Hep 210-211

godina XXII, Zagreb, broj 210/211 (250/251), srpanj-kolovoz 2008. godine. http://www.hep.
hr
250/251
U ovom broju:
210/211
Rejting potvrda snane pozicije HEP-a
3
4, 5
Predstavljamo nove direktore
ura Suec
Glavni i odgovorni urednik HEP Vjesnika
Postrojenja
na udaru i
grmljavinskih oluja
15
51
Croatia Summit 2008
HEP VJESNIK broj 210/211 (250/251), srpanj-kolovoz 2008.
TS Osijek 4 pod naponom!
Deseta obljetnica rada Komande lanca Varadin
Stoljee Munjare grada Karlovca HE Ozalj 1
Dodijeljene nagrade Zaklade Hrvoje Poar
11
Novi iskorak instruktora HEP NOC-a
13
Pijavica otetila mreu Elektroprimorja
14, 15
Poari: na otoku olti i u Slavoniji
16, 17
Ulaganje u zatitu na radu nije troak
18, 19
Utjecaj EURO-a 2008 na elektroenergetski sustav
22-24
Simbioza dravskih hidroelektrana, ptica, riba, vidri, dabrova
28, 29
EXPO 2008. u Zaragozi
40, 41
Putopis: Tajland
62, 63
Veina zaposlenika HEP-a vratila se na posao

nakon ljetnog godinjeg odmora. No, mnogi nai
ljeto su proveli radno. Ne samo oni na gradilitima
HE Lee i Kombi kogeneracijskog postrojenja u
TE-TO Zagreb, nego i u brojnim trafostanicama, na
prijenosnoj i distribucijskoj mrei, jer vrijeme ljetno
pogoduje graditeljima u svim dijelovima HEP-a.
Ali, pogoduje i poarima, kojima su naa
postrojenja, poglavito u Dalmaciji, na udaru i ovoga
ljeta, a mnogi nai elektrai na poaritima nakon
gasitelja diu stupove i vodie u zrak, ponovno
uspostavljaju napon.
Ove godine, osobito u kontinentalnom dijelu,
elektrai imaju pune ruke posla i zbog strane
nepogode koja je nasrtala na naa postrojenja
olujnog vjetra najee praenog kiom i tuom, uz
zastraujuu grmljavinsku opasnost.
Zapoelo je jo u svibnju i to na osjekom
podruju. Tako je, nakon to je 14. svibnja suhi olujni
vjetar, bez grmljavine i pljuskova zahvatio cijelo
podruje Elektroslavonije - Osijek, akovo, Valpovo,
Naice, Beli Manastir, Orahovicu i Donji Miholjac
te najvie kvarova prouzroio na niskonaponskoj
mrei, vratio se i 22. svibnja na podruje akova,
Osijeka i Valpova. Tada su olujni vjetar pratili pljusak
i gromovi, tako da su dalekovodi puno vie oteeni,
a najvie potekoa bilo je u opskrbi kupaca na
naikom podruju zbog kvara na dva magistralna
voda za Nizu i Prkos.
Od 24. do 28. lipnja olujni vjetar, udari
gromova i jaka kia divljali su u Hrvatskom zagorju,
a na podruju Pogona Zlatar Bistrica oteena je
niskonaponska, ali i visokonaponska mrea. Srueno
priblino 100 stupova, oteeno 2000 metara
vodia niskonaponske mree i kuni prikljuci te
nekoliko linijskih rastavljaa na dalekovodima zbog
udara gromova. Na podruju Zaboka i Bedekovine
takoer su zabiljeene velike tete, a najrazornija
je bila nepogoda 27. lipnja u veernjim satima.
Tada je zabiljeeno ak 29 kvarova. Oteena su
23 prikljuka, 47 stupova je srueno na tlo, a 900
metara niskonaponske mree je oteeno.
Tijekom srpnja i kolovoza Hrvatsko zagorje

zahvatilo je jo sedam takvih nepogoda, tete su
velike i trai se proglaenje elementarne nepogode.
Osobito je razorna bila pijavica blizu Rijeke,
koja je poetkom srpnja u deset minuta njena
pohoda opustoila selo Lisac u opini Klana i nanijela
velike tete mrei Elektroprimorja. Iza snanog
vjetra, kie i tue ostale su brojne kue bez krovova,
pokoena stabla u stoljetnim umama, zakrene
ceste, nai drveni i betonski stupovi slomljeni ili na
tlu Ukupno je srueno sedam raspona.
Tih dana oluja je zahvatila i bjelovarsko
podruje, kada je iz pogona ispalo 11 dalekovoda
10kV - osam na podruju Bjelovara i tri na podruju
Krievaca Elektre Bjelovar. Zbog prorade zatite ispao
je i 110 kV transformator u TS 110/35/10 kV Krievci
te je cijeli Pogon Krievci kratko ostao bez napona, a
bez elektrine energije deset tisua kupaca.
Ni Meimurje nije ostalo poteeno ovoljetnih
oluja, koje su ga poharale sredinom srpnja, a najvie
je stradalo podruje opine Sveti Juraj na Bregu i,
dakako, nae ice.
S epicentrom jakog sjevernog vjetra u
Novigradu, poetkom kolovoza stradao je i vei dio
zapadne obale Istre. Osim Novigrada, velike tete
zabiljeene su u Poreu, Savudriji iUmagu. O silini
vjetra svjedoili su iz korijena iupani stoljetni
borovi te sa sidra otrgnute i nasukane brojne
jahte i brodice, kao i oteeni automobili i atori u
kampovima. Dio Porea, Katelir i Viinada ostali su
bez napajanja elektrinom energijom.
Tua veliine ljenjaka i snaan vjetar harali su i
podrujem Samobora, Zapreia i dijelovima Zagreba
poetkom kolovozapa podrujem opine Kaptol te
grada Kutjeva u Poeko - slavonskoj upaniji irem
virovitikom podruju
Dok smo o olujnim vjetrovima - pijavicama
i tornadima praenim svim popratnim pojavama,
donedavno samo itali ili saznavali o njihovu razoru
na drugim kontinentima, to se zapoelo dogaati i
nama.
Naime, na naem Planetu svake sekunde dvije
je tisue grmljavinskih oluja!
HRVATSKA - EUROPA
Rejting
Trea meunarodna konferencija Croatia Summit 2008
Potvrena ocjena kreditnog rejtinga BBB

za zaduivanje u domaoj i stranoj valuti
Hrvatske elektroprivrede, uz stabilnu
prognozu rejtinga
Osiguranje stabilnosti i
Neupitna vanost
predvidivosti energetskih
ocjene rejtinga i
sustava izazov za sve vlade snana meunarodna
promocija HEP-a
Konferenciji Croatia Summit 2008 je, uz ostale visoke dunosnike, prisustvovao i predsjednik Uprave HEP-a
mr. sc. Ivan Mravak
Hrvatska e znatno poveati

sigurnost opskrbe energijom i
konkurentnost, ne samo u regiji
june i istone Europe, nego i u
Europskoj uniji
U Dubrovniku je 4. i 5. srpnja o.g. odrana
Meunarodna konferencija efova drava ili vlada
te predstavnika meunarodnih organizacija pod
nazivom Croatia Summit 2008 o pitanjima
sigurnosti, razvoja i prosperiteta. Domain
Konferencije bila je Vlada Republike Hrvatske i njen
predsjednik dr. sc. Ivo Sanader, a summit je okupio
i premijere Maarske, Slovake, Albanije, Crne Gore
i Kosova.
Sudionici su razgovarali o aktualnom pitanju
Europskoj uniji nakon to je Irska odbila prihvatiti
Lisabonski ugovor, o intenziviranju suradnje drava
lanica EU-a i NATO-a sa zemljama regije, koje se
nastoje ukljuiti u euroatlantske integracije te o
europskoj energetskoj politici.
Croatia Summit se odrava u Dubrovniku
treu godinu zaredom, a ove su godine
najodgovorniji ljudi u svojim dravama bili u prigodi
raspraviti o viziji europske budunosti, energetskoj
politici i mogunosti intenziviranja suradnje drava
euroatlantske zajednice sa zemljama regije u
kontekstu njihovih procesa pristupanja Europskoj
uniji, odnosno NATO savezu.
HRVATSKA KAO IZNIMNO VANO
ENERGETSKO RASKRIJE EUROPE
Jedna od tema summita bila je i europska
energetska strategija, prigodom ijeg je razmatranja
u izlaganju aktivno sudjelovao i predsjednik Uprave
HEP-a mr. sc. Ivan Mravak.
O energetskoj politici govorio je
potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i
ministar gospodarstva, rada i poduzetnitva
Damir Polanec. Naglasio je da glavne inicijative
energetske politike definirane u Europskoj uniji, jesu
utemeljenje za novu Strategiju energetskog razvitka

Republike Hrvatske od 2008. do 2020. godine, koja
e uskoro biti predstavljena javnosti.
- Danas energija ne predstavlja samo bitan
preduvjet za ostvarenje gospodarskog rasta i
razvoja svake zemlje, ve je uvjet za njeno temeljno
funkcioniranje. Izazov za sve vlade trajno ostaje
osiguranje stabilnosti i predvidivosti energetskih
sustava. Potpuno je razumljivo da stoga i Vlada
Republike Hrvatske posebnu pozornost posveuje
problematici energetike te je kao temeljno polazite
energetske politike postavila sigurnu i kvalitetnu
opskrbu energijom, rekao je D. Polanec.
Poruio je da, uz velike mogunosti
poboljanja efikasnosti potronje energije i snanije
koritenje obnovljivih izvora energije, za poveanje
razine sigurnosti opskrbe energijom u Hrvatskoj
je vaan i njen povoljan geostrateki poloaj u
odnosu na europsko energetsko okruenje. Kako
je rekao, oekuje se da e Hrvatska biti vano
energetsko raskrije za plin i naftu, a to ve i jest
glede elektrine energije, rekavi:
- Hrvatska svoju ulogu u energetskim
perspektivama Europske unije ne vidi samo kao
nova lanica, nego i kao europsko energetsko
raskrije.
Upoznavi sudionike summita s energetskim
projektima u Hrvatskoj, D. Polanec je najavio da
e svim tim projektima i ulaganjima u ukupnom
iznosu od nekoliko milijarda eura, Hrvatska
unaprijediti buduu regionalnu suradnju i
meuovisnost te tako postati iznimno vano
energetsko raskrije Europe, zakljuivi:
- Hrvatska e znatno poveati sigurnost
opskrbe energijom i konkurentnost, ne samo u regiji
june i istone Europe, nego i u Europskoj uniji.
Nakon to je govorio o naelnim ciljevima
hrvatske energetske politike, D. Polanec se
osvrnuo na globalne okolnosti, odnosno sve vee
cijene energije, kao i sve veu energetsku ovisnost
o uvozu energije mnogih zemalja, kao i probleme u
podruju zatite okolia te ukazao na povezanost
energetske politike s politikama drugih podruja.
(Ur.)
Izvjeem agencije Standard&Poors od 27. lipnja 2008. godine, Hrvatskoj

elektroprivredi potvrena je ocjena kreditnog rejtinga BBB za zaduivanje u
domaoj i stranoj valuti, a prognoza ocjene kreditnog rejtinga, ponovno je
ocijenjena stabilnom.
Hrvatska elektroprivreda je prva hrvatska kompanija koja je zatraila
ocjenu rejtinga, a ovogodinjim postupkom revizije uspjeno ju je obranila ve
deseti puta.
Time je Hrvatska elektroprivreda jo jedanput potvrdila snanu poziciju
u hrvatskom gospodarstvu i meunarodnu reputaciju financijski sigurnog
zajmoprimca.
Najnovija potvrda kreditnog rejtinga Hrvatske elektroprivrede predstavlja
veliki uspjeh, budui da je 2007. godina u poslovnom smislu bila iznimno teka
s obzirom na: manju proizvodnju elektrine energije iz vlastitih hidroelektrana
zbog sune godine, znaajnog porasta cijena energenata na svjetskom tritu te
poskupljenja uvozne elektrine energije kojom se namiruje dio domaih potreba
za elektrinom energijom.
Dobivena ocjena kreditnog rejtinga predstavlja slubeno miljenje ugledne
meunarodne tvrtke Standard&Poors o kreditnoj sposobnosti HEP-a da servisira
svoje financijske obveze. Bonitetna agencija Standard&Poors je jedna od tri
najjae svjetske agencije za procjenu kreditnih rejtinga, indeksa i rizika, koja
neovisno provodi istraivanja o investicijama i priprema relevantne podatke za
investitore.
Kreditni rejting HEP-a je slubeno objavljen na internetskoj stranici agencije
Standard&Poors (www.standardandpoors.com) i dostupan je svima, a posebno
inozemnim investicijskim i kreditnim institucijama.
Najvanije odrednice Izvjea
U Izvjeu od 27. lipnja 2008. godine se navodi da snaga Hrvatske
elektroprivrede proizlazi iz snane dravne potpore, jakog trinog poloaja
kompanije kao monopolnog opskrbljivaa na rastuem tritu te njezine
umjerene zaduenosti. U Standard&Poor's-u oekuju da e se implicitna dravna
potpora HEP-u nastaviti i u doglednoj budunosti.
U Izvjeu se posebno naglaava, prema miljenju analitiara, vanost
uvoenja transparentnijeg tarifnog sustava, koji se sastoji od etiri vrste tarifa za
razdvojene djelatnosti. Naglaava se da je Vlada Republike Hrvatske odobrila prvu
grupu tarifa za razdoblje od jedne godine, poevi od 1. srpnja 2008., te da e
time prosjena cijena elektrine energije znaajno porasti.
Kako se navodi u Izvjeu, nekad visoki gubici u distribucijskoj mrei
postupno su smanjeni i oekuje se da e dostii razinu u zemljama zapadne
Europe tijekom sljedeeg desetljea.
Posebno se naglaava da je trenutana pozicija likvidnosti HEP-a
poboljana zbog postojeeg HEP-ovog pristupa jaem domaem tritu kapitala.
Standard&Poor's, jednako tako, pretpostavlja da e se kompanija - sve dok je u
dravnom vlasnitvu - oslanjati na izravnu dravnu potporu u pravodobnom
servisiranju duga u sluaju privremene nestaice financijskih sredstava.
Naglaavamo da analitiari Standard&Poors-a u Izvjeu ocjenjuju HEP
kao umjereno zaduenu kompaniju, koja ima pristup tritima kapitala i implicitnu
dravnu potporu. Nadalje naglaavaju da mogunost prikupljanja sredstava u
eurima i kontrolirani teaj u Hrvatskoj, ublaava valutnu izloenost HEP-a.
U Izvjeu su navedeni i odreeni nedostaci HEP-ovog poslovnog i
financijskog profila, kao to su slabija likvidnost, znaajne razvojne potrebe
HEP-ove infrastrukture te planirani veliki program investicija, koji e se veinom
financirati zaduivanjem. No, zadravanje ocjene iz razreda investicijskih rejtinga,
odraz je miljenja Standard&Poors-a o cjelokupnoj financijskoj i poslovnoj
uspjenosti i stabilnosti Hrvatske elektroprivrede.
Uspjeno obranjena ocjena rejtinga omoguit e povoljnije zaduivanje
i sigurniji nastup na tritima kapitala, to je osobito vano zbog postojeih i
buduih investicijskih planova.
Lidija Lovri Andrijaevi
IMENOVANJA
Novi
direktori
U prolom broju HEP Vjesnika
izvijestili smo o imenovanju elnih
ljudi u pojedinim organizacijskim
jedinicama, koji su 1. srpnja preuzeli
nove poslove, a u ovom broju
donosimo kratke radne biografije
direktora. To su: Mario Gudelj
direktor PrP Split, Damir Magi
direktor PP HE Sjever, Ivan Krni
direktor HE Zakuac, mr. sc. Perica
Juki direktor TE-TO Zagreb, Ivo
Mileti direktor HE Dubrovnik,
Damir Srpak direktor Elektre
akovec, Mario Pavii direktor
Elektre Virovitica, Marijan avrlj
direktor HE Kraljevac i Tomislav
Drai, vritelj dunosti direktora
Elektre Zadar (Ostale nove direktore
predstavit emo u iduem broju)
Damir Magi, direktor
Proizvodnog podruja Sjever

