
cilj ujedinjenje, neovisnost i ruenje feudalizma
poinje 12. sijenja 1848. u Palermu i Napulju
zahvaa dravice srednje Italije papa ak bjei iz Rima Mazzini Rimska
republika
Pijemont domaa dinastija Savoy podjela vlasti izmeu kralja i narodnog
predstavnitva
oujak 1848. ustanak protiv Habsburgovaca u Veneciji i Milanu
vojna pomo Pijemonta i dragovoljaca Giuseppea Garibaldija
Austrijanci se povlae ujedinjenje sjeverne i sredinje Italije
Karlo Albert Savojski kralj Gornje Italije
25. VII. 1848. gen. Johann Joseph Radetzky pobjeuje Talijane kod Custozze
Radetzky mar
nova revolucija u listopadu 1848.
1849. koalicija panjolske, Francuske i Austrije pobjeuje ustanike oujak 1849.
mir u Milanu
vraeno staro stanje obnovljena Papinska drava , papa se vraa u Rim
do 1870. u papinskoj dravi francuska vojska ( 1808. uao i Napoleon)
STEENO VOJNO ISKUSTVO, JAA DIPLOMACIJA, SREDITE UJEDINJENJA
POSTAJE PIJEMONT CAMILLO CAVOUR

FRANCUSKA
1848. veljaka revolucija
od 1830. Louis Phillipe Orleanski kralj graanin
izbjegava radikalne reforme socijalna pravda , ope pravo glasa i dr.
nezadovoljstvo raste javni skupovi i prosvjedi
22/23. II. 1848. prosvjed u Parizu barikade poslana Narodna garda pridruuje
se puku
kralj mora abdicirati ( bjei u Englesku, krunu ostavlja unuku)
PROGLAENA DRUGA REPUBLIKA vlast krupnog graanstva
uvedeno ope pravo glasa, sloboda tiska, udruivanja i politikog djelovanja
radnicima obeano krae radno vrijeme, ukidanje ropstva u kolonijama, radnika
prava itd.
ubrzo ukinuto i zaboravljeno lipanjska revolucija parikog puka uguena
topovima
Page 12 of 18

 NOVI USTAV predsjednikoparlamentarni sustav kao u SADu 3god.

mandat

Page 13 of 18

LOUIS BONAPARTE
1.predsjednik druge republike mali neak, velikog strica
kr. 1851. dravni udar predsjednik na 10 godina
po. 1852. kruni se za cara Drugo Carstvo Napoleon III.
PRUSKA NJEMAKA
ujedinjenje, oslobaanje od tuinske vlasti , ruenje feudalizma liberalizam i
demokracija
18. oujka demonstracije u Berlinu trae se reforme vojska puca barikade
kralj nakratko poputa u novu Vladu ulazi graanstvo neodluno zbog zahtjeva
puka
lipanj novi val revolucije provala u arsenal oruja
vojska gui revoluciju staro ureenje
glavno pitanje njemake ujedinjenje (Njemaki savez 38 dravica + Pruska)
AUSTRIJA ILI PRUSKA ?
Pruska 1830. osniva carinsku uniju ( 15tak dravica) kao temelj ujedinjenja
svibanj 1848. FRANKFURT NA MAJNI sazvan svenjemaki parlament
1. malo njemaki plan ujedinjenje oko Pruske, bez Austrije
2. veliko njemaki plan oko Austrije od Baltika do Jadrana pozvani i esi
odbijaju
u svibnju 1849. izglasan Ustav Njemaka, savezna drava pod vodstvom Pruske
ponuena carska kruna Fridriku Vilimu I. ali je on prezrivo odbija od drveta i blata
krnji Bundestag se seli u Stuttgartu iz njega istupa Austrija vojska ga ubrzo
rastjeruje
HABSBURKA MONARHIJA
heterogena i omraena drava pokorenih naroda
1. Lombardija i Venecija
2. BE 13. III. 1848. demonstracije protiv Metternicha bjei u London kraj
metternichova apsolutizma i reakcionarizma diktature znak pokorenim narodima
za borbu protiv Bea
kralj obeava Ustav, proglaena sloboda tiska, osnovana Narodna garda idr.
kralj zadrava vrhovnu vlast nezadovoljstvo
kralj FERDINAND V. bjei u INNSBRUCK
revolucija se iri Monarhijom Monarhija na rubu propasti
25. IV. 1848. austrijski ustav izvrnu vlast dijele kralj i narodno predstavnitvo
narodima zajamena nepovredivost narodnosti i jezika
ogranieno pravo glasa
kralj saziva novi Parlament ali samo za nasljedne zemlje
Austrija, eka, Moravska, Slovenija Galicija, Dalmacija, Istra i juna Poljska
UKINUTO KMETSTVO u zapadnom, veinski slavenskom dijelu Monarhije bez
podjele zemlje mogu otkup
nakon prvog oka kralj i vlada koristei neslogu pokorenih naroda prelaze u
protunapad
listopad nova revolucija u Beu radi sprjeavanja vojne intervencije u Maarskoj
iskoriten hrvatskougarski sukob napose ban Jelai spasitelj Austrije
general Alfred Windischgratz gui revoluciju u Beu 2.XII. 1848.
poetak kraja svih revolucija u Monarhiji i Europi OD XII. 1848. FRANJO JOSIP I.
Page 14 of 18

