Nicole Jorgić, 2.

RAZVOJ I ZNAČENJE SEKUNDARNIH

DJELATNOSTI
Sekundarne djelatnosti su : rudarstvo energetika, građevinarstvo, industrija i proizvodno
obrtništvo.

ENERGETIKA Od izvora energije Hrvatska najviše koristi energiju vode. Ima 25 HE.
Iskorištavamo 60 % vodenog potencijala hrvatskih rijeka. Najveći potencijal imaju rijeke
Cetina i Drava. Ostatak dobivamo iz termoelektrana, ukupno 7, nuklearna elektrana Krško
sa Slovenijom i nekoliko vjetroelektrana. Otkrijte gdje se nalaze vjetroelektrane?
 Za projekte vjetroelektrana je do sada iskazano najviše interesa na područjima
Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske
županije.
 Vjetroelektrana Ravne 1, Pag
 Vjetroelektrana Trtar-Krtolin, Šibenik
 Vjetroelektrana Orlice, Šibenik
 Vjetroelektrana Crno brdo, Šibenik
 Vjetroelektrana Vrataruša, Senj
 Vjetroelektrana Velika Popina, Gračac
 Vjetroelektrana Bruška, Benkovac
 Vjetroelektrana Pometeno Brdo, Dugopolje
 Vjetroelektrana Ponikve, Ston
 Vjetroelektrana Jelinak, Trogir
 Vjetroelektrana Kamensko-Voštane, Trilj
 Vjetroelektrana Zadar 4, Benkovac
 Vjetroelektrana Danilo, Šibenik
 Vjetroelektrana Zelengrad, Obrovac
 Vjetroelektrana Ogorje, Split
 Vjetroelektrana Rudine, Dubrovnik
 Vjetroelektrana Glunča, Šibenik
 Vjetroelektrana Katuni, Omiš
 Vjetroelektrana Lukovac, Cista Provo
 Vjetroelektrana Poštak, Gračac
 Planirane vjetroelektrane
 Vjetroelektrana Mravinjac, Dubrovačko primorje
Kojim biste izvorima energije dali prednost? Argumentirajte.

 Hidroelektrane bi dala prednost zato što se najviše koristi, značajan i siguran izvor
električne energije u elektroenergetskom sustavu s velikom mogućnošću prilagodbe
potrebama sustava. Spadaju u obnovljive izvore električne energije s mogućnošću
točnog predviđanja buduće proizvodnje što omogućuje dobro planiranje i optimizaciju
proizvodnje električne energije u kombinaciji s drugim izvorima. Hidroelektrane su i
višenamjenska postrojenja koja uz proizvodnju električne energije u velikoj mjeri
obavljaju i sljedeće funkcije: opskrba vodom, obrana od poplava, zaštita zemljišta od
 erozije, navodnjavanje, odvodnja, promet. Rijeka Cetina ima najveći potencijal
(iskorišten oko 90%) i na njoj su izgrađene velike hidroelektrane.

RUDARSTVO Hrvatska je siromašna rudama. Najviše raspolaže rudama nemetala :

cementni lapor, morska sol i građevni kamen, naftom i prirodnim plinom. Otkrijte gdje se
nalaze nalazišta navedenih ruda.

 Cementni lapor – Split u Kaštelima, Istra u Koromačnu i Umag

 Morska sol – Pag, Nin i Ston
 Građevni kamen – Brač (brački kamen), Benkovac, Pazin i Moslavačka gora
 Nafta – Beničanci (kod Donjeg Miholjca), Žutica (kod Ivanić Grada), Stružec (kod
Kutine), Šandrovac (kod Bjelovara), Đeletovci (kod Vinkovaca),…
 Prirodni plin – Molva (kod Đurđevca), Boksić-Lug (kod Našica), Legrad (kod
Koprivnice), Žutica i Kloštar-Ivanić (kod Ivanić Grada)

INDUSTRIJA Nakon osamostaljenja države Hrvatska se nalazi u tranzicijskom

razdoblju( prijelaznom razdoblju) iz planskog gospodarstva na tržišno i iz društvenog
vlasništva na privatno. Posljedice tih promjena su smanjenje industrijske proizvodnje,
zatvaranje pogona i smanjenje broja industrijskih radnika. Industrijska područja su vezana uz
gradska središta. U Hrvatskoj se ističe pet industrijskih regija To su : Zagrebačka,
Istočnohrvatska, Sjevernohrvatska, Riječka i Splitska.

Prehrambena industrija Vindija, Klara, Kraš, Dukat, Gavrilovići, Ledo

Farmaceutska industrija Pliva
Kemijska industrija Labud, Saponia
Petrokemijska industrija INA
Elektronička industrija Ericsson Nikola Tesla
Metaloprerađivačka industrija Ferrostil Mont d.o.o., Ekoma d.o.o.,
Elektroda Zagreb
Tekstilna industrija Varteks
Industrija obuče Borovo
Drvna industrija Spačva