Damir Magi, diplomirani inenjer elektrotehnike,
roen je 1954. godine u akovcu, gdje je zavrio
osnovnu kolu i gimnaziju. Diplomirao je na
Fakultetu elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u
Zagrebu (tadanjem ETF-u) 1977. godine.
U Hrvatskoj elektroprivredi, Elektroprivredi
Zagreb, zaposlio se 1978. godine i to u HE
akovec, koja je bila u izgradnji te je nakon
pripravnikog staa radio kao nadzorni inenjer za
visokonaponska, srednjonaponska i niskonaponska
postrojenja. Od 1982. do 1986. godine, nakon
putanja Hidroelektrane u pogon, postaje
rukovoditelj Odjela elektro-odravanja u HE
akovec.
Potom, 1986. godine radi kao nadzorni
inenjer za procesne sustave, automatiku,
upravljanje i telekomunikacije na izgradnji HE
Dubrava. Od 1989. do 1991. godine, nakon putanja
Hidroelektrane u pogon, postaje tehnikim
rukovoditeljem HE Dubrava, a 1991. direktorom
Pogona HE Dubrava i tu funkciju obavlja do
imenovanja direktorom PP HE Sjever 1. srpnja o.g.
Istodobno, dok je bio direktor HE Dubrava,
vodio je i Tim za izgradnju Komande lanca Varadin,
projekt koji je uspjeno zavren 1998., kada je prvi
Centar daljinskog voenja hidroelektrana na slivu u
Hrvatskoj zapoeo radom.
Tijekom dugogodinjeg rada u HEP-u
sudjelovao je u radu mnogobrojnih strunih i
ostalih povjerenstava na razini tvrtke te objavio
vei broj napisa iz podruja procesnog voenja i
elektroenergetike u strunim asopisima te raznim
savjetovanjima.
Mario Gudelj, direktor
Prijenosnog podruja Split
Mario Gudelj roen je 7. prosinca 1970. godine

u Imotskom i tu je zavrio srednju kolu, smjer
Matematika-informatika. kolovanje je nastavio u
Zagrebu, gdje je diplomirao 1996. godine na smjeru
Energetika FER-a. Iste godine zaposlio se kao
samostalni inenjer u Odjelu za odravanje PrP-a
Zagreb.
U PrP Split je preao 2001. godine i to u
Slubu za primarnu opremu, gdje do 2007. godine
obavlja poslove samostalnog inenjera. Pomonik
direktora PrP-a Split bio je od 2007. do 1. srpnja
2008. godine, kada je imenovan direktorom PrP-a
Split HEP Operatora prijenosnog podruja.
Pri kraju je poslijediplomskog studija na
zagrebakom FER-u, smjer Energetika. U svibnju
o.g. dobio je certifikat za uspjeno zavren program
edukacije Korporativno upravljanje za lanove
nadzornih i upravnih odbora, koju su organizirali
ekonomski fakulteti u Zagrebu i Splitu.
4
za elektroenergetiku PP HE Jug. Tijekom tih devet

godina stjecao je iskustvo obavljajui poslove
nadzora u podruju odravanja i investicija na
elektroenergetskim objektima tog Proizvodnog
podruja i to od pripremnih radnji do putanja
postrojenja u pogon,
Na mjestu direktora Pogona HE Kraljevac je
od 1. srpnja 2006. godine, a 1. srpnja o.g. imenovan
je direktorom Pogona HE Zakuac u PP HE Jug .
Polaznik je poslijediplomskog strunog studija
Financijski menadment na Ekonomskom fakultetu
Sveuilita u Splitu.
Mr. sc. Perica Juki,
direktor Termoelektrane
- toplane Zagreb
Perica Juki, diplomirani inenjer strojarstva

i magistar tehnikih znanosti, roen je 1969.
godine u Sisku. Nakon zavretka osnovne i Srednje
strojarske kole, 1996. godine diplomirao je na
Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveuilita
u Zagrebu. Na tom Fakultetu je 2005. godine
magistrirao na Poslijediplomskom studiju smjera
Energetika 2, s temom magistarskog rada
Poboljanje reima rada toplifikacijske parne
turbine.
U Hrvatskoj elektroprivredi se zaposlio 1998.
godine u Pogonu Termoelektrana - toplana Zagreb
na radnom mjestu samostalnog inenjera. Radio
je u pripremi rada i odravanja te upoznao sve
sustave postrojenja, sudjelovao u svim remontima
te odravanju svih dijelova postrojenja. Vodio je
projekte istije proizvodnje i zajedno s Timom
implementirao tri projekta na Bloku C i Bloku K
Termoelektrane toplane Zagreb. Radio je kao
inenjer proizvodnje, a do imenovanja direktorom
Pogona Termoelektrana toplana Zagreb 1. srpnja
o.g. bio je rukovoditelj Slube za proizvodnju.
Objavio je nekoliko strunih napisa, a lan je
Tima za izgradnju novog kombi-kogeneracijskog
postrojenja (Blok L), kao procesni inenjer za
osmiljavanje logike za upravljanje i nadzor te
automatsko voenje.
Ivan Krni, direktor HE
Zakuac
Ivan Krni, diplomirani inenjer elektrotehnike roen

je 1968. godine u Splitu. Diplomirao je 1993. godine
na splitskom FESB-u iz podruja elektroenergetike.
Te godine zaposlio se u Hrvatskoj vojsci, gdje je
radio na odravanju energetskih postrojenja za
potrebe ratne mornarice.
U Hrvatskoj elektroprivredi se zaposlio
1995. godine i to u tadanjem Projektnom birou
Split Direkcije za razvoj i inenjering, gdje kao
projektant-suradnik projektira elektroenergetska
postrojenja PP HE Jug. Od 1997. godine radi u HEP
Proizvodnji d.o.o., tonije u Tehnikoj slubi Odjela
Ivo Mileti, direktor

HE Dubrovnik
Ivo Mileti roen je 30. svibnja 1954. godine u

Dubrovniku, gdje je zavrio srednju pomorsku
kolu (smjer elektrotehnika jaka struja) i Pomorski

fakultet Sveuilita u Splitu (brodostrojarski smjer).
Godinu dana je plovio na brodovima dubrovake
Atlantske plovidbe (od 1977. do 1978.g.), a od 1980.
do 1983. godine obavlja poslove servisa i prodaje
u splitskoj tvrtki Tehniar, a potom se zapoljava u
Pogonu HE Dubrovnik, kao koordinator.
Dunost naelnika opine upa dubrovaka
obnaa od 1997. do 2005. godine, kada je imenovan
upanom Dubrovako-neretvanske upanije.
U HEP se vraa 2006. godine i to u Ured
uprave na savjetniko radno mjesto sa zadatkom
da koordinira poslove za rjeavanje junog dijela
hrvatskog elektroenergetskog sustava. Direktorom
Pogona HE Dubrovnik imenovan je 1. srpnja o.g.
Nositelj je spomenice Domovinskog rata.
Mario Pavii, direktor
Elektre Virovitica
Mario Pavii, diplomirani inenjer elektrotehnike,

roen je 1975. godine u Virovitici, gdje je
zavrio osnovnu i Srednju tehniku kolu.
Godine 1999. diplomirao je na zagrebakom
Fakultetu elektrotehnike i raunarstva, smjeru
Radiokomunikacije i profesionalna elektronika.
U Hrvatskoj elektroprivredi, Elektri Virovitica,
zaposlio se 1999. godine, najprije na radnom mjestu
inenjera u Odjelu voenja pogona. Od 2004. do
2005. godine radi kao samostalni inenjer u istom
Odjelu, a potom postaje rukovoditelj Pogona. Od
2006. godine do imenovanja direktorom 1. srpnja
o.g. bio je rukovoditelj Slube za voenje pogona.
Dodatno se obrazujui, uz informatiki teaj
ECDL, zavrio je i teajeve u ABB-u u Finskoj za
Micro SCADA sustav, u Ericsson Nikola Tesla u
Hrvatskoj za MD 110 i u Marconiu u Italiji za Tetra
digitalni radio sustav.
Damir Srpak, direktor

Elektre akovec
Damir Srpak, diplomirani inenjer elektrotehnike,

roen je 1970. u akovcu Nakon zavretka Srednje
kole za elektroenergetiku u Ljubljani 1989. godine,
diplomirao je na Fakultetu za elektrotehniku i
raunarstvo u Ljubljani 1996. godine.
U Hrvatskoj elektroprivredi se zaposlio
1997. godine i to u Elektri akovec kao projektant
elektroenergetskih objekata. Nakon pet godina
iskustva i poloenog strunog ispita 2002. godine
postaje samostalni projektant, a potom i ovlateni
projektant. Od 2006. godine bio je rukovoditelj
Slube za izgradnju i ovlatenik zatite na radu, a
od 1. srpnja o.g. imenovan je direktorom Elektre
akovec
Od 2005. godine je lan Hrvatske komore
arhitekata i inenjera u graditeljstvu, a i polaznik je
strunih predavanja u okviru strunog usavravanja
HKAIG.
Mladen
Gaea
je nakon
etveromjesenog
pedaliranja
od Zagreba
do Pekinga,
14. kolovoza
o.g. sretno
stigao u
Zagreb
Marijan avrlj, direktor HE

Kraljevac
Marijan avrlj, diplomirani inenjer elektrotehnike, roen

je 1956. godine u Lovreu kod Imotskog. U Splitu je
1975. godine zavrio srednju tehniku kolu, smjer jake
struje te nastavio kolovanje na splitskom Fakultetu
elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, smjer
Elektroenergetika, gdje je i diplomirao 1982. godine.
Svoj radni vijek zapoeo je 1984. godine, kada
se zaposlio u DP Elektrodalmacija Split kao inenjer

u pogonu. Godinu dana, od 1988. do 1989. bio je
rukovoditelj Odjela kabelske mree u Pogonu Split, a
potom do 1991. godine rukovoditelj Odjela tehnike
pripreme. Od 1991. do 1993. godine rukovoditelj je
Odsjeka tehnolokih unapreenja, a sljedeih sedam
godina rukovoditelj Ureda direktora Elektrodalmacije.
Poslove koordinatora u Slui tehnikih poslova obavljao
je od 2000. do 2004., kada se vratio na radno mjesto
rukovoditelja Ureda direktora. S tog radnog mjesta je 1.
srpnja o.g. imenovan direktorom Pogona HE Kraljevac
PP HE Jug.
U razdoblju od 1988. do 1990. godine bio je
asistent za predmete Elektrina mjerenja i Elektrina
mjerenja procesnih veliina na splitskom FESB-u u
dopunskom radnom odnosu.
Tomislav Drai, v.d.
direktora Elektre Zadar

Tomislav Drai roen je 1959. godine u Zadru.
U oblinjem Sukoanu zavrio je osnovnu, a u
rodnom gradu srednju tehniku kolu smjer jake
struje. Splitski Fakultet elektrotehnike, strojarstva
i brodogradnje zavrio je u veljai 1983. godine
i tako stekao zvanje diplomiranog inenjera
elektrotehnike. U oujku 1985. godine zaposlio se u
Elektri Zadar kao referent za razvoj i tu je odradio
pripravniki sta.
Potom odlazi iz HEP-a i zapoljava se kao
predava elektrotehnike grupe predmeta u Centru
za odgoj i usmjereno obrazovanje Ivo Lola Ribar.
Nakon dvije godine prosvjetnog rada ponovno radi
u HEP-u, odnosno u Elektri Zadar, neprekidno od
1988. godine, najprije kao referent za razvoj, potom
ef Odsjeka energetike i razvoja, a nakon toga i kao
rukovoditelj tog Odjela.
Protekle dvije godine obavljao je poslove
rukovoditelja Slube za razvoj i investicije. Prvoga
srpnja o.g. imenovan je vriteljem dunosti
direktora Elektre Zadar.
AVIONOM OD PEKINGA DO ZAGREBA
Mladen Gaea vratio se doma

Nakon vie od etiri mjeseca pedaliranja
kroz Hrvatsku, Srbiju, Rumunjsku, Moldaviju,
Ukrajinu, Rusiju, Mongoliju i Kinu do Pekinga,
na kolega iz Elektrane-toplane Zagreb Mladen
Gaea, sretno je 14. kolovoza u popodnevnim
satima sletio na pistu zagrebake zrane luke
Pleso.
Mala skupina rodbine i njegovih kolega
iz Elektrane-toplane doekala je biciklista M.
Gaeu, nakon to je u zrakoplovu odradio
medijsku zadau s novinarima.
Premda je iza njega zahtjevan
etveromjeseni put biciklom od prijeenih
skoro 12 tisua kilometara sa svim zgodama
i nezgodama, osim manje tjelesne teine,

M. Gaea je nakon cjelodnevnom leta i
svih tegoba zbog razliitih vremenskih zona
izgledao zadovoljno i ozareno uz, dakako,
njegova vjernog suputnika bicikl. Pa ostvario
je svoj ivotni san!
Otiao je na put iz smjene i u smjenu
EL-TO se vratio, kako je i najavio prije svog
pothvata. Time je elio pokazati da to uiniti
moe svatko, istina uz golemu odvanost.
U iduem broju HEP Vjesnika objavit emo
trei, zavrni, nastavak rubrike Mladen Gaea
biciklom na Olimpijske igre u Peking 2008.
.S.
HEP I MLADI
ZAHVATI
Ugovor o sponzorstvu HEP-a Udruzi za sport i

rekreaciju Sportske igre mladih
Jedan od najveih
amaterskih portskih
dogaaja u ovom
dijelu Europe
Radno ljeto Prijenosnog podruja Osijek
TS Osijek 4 i KDV
110 kV Osijek
3 Osijek 4
pod naponom!
U sjeditu HEP-a je 20. kolovoza o.g. potpisan Ugovor o sponzorstvu izmeu Hrvatske
elektroprivrede i Udruge za sport i rekreaciju Sportske igre mladih. Potpisivanju Ugovora su
prisustvovali svi lanovi Uprave, a potpisali su ga predsjednik Uprave mr.sc. Ivan Mravak i
Zdravko Mari, predsjednik Udruge za sport i rekreaciju Sportske igre mladih.
Z. Mari je u toj prigodi zahvalio HEP-u na potpori i povjerenju te naglasio da je
njihova akcija ove godine okupila ak 41 tisuu djece.
- Lako smo donijeli odluku o prihvaanju sponzorstva za port mladih, jer HEP u okviru
drutvene odgovornosti osim profesionalno pomae i kroz sponzorstva te podupire djecu
kako bi jednog dana postali kvalitetni ljudi, rekao je predsjednik Uprave mr. sc. Ivan Mravak.
Zahvalio je Z. Mariu na upornosti te poruio da HEP ovim Ugovorom eli pomoi da Igre
traju i dalje.
MLADIMA OMOGUITI BAVLJENJE PORTOM I ZDRAV IVOT
Ovogodinje 12. Sportske igre mladih odravaju se od lipnja do sredine rujna o.g.,
a okupile su djecu koja se natjeu u deset portskih disciplina. Osnovci i srednjokolci bili
su u prigodi sudjelovati u svim aktivnostima i sami formirati svoje ekipe ili se natjecati u
pojedinanim portovima, bez obzira na to jesu li ili nisu lanovi nekog portskog ili kolskog
kluba.
Prve Sportske igre mladih organizirane su 1996. godine u Splitu, s ciljem da omogue
svim osnovcima i srednjokolcima sudjelovanje u organiziranim portskim natjecanjima i
drugim besplatnim aktivnostima tijekom ljeta, kada imaju slobodnog vremena. Igre su se
razvijale i rasle te postale jedan od najveih amaterskih portskih dogaaja u ovom dijelu
Europe. Organizirale su se pod pokroviteljstvom Meunarodnog olimpijskog komiteta i
Svjetske nogometne federacije te poasnim pokroviteljstvom predsjednika Republike, Vlade
te Hrvatskog sabora.
Dave Richards predsjednik Premier Lige poasni je predsjednik Bistra Sportskih igara
mladih. Veleposlanici Igara su Niko i Zlatko Kranjar, dopredsjednici Goran Ivanievi i Slaven
Bili. Igre takoer podupiru mnogi nai poznati portai poput Blanke Vlai, Duje Draganje,
Sinie i Nike Skelina, Marija Ania i mnogih drugih.
Djeci i mladima u svim upanijama irom Hrvatske prua se mogunost besplatnog
sudjelovanja na natjecanjima, a najuspjenijim pojedincima i ekipama osigurano je
besplatno mini ljetovanje u svojstvu sudionika zavrnice u Splitu. Druenje, port i rekreacija
pokazali su se najdjelotvornijom alternativom negativnim utjecajima dananjice, osobito na
mlade. Stoga je program manifestacije dugorono vezan uz promotivno-edukacijsku akciju
ivimo ivot bez droge, jer droga oduzima ivot.
Jelena Vui
Stisak ruke zadovoljnih predsjednika Uprave HEP-a mr. sc. Ivana Mravka i Udruge za
sport i rekreaciju Sportske igre mladih Zdravka Maria nakon potpisivanja Ugovora
Mr.sc. Zoran Kova (trei s lijeva), pomonik direktora PrP Osijek nadzire putanje TS Osijek 4
pod napon
Transformator u TS Osijek 4 pod naponom je od 17. srpnja!
U Prijenosnom podruju Osijek HEP Operatora prijenosnog sustava,

ovogodinji srpanj bio je bogat aktivnostima.
Naime, zavrena je izgradnja TS 110/10(20) kV Osijek 4, tako da su 9. srpnja
o.g. ukljuena dva nova dalekovoda 110 kV Ernestinovo Osijek 4 i DV 110 kV Osijek
4 Valpovo te sabirnice 110 kV pod napon, to je bio preduvjet za daljnje aktivnosti.
Ve 17. srpnja o.g. puten je pod napon transformator trafopolja 2 110/10(20) kV
snage 20 MVA, dok se ugradnja drugog transformatora 20 MVA predvia poetkom
sljedee godine.
Trafostanica Osijek 4 je izgraena zbog poveanja potronje u zapadnom
dijelu grada Osijeka te u oblinjim prigradskim naseljima, kao i potreba napajanja
meunarodnog cestovnog pravca koridora VC. Trafostanica je opremljena s etiri
vodna polja, jednostrukim sabirnicama sa sekcijskim rastavljaem i dva energetska
transformatora snage 20 MVA. TS 110/10(20) kV Osijek 4 interpolirana je u
dalekovod 110 kV Ernestinovo Valpovo te su nastala dva nova dalekovoda DV 110
kV Ernestinovo Osijek 4 i DV 110 kV Osijek 4 Valpovo.
Nadalje, 21. srpnja o.g. puten je pod napon kabelski dalekovod 110 kV Osijek
3 Osijek 4 duljine 5,86 kilometara, tako da je TS 110/10(20) kV Osijek 4 trostrano
napajana. Novi takav kabel je jedini u prijenosnoj mrei Prijenosnog podruja Osijek.
U iduem razdoblju predvia se polaganje jo jednog 110 kV kabela koji e
povezati TS Osijek 2 i TS Osijek 4.
Izgradnjom TS 110/10(20) kV Osijek 4 poveana je pouzdanost napajanja
kupaca i omoguen je razvoj zapadnog dijela grada.
Denis Karna
Poslovna praksa
Poslovodstvo HEP Operatora distribucijskog

sustava posjetilo Elektroslavoniju
Nova postrojenja
za bolju uslugu
Denis Karna
TS Osijek 4 e zadovoljavati potrebe