Page 15 of 18

EKA
praka revolucija borba za eki jezik, samostalnost i dr. nacio. prava
lipanj 1848. SLAVENSKI KONGRES u PRAGU i revolucija gui je
Windischgratz
Rusi i Poljaci za unitenje monarhije Hrvati i esi za ouvanje
eki povjesniar Frantiek Palacky ideja austroslavizma federalizacija
monarhije do 1918.
MAARSKA REVOLUCIJA
15.III. nemiri u Budimu i Peti voa Lajos Kossuth nositelj liberalno plemstvo
trae veu autonomiju Ugarski sabor UKINUTO KMETSTVO
PLAN VELIKE MAARSKE nijeu ista prava drugima koja trae za sebe
sukob s Hrvatskom, Slovakom, Vojvodinom krivi za neuspjeh revolucije
osobito otri sukobi s Hrvatima
Hrvati se opet priklanjaju Beu ideje o neovisnosti malobrojne jer nema vojske
PRAVA trae Slovenci program Ujedinjena Slovenija
Poljaci pobune gue Prusi u Poznanu a Austrijanci u Krakovu
Rusini priznanje nacionalne posebnosti ( ni Rusi ni Poljaci)
Rumunji u Erdelju
Srbi u junoj Ugarskoj Nar. Skup. u Srijemskim Karlovcima
Vojvodinu Srpsku
Hrvati se brane od Maara
u III. 1849. Franjo Josip donosi OKTROIRANI USTAV (nametnuti) obnova
centralizma i apsolutizma u Habsb. Monarhiji
1848./49. KRAJ REAKCIJE, FEUDALIZMA I REVOLUCIJA U EUROPI

OSMANLIJSKO CARSTVO I ISTONO PITANJE DO SREDINE XVIII. st.

Bolesnik na Bosporu ruski car Nikola I.
ISTONO PITANJE
pitanje opstanka Osmanskog Carstva na Balkanu i ravnotee u Europi
ele ga rijeiti
a) izvana Rusija i Austrija
b) iznutra pokoreni narodi ustanci u Europi, afrikim posjedima plan Velike
Srbije, Velike Grke
za ouvanje ali oslabljeno Osmansko Carstvo Engleska i dr. zapadne zemlje
od kr. XVIII. st. propada teritorijalno se smanjuje sredinja vlast slabi anarhija
svekolika zaostalost
narodi se bune diu ustanke, trae prava a potom i neovisnost
itluenje sve prisutnije a time tei poloaj nemuslimana
SULTANI REFORMATORI
reforme pitanje razvoja i opstanka Carstva
Selim III. ( 1789. 1807.) pokuao provesti reforme ubijen
Mahmud II. ( 1808.1839.) turski Petar Veliki
reformama eli ozdraviti bolesno Carstvo
1826. ukida janjiare ( savjetnici iz Pruske) uvodi stajau tj. odanu
vojsku
(nizam) po europskom uzoru muslimani vojni obveznici
Page 16 of 18