novih kupaca u zapadnom dijelu
Osijeka, u naseljima Vinjevac,
Josipovac i epin, ali i potrebe za
energetsko napajanje autoceste Osijek
akovo i to na razini 20 kV napona
U Elektroslavoniji Osijek je 4. srpnja o. g. u radnom
posjetu bilo rukovodstvo HEP Operatora distribucijskog
sustava na elu s direktorom Miom Jurkoviem, kao
i direktorima distribucijskih podruja. Tom prigodom,
nakon odranog radnog sastanka u uredu direktora
Elektroslavonije i domaina dr. sc. Damira Pevarca,
gosti su posjetili transformatorsku stanicu 110/20/10
kV Osijek 4, ija je izgradnja pri zavretku. TS Osijek 4
se nalazi u zapadnom dijelu grada i zadovoljavat e
potrebe novih kupaca u tom dijelu Osijeka, u naseljima
Vinjevac, Josipovac i epin, ali i potrebe za energetsko
napajanje autoceste Osijek akovo i to na razini 20
kV napona. Kako je naglasio Viktor Klari - rukovoditelj
Slube za razvoj i investicije Elektroslavonije , izgradnja
te transformatorske stanice planirana je jo osamdesetih
godina prolog stoljea, ali su ratne okolnosti to odgodile.
Radovi su pri kraju i priprema se probni rad postrojenja.
TS Osijek 4 e biti prikljuena na zrani dalekovod 110
kV Ernestinovo Valpovo, kabelske dalekovode 110
kV Osijek 3 i Osijek 2. Jedan transformator 20 MVA bit
e na 10 kV naponu za postojeu mreu 10 kV, dok drugi
transformator 20 MVA na 20 kV naponu za noviju mreu
10 kV koja moe prijei na 20 kV.
Postrojenje 20 kV izgraeno je zrakom izoliranim
blokovima BVK, s vakumskim prekidaima i numerikom
zatitom REF. Trafostanicom e se u potpunosti daljinski
upravljati iz nadreenih centara DUC-a i CDU-a.
Do sada je ukupno uloeno66 milijuna kuna, a od
toga na HEP Operator prijenosnog sustava otpada 44
milijuna, u to su ukljueni i trokovi prikljunih vodova
110 kV. Ulaganja HEP Operatora distribucijskog sustava
iznosila su 22 milijuna kuna s minimalnim raspletom
u postojeu mreu, a ulaganja u rasplet 10 i 20 kV tek
slijede prema pripremljenim projektnim rjeenjima.
Nakon obilaska TS Osijek 4, direktori su posjetili
Dispeerski centar Elektroslavonije na Zelenom polju. S
radom DUC-a i novim sustavom SDV-a goste je upoznao
Stevan Daj - rukovoditelj Slube za voenje pogona.
Spomenimo da zamijenjena hardverska struktura
i programska potpora u Dispeerskom centru Osijek te
ugraena nova oprema za rad dispeera s tri monitora.
Nova oprema obuhvaa dvostruku konfiguraciju raunala
i pripadajua suelja.
Uz informaciju o povijesti voenja u
Elektroslavoniji, kroz upoznavanje o distribucijskoj mrei i
opis dosadanjeg sustava daljinskog voenja u razdoblju
od 1986. godine do danas, gosti su razgledali i preostalu
opremu u Dispeerskom centru nadzorni vor TETRA
sustava i telefonsku centralu.
Direktoru HEP Operatora distribucijskog sustava, njegovim suradnicima te direktorima distribucijskih podruja rijei
dobrodolice u Osijek uputio je domain, dr. sc. Damir Pevarac, direktor Elektroslavonije
Goste je s novim Sustavom daljinskog upravljanja upoznao Stevan Daj, rukovoditelj Slube za voenje pogona u
Elektroslavoniji
U etnji uz postrojenja, gosti su se uvjerili da je izgradnja odavno planirane trafostanice pred zavretkom i skorim putanjem
postrojenja u probni rad
OBLJETNICA
Deset uspjenih godina Centra daljinskog nadzora i upravljanja

hidroelektranama na rijeci Dravi Komande lanca Varadin
Jedinstven u HEP-u, za sada

lanovi proirenog Kolegija PP HE Sjever, osoblje Komande
lanca i lanovi Tima za njegovu izgradnju s mr. sc.
Dubravkom Lukaeviem, pomonikom direktora HEP
Proizvodnje
Novi direktor PP HE Sjever Damir Magi, uvodno se

obratio i pozdravio sve prisutne u ovoj posebnoj prigodi za
dravske elektrane i njihov Centar
Najvjerodostojniji svjedok stvaranja dravskih

hidroelektrana, negdanji direktor Direkcije za proizvodnju
HEP-a i PP HE Sjever - Vladimir Prizl, bio je jedan od
glavnih pokretaa projekta KLV-a i s posebnim se
nadahnuem prisjetio manje poznatih injenica vezanih uz
dugogodinja nastojanja, raanje i konano ostvarenje u
HEP-u jedinstvenog projekta
Ivan Strnad sistem administrator predstavio je nove

Intranet stranice PP HE Sjever
Radom Centra daljinskog nadzora i

upravljanja hidroelektranama na rijeci
Dravi pod izravnom nadlenou
Nacionalnog dispeerskog centra,
znaajno je unaprijeeno poslovanje
- prije svega, poveana je proizvodnja
elektrine energije optimizacijom
koritenja voda, poveana je
pogonska spremnost agregata
planiranjem termina i trajanja poslova
odravanja, a ostvareno je sigurno
voenje velikih vodnih valova kroz
sustav hidroelektrana
U Varadinu, u sjeditu Proizvodnog podruja
Sjever, 1. kolovoza o.g. prigodno je obiljeeno desetljee
uspjenog rada Centra daljinskog nadzora i upravljanja
hidroelektranama na rijeci Dravi - Komande lanca
Varadin (KLV).
Premda uoi godinjih odmora, sveanosti
obljetnice je prisustvovao mr.sc. Dubravko Lukaevi,
pomonik direktora HEP Proizvodnje d.o.o. te lanovi
proirenog Kolegija PP HE Sjever, osoblje Komande
lanca, kao i lanovi Tima za izgradnju Komande lanca,
koji su se u ovoj posebnoj prigodi prisjetili poetaka tog
pionirskog projekta u Hrvatskoj elektroprivredi. Rije je o
za sada jedinom centru daljinskog voenja i optimiranja
proizvodnje hidroelektrana u HEP-u, koji obuhvaa tri
hidroelektrane: HE Varadin, HE akovec i HE Dubrava.
O iskustvima tijekom ostvarivanja tog projekta i
voenja Komande lanca govorili su tadanji direktor PP
HE Sjever Vladimir Prizl, danas umirovljenik, voditelj Tima
za izgradnju Komande lanca Damir Magi te voditelji
Komande lanca u proteklom razdoblju Damir Kua i
mr.sc.Miljenko Brezovec, koji je predstavio njegov rad u
proteklih deset godina rada.
ZAMISAO IZ VREMENA IZGRADNJE HE VARADIN
Zamisao o izgradnji Komande lanca pojavila
se u vrijeme izgradnje HE Varadin, danas ve daleke
1975. godine. Tada je bila planirana izgradnja i ostalih
nizvodnih hidroelektrana - akovec (izgraena 1982.
godine) i Dubrava (izgraena 1989. godine). No, zbog
brojnih okolnosti trebalo je priekati 1991. godinu, kada je
konano pokrenut taj projekt. Nakon opsenih priprema,
implementacije raunalne i telekomunikacijske opreme
sustava daljinskog upravljanja i prilagodbe postrojenja,
3. kolovoza 1998. godine Komanda lanca je putena u
probni rad. HE Varadin i HE Dubrava odmah su ukljuene
u taj sustav budui da su provedene potrebne prilagodbe
postojeih upravljakih sustava, dok je u HE akovec bilo
potrebno zamijeniti upravljaki sustav u potpunosti pa je
prikljuena godinu dana kasnije.
Tri godine Komanda lanca bila je smjetena u
krugu HE Varadin, a potom je preseljena u upravnu
zgradu PP HE Sjever gdje se nalazi i danas. Nakon
opsenih priprema i prilagoavanja nove lokacije,
preseljenje je obavljeno u samo jednom danu.

Tih se prvih godina prisjetio i tadanji voditelj KLVa Damir Kua, koji je s vidnom nostalgijom opisao tijek
ostvarivanja cjelokupnog projekta kao poseban dogaaj
za sve koji su u njemu sudjelovali. Tom prigodom je rekao:
- U to smo vrijeme dali sve od sebe da doemo
do cilja. Bili smo mala, ali u potpunosti efikasna ekipa. U
ime zaposlenika, elim zahvaliti Vladimiru Prizlu i Damiru
Magiu kao pokretaima cijelog projekta.
KLV kao centar daljinskog nadzora i upravljanja
hidroelektranama na rijeci Dravi pod izravnom
nadlenou Nacionalnog dispeerskog centra, znaajno
je unaprijedio poslovanje. Prije svega, poveana je
proizvodnja elektrine energije optimizacijom koritenja
voda, poveana je pogonska spremnost agregata
planiranjem termina i trajanja poslova odravanja, a
ostvareno je sigurno voenje velikih vodnih valova kroz
sustav hidroelektrana. Stoga i ne udi to je D. Lukaevi,
u svom obraanju, u ime vodeih ljudi u HEP-u i svoje
osobno ime, zaelio da pri obiljeavanju sljedee obljetnice
Komanda lanca Varadin ne bude vie usamljeni primjer
u hrvatskoj elektroenergetici. U planu su i centri voenja
hidroelektrana na rijeci Cetini te Lici i Gackoj.
RAZVOJ NOVIH TEHNOLOGIJA PROMIJENIT E
POSTOJEU KONCEPCIJU UPRAVLJANJA
Ipak, pria o KLV nije tako idilina, o emu govore
problemi vezani uz reim protoka Drave koji oteavaju
planiranje i voenje. Naime, unato brojnim inicijativama
za definiranje reima protoka na hrvatsko-slovenskoj
granici, po uzoru na slovensko-austrijsku granicu, i dalje
ne postoji meudravni sporazum izmeu Hrvatske i
Slovenije. Postojei Dogovor o protoku rijeke Drave
izmeu Slovenije i Hrvatske nije obvezujui u pogledu
satne raspodjele protoka rijeke Drave, tako da slovenska
HE Formin radi skoro iskljuivo prema potrebama
slovenskog elektroenergetskog sustava, to u novim
uvjetima znai prvenstveno pokrivanje vrne potronje.
Budunost Komande lanca Varadin bit e
obiljeena zamjenom raunalnog upravljakog sustava,
koja e zahtijevati kvalitetnu i opsenu pripremu.
Implementacija i razvoj novih tehnologija utjecat e i na
postojeu koncepciju upravljanja i dijelom je promijeniti.
Na sve su te izazove spremni zaposlenicii PP HE Sjever
na elu sa svojim direktorom Damirom Magiem, a mi
emo sve njihove korake i dalje pratiti u HEP Vjesniku, sa
zadovoljstvom.
PREDSTAVLJEN NOVI INTRANET PP HE SJEVER
U prigodi obiljeavanja desete obljetnice Komande
lanca Varadin, predstavljene su nove Intranet stranice
PP HE Sjever, koje je izradio i o njima govorio pripravnik
Ivan Strnad, sistem administrator. Premda je Intranet u
funkciji od 2000. godine, tek je sada prepoznat potencijal
takvog medija pa ga se odluilo revitalizirati. Nalazi se
na mrei HEP-a, a pregledavati ga mogu neregistrirani
i registrirani korisnici. Ovi potonji imaju, dakako, puno
opseniju pristup informacijama vanim za kvalitetno
poslovanje PP HE Sjever.
Tomislav nidari
OBLJETNICA
Sto godina rada postrojenja HE Ozalj 1
Roendan ozaljske
stoljetne ljepotice
Tomislav
nidari
Prije sto godina, 18. kolovoza Munjara

grada Karlovca (HE Ozalj) prvi put je
zavrtjela svoje turbine i proizvela prve
kilovatsate za elektrinu rasvjetu grada
Karlovca, koji je tada zakoraio u novi
svijet svijet elektrine energije
Elektronika pota doekala me 18. kolovoza o.g.
s porukom da je danas HE Ozalj navrila sto godina, uz
poziv u pitoreskni gradi Ozalj na sveano obiljeavanje
velikog jubileja ozaljske Hidroelektrane. Naime, tono je
toga dana prije sto godina HE Ozalj prvi put zavrtjela
svoje turbine i proizvela prve kilovatsate koji su daleke
1908. godine rasvijetlili ulice grada Karlovca, prvi
put je zasjala elektrina rasvjeta. Rije je o najstarijoj
hidroelektrani u kontinentalnom dijelu Hrvatske i stoga
su toga dana njeni zaposlenici odluili prigodnom
proslavom obiljeiti stoljee uspjenog rada, premda je
sredinja sveanost obiljeavanja stoljea Munjare grada
Karlovca (kako se zvala HE Ozalj) predviena sredinom
listopada. Svojom su nazonou dogaaj o kojem
izvjeujemo uveliali direktor PP HE Zapad Damir Lui,
direktor HE Gojak i HE Ozalj Milan Sabljak, gradonaelnica
Ozlja Biserka Vrani, brojni drugi uglednici, a posebno
sveanom ozraju pridonijeli su i umirovljenici koji su svoj
radni vijek proveli u Elektrani.
U ime organizatora obiljeavanja obljetnice sindikalne podrunice HES-a HE Ozalj, prisutnima se
obratio predsjednik podrunice Nenad Prebeg. Tom je
prigodom poruio da se dugovjenost Elektrane moe
zahvaliti savjesnom radu njenih zaposlenika, prenoenju
znanja, osjeaja i brige za pogon iz narataja na
narataj sve do dananjih dana te stalnoj revitalizaciji i
modernizaciji postrojenja.
- HE Ozalj 1 primjer je kako kvalitetno izgraen
elektroenergetski objekt, uz sustavno i redovno
odravanje te pravodobne revitalizacije moe doivjeti
sto godina i jo uvijek biti u punoj pogonskoj spremnosti.
Uz uvjet da se i dalje nastavi s redovnim odravanjem i
potrebnom revitalizacijom, HE Ozalj ima realne izglede da
ostane u punoj funkciji jo daljnja desetljea, poruio je
direktor I. Sabljak. I ostali govornici su potvrdili vrijednost
velikog jubileja - na ponos zaposlenicima, HEP-u, gradu
Karlovcu i Ozlju, jer Munjara grada Karlovca simbolizira
poetak elektrifikacije i ubrzanog razvoja toga Grada i
karlovakog podruja.
NAJDOJMLJIVIJA ZNAMENITOST OZALJSKOG
KRAJA
HE Ozalj protono je pribransko postrojenje na
rijeci Kupi s ukupnom instaliranom snagom od 5,5 MW i
prosjenom godinjom proizvodnjom od 23,9 GWh, u kojoj
danas radi 22 zaposlenika. Sastoji se od dvije odvojene
elektrane HE Ozalj 1 i HE Ozalj 2, koje su smjetene jedna
nasuprot drugoj, svaka na svojoj obali Kupe.
Mnogo je zanimljivih pria o ozaljskoj stoljetnoj
ljepotici, a mi emo vam ispriati samo dvije. Elektrana
Umirovljenici i sadanji zaposlenici HE Ozalj ispred vrijednog spomenika industrijske arhitekture - stoljetne zgrade Munjare
se zvala Munjara grada Karlovca, izgraena za javnu

rasvjetu Karlovca nakon velike pobjede Karlovca nad
Zagrebom, koji je za potrebe Zagreba namjeravao
izgraditi elektranu na Kupi kod Ozlja.
Nazonost ozaljskog upnika vl. Josipa Jakovia
uvodi nas u drugu priu. Graditelji stare Hidrocentrale su
u znak zahvalnosti za uspjenu izgradnju i dovretak tako
sloenog elektroenergetskog objekta bez ljudskih rtava,
u crkvi sv. Vida u Ozlju prigradili poseban oltar s kipom
Majke Boje Lurdske.
Vano je naglasiti da je izgradnju HE Ozalj vodio
tadanji poznati graevinski strunjak ing. Valerijan
Rieszner, a nacrti za gradnju izraeni su prema projektu
poznatog arhitekta Hermana Bollea. Stoga nije neobino
da je graevina HE Ozalj najdojmljivija znamenitost toga
kraja.
Milan Trkulja (sa suprugom Anom), Josip Ivanuec i Mirko

Kranjec - tri direktora koji su vodili Hidroelaktranu Ozalj
vie od 50 godina
Milan Trkulja, dugogodinji

direktor HE Ozalj
Toplom ozraju zajednitva na sveanosti

obiljeavanja stoljea rada HE Ozalj posebno su pridonijeli
umirovljenici, meu kojima ipak treba izdvojiti najstarijeg
89 -godinjeg Milana Trkulju. On se davne 1945. godine
zaposlio u Elektrani i tada je skoro etiri mjeseca
svakodnevno na posao u Ozalj pjeice dolazio iz Karlovca
i natrag, za to mu je trebalo est sati.
Prisjeajui se tih dana gospodin Milan kae da je
tada bio mlad i da mu nije bilo teko. Njegova supruga
Ana, koja je svoj radni vijek takoer provela o Elektrani, u
knjigovodstvu - ponosno dodaje da ga je takva predanost
poslu i dovela do direktora Elektrane. Od 1954. do 1972.
godine vodio je HE Ozalj i mnogi ga zaposlenici pamte
kao izvrsnog direktora. Tada su, kau, najvee vrijednosti
bile zajednitvo, usklaenost i injenica da su svi radili
to god je trebalo. Sve do danas samostalno obavljaju
remonte postrojenja, na to su zaposlenici osobito
ponosni.
Primjer Milana Trkulje i svih narataja zaposlenika
HE Ozalj najbolje pokazuje da sva postrojenja i graevine
HEP-a nita ne vrijede bez ljudi.
Milan Trkulja omiljeni direktor tek deset godina mlai od

Elektrane i dalje rado posjeuje svoju nekad hraniteljicu, a
danas prijateljicu HE Ozalj
Interna komunikacija
JAVNOST
Skupovi zaposlenika
Elektroprimorja
Konferencija za novinare u Energetskom institutu

Hrvoje Poar
Informacije temelj
razumijevanja
U organizaciji Radnikog vijea Elektroprimorja,
u svim pogonima i slubama odrani su skupovi
zaposlenika, na kojima ih je direktor Elektroprimorja
Vitomir Komen sa suradnicima izvijestio o aktualnom
stanju u HEP-u, HEP Operatoru distribucijskog sustava
d.o.o i Elektroprimorju: poslovanju, kretanju plaa,
broju zaposlenih, kadrovskoj strukturi te drugim vanim
aktualnostima. Pritom su , zaposlenici bili u prigodi
postavljati pitanja o onomu to ih posebno zanima.
Izdvojili smo najvanije dijelove iz izlaganja V.
Komena.
ELEKTROPRIMORJE ORGANIZIRANO U SEDAM
SLUBI I EST POGONA
Zaposlenici su najprije upoznati s aktualnom
organizacijom HEP-a, HEP Operatora distribucijskog
sustava i Elektroprimorja nakon najnovijih organizacijskih
promjena. Tako je sada Elektroprimorje organizirano u
sedam slubi i to u: Slubi za voenje pogona, Slubi
za odravanje, Slubi za razvoj i investicije, Slubi za
izgradnju, Slubi za opskrbu, Slubi za ekonomske
poslove i Slubi za pravne, ope i kadrovske poslove te
est pogona i to: Pogon Skrad, Pogon Crikvenica, Pogon
Opatija, Pogon Cres-Loinj, Pogon Rab i Pogon Krk. Uz
slube i pogone su ustrojeni Ured direktora i Odjel za
poslovnu informatiku.
Elektroprimorje, koje zapoljava 770 ljudi, to je
skoro stotinu zaposlenika manje nego 2000. godine,
pokriva Primorsko-goransku upaniju ili podruje od
3.574 etvorna kilometra, 14 gradova, 22 opine i 536
naselja s priblino 320 000 stanovnika. Elektroprimorje
ima 193 000 kupaca, prodaje godinje 1.460 GWh
elektrine energije, vrna snaga je 307,47 MW, a prihod
od prodaje elektrine energije iznosi 846 milijuna kuna.
Elektroprimorje upravlja sa 1.863 trafostanice, od
kojih je pet 110/35 kV, sedam 110/20 kV, 26 su 35/10(20)
kV, a ostale 10(20)/0,4kV te ima skoro deset tisua
kilometara nadzemnih i kabelskih vodova.
INVESTICIJSKA ULAGANJA I KADROVSKA
STRUKTURA
U 2007. godini na podruju Elektroprimorja ukupno
je investirano malo vie od 95 milijuna kuna, a najvie u
kapitalne objekte poput TS 110/10(20) kV Suak, Turni,
Rijeka, Pehlin i Zamet, automatizacje elektroenergetske
mree (daljinski nadzor i voenje), mreno-tonfrekventnog
upravljanja te TIS/GIS DMS, kao i prelaska SN mree na
20 kV. U 2008. godini planirana su investicijska ulaganja
od priblino 84 milijuna kuna, a od kapitalnih ulaganja
oekuje se izgradnja TS 35/10(20)kV Grobnik, TS 35/20 kV
Kupjak te TS 35/20 kV Vrata.
Zaposlenici su informirani i o kadrovskom stanju
u Elektroprimorju te kretanju broja zaposlenih od 2000.
do 2008. godine. Tako je 2000. godine u Elektroprimorju
radilo 859 zaposlenika, a na dan 30. lipnja 2008.
godine bilo ih je 768. Starosna struktura zaposlenih je
nepovoljna, jer je najvei broj zaposlenika u dobi izmeu
50 i 60 godina.
to se tie obrazovne strukture, u Elektroprimorju
rade po jedan doktor i jedna magistar znanosti,
77 zaposlenika ima visoku, 62 viu, a 295 srednju
strunu spremu. Visokokvalificiranih radnike je 207, a
kvalificiranih 95. Zanemariv je broj polukvalificiranih i
zaposlenika s niom strunom spremom.
Ivica Tomi
10
Elektrina energija (jo)

ne moe biti biznis
Jelena Vui
U EIHP-u najvee promjene oekuju

na podruju plina, posebice u
projektu plinofikacije Hrvatske te
modernizacije rafinerija, ime e INA
postati najvei hrvatski potroa
plina, a dre da je zbog oekivanog
porasta potronje plina nuno
konano dovriti LNG terminal, ali i
osigurati to vie dobavnih pravaca
Energetski institut Hrvoje Poar (EIHP) obiljeio je
4. srpnja o.g. 14. obljetnicu postojanja, a tim je povodom
ravnatelj Instituta dr.sc. Goran Grani novinarima
predstavio aktivnosti Instituta u protekloj godini i budue
planove. U razgovoru s novinarima, novinarima su na
raspolaganju iz Instituta bili i dr.sc. Goran Majstrovi,
Franjo Kleina, mr.sc. Damir Peut i dr.sc. Branka Jelavi.
Naa vrata su vam uvijek otvorena, mi vam
moemo pomoi u razumijevanju odreenog problema
i uputiti vas na odreenu literaturu, uvodno je rekao
G.Grani. U osvrtu na proteklu poslovnu godinu, G.Grani
je izdvojio projekt energetskog razvoja BiH, kakav je ranije
ve proveden i za Crnu Goru. Cilj EIHP-s je to vie raditi
na slinim projektima u zemljama bive Jugoslavije, kako
je rekao najavljujui mogue sline projekte u Makedoniji
te Kosovu. Osim toga, naglasio je da EIHP eli to vie
sudjelovati i u ostalim europskim projektima. Sada
priprema devet projekata te surauje na jo nekoliko,
poput Projekta 33 europska instituta kojim se razvija
metodologija mjerenja energetske uinkovitosti.
G. Grani je novinare izvijestio o aktivnostima na
podruju obnovljivih izvora energije, plina, elektrine
energije i nafte te njihov utjecaj na stanje u Europi
i Hrvatskoj. Najvee promjene u EIHP-u oekuju na
podruju plina, posebice u projektu plinofikacije Hrvatske
te modernizacije rafinerija, ime e INA postati najvei
hrvatski potroa plina. Zbog oekivanog porasta

potronje plina, iz EIHP-a poruuju da je nuno konano
dovriti LNG terminal, ali i osigurati to vie dobavnih
pravaca, kako niti jedan ne bi postao dominantan u
uvjetima kada su na svakom pravcu mogui politiki,
teroristiki ili slini problemi.
SOCIJALNI PROGRAMI ZA POTPORU
NAJSIROMANIJIMA
to se elektrine energije tie, G.Grani smatra
da trite u Hrvatskoj ne postoji, premda je liberalizacija
formalno zapoela.
- Dok se ne moe zaraivati, elektrina energija ne
moe biti biznis i zato nema ni trita niti investitora. Ipak,
kako e se cijena pribliavati realnoj trinoj razini, tako
e se zapoeti pojavljivati i investitori, rekao je G. Grani.
Pritom je naglasio da postoji jedan od vanih uvjeta
funkcioniranja trita, jer hrvatska elektroenergetska
mrea jedna je od najboljih u Europi.
Prisutne novinare su najvie zanimala pitanja
vezana uz socijalnu stabilnost graana - cijene nafte,
elektrine energije i plina. G. Grani je o tomu rekao da
su energetski razlozi najmanji razlog za sadanju razinu
cijena nafte. Odnosno da sve to je iznad razine od 70 do
80 dolara po barelu predstavlja utjecaj iz meunarodnih
politikih odnosa, teroristikih i ratnih prijetnji i drugih
dogaaja.
- Cijena nafte i naftnih derivata moe se
energetskom politikom dugorono ublaiti u manjoj
mjeri, ali se kroz energetiku ne mogu otkloniti drugi
imbenici koji utjeu na njihovu cijenu. Rast cijena nafte
je samo podigao razinu cijena energije koja bi se inae
morala poveati zbog ulaganja u smanjivanje utjecaja
na klimatske promjene, sigurnost opskrbe i sve teih
uvjeta u proizvodnji primarnih oblika energije. S druge
strane, morat e se razvijati socijalni programi za potporu
najsiromanijima, jer minimalna potronja energije
predstavlja civilizacijsku potrebu svakog graanina i svake
obitelji, zakljuio je G. Grani.
U razgovoru s novinarima Energetskog instituta sudjelovali su Franjo Kleina, dr.sc. Goran Majstrovi, mr.sc. Damir Peut,
dr.sc. Goran Grani i dr.sc. Branka Jelavi
NAGRADE
Zaklada Hrvoje Poar
Nagrada kao poticaj

U HAZU su po etrnaesti put zaredom, 3. srpnja
o.g. najzaslunijim strunjacima i studentima uruene
nagrade Zaklade Hrvoje Poar.
Dr.sc. Goran Grani, predsjednik Zaklade,
Hrvatskog energetskog drutva i ravnatelj Energetskog
instituta Hrvoje Poar, pozdravio je sve nazone
na sveanosti dodjele te prestine Nagrade te se u
uvodnom obraanju osvrnuo na dananje okolnosti
u energetskom sektoru. Pritom je postavio pitanje je
li mogue usporediti energetiku i modu, s obzirom
na to da postoje modeli za razliita godinja doba.
Primjerice, danas se nosi nuklearka, u jesen LNG, a u
proljee obnovljivi izvori. Odgovorio je naglaavajui
da se u energetici ne moe dogoditi neto dramatino
preko noi i stoga ju se ne moe promiljati logikom
modnih noviteta. Osvrnuo se i na divljanje cijena nafte,
zakljuivi da za smirivanje nastalog stanja ne postoji
univerzalni recept. Poruio je da e na razvoj energetike
u budunosti utjecati: sigurnost i izloenost svakog
primarnog izvora politikom, ratnom, teroristikom
i financijskom utjecaju, kao i klimatske promjene i
ogranienja proistekla iz smanjenja emisije staklenikih
plinova, tehnoloki razvoj i cijene. Zakljuio je rijeima;
- Mi strunjaci odgovorni smo realno promiljati
energetiku u njezinim potrebama, mogunostima i
kapacitetima za implementaciju te u konanici moramo
znati ispravno proitati i interpretirati sve te brojke.
Potom je uslijedila dodjela nagrada,. Ovogodinji
dobitnici su: prof.dr.sc. Jasenka Bertol-Vrek s
Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu za struni
i znanstveni doprinos razvoju energetike, prof.
dr.sc. Orest Fabris i Danko Govorin s FSB-a Split za
realizirani projekt racionalnog gospodarenja energijom,
Zdeslav Mati iz Energetskog instituta Hrvoje Poar
za unaprjeenje kvalitete okolia te doc.dr.sc. Alfredo
Vikovi iz Hrvatske elektroprivrede za popularizaciju
energetike. Nagrade su dodijeljene i sedmorici
najuspjenijih studenata te stipendije trojici studenata
za struni dio studija.
Za izvrstan uspjeh u studiju i posebno zapaen
diplomski rad iz podruja energetike nagraeni su
Mario Damarija (FER Zagreb) i Ante Kristi (FESB
Split). Za izvrstan uspjeh u studiju energetskog
usmjerenja nagrade su primili Goran Kneevi
(Elektrotehniki fakultet Osijek) Boko Mileevi (FER
Zagreb) i Vasko Plevnik (FSB Zagreb). Za posebno
zapaen diplomski rad iz podruja energetike nagraeni
su Hrvoje Pandi (FER Zagreb) i Tamara Radoevi
(FER Zagreb), a stipendije za struni dio studija dobili
su Jelena Matovina (FER Zagreb), Robert Mikulandri
(FSB Zagreb) i Nenad Smontara (Rudarsko-geolokonaftni fakultet Zagreb). U ime svih dobitnika nagrada,
zahvalila je J. Berol Vrek.
Dr.sc. Goran Grani je svima nagraenima
estitao, zaeljevi da im nagrade i stipendije budu
poticaj u njihovu daljnjem radu.
O nagraenima
Prof.dr.sc.
Jasenka Bertol-Vrek
Dr. sc. Jasenka Bertol-Vrek, izvanredni profesor na

Arhitektonskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu roena
je 1947. godine. Na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu
je diplomirala 1971., magistrirala 1987. i doktorirala 1999.
godine. Odmah nakon studija zaposlila se na Fakultetu
u svojstvu asistenta. Za predavaa, a potom i za vieg
predavaa izabrana je 1990., odnosno 1994. godine.
Godine 2000. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje
docent, a 2005. u zvanje izvanredni profesor. Predstojnica
je Katedre za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo,
a u jednom mandatu bila je predstojnica Zavoda za
zgradarstvo. U svom znanstvenom i strunom radu bavi
se podrujem fizikalnih svojstava zgrade te toplinskom
zatitom zgrada s aspekta uinkovitog koritenja
raspoloive energije za potrebe grijanja i hlaenja. lan
je Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu,
Drutva arhitekata Zagreb, Udruge hrvatskih arhitekata
i Hrvatske udruge revidenata. Aktivno sudjeluje na
meunarodnim i domaim znanstvenim i strunim
skupovima, odrava javna predavanja te vodi seminare. Do
sada je bila angairana kao istraiva na pet znanstvenoistraivakih projekata Ministarstva znanosti, porta i
obrazovanja Republike Hrvatske. Svoje radove objavljuje u
knjigama, na meunarodnim znanstvenim skupovima te u
znanstvenim u strunim asopisima. Zapaena je i njezina
nastavna djelatnost te objava tri skripte. Na dodiplomskoj
nastavi predaje etiri kolegija. Voditeljica je arhitektonskourbanistikih radionica "Energetski efikasna kua" i
"Niskoenergetska kua". Na poslijediplomskom studiju
predaje dva kolegija - "Ekoloko zgradarstvo" i Svjetlo i
toplina u arhitekturi". Realizirala je 86 strunih projekata
utede toplinske energije i toplinske zatite u zgradarstvu.
Bila je revizor projekata utede energije i toplinske zatite
za vie od 400 zgrada. Prijedlog za nagradu podnio je
predstojnik Zavoda za zgradarstvo i fiziku zgrada na
Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu mr.sc. Zoran Veri
Prof.dr.sc. Orest Fabris i Danko

Govorin
Projekt racionalnog gospodarenja energijom je

realiziran u okviru hotela Plaa u Omiu. Doprinos autora
odnosi se na cjelokupni projekt koji obuhvaa ideju,
potrebne sheme i proraune, tehniku dokumentaciju i
realizaciju.
Dizalice topline, kao tehnika rjeenja racionalnog
koritenja energije, poznate su 20 i vie godina, no ovaj
projekt svojom kompleksnou nadilazi uobiajena rjeenja
i poznate primjere, a svojim rjeenjima omoguava rad
u vie reima, Odnosno, ljeti dizalica topline hladi hotel
i otpadnom toplinom potpuno besplatno grije potronu
toplu vodu. U meusezoni (u ovom razdoblju nije potrebno
niti grijati niti hladiti hotel), dizalica topline radi u reimu
Ovogodinji dobitnici nagrade Zaklade Hrvoje Poar sa

dr.sc.Goranom Graniem
pripreme potrone tople vode i to 2,5-3,5 puta jeftinije

od grijanja loivim uljem ili elektrinom energijom. Zimi
su mogua dva reima rada: istodobno grijanje hotela i
potrone tople vode te potpuno besplatno odravanje leda
na rekreacijskom klizalitu; ako nema potrebe za radom
klizalita, dizalica topline grije prostore hotela i potronu
toplu vodu, a povrina klizalita se koristi kao solarni
kolektor za crpljenje dijela topline iz okoline.
Zdeslav Mati
U okviru unaprjeenja kvalitete okolia, prirunik