 modernizira javne slube uvodi potu, tisak, europsku odjeu

ostaje timarsko spahijski feudalni sustav
poetak rasapa Carstva Srbija i Grka a bune se i drugi narodi
Abdul Meid ( 18391861.) odmah izdaje Hatierif od Gilhane svi podanici
bezobzira na
vjeru i drutveni poloaj dobivaju osobnu i imovinsku sigurnost
1856. vjerska ravnopravnost
nemuslimani postaju vojni obveznici
ukinut hara
prosvjetne, administrativne, pravne, poreske reforme itd.
modernizacija
ukida spahijski sustav i slabi feudalno ustrojstvo
zbog otpora muslimana napose plemstva reforme slabo provoene
osobito u Bosni

BOSNA I HERCEGOVINA
najudaljenija od Porte slab utjecaj sultana
nakon ustanaka kranskih naroda te gubitka Srbije i Grke okruena kranskim
zemljama
muslimansko plemstvo odbija provesti sultanove reforme ne ele izgubiti
povlastice
1.1829/30. pobuna bonjakog plemstva protiv sultana
voa Husein kapetan Gradaevi samozvani vitez od Bosne
hrv. knji. J.E. Tomi ga naziva Zmaj od Bosne
pridruuju se i hercegovaki plemii pod vodstvom stolakog pae Ali
Rizvanbegovia
borba za autonomiju Bosne
nakon prvotnih uspjeha Bonjaci poraeni i dalje odbijaju provesti reforme
Hercegovci se povlae iz borbe zauzvrat od sultana dobivaju autonomiju
samostalni paaluk Rizvanbegovi postaje i vezir Bosne
ustanak nastoji iskoristiti Crna Gora i domoi se Hercegovine
Srbija eli Bosnu
Smail aga engi sukob s Crnogorcima
2. 1850. novi ustanak protiv sultana
sultanovu vojsku protiv pobunjenika predvodi bivi krajiki podasnik Mihajlo Latas
(roen u Plakom), a prelaskom Turcima postaje Omer paa Latas
u krvi gui ustanak ubija krupno plemstvo a nie u okovima protjeruje iz Bosne
imovina oduzeta pogubljen i odani Rizvanbegovi iako mu je jamio ivot
ukinut hercegovaki paaluk
naseljeno novo plemstvo Sarajevo ponovo sredite Bosanskog paaluka
1850. u Sarajevu otvoren austrijski konzulat
KRIMSKI RAT (18531856.)
neuspjeli pokuaj Rusije da istono pitanje rijei u svoju korist
izaziva ga ruski car Nikolaj I. andar Europe
1853. napada sve popustljiviju Tursku
izlika prava Rusa da tite pravoslavni kler u Svetoj zemlji
Page 17 of 18

 Turska to odbija uz podrku Engleske i Francuske ubrzo priskau u pomo jer je

poraz Turske bio na pomolu
1854. u rat ulazi i Pijemont sporazum s Napoleonom III.
Austrija takoer alje vojsku u Vlaku
najvea i odluujua bitka za Sevastopolj na Krimu 11 mj. opsade
poraz Rusije mir u Parizu Rusija mora vratiti sve osvojeno, Bosporom i
Dardanelim te Dunavom smiju ploviti samo trgovaki brodovi
Turskoj potvrena neovisnost
mora provesti liberalno demokratske reforme, poboljati poloaj kranske raje i
izjednaiti ih s muslimanima u pravima
Crno more proglaeno neutralnim
Vlaka i Moldavija dobivaju samostalnost zaeci Rumunjske osn. 1862.
Francuska i Engleska dobivaju pravo nadzora turskih banaka
Turska financijski i gospodarski ovisna o njima
osnutak medicinski sestara Florence Nightingale

Page 18 of 18