Sunevo zraenje na podruju Republike Hrvatske ima
475 stranica, podijeljenih u tri glavna dijela: Sunevo
zraenje, Mjerenje Sunevog zraenja i Procjena
Sunevog zraenja s klimatskim podacima i pripadnim
kartama ozraenosti 43 mjesta irom Hrvatske.
Prirunik karakterizira sustavnost i fizikalni opis
pojave zraenja, kao i nain mjerenja. Za tako opseno
djelo posluili su podaci Dravnog hidrometeorolokog
zavoda i literatura sa 162 navoda. Djelo predstavlja
veliki doprinos uinkovitom koritenju energije Sunevog
zraenja i nezaobilazan je u nastavi o obnovljivim
izvorima energije, kao i kod projektiranja, ovisno o lokaciji
gradnje. Prijedlog za dodjelu nagrade podnio je prof.
dr. Ivan Zulim s Fakulteta elektrotehnike strojarstva i
brodogradnje u Splitu
Doc.dr.sc. Alfredo Vikovi
Doc.dr. Alfredo Vikovi, zaposlen je u Hrvatskoj

elektroprivredi na mjestu rukovoditelja Slube za
tehnoloki razvoj i unaprjeenje korporacijskog lanca
vrijednosti Sektora za strateko planirannje. Autor je etiri
knjige: Energija i meunarodni transfer tehnologije, EGE,
Zagreb 2002.; Istarski put u moderni svijet, BIROTISAK,
Zagreb, 2003.; Energetika zemalja Europske unije u
devedesetima, KIGEN, Zagreb, 2005., Svjetlo ili mrak o
energetici bez emocija, LIDERPRESS HATZ, Zagreb, 2008.
A. Vikovi je koautor knjiga: Ekonomija i politika
proizvodnje elektrine energije, Razlozi i kriteriji javne
potpore obnovljivim izvorima energije i Protokol iz Kyota
(KIGEN, Zagreb, 2007), veeg broja napisa u domaim i
stranim asopisima te referata na domaim i inozemnim
savjetovanjima i kongresima. Svojim strunim radom u
vie od dva desetljea docent, A. Vikovi je dao uoljiv
doprinos razvoju i popularizaciji energetike.
Prijedlog za nagradu podnio je prof. dr. Sejid Tenjak
s Fakulteta elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu.
Dragica Jurajevi
11
ENERGETSKA UINKOVITOST
U Osijeku predstavljen projekt Poveanje energetske efikasnosti u

upanijama, gradovima i opinama
Iskoristiti prednosti
predpristupnih fondova
Europske unije
U pripremi je i prijava za
osnivanje Regionalne energetske
agencije istone Hrvatske preko
Intelligent Energy Europe i ako
bi uspio i taj projekt, ulo bi se
u mreu energetskih agencija
Europske unije, to bi omoguilo
provoenje zajednikih projekata
s drugim agencijama i prijenos
znanja i iskustva iz EU u
Hrvatsku
U maloj vijenici upanijske komore Osijek
Hrvatske gospodarske komore, 2. srpnja o.g.
predstavljen je projekt Poveanje energetske
efikasnosti u upanijama, gradovima i opinama,
koji e se provoditi na podruju pet upanija istone
Hrvatske. Rije je o predavanjima za gradonaelnike,
naelnike, strunjake iz lokalnih samouprava koji se
bave planiranjem i razvojem, kao i zainteresiranim
graanima. Jedinice lokalne samouprave ve imaju
zakonsku obvezu baviti se aktivnostima energetske
uinkovitosti u svojoj sredini, a vlasnici i upravitelji
stambenih zgrada provoenjem aktivnosti energetske
uinkovitosti mogu postii znaajne utede novca i
smanjiti zagaenje okolia.
Uz Osijek, tijekom srpnja projekt je predstavljen
i u ostalim sjeditima upanija istone Hrvatske
Vukovaru, Virovitici, Poegi i Slavonskom Brodu.
ZA SMANJENJE ENERGETSKOG SIROMATVA U
ISTONOJ HRVATSKOJ
Goran Pichler, voditelj Projekta i Energetske
edukacijske agencije, nazone je upoznao s
podatkom da je Energetska edukacijska agencija, koja
provodi takve projekte, utemeljena u okviru CARDS
2004 projekta Europske unije, koji traje 16 mjeseci.
Vrijednost Projekta je 121.000 eura, pri emu grad
Osijek sudjeluje s 10 posto sredstava. Nositelj je
ekoloka udruga Zeleni Osijek, partner grad Osijek, a
suradnik Solar System d.o.o. Cilj je stvaranje uvjeta
za pokretanje i rad energetskog savjetovalita za
Slavoniju i Baranju u demonstracijskom objektu
Energetski nezavisne kue u Osijeku te osiguranje
uvjeta za trajni rad i promociju energetske
uinkovitosti. Specifini ciljevi su, kako je naglasio
G. Pichler, poveanje kapaciteta javnih uprava,
upravitelja stambenih zgrada te ostalih ciljnih
skupina za odrivu gradnju i rast energetske
uinkovitosti. Nadalje, stvaranje uvjeta za realizaciju
12
samoodrivih projekata smanjenja potronje energije

i poveanja energetske uinkovitosti zgrada, kao i
besplatno informiranje graana i strune javnosti
preko vie razliitih metoda, ime bi se podigla razina
znanja i zanimanja za realizaciju aktivnosti oko
energetske uinkovitosti.
Kao nastavak programa CARDS 2004, grad
Osijek se kandidirao i dobio od Europske unije
projekt PHARE 2006, koji zapoinje od jeseni s
ciljem smanjenja energetskog siromatva u istonoj
Hrvatskoj. Provedba Programa trajat e 15 mjeseci,
a vrijednosti je dva milijuna kuna. U tom razdoblju
odrat e se vie od 30 izlobi i prezentacija te
e se na kvalitetan nain, kako je rekao Goran
Pichler, informirati graane i lokalnu samoupravu o
projektima energetske uinkovitosti. Unutar i pokraj
demonstracijskog objekta Energetski nezavisne kue
napravit e se energetski park s pokaznim primjerima
tehnologije obnovljivih izvora energije namijenjen
strunjacima, studentima i graanima. U svakom
veem gradu napravit e se energetski auditi javnih
objekata kako bi se demonstrirala aktivnost i prenijela
znanja svim regionalnim sreditima.
U pripremi je i prijava za osnivanje Regionalne
energetske agencije istone Hrvatske preko
Intelligent Energy Europe. Ako bi uspio i taj projekt,
ulo bi se u mreu energetskih agencija Europske
unije, to bi omoguilo provoenje zajednikih
projekata s drugim agencijama i prijenos znanja i
iskustva iz EU u Hrvatsku. Projekt bi se financirao
iz fondova Europske unije 36 mjeseci, a osnivai
ga trebaju provoditi jo najmanje pet godina.
Agencija treba postati jedna od etiri regionalne IEE
agencije u Hrvatskoj, nositelj aktivnosti energetske
uinkovitosti i razvoja malih obnovljivih izvora
energije u regiji. Osnovne aktivnosti su promocija
i edukacija u podruju energetske uinkovitosti
zgrada, industrije i prometa.
Denis Karna
Predstavljanje Projekta energetske uinkovitosti u Osijeku

sa zanimanjem su pratili predstavnici skoro svih gradova
Osjeko-baranjske upanije
Goran Pichler, voditelj Energetske edukacijske agencije:

cilj je stvaranje uvjeta za pokretanje i rad energetskog
savjetovalita za Slavoniju i Baranju u demonstracijskom
objektu Energetski nezavisne kue u Osijeku te osiguranje
uvjeta za trajni rad i promociju energetske uinkovitosti
GOSPODARENJE ENERGIJOM KAO STRATEKO

OPREDJELJENJE
Suradnica na Programu Ujedinjenih naroda
za razvoj Dunja Fadljevi govorila je o sustavnom
gospodarenju energijom u gradovima i upanijama
u Republici Hrvatskoj. Naglasila je da provoenje
Projekta mora zapoeti od vrha gradske ili upanijske
vlasti i to tako da se gospodarenje energijom proglasi
stratekim opredjeljenjem. U gradskim i upanijskim
upravama potrebno je imenovati odgovornu osobu koordinatora za energetiku, koji mora biti odgovoran
vodstvu grada ili upanije, a o ijoj e odgovornosti
ovisiti uspjeh cjelokupne inicijative uvoenja
sustavnog gospodarenja energijom.
Nakon predstavljanja, sudionici su bili u prigodi
u osobnim kontaktima s predavaima dobiti vie
informacija, ovisno o sredinama iz kojih dolaze, a
bilo ih je iz skoro iz svih gradova Osjeko-baranjske
upanije.
Dunja Fadljevi, struna suradnica UNDP Hrvatska:

provoenje Projekta mora zapoeti od vrha gradske ili
upanijske vlasti i to tako da se gospodarenje energijom
proglasi stratekim opredjeljenjem
RAD POD NAPONOM
Prijenos tehnologije rada pod naponom i u Nuklearnu elektranu Krko
Novi iskorak instruktora

HEP NOC-a
Radom pod naponom u NE Krko
odraivat e se 13 vrsta standardnih
zahvata pri odravanju i mjerenju,
za koje je do sada trebalo iskljuivati
dijelove postrojenja ili prebacivati
napajanje postrojenja na rezervno
i ovjere dokumenata pa sve do najmanjih zahvata

na dijelovima postrojenja. Takav je sustav razumljiv i
primjenjiv zbog nunog zadovoljavanja visokih kriterija
sigurnosti i mogunosti kontrole tipiziranih poslova, s
obzirom na postojeu ugraenu opremu.
Prijenos tehnologije rada pod naponom na niskom

naponu u tvrtke izvan granica Republike Hrvatske
doao je do kraja svog prvog ciklusa. Obuku slovenskih
elektromontera i rukovoditelja zapoeli smo prije Uskrsa
u prostorima Nuklearne elektrane Krko, a uvodna
predavanja i tumaenja slovenskih propisa, koji reguliraju
mogunosti izvoenja radova pod naponom, odrali su
slovenski dravni inspektor za sigurnost i zatitu na radu,
mr. sc. Boris Rui te predsjednik slovenskog Povjerenstva
za rad pod naponom i direktor konzorcija C&G, mr. sc.
Viktor Lovreni. Napomenimo da je upravo V. Lovreni
zasluan za okupljanje vie od 20 tvrtki, ije su djelatnosti
usko povezane s elektroprivrednom djelatnou, prijevod,
prilagoavanje i tisak dokumentacije te nostrifikaciju
uvjerenja i svjedodbi preko ICES-a.
Uvodna predavanja slovenskih kolega pratili
smo kako bi u odreenim segmentima pruili traene
informacije i odgovorili na brojna pitanja sudionika,
ponajvie o naim iskustvima i regulativi, ali i kako bismo
nakon predavanja u postrojenjima NE Krko snimili stanje
na dijelovima postrojenja, gdje e se primjenjivati rad pod
naponom.
Nakon vrlo konstruktivne rasprave i razmatranja

mogunosti proirivanja opsega poslova, koje tehnologija
rada pod naponom donosi sa sobom, zajedniki je
odlueno prihvaanje naela, prema kojem e se u
postojee procedure integrirati pripreme za rad pod
naponom za svako pojedino radno mjesto, a pripreme
e se i dalje raditi za svaki pojedini rad pod naponom.
Kompletna radna dokumentacija prolazit e trostruku
provjeru i ovjeravanje potpisima prije samog poetka
rada pod naponom. Na taj nain izbjei e se opasnost
od rutinskog rada i na vrijeme analizirati sve eventualne
promjene na postrojenju. Radom pod naponom u NE
Krko odraivat e se 13 vrsta standardnih zahvata
pri odravanju i mjerenju, za koje je do sada trebalo
iskljuivati dijelove postrojenja ili prebacivati napajanje
postrojenja na rezervno.
O struno-teorijskoj obuci slovenskih
elektromontera u HEP NOC-u za rad pod naponom na
niskom naponu, kao iskoraku u tehnologiji rada, objavljen
je napis u svibanjskom izdanju asopisa slovenskoga
elektrogospodarstva Na stik.
U posljednjoj fazi obuke, dva instruktora HEP
NOC-a su tjedan dana nadgledali praktini rad NE
Krko, kontrolirali sadraj i funkcionalnost nove radne
dokumentacije te pomogli u izradi specifikacije dodatnih
alata i opreme. Time su ostvareni svi uvjeti za izdavanje
konanih svjedodbi i ovlatenja za rad pod naponom
obuenim elektromonterima i njihov nesmetan rad pod
naponom. U jesen oekujemo novi obrazovni ciklus i
grupu s kojom e nam sigurno biti jo lake raditi, jer smo
s prvom grupom napravili dobar temelj i osmislili sve
potrebne prilagodbe.
NOVO ISKUSTVO NOVI IZAZOV

Naa prethodna preporuka da se u okviru
prve grupe na obuku upute i elektromonteri iz tvrtki
podizvoaa radova u Nuklearnoj elektrani Krko - bila
je prihvaena te su se toj grupi polaznika obuke, uz
zaposlenike Odjela elektroodravanja NE Krko pridruili
i elektromonteri Papirnice Veve, Savskih Elektrana i
Elmonta.
Ubrzo je uslijedilo dvotjedno struno-teorijsko
usavravanje 12 slovenskih elektromontera u prostorima
HEP NOC-a, prema programu za unutranje instalacije
i ienje na niskom naponu, a tijekom drugog tjedna
obuke odran je i trodnevni informativni teaj za 11
rukovoditelja.
Moramo priznati da je ovo novo iskustvo bio
pravi izazov, kako za, nas tako i za slovenske kolege.
Naime, naa je tehnologija izravni slijednik francuske
tehnologije, koja predvia samostalno pripremanje
svakog pojedinog rada pod naponom, bez postojanja
univerzalno propisane procedure prema kojoj se izvode
pojedini koraci. S druge strane, u NE Krko cijeli je
sustav dokumentacije i openito svih radnih postupaka
ustrojen prema amerikim standardima i tehnologiji. Oni
predviaju postojanje procedura prema strogo utvrenim
potankostima za apsolutno sve radnje, poevi od
kretanja u pojedinim prostorijama postrojenja, izdavanja
Vladimir Caha
U POSTOJEE STROGO PROPISANE PROCEDURE

INTEGRIRAT E SE I PRIPREME ZA RAD POD
NAPONOM ZA SVAKO RADNO MJESTO
Slovenski dravni inspektor za sigurnost i zatitu na radu,

mr. sc. Boris Rui te predsjednik slovenskog Povjerenstva
za rad pod naponom i direktor konzorcija C&G, mr. sc.
Viktor Lovreni prigodom uvodnih predavanja
Struna praksa u NE Krko - otklanjanje pogreke na

inverteru pod naponom
Slovenski elektromonteri, polaznici prve grupe obuke s rukovoditeljem HEP NOC-a Zdenkom Miletiem
13
NEPOGODA
Pijavica opustoila selo Lisac u opini Klana
Kobnih
deset minuta
Ve pola sata nakon dojave o
posljedicama pijavice, koja je
unitavajui sve pred sobom na
svu sreu protutnjala rubnim
dijelovima sela Elektroprimorjai
su bili na mjestu dogaaja i
tijekom noi, unato kii i tui,
pokuali osposobiti elektrine
vodove te veim dijelom to i
uspjeli
Nezapamena nepogoda - pijavica, koja je 7.
srpnja oko 19 sati u samo desetak minuta opustoila
selo Lisac u opini Klana u blizini Rijeke, nanijela je i
velike tete elektroenergetskoj mrei Elektroprimorja
i ostavila selo bez telefonskih veza te nakratko i bez
elektrine energije. Mnoge kue ostale su bez krovova.
Ve pola sata nakon dojave o posljedicama pijavice,
koja je unitavajui sve pred sobom na svu sreu
protutnjala rubnim dijelovima sela Elektroprimorjai
su bili su na mjestu dogaaja.
- Dojavu smo primili oko 21,15 sati, a ve u
21,45 smo bili na terenu. Na prvi pogled stanje je
izgledalo mnogo gorje nego to se kasnije ispostavilo,
jer su mnoge kue bile bez krovova, jedna cijela uma
velikih stabala bila je jednostavno pokoena, cesta
je bila zakrena oborenim stablima, elektrini vodii
popadali po zemlji, a stupovima se nije moglo prii
zbog oborenog drvea, rekao nam je brigadir Denis
Duni Bai.
Tehniar Slavko Marac, brigadir Denis Duni Bai

i rukovoditelj Odjela za odravanje nadzemnih
vodova Vladimir Srok: unato kii i tui, monteri
Elektroprimorja cijele su noi radili na saniranju teta na
elektroenergetskoj mrei
14
Monteri Elektroprimorja ve te noi prionuli su

poslu i radei do etiri sata drugog jutra privremenim
rjeenjima su osigurali napajanje elektrinom energijom
veeg dijela sela. U tomu su im veliku pomo pruili
vatrogasci, koji su uklanjali stabla s prometnica i tako
omoguavali prilaz elektroenergetskim objektima i
mrei. U idua dva dana teta je potpuno sanirana.
Kako nam je rekao rukovoditelj Odjela
odravanja nadzemnih vodova Vladimir Srok, jedan
betonski stup bio je prepolovljen, nekoliko ih je bilo
oteeno, a ukupno se sruilo sedam raspona. Sve
tete su sanirane u rekordnom roku, a da su monteri
Elektroprimorja obavili sjajan posao potvrdio je
naelnik Opine Klana Ivan najdar, koji je prigodom
obilaska sela i procjene teta posebno pohvalio
intervenciju ljudi deurne slube Elektroprimorja. Jer
ve tijekom noi, unato kii i tui, oni su izali na
teren i pokuali osposobiti elektrine vodove te veim
dijelom to i uspjeli.
Nakon olujnog vjetra, tonije pijavice, u rubnim
dijelovima sela Lisac bez krova je ostalo dvadesetak
kua, od kojih je deset potpuno uniteno. Ostala je
unitena uma stoljetnih stabala, elektroenergetski
vodovi. Pijavica je sruila ili slomila drvene i betonske
elektrine stupove. Da je prola kroz sredite sela,
posljedice bi bile puno ozbiljnije.
Da je rije o doista izvanrednom dogaaju
potvrdio je i zahtjev Opinskog vijea Klane za
proglaenjem elementarne nepogode, kojeg su
prihvatile mjerodavne institucije.
Pijavica je nanijela tete i selu Lipa, ali ne tako
velike kao na podruju Lisca. I na tom podruju ekipe
Elektroprimorja su pravodobno intervenirale i sanirale
tete na elektroenergetskoj mrei.
Tekst: Ivica Tomi
Fotografije: Miljenko Kali i Slavko Marac
Ekipe Elektroprimorja intervenirale su brzo i uinkovito u

opustoenom selu Lisac
Pokoena uma stoljetnih stabala
Pijavica je za samo desetak minuta ostavila kue bez krovova...
slomljene betonske stupove
isupana stabla iz korijena.

15
HEP NA UDARU LJETNIH POARA
Otok olta
Stradali dalekovodi
i maslinici
Veroka Garber
Snimio: Nenad Vujevi
Nai stupovi u neprirodnu poloaju
Biljeimo prvi ovoljetni poar na

otoku olti (iskreno se nadajui
da e biti i posljednji), ne zbog
opsega tete koju je pretrpjela
naa mrea ili itelji Otoka, nego
upravo stoga to je veliki broj
takvih vatrenih scenarija ispisan
jednakim ili slinim rukopisom
Premda je srpanj i ve lagano zapoinje kolovoz,
strahujem da nau rubriku HEP na udaru ljetnih poara
jo nismo potpuno zakljuili. Strah je opravdan, jer ljeto
je u zamahu, a vruine - poglavito u Dalmaciji, nikako ne
odustaju. Broj turista, vjerujemo, jo vie e rasti pa bi se
nemar ili namjera lako mogli izroditi u neko novo vatreno
pustoenje maslinika, vinograda i dalekovoda.
Biljeimo prvi ovoljetni poar na otoku olti
(iskreno se nadajui da e biti i posljednji), ne zbog
opsega tete koju je pretrpjela naa mrea ili itelji Otoka,
nego upravo stoga to je veliki broj takvih vatrenih
scenarija ispisan jednakim ili slinim rukopisom. Jer,
nakon nekoliko dana od oltanskog poara, 7. srpnja o.g.
gorjeli su i podbiokovski maslinici, rogozniki automobili i
nekoliko naih stupova te porunio i ogolio dio hvarskog
krajobraza. Ali, ostat emo pri ovom oltanskom, premda
16
bi netko mogao komentirati kako je nekoliko izgorjelih

stupova zanemariva teta u odnosu na neke druge
havarije. Meutim, kada zbog tih nekoliko stupova, u srcu
sezone, bez napajanja ostane cijeli istoni dio Otoka, tada
se teta mjeri nekim drugim metrom.
STUPOVI I OPREMA NA TLU
Zapoelo je po dobro uhodanom obrascu, kako je
rekao na kolega Nenad Vujevi iz Elektrodalmacijinog
Odjela za nadzemne mree i organizator posla oko
otklanjanja oltanskih teta:
- Nije se moglo dogoditi dan ranije kada je vrijeme
bilo mirno i tiho, nego se ekao vjetar Imali smo sreu
to su se odmah podigla tri kanadera i vatra je jako brzo
ugaena. Stradali su samo nai dalekovodi i maslinici,
tonije est hektara povrine, naih nekoliko stupova i 500
stabala maslina.
Naoj srei je pridonio i kolega Frane Ceci,
glavni ovjek oltanske monterske grupe, koji je desetak
minuta nakon oglaavanja vatrodojavne sirene iskljuio
opoareni dalekovod 10 kV Grohote Stomorska u
glavnoj trafostanici 35/10 kV otoka olta u Grohotama.
Na spomenutom dalekovodu izgorjelo je nekoliko nosivih
i jedan A stup, a na njegovom odcjepu prema TS Neujam
jo jedan A stup s rastavljaem. Na tlu su se nali vodii,
izolatori, ovjesna oprema...
BEZ NAPAJANJA 30 SATI
Potroai Stomorske, Kruice, Neujma i Gornjeg
Sela bili su trideset sati bez elektrine energije.
Otklanjanje posljedica vatre trajalo je dulje nego

to su to eljeli zaposlenici splitske Slube odravanja
Odjela nadzemnih mrea. Premda su krenuli na
ranojutarnji trajekt i stigli na Otok dok je vatra jo gorjela,
(neki od njih su prekinuli koritenje godinjeg odmora),
morali su priekati zavretak uviaja protupoarnog
inspektora. Uviaju su nazoili i nai predstavnici
- N.Vujevi i Tomo Pelivan, u funkciji zamjenika
rukovoditelja Odjela.
Predvoeni svojim poslovoom eljkom Vidoviem
i brigadirom Pavom Dueviem, nai su monteri, kao
i uvijek do sada, uspjeno odradili svoj dio posla. Pave
Radovi, Zvonko Miji, Tomislav Vrdoljak, Ivica Brakus,
Mirko Pupi Vurilj, Ivica Dragun, Boko Komar i Braco
Bara, uz ispomo kolega vozaa Mate Prnjaka i Mate
Periia, zapoeli su rad za najeeg zraenja Sunca, a
zavrili u veernjim satima. Naizgled jednostavan posao
pokazao se zahtjevnim, jer trebalo je u jo vruem okoliu
i jo vruem tlu kopati rupe i probijati sto metara puta za
mehanizaciju kojom su ugradili A stupove. Za one druge,
nosae, rupe su iskopane runo. No, potroai su veer
doekali osvijetljeni.
Nama preostaje nadati se da e ova mala pria
o jednom malom poaru nekom svojom arolijom
zaustaviti sve druge vatre i da emo kolovoz pamtiti
samo po rasplesanom maestralu i zatitnom faktoru.
Slavonija
Stalna prijetnja
slame ili
suhih stabljika
kukuruza
Ovdje su vodii na tlu
Ekipa Elektre Poega pri podnevnoj vanjskoj temperaturi od 36

stupnjeva Celzijusovih u hladu, a na poaritu vrelo tlo dodatno je
grijalo okolni zrak, tako da su se topili vodii, a kako je bilo ljudima?
Pregled opoarene trase u oteanim uvjetima ari tlo, ari Sunce...a zatita malo pomae
Oprema stupa zapletena u granju
Kada se spomene poar, svi odmah pomisle kako gori

u Dalmaciji ili negdje na otocima. No, poari su u proljee i
ljeti esta pojava i u Slavoniji. Naime, nakon etve na poljima
slama ili suhe stabljike kukuruza stalna su prijetnja nastajanja
poara koji ugroava naa elektroenergetska postrojenja,
poglavito drvene dalekovodne stupove. Stupovi su najee
jelovi i puni smole te dodatno impregnirani predstavljaju
energetski visokokvalitetno gorivo.
Stup zapoinje gorjeti odozdo lagano tinjajui, a kada
izgori kod obujmica koje ga dre za betonski nogar, pada na
tlo. Ako se vodii zapletu ili padnu, tada proradi nadstrujna ili
zemljospojna zatita i tako se dalekovod automatski iskljui i
prestaje opasnost od mogueg strujnog udara za sluajnog
prolaznika.
Iznimno je opasno kada stup izgori samo do polovice,
a vodii padnu na dohvat ruke ljudima ili u ravan visine
ivotinja, ostaje pod naponom i budui da je jo uvijek izoliran
nema dojave da je u kvaru i predstavlja smrtnu opasnost.
Elektra Poega HEP Operatora distribucijskog sustava
preko medija redovno upozorava na opasnosti zbog
padanja stupova uzrokovanih neodgovornim paljenjem na
poljima. Unato tomu, ekipe odravanja imale su nekoliko
intervencija na zranom dalekovodu 10 kV, a najtee je bilo
na blagdan Velike Gospe. Tada su izgorjela tri stupa i pet
raspona dalekovoda. Ekipa Elektre Poega bila je na terenu pri
podnevnoj vanjskoj temperaturi od 36 stupnjeva Celzijusovih
u hladu. Na poaritu tek to je poar lokaliziran vrelo tlo
dodatno je grijalo okolni zrak, tako da su se topili vodii, a
kako je bilo ljudima? No, kao i mnogo puta prije, ekipa u
kojoj su radili Zvonimir Krmpoti i kolege kvar je otklonila do
17 sati na zadovoljstvo potroaa.
Mirko Vei
17
OVJEK I RAD
Zatita na radu u HEP-u
Ulaganje nije troak

Broj ozljeda na radu od 1998.
godine u stalnom je padu i to za
vie od 50 posto - sa 448 ozljeda
na radu u 1998. godini broj je
smanjen na 210 u 2007. godini
zatita na radu nije posao samo strunjaka za zatitu

na radu, nego svih zaposlenika na radu, jer je zatita
na radu sastavni dio svakog tehnolokog procesa.
S obzirom na opisani odnos prema zatiti na
radu u HEP-u, to ipak nije pravilo, nadgradnja u bilo
kojem obliku bila bi Sizifov posao da Uprava HEP-a
nema pozitivan stav prema ovom poslu.
Jo uvijek, na alost, meu zaposlenicima HEP-a

pa ak i meu ovlatenicima ima onih koji smatraju
da je zatita na radu nuno zlo i da je sve vezano uz
to samo nepotreban troak. ak se i kod zakonski
propisanih ispitivanja ili odredbi koje nas obvezuju na
poduzimanje odreenih radnji esto postavlja pitanje
je li to ba potrebno uiniti sada ili to moe ekati neka
bolja vremena. Za svaku od propisanih radnji, koja
se ne provede, zakon propisuje prekrajne sankcije, a
u sluaju ozljede na radu, odgovorna osoba moe i
kazneno odgovarati.
Kada tvrtka odgovara prekrajno, odgovara i
odgovorna osoba u pravnoj osobi. Kada se dogodi
ozljeda na radu, a u svezi je s neprovedenim mjerama
zatite na radu, odgovorna osoba moe odgovarati
i kazneno, a tvrtka je prema naelu objektivne
odgovornosti duna zaposleniku naknaditi pretrpljenu
tetu. To su tada nepotrebni trokovi. Glede trokova
u svezi s ozljedom na radu postoje izravni trokovi,
koji su vezani neposredno uz nastanak ozljede, ali i
neizravni trokovi koji nastaju naknadno, a uzrokovani
su posljedicama te ozljede.
Nakon osnivanja HEP-a, a posebno ratnih

godina, imali smo veliki broj ozljeda na radu, praen
s ak i vie od pet smrtnih sluajeva godinje. Takvo
se stanje pripisivalo ratnim okolnostima i u tim se
uvjetima nije moglo puno utjecati na dogaaje.
Meutim, kako se takav trend nastavio i nakon
Domovinskog rata (primjerice, 1996. i 1997. godine
imali smo ukupno vie od 500 ozljeda, od ega 449,
odnosno 424 na radu), od kojih su po etiri svake
godine zavrile smru - struka je poetkom 1998.
godine tadanjem generalnom direktoru Hrvatske
elektroprivrede Damiru Begoviu predloila ponovno
osposobljavanje svih zaposlenika.
Naime, analize nastanka ozljeda na radu, a
posebno onih sa smrtnim posljedicama pokazale su
da su uzroci nastanka ozljeda neprovoenje pravila i
mjera zatite na radu. To je znailo da se zaposlenici
ne pridravaju propisanih pravila i mjera zatite na
radu, a jednako tako da im neposredni rukovoditelji
doputaju takvo ponaanje. Taj podatak, koji se temelji
na injenicama, nije mogao ostaviti ravnodunim
rukovodstvo HEP-a, tim vie jer je u Zakonu o zatiti
na radu (NN 59/96) nedvosmisleno reeno da je
poslodavac duan osigurati rad na nain da se ne
dovode u opasnost sigurnost i zdravlje zaposlenika
na radu. Jednako tako je u Zakonu naglaeno da
zaposlenici na radu, pri obavljanju poslova, moraju
postupati u skladu s pravilima zatite na radu.
Neizravni trokovi est puta vei od

izravnih
U zemljama EU su odavno shvatili da ulaganje
u zatitu na radu nije troak i to ne stoga to im
je stalo do njihova zaposlenika vie nego nama,
nego upravo zbog velikih trokova koji nastaju kod
odtetnih zahtjeva zaposlenika koji su stradali na radu.
Kod takvih zahtjeva nije troak sama odteta, ve se
tomu trebaju pribrojiti i trokovi sudskih postupaka,
odvjetnika, vjetaenja, zamjene zaposlenika,
educiranja novog zaposlenika, kao i drugi trokovi.
Meunarodna organizacija rada (MOR) je na temelju
statistikih podataka dola do spoznaje da su ti
neizravni trokovi est puta vei od izravnih trokova
nastalih zbog ozljede na radu. Taj se podatak najee
prikazuje santom leda, od koje se vidi samo manji dio,
a prava se opasnost skriva ispod razine mora.
Zatita na radu nisu samo kute, radna odijela
i cipele, ve je zatita na radu multidisciplinarna
kategorija koja obuhvaa strunu pomo poslodavcu
u provoenju propisanih i prihvaenih mjera zatite na
radu, interni nadzor, praenje stanja i analize, izradu
planova rada, izradu prijedloga za unaprjeenja stanja,
suradnju s tijelima nadzora i medicinom rada, suradnju
sa strunim slubama poslodavca. Jednako tako,
18
NEPROVOENJE PRAVILA I MJERA ZATITE NA

RADU, NAJEI UZROCI OZLJEDA
ISCRPNO RAZRAEN PLAN I PROGRAM

OSPOSOBLJAVANJA ZAPOSLENIKA
Nakon prihvaanja prijedloga struke o
osposobljavanju zaposlenika, natjeajem je
nositeljem Projekta osposobljavanja odabran Fakultet
elektrotehnike i raunarstva, Sveuilita u Zagrebu.
Plan i program osposobljavanja razraen je u svim
pojedinostima, a objavljena je struna literatura u
obliku prirunika i uputa za rad na siguran nain,
odreeni su nositelji osposobljavanja i razraen je
hodogram osposobljavanja po radnim mjestima.
Nositeljima osposobljavanja odreeni su
strunjaci zatite na radu po podrujima i pogonima i
za njih je odrano predavanje o programu i metodama
rada. Posebno su bili upoznati s raspodjelom potrebnih
prirunika po radnim mjestima, kao i o provoenju
praktinog osposobljavanja.
Za izvjeivanje o tijeku osposobljavanja
izraene su posebne tablice koje su popunjavali
eljko Kora
voditelji, tako da smo u svakom trenutku imali podatke

o provoenju osposobljavanja. Za osposobljavanje
su izraeni slijedei prirunici: prema osnovnom
programu, prema temeljnom programu, prema
specijalistikom programu za elektriare, prema
specijalistikom programu za strojare u TE, prema
specijalistikom programu za strojare u HE,
prema specijalistikom programu za neposredne
rukovoditelje, za ovlatenike, za povjerenike radnika za
zatitu na radu te upute za rad na siguran nain.
Nain osposobljavanja je u skladu sa Zakonom o
zatiti na radu bio provoen teoretskim i praktinim
obrazovanjem. Teoretski dio je proveden podjelom
prirunika i testiranjem nakon mjesec dana, a praktini
dio praenjem radnih navika i postupaka zaposlenika
te davanjem ocjene neposrednog rukovoditelja.
Prirunici i upute za rad na siguran nain, koje smo
dodijelili pojedinim zaposlenicima prema zanimanju
i vrsti poslova koje obnaaju, ostali su u njihovom
trajnom vlasnitvu.
AKO JE OSPOSOBLJAVANJEM SPAEN SAMO
JEDAN IVOT, TROAK I TRUD SE ISPLATIO
Ukopno je za Plan i program osposobljavanja,
sve prirunike i upute utroeno neto manje od dva
milijuna kuna. Usporedbe radi, MOR je procijenio da
se trokovi nastali za poslodavca zbog jedne ozljede
sa smrtnim posljedicama terete sa 7.500 izgubljenih
radnih dana, to prevedeno na nae okolnosti i
trokove iznosi priblino 2,7 milijuna kuna. To znai da,
ako je provedenom akcijom postignuto da je spaen
samo jedan ivot, troak i trud se isplatio.
Da bi potkrijepili pozitivne pomake i korist
osposobljavanja, u nastavku prikazujemo broj ozljeda
na radu od 1996. do 2007. godine. Ukupni broj ozljeda
je tih godina bio vei (nisu uzete u obzir ozljede od
radnog mjesta do posla i obrnuto, jer na njih ne
moemo djelovati), tako da su prikazane samo ozljede
koje su se dogodile na radu.
UZ PRETPOSTAVLJENI SCENARIJ - UTEDE OD
NAJMANJE 20 MILIJUNA IZRAVNIH I VIE OD
100 MILIJUNA NEIZRAVNIH TROKOVA
to se tie izravnih trokova, kada se zna da
broj izgubljenih dana, odnosno provedenih dana na
bolovanju po jednoj ozljedi na radu iznosi u prosjeku
40 dana, nije teko izraunati financijske utede. Tako
smo broj izgubljenih dana zbog ozljeda na radu u
prosjeku s vie od 21.000 (1996. 1999. godine), sveli
na prosjeno 12.000 posljednjih godina. To znai da
sada u prosjeku imamo 8.000 dana manje bolovanja,
odnosno zbog toga u jednoj godini nije isplaeno
skoro tri milijuna kuna, ve su ta sredstva ostala
HEP-u.
Ako uzmemo u obzir i neizravne trokove ozljeda
na radu, koji prema MOR-a iznose i do est puta vie,
rije je o vie od 15 milijuna kuna. Naime, ako uzmemo
u obzir sve navedene godine, a broj ozljeda u 1998.
Seminar za tehnike
rukovoditelje pogona, nadzorne
inenjere i strunjake zatite
na radu PP HE Jug
Novosti iz
podruja zatite
na radu
Santa leda, od koje se vidi samo manji dio, dok se prava
opasnost skriva ispod razine mora - ilustrira odnos
izravnih i neizravnih trokova zbog ozljeda na radu
Godina
Broj
ozljeda
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006 2007
449
424
448
326
336
307
303
294
240
265
229
210
Broj ozljeda na radu (od 1998. godine u stalnom je padu i to za vie od 50 posto)
Broj ozljeda na radu
500
400
300
200
100
0
'96. '97. '98. '99. '00. '01. '02. '03. '04. '05. '06. '07.
GODINA
godini kada smo zapoeli osposobljavanje uzmemo
kao pretpostavku da bi se u prosjeku dogaalo toliko
ozljeda na radu godinje da nismo nita poduzeli, te
izraunamo razliku broja ozljeda u iduim godinama
moemo raunati s do 1522 ozljede koje se nisu
dogodile. To bi bilo najmanje priblino 20 milijuna kuna
izravnih trokova za HEP, a neizravnih vie od 100
milijuna kuna. Dakako, to su samo pretpostavke, ali i
mogui scenarij to bi bilo da nismo nita poduzeli.
GODINJOM POVELJOM ZA IZNIMAN DOPRINOS
U PROMICANJU ZATITE LJUDI U RADNOJ
I IVOTNOJ OKOLINI 2007. POTVRENA
USPJENOST RADA U HEP-u
Takvi rezultati smanjivanja ozljeda na radu
nisu samo posljedica provedenog osposobljavanja,
ve se svakako mora uzeti u obzir i rad strunjaka za
zatitu na radu po podrujima i pogonima, jaanje
svijesti ovlatenika o potrebi provoenja pravila
i mjera zatite na radu, imenovanje neposrednih
ovlatenika i njihova edukacija o odgovornostima
i obvezama u svezi s radom. Jednako tako treba
naglasiti da je Uprava i u njeno ime predsjednik mr.
sc. Ivan Mravak krajem 2004. godine potpisao Izjavu
kojom od svih zaposlenika HEP-a trai da uloe jo
vie truda u ouvanju zdravlja i sigurnosti, u emu e
imati njegovu potpunu potporu, a 2005. je proglasio
Godinom zatite na radu. Sve je to utjecalo na svijest
zaposlenika i rukovodnog osoblja da se tom segmentu
rada posveti potrebna ozbiljnost. Kao dokaz uspjenog
rada, HEP je 2007. godine dobio Godinju povelju za
izniman doprinos u promicanju zatite ljudi u radnoj
i ivotnoj okolini na prijedlog Dravnog inspektorata.
U splitskom sjeditu PP HE Jug 18. srpnja o.g.

odran je jednodnevni seminar iz podruja zatite na
radu, kojem je prisustvovalo ezdesetak sudionika i to:
tehniki rukovoditelji pogona, nadzorni inenjeri i strunjaci
zatite na radu iz PP HE Jug. Nakon pozdravnog obraanja
direktora PP HE Jug mr.sc. Hrvoja Olujia, o novim
propisima iz podruja zatite na radu govorio je eljko
Prister iz tvrtke Kontrol biro Prister d.o.o. iz Zagreba. Na
seminaru se govorilo o: Pravilniku o sigurnosti i zdravlju pri
uporabi radne opreme (NN 21/08), Pravilniku o zatiti na
radu na privremenim ili pokretnim gradilitima (NN 51/08)
te o Izmjenama i dopunama Zakona o zatiti na radu.
Svim sudionicima, koji su se posljednji put iz tog
podruja educirali u travnju 2006. godine, podijeljeni su
radni materijali, a na pitanja su im, uz predavaa . Pristera,
odgovarali i gosti iz Dravnog inspektorata i to naelnik
Odjela ZNR Nenad Pulji i rukovoditelj Odsjeka za nadzor u
podruju ZNR Podrune jedinice Split Mate Pulji.
Organizator seminara bio je Miroslav Guvo,
rukovoditelj Odjela za ZNR i ZOP PP HE Jug, koji je naglasio
da e posebno vane za nas biti novosti u Pravilniku o
zatiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilitima.
M..M.
Povelja je uruena naem predsjedniku Uprave mr.

sc. Ivanu Mravku na IV. Kongresu zatite na radu, a
uruio ju je predsjednik Nacionalnog vijea za zatitu
na radu i pomonik ministra gospodarstva, rada i
poduzetnitva Ante Vui.
NEPRIHVATLJIVO JE MOTRITE ONIH KOJI JO
UVIJEK OMALOVAAVAJU ZATITU NA RADU
Pozitivan trend u zatiti na radu pokazuju i
vrlo upeatljive brojke, to se ne moe ne primijetiti,
jer danas se najvie razgovara o trokovima. Dakako,
i dalje je potrebno raditi na unaprjeivanju stanja u
zatiti na radu, djelovati i biti stalno prisutni u svim
dijelovima poslovanja, jer broj ozljeda moe se jo
smanjiti, a time smanjiti i trokove HEP-a u cjelini.
Posebnu pozornost bi trebalo usmjeriti na vanjske
izvoae radova u naim objektima i postrojenjima, za
to ba i nema dovoljno zainteresiranih.
Jednako tako bi trebalo rijeiti pitanje strunjaka
zatite na radu, koji su u postojeim uvjetima slabo
motivirani, jer nemaju odgovarajui status, plau i
potrebna tehnika sredstva koja bi im omoguavala
jo bolji rad.
Oito je da ulaganje u zatitu na radu nije
troak, nego se odgovarajuim pristupom mogu
utedjeti znatna financijska sredstva. Jer, u pitanju
su i ljudski ivoti, budui da je rad s energijom posao
visokog rizika. Naglaavam, ako je od navedenog
broja manje ozljeda u proteklih deset godina i jedan
mogao zavriti sa smrtnim posljedicama, a nije,
napravili smo puno.
eljko Kora
Sudionici seminara su predavanja pratili sa zanimanjem
Organizator seminara iz podruja zatite na radu M. Guvo

s predavaem . Pristerom (stoje) i gosti iz Dravnog
inspektorata N Pulji i M. Pulji
19
CIRED
Studijski odbor 1 Mrene komponente Hrvatskog ogranka

Meunarodne elektrodistribucijske konferencije s Prvog savjetovanja
Uz prezentaciju 32 referata,
odgovoreno na sva pitanja
S Prvog savjetovanja HO CIRED-a, odranog
od 18. do 21. svibnja o.g., zbog aktualnosti i vanosti
tema i donesenih zakljuaka, donosimo Izvjee o radu
Studijskog odbora 1 Mrene komponente. Predsjedavao
je predsjednik SO 1 Ante Pavi, pomonik direktora HEP
Operatora distribucijskog sustava, uz tajnika SO 1 Darka
Vidovia direktora Sektora za gospodarenje mreom
i informatiku potporu HEP Operatora distribucijskog
sustava i strunog izvjestitelja Vinka Fabrisa direktora
Sektora za razvoj i pristup mrei HEP Operatora
distribucijskog sustava.
Studijski odbor 1 (SO 1) raspravio je o prihvaene
etiri preporuene teme i to: Nove tehnologije i tehnika
rjeenja (deset referata), Novi pristup odravanju (pet
referata), Problematika odravanja i pogona (15 referata)
i Sigurnost i zatita okoline (tri referata).
(SO 1 je recenzijama pozitivno ocijenio 33
referata, ali temeljem zakljuka na pripremnom
sastanku Izvrnog odbora HO CIRED, prijavljeni referati
iz podteme informatizacija odravanja i rad pod
naponom rasporeeni su u SO 6, a samo jedna podtema
- kriteriji za revitalizaciju i zamjenu i preporuena tema
- planiranje, izvjeivanje i analiza pogona i odravanja
- nisu obraene niti jednim referatom).
Javno su prezentirana 32 referata i odgovoreno je
na sva postavljena pitanja iz auditorija, kao i na pitanja
koja su unaprijed postavili recenzenti. Osim toga, na kraju
rada SO 1 odrana je prezentacija proizvoaa Borealis
o novostima u tehnologiji proizvodnje izolacijskih
materijala za proizvodnju kabela srednjeg napona.
NOVE TEHNOLOGIJE I TEHNIKA RJEENJA
U okviru teme Nove tehnologije i tehnika rjeenja,
obraene su podteme: novosti u proizvodnji i razvoju
(etiri referata), novi tehniki uvjeti i rjeenja (tri referata)
i novi propisi i norme (tri referata). Na temelju izlaganja
autora, odgovora na pitanja recenzenata i pitanja
postavljenih nakon izlaganja o svim temama - doneseni
su zakljuci.
Zakljuci o novim tehnologijama i tehnikim
rjeenjima su kako slijedi:
1. Proizvoai sklopnih blokova srednjeg napona
izoliranih plinom SF6, prezentirali su svoje nove
proizvode, uz usporedbu s prethodnim izvedbama te
naglaskom na poboljanja i znaajke, osobito one koja se
odnose na koritenje i pogon opreme te zatitu okolia.
2. Indikatore napona mogue je dodatno koristiti
i za sprjeavanje neeljenih pogonskih manipulacija
sklopnim aparatima, za sklopne blokove srednjeg napona
(izolirane plinom SF6 ili zrakom).
3. Analizom dosadanjih tehnikih rjeenja
povezivanja energetskih transformatora 110/x kV sa
srednjonaponskim postrojenjem, ukazano je na potrebu
i nain poboljanja tehnikih rjeenja i jednopolnih
shema, s ciljem poveanja pouzdanosti i sigurnosti
postrojenja.
4. Novi zahtjevi tipskih ispitivanja tvornikih
dogotovljenih distribucijskih transformatorskih stanica,
osiguravaju bolju zatitu osoblja u sluaju lunog
kvara unutar sklopnog bloka srednjeg napona, veu
pouzdanost napajanja i manji utjecaj na okolinu.
5. Novim nizom normi za distribucijske
transformatore, propisuju se dodatni konstrukcijski
i pogonski zahtjevi vani za odabir znaajki
transformatora.
20
U okviru teme Novi pristup odravanju, obraene

su podteme: pravila i propisi (jedan referat), utvrivanje
i praenje stanja opreme (etiri referata), za podtemu
kriteriji za revitalizaciju i zamjenu nije bilo referata,
a referati za podtemu informatizacija odravanja
rasporeeni su u SO 6.
Zakljuci o novom pristupu odravanju su
kako slijedi:
1. Nuno je mijenjati i prilagoavati pristup
odravanju novim okolnostima i sve otrijim zahtjevima,
osobito glede trokova odravanja, pouzdanosti i
sigurnosti opreme u pogonu te kvalitete opskrbe
elektrinom energijom.
2. Oekuje se znaajan iskorak u razradi kriterija
i pravila za utvrivanje stanja opreme, revitalizaciju i
zamjenu opreme te procjenu rizika, odnosno gradnja
novog sustava odravanja distribucijskih objekata i
njihovih dijelova.
3. Sustavna primjena dijagnostikih metoda i
ispitivanja te uvoenje sustava motrenja pojedinih
komponenti mree, znaajno olakava i unaprjeuje
praenje njihovog stanja.
PROBLEMATIKA ODRAVANJA I POGONA
U okviru teme Problematika odravanja i pogona
obraene su podteme: stanje i raspoloivost opreme
(etiri referata), nunost uvoenja novog pristupa
pogonu i odravanju (dva referata), za planiranje,
izvjeivanje i analiza pogona i odravanja nije bilo
referata, iskustva u pogonu na suelju mree i postrojenja
korisnika mree (jedan referat), zatita na radu i rad pod
naponom (tri referata, a dio referata rasporeen u SO 6),
gubici elektrine energije (pet referata).
Zakljuci o problematici odravanja i pogona su
kako slijedi:
1. Pojava orkanske bure i intenzivno zasoljavanje,
kao njena posljedica, stvaraju ekstremne pogonske
uvjete u priobalnim zonama, osobito u podvelebitskom
podruju. Samo primjerena tehnika rjeenja i tehnologije
mogu zadovoljiti takve pogonske uvjete, o emu treba
voditi rauna, kako tijekom projektiranja i graenja, tako i
tijekom pogona i odravanja.
2. Uvjeti pogona na suelju distribucijske mree i
postrojenja korisnika mree, dolaze sve vie do izraaja,
osobito glede meusobnih nedoputenih utjecaja.
3. Odabir naina uzemljenja neutralne toke
srednjonaponske mree bitno ovisi o znaajkama i
razvoju mree te znaajno utjee na kvalitetu opskrbe
elektrinom energijom. Tehniko rjeenje za svaki pojedini
sluaj treba biti rezultat detaljnih analiza i steenih
iskustava. U tom smislu, s obzirom na sadanje stanje,
oekuje se odgovarajua tipizacija tehnikih rjeenja.
4. S obzirom na sve otrije zahtjeve na pogon
distribucijskog sustava, odnosno pojedinih mrenih
komponenti i tehnikih rjeenja, nuno je sustavno
praenje i analiza stanja u kontekstu njihovog utjecaja
na kvalitetu opskrbe elektrinom energijom te trokove
ulaganja u razvoj i odravanje.
5. Stanju oznaka i zatitne opreme u
elektroenergetskim objektima potrebno je posvetiti bitno
veu pozornost. U tom smislu potrebno je sustavno
pratiti i analizirati njihovo stanje te poduzimati potrebne
aktivnosti.
6. Osiguranje svih mjera za zatitu na radu nuan
je uvjet za izvoenje radova na elektroenergetskim
postrojenjima, a privremeno uzemljivanje i kratkospajanje jedna je od najvanijih zatitnih mjera. Za
ovu zatitnu mjeru, od posebne vanosti je pravilno

utvrivanje zone tienja uzemljivaa i kratko-spajaa.
7. Gubicima elektrine energije nuno je
posveivati dodatnu pozornost, s obzirom na njihov
utjecaj na poslovanje Operatora distribucijskog sustava,
odnosno trine i regulatorne aspekte ove problematike.
Neovlateno koritenje elektrine energije i nadalje ostaje
u sreditu pozornosti. Utvrivanje stanja obraunskih
mjernih mjesta i prikljuaka te njihovo dovoenje na
zadovoljavajuu razinu, poseban je pothvat za ije su
ostvarenje potrebna znaajna ulaganja.
SIGURNOST I ZATITA OKOLINE
U okviru teme Sigurnost i zatita okoline obraene
su podteme: zbrinjavanje otpada i opasnih tvari (jedan
referat), primjena Pravilnika o zatiti od elektromagnetskih
polja (jedan referat) i zatita od poara (jedan referat).
Zakljuci o sigurnosti i zatiti okoline su kako
slijedi:
1. S obzirom na sve otrije zahtjeve za zatitu
okoline, nuna je uspostava sustava gospodarenja
otpadom te njegovog daljnjeg unaprjeenja.
2. Donoenje i primjena Pravilnika o zatiti od
elektromagnetskih polja dovelo je znaajnog pomaka u
rasvjetljavanju ove problematike, ali i do potrebe kritike
analize propisanih kriterija i pravila, odnosno njegovog
unaprjeenja.
3. Budui da u procesu prevencije i gaenja poara
te sanacije poarnih teta sudjeluje niz sudionika te s
obzirom da je rije o opem i pojedinanom interesu,
predlae se niz konkretnih mjera za poboljanje sustava
zatite od poara, kako za Operatora distribucijskog
sustava tako i za ostale sudionike.
Sudei prema broju i kvaliteti prezentiranih
radova te broju zainteresiranih sudionika prisutnih
tijekom izlaganja radova, moe se zakljuiti da je Prvo
savjetovanje CIRED-a bilo iznimno uspjeno. No, kratko
raspoloivo vrijeme za raspravu i injenica da sudionici
Savjetovanja nisu bili u prigodi prouiti prezentirane
referate, utjecali su na broj pitanja i kvalitetu rasprave.
Unato tomu, pokazalo se da postoji veliki interes autora i
sudionika Savjetovanja za predloene preporuene teme.
TEME SO 1 ZA DRUGO SAVJETOVANJE HO CIRED-a
Temeljem analize rada Prvog savjetovanja, za
sljedee savjetovanje HO CIRED predlau se teme SO 1:
- Nove tehnologije i tehnika rjeenja (novosti u
proizvodnji i razvoju, novi tehniki uvjeti i rjeenja i novi
propisi i norme);
- Novi pristup odravanju (pravila i propisi, kriteriji
i pravila za utvrivanje stanja i raspoloivosti opreme,
smjernice i kriteriji za procjenu rizika, smjernice i kriteriji
za revitalizaciju i zamjenu opreme, dijagnostike metode i
ispitivanja i sustavi motrenja);
- Problematika odravanja i pogona (planiranje,
izvjeivanje i analiza pogona i odravanja - aktivnosti
i trokovi, tete i tetni dogaaji, utjecaj pogona i
odravanja na kvalitetu opskrbe elektrinom energijom,
pogonska iskustva na suelju mree i postrojenja
korisnika mree, posebni pogonski uvjeti i dogaaji,
neprimjerena tehnika rjeenja, zatita na radu i gubici
elektrine energije);
- Sigurnost i zatita okoline (opasnosti i opasni
dogaaji, zbrinjavanje otpada i opasnih tvari, primjena
Pravilnika o zatiti od elektromagnetskih polja i zatita
od poara).
Ante Pavi
Osvrt
Suneva energija
Sunce zasluuje svoj Dan kao

znak zahvalnosti Zemljana
Dan Sunca moe biti simbol
produbljivanja prijateljstva
sa Suncem, ali i motiv novih
te ubrzanijih otkria njegova
neizreciva resursa, osobito na
podruju energije, za blagodat
i dobrobit ivota na Zemlji
u proirenim dimenzijama i
prijelomnim obzorima
Dan planeta Zemlje (22. travnja) ustanovljen je
1972. godine ne bi li se stvarala i ostvarila globalna svijest
ovjeka i ovjeanstva o zatiti i ouvanju naeg jedino
dosad poznatog Planeta na kojem postoji fascinantan
i odriv ivot. Zar mi Zemljani ne dugujemo jednaku
pozornost pa i zahvalnost Suncu o kojem ovisi cjelokupni
lanani i sustavni ivot na Zemlji? Tog ivota bez Sunca
vjerojatno nikad ne bi bilo, premda je sve planetarno i
kozmiko prema Bibliji Boji misterij i Stvoriteljevo djelo.
Istina, u ljudskoj povijesti ve u starodrevnim
civilizacijama uspostavljen je u okviru razliitih vjerovanja
i kultura mit pa i kult Sunca, ali zagonetku njegovog
podrijetla i ivota tek otkrivaju znanstvenici i posebne
interdisciplinarne znanosti - astronomija s matematikom,
matematika s fizikom i kemijom, kemija s biologijom,
zemljopis s kozmikom povijeu
Dan Sunca moe biti simbol produbljivanja
prijateljstva sa Suncem, ali i motiv novih te ubrzanijih
otkria njegova neizreciva resursa, osobito na podruju
energije, za blagodat i dobrobit ivota na Zemlji u
proirenim dimenzijama i prijelomnim obzorima.
Snimak: Stjepan Suec
IZVOR KOJI NIKAD NE PRESUUJE

Od bitnih injenica poznato je da je Sunce nama
najblia zvijezda, zapravo je divovska kugla plina koja
se brzo vrti oko svoje osi. U njezinoj se jezgri razvijaju
nuklearne reakcije, pri emu nastaju svjetlo i toplina.
Glavna svojstva Sunca su: promjer: 1.392.000 km; vrijeme
obilaska oko sredita galaktike - 240 milijuna godina;
udaljenost od Zemlje - 149,6 milijuna km; oekivani
vijek - 10 milijarda godina; starost: - pet milijarda godina;
Zemljina masa 332.946.
Sunce je za ljudske pojmove neiscrpni izvor
energije. U njegovu sreditu temperatura dostie 15
milijuna stupnjeva Celzijusovih tako da je Suneva jezgra
termonuklearni reaktor divovskih razmjera, s nuklearnim
procesima fuzije. Svake sekunde se na taj nain u jezgri
Sunca 600 milijuna tona vodika pretvara u 596 milijuna
tona helija. Razlika u masi od 4 milijuna tona se, prema
poznatoj Einsteinovoj relaciji E=m.c2, pretvara u energiju,
to znai da se na Suncu oslobaa snaga od 360
milijarda megavata (36.102 4 W). Ta se snaga izruuje u
prostor u obliku elektromagnetskih valova, spektar kojih
odgovara zraenju crnog tijela zagrijanog na temperaturi
od 5.800 K.
Zemlja zbog udaljenosti od 149 milijuna kilometara
prima samo pola milijarditi dio te energije. No, i ta je
energija s ovjejega gledita kolosalna ona odgovara

snazi od 164 milijarda megavata! Ta snaga nadmauje
vie od 100 tisua puta snagu svih elektrana u svijetu
kada rade u punom pogonu. Snaga koja dospijeva na
etvorni metar povrine na granici Zemljine atmosfere,
na pravcu Sunevih zraka naziva se solarnom
konstantom. Prema najnovijim mjerenjima, njezina
vrijednost iznosi 1.353 W/m2.
Na povrinu Zemlje dospijeva malo manja snaga
zbog refleksije zraka od atmosfere i apsorpcije u njoj.
Vrijednost prispjele snage ovisi o kutu pod kojim Suneve
zrake prolaze kroz atmosferu i o meteorolokim uvjetima.
to kut Sunevih zraka vie odstupa od vertikale, to je
njihov put kroz atmosferu dulji pa i na Zemlju dospijeva
manja snaga. Primjerice, pod kutom od 600 (300 u
odnosu na horizontalu), a to je poloaj podnevnoga
Sunca sredinom sijenja na irem podruju Zagreba,
duljina puta kroz atmosferu dva puta je vea nego pri
vertikalnom ulasku Sunevih zraka.
Ipak, Suneva je snaga tada u potpuno vedrom
danu umanjena za samo 10 posto. Sunce zimi, znai,
sja skoro jednakom jainom kao i ljeti, samo je njegova
putanja preko neba znatno kraa. Ljeti za vedroga dana,
kada je Sunce u zenitu, na etvorni metar horizontalne
povrine dospijeva snaga priblino jednaka 1 kW. Obino
se ta okrugla vrijednost uzima u opim razmatranjima.
Snaga od 1kW/m2 znai da u tijeku jednoga sata na
povrini od etvornoga metra dospije energija od
jednog kilovatsata (1 kWh). To praktino znai da bi se,
ako bismo svu ovu energiju uporabili za zagrijavanje 10
litara vode, tijekom jednoga sata temperatura podigla
za 86 K (recimo, od 10 do 96 0C). Naime, 1 kWh ima 3,6
milijuna dula, a za zagrijavane 1 kg vode za 1 K (ili 1 0C)
potrebno je 4.186 J.
SUNCE NA STO NAINA
Koritenje i primjena solarne energije postupno
postaje revolucionarna za cjelokupni ivot na Zemlji,
primjerice, u svemirskoj i komunikacijskoj tehnologiji. U
svijetu se iri izgradnja tzv. solarnih kua, eksperimentira
se s automobilom na Sunev pogon. Pojedini znanstvenici
vjeruju da dolazi era iroke i dominirajue solarne energije
to bi, dakako, iz temelja promijenilo uvjete ivota na
Zemlji. Suneva energija, koja dospijeva na povrinu
Zemlje, predstavlja elektromagnetno zraenje, koje uz
vidljivi dio spektra sadri i ultraljubiastu i infracrvenu
radijaciju. Ono se moe pretvoriti u druge oblike energije
toplinsku, kemijsku, mehaniku, elektrinu
U suvremenom drutvu energija je potrebna u
svim tim povezanim podrujima pa se u laboratorijima
i znanstvenim institutima irom svijeta ulau sve vei
napori da se koritenjem Suneve energije postigne to
potpunije podmirenje energetskih potreba. Za sada je
najvie uinkovitih rezultata u njezinu pretvaranju u
toplinu i to na temperaturama do 200 0C. Neki dre da
je to veliki stupanj iskoritenja i da moe dosegnuti 70
posto, uz prihvatljivu ekonomsku cijenu.
ELEKTRINA ENERGIJA IZ SUNEVA ZRAENJA
Pretvaranje Suneva zraenja u elektrinu
energiju je znatno tei problem. Stupanj iskoritenja je
znatno manji - iznosi izmeu 10 i 20 posto. Problem
predstavlja postizanje dovoljno pristupane cijene
ureaja, jer je jo uvijek previe skupo koristiti solarne
elektrine generatore za opskrbu kua elektrinom

energijom, osim u primjerima usamljenih i udaljenih
objekata. No, uz trend povoljnijih cijena ureaja, moe
se oekivati ira primjena. Naime, cijene solarnih
generatora, tzv. solarnih elija prije dvadesetak godina
bile su 7 dolara po vatu vrne snage, dok se danas
kreu oko 1 dolar po vatu. A to je jedan od bitnih uvjeta
koji omoguuje preusmjerenje ili paralelnu izgradnju
solarnih kua i itavih novih naselja, osobito u Americi,
Saudijskoj Arabiji, A. Emiratima, Japanu, Australiji,
Francuskoj i drugim poglavito zapadnoeuropskim
zemljama.
Najtee je pretvoriti Sunevu energiju u pogodna
kemijska goriva, koja bi mogla zamijeniti naftu, ugljen
i plin. Znanstvena naela takve konverzije tek su pod
lupom istraivanja za to potrebne i nimalo jeftine
tehnologije. No, oekuju se moda epohalna otkria.
S gledita individualnog potroaa, najvanije je
podmirenje potreba toplinskom energijom, koja se koristi
za grijanje kua i vode. Od ukupne energije od 20 tisua
kWh, koliko godinje troi jedno prosjeno kuanstvo, tri
etvrtine se odnosi na podmirenje tih potreba, a ostatak
na osvjetljenje, elektrinu kuansku opremu i drugo.
MOGUNOSTI U HRVATSKOJ
Nedvojbene su injenice i tvrdnje da je energija
postala prvorazredno ekonomsko, politiko i drutveno
pitanje svake zemlje pa ga ni Hrvatska ne moe zaobii
niti smanjiti njegovu sloenost u svojim uvjetima.
Tradicionalni ili klasini energetski izvori iz prirode,
poglavito nafta, nisu neiscrpni te se i ratovima
produbljuje (ne)racionalnost njihova koritenja,
pretvarajui se u pravu dramu tzv. modernog svijeta.
Glad za energijom raste usporedo s rastom svjetskoga
stanovnitva, ali i tehnolokog i ostalog progresa koji
nameu razvijene i najbogatije zemlje. One proklamiraju
racionalniju potronju svih oblika energije, ali za
druge. Istina, dovoljno su bogate da mogu posegnuti
za obnovljivim - dopunskim energetskim izvorima,
kao to su Suneva, geotermalna, energija vjetra,
biomasa i slino. Primjerice, SAD koristi jednu treinu
ukupne svjetske energije i navodi se da uspijevaju 20
posto svoje potronje podmirivati iz skupih vlastitih
obnovljivih izvora.
Naa se Hrvatska nalazi izmeu 41. i 47. paralele
sjeverne irine te dobiva od 30 do 50 posto vie
Suneve energije nego druge drave Europe. Prema
podacima strunjaka, na na prostor dolazi zavidna
koliina iskoristivog zraenja - izmeu 4.000 i 5.500 MJ.
Odnosno, prosjeno na dan 11-15 MJ/m2.
Obnovljivi izvori energije, ma koliko su investicijski
uvjetovani skupom opremom i sloenom tehnologijom,
eksploatacijski su ekonomini i izdani. To potkrijepljuje
jedan na primjer: prosjena kua u Hrvatskoj s vijekom
uporabe od 100 godina troi godinje za grijanje 5 tona
mrkog ugljena (ili ekvivalent tomu, ve spomenutih
20 tisua kWh), to za tih 100 godina iznosi 500
tona ugljena ili 2 milijuna kWh. Ako bi se primijenile
znanstvene spoznaje, alternacijom koritenja solarne
energije smanjila bi se potronja na jednu tonu ugljena
godinje po jednoj kui, a to bi u zbroju svih kua,
postojeih i novih, bila impozantna uteda.
Josip Vukovi
21
ANALIZE
Utjecaj nogometnog prvenstva EURO 2008 na elektroenergetski sustav
Sustav - zrcalo
ponaanja
Sukladno svim podacima u grafikonima moemo
rei: odziv hrvatskog elektroenergetskog sustava
je promjenjiv - optereenje prije poetka
prijenosa malo je pojaano, potom pada do
petnaesto-minutne stanke, tada kratkotrajno
raste do vrijednosti procijenjenih na 80 MW, a
nakon poetka drugog poluvremena optereenje
pada do kraja susreta, a i na kraju susreta ne
postiu se uobiajene vrijednosti tereta
EURO 2008 je daleko iza nas. Svi rezultati i komentari, poglavito nastupa
hrvatske nogometne reprezentacije su odavno izreeni i napisani, a poneki
brzo i zaboravljeni. No, to je s utjecajem takvih velikih dogaaja, koji plijene
pozornost Svijeta, na elektroenergetski sustav?
Cijela ova pria temelji se na injenici da najvanija sporedna stvar na
svijetu nogomet izaziva iznimno veliko zanimanje gledatelja, uz mogunost
praenja u televizijskom prijenosu. Ta pria utjee i na elektroenergetski
sustav, a sline pojave vezane uz praenje velikih portskih dogaaja, poglavito
nogometnih susreta, dogaaju se u mnogim drugim zemljama.
VEE IZOBLIENJE GRAFIKONA OPTEREENJA = VEE ZANIMANJE
GLEDATELJA
Na elektroenergetski sustav utjeu razliiti neelektrini utjecaji, koji na
dnevni dijagram optereenja sustava mogu djelovati pojedinano ili zajedno.
U ovom napisu emo prikazati prvenstveno utjecaj televizijskog prijenosa
nogometnih utakmica na sustav Hrvatske. No, tijekom lipnja 2008. godine
istodobno je zabiljeen i pojaani rad klimatizacijskih ureaja zbog visokih
vanjskih temperatura te zbog toga poveane potronje elektrine energije.
Te injenice donosimo u dvije vrste grafikih prikaza optereenja.
Navedena dva utjecaja pojedinano, ali i skupno, mijenjaju ostvareno
optereenje (ali i potronju). Promjene optereenja najee se dogaaju u
irem vremenskom okviru od nekoliko sati prije, tijekom i poslije nogometnih
susreta. Izoblienja grafikona nastala zbog djelovanja ta dva utjecaja
pokazuju njihovu veu ili manju snagu. Vee izoblienje grafikona optereenja
elektroenergetskog sustava pokazuje vee zanimanje gledatelja za televizijski
prijenos nogometne utakmice, a na je cilj bilo praenje i utvrivanje razlike u
potronji elektrine energije.
Kakva su opa obiljeja potronje elektrine energije tijekom lipnja?
Temeljem statistikih podataka moe se zakljuiti da je upotreba klimatizacijskih
ureaja minimalna u prvom djelu i zapoinje rasti od polovice lipnja. Takav
trend porasta obino se nastavlja do srpnja, a tako se dogodilo i ove godine.
U lipnju je, osim spomenuta dva utjecaja, bio naglaen i trei - utjecaj
promjene satnog i ukupnog optereenja elektroenergetskog sustava svakog
pojedinog dana i vikenda. Ta injenica onemoguava potpune usporedbe
tereta ponedjeljka s utorkom, etvrkom ili petkom. Jednako vrijedi i za
usporedbu dana vikenda. Zato u ovom tekstu pokraj svakog datuma stoji i dan
u tjednu.
Pojam izoblienje ovdje podrazumijeva usporedbu. Ona se izvodi iz
usporedbe optereenja jednakog dana i sata s optereenjem sedam dana ranije.
Upotrijebljeni pojam podrazumijeva promjenu ponaanja potroaa. To znai
snienu, ali i poveanu potronju, ovisno o konkretnom primjeru te drugim
neelektrinim utjecajima.
22
Niko Mandi
Razlika se dobije iz usporedbe podataka za ostvareno optereenje

elektroenergetskog sustava tijekom odigravanja utakmice s optereenjem
sedam dana ranije. Ona je pokazatelj veeg ili manjeg zanimanja gledatelja,
koji su zbog portskog televizijskog prijenosa promjenili uobiajeno ponaanje.
Znai, rije je o promjeni naina i dinamike potronje elektrine energije, kojoj
pripada odreeni utjecaj. Svaki od izdvojenih prikaza je poseban. Teko ga
je pretvoriti u pravilo ponaanja bez iznimaka, no donosimo pojedina opa
zapaanja.
Utjecaj utakmica EURA 2008 na hrvatski elektroenergetski sustav prikazan
je na primjerima triju susreta hrvatske reprezentacije i to kroz dvije vrste
prikaza. Prvu grupu prikaza ine globalni prikazi optereenja i to su grafikoni
snaga/ vrijeme, a izraeni su sa srednjesatnim vrijednostima optereenja. U
drugoj grupi prikaza su precizniji grafikoni petominutnih vrijednosti optereenja
elektroenergetskog sustava, koje ilustriraju promjenu (izoblienje) djela
dijagrama dnevnog optereenja.
Srednjesatni podaci optereenja elektroenergetskog sustava ne prikazuju
trend njegove promjene. Oni mogu oznaiti snagu promjene tereta, koja se
globalno dogodi unutar vremenskog intervala od jednog sata. Njima se ne moe
uoiti, a potom prikazati, manja promjena tereta. No, istodobno to su uobiajeni
(standardni) podaci s kojima se svakodnevno radi. S obzirom na njihovu
manjkavost u pogledu praenja promjena tereta, prikupljeni su namjenski i
petominutni podaci optereenja hrvatskog elektroenergetskog sustava. Njihovo
prikupljanje i obrada nisu uobiajeni. Samo za ovu prigodu, posluit e za
ilustraciju oekivanih promjena optereenja.
Zbog televizijskog prijenosa nogometnih utakmica POMAKNUTA
VEERNJA PICA S 22 NA 21 SAT
Tijekom praenja susreta i prikupljanja podataka bilo je veih ili
manjih problema s mjernom opremom te su pojedina mjerenja optereenja
elektroenergetskog sustava prikupljana i rekonstruirana naknadno u dva sluaja.
Bez obzira na konkretne primjere utjecaja djelomino ovdje prikazana, utvreno
je da se u sluaju najveeg utjecaja televizijskog prijenosa nogometnih susreta
na sustav, veernja pica pomie s 22 na 21 sat.
Premda smo primjerima pokazali samo utjecaj na sustav tri utakmice
hrvatske reprezentacije, i ostale utakmice su takoer praene na slian nain, ali
je uinak na optereenja bio znatno nii.
Spomenimo da su sve tri utakmice igrane u razliitim okolnostima. Prve
dvije su bile u 18 sati, a trea u 20,45. Vremenski uvjeti u Hrvatskoj su se
mijenjali tijekom odigravanja EURO 2008. Utjecaj porasta optereenja zbog
pojaanog rada klimtizacijskih ureaja (vee potronje) posebno je zabiljeen u
treem susretu. On je potvren i u finalnom susretu, iji grafikoni optereenja
nisu ovdje prikazani. Na svakom od grafikona posebno je oznaeno razdoblje
odravanja i prijenosa nogometnog susreta, a dan odigravanja susreta hrvatske
reprezentacije oznaen je sjenanjem na svakom od petominutnih grafikonia
optereenja.
OPTEREENJE SUSTAVA UOI UTAKMICE ZBOG UURBANOG ZAVRETKA
SVIH POSLOVA
Budui da odziv sustava ne zapoinje trenutkom poetka i zavretka
susreta, na grafikonima je prikazano optereenje prije i poslije susreta.
Inae, sami po sebi, grafikoni optereenja svakog radnog dana tijekom
godine i blagdana su razliiti, bez obzira na nogometne susrete. Tako je
uobiajeno da je optereenje sustava najvee sredinom tjedna. Usporeivanje
takvih po optereenju razliitih dana (etvrtak, petak na satnoj razini) je
nezahvalno samo po sebi i stoga ovaj tekst treba prihvatiti samo kao pokuaj
u uvid optereenja elektroenergetskog sustava tijekom televizijskog prijenosa
nogometnih susreta. Usporedba satnih optereenja razliitih dana u tjednu ne
moe se preporuiti.
HRVATSKA- -AUSTRIJA
AUSTRIJA1:0
1:0 EURO
EURO2008
2008 8.8.lipnja
lipnjaod
od 18
18do
do19:50
19:50sati
sati
HRVATSKA
HRVATSKA - NJEMAKA 2:1 EURO 2008 12. lipnja od 18 do 19:50
2300
MW
Nedjelja1.06.2008
1.06.2008
Nedjelja
HRVATSKA - AUSTRIJA 1:0 EURO 2008 8. lipnja od 18 do 19:50 sati
Nedjelja 1.06.2008
1800
1600
1600
2100
2100
2000
Nedjelja8.06.2008.god.
8.06.2008.god.
Nedjelja
HRVATSKA-AUSTRIJA
HRVATSKA-AUSTRIJA
2000
2000
1900
17:00
1600
20:00
20:00
21:00
21:00
Nedjelja 8.06.2008.god.
HRVATSKA-AUSTRIJA
21:00
EURO 2008 od 18 do 19:50
EURO
EURO2008
2008
NEDJELJA
NEDJELJA1.06.08.
1.06.08.
PAUZA
1900
1800
1900
Nedjelja
Nedjelja8.06.2008.god.
8.06.2008.god.
HRVATSKA-AUSTRIJA
HRVATSKA-AUSTRIJA1:0
1:0
PAUZA
1800
1700
1800
Slika 2: Preklopni usporedni grafikon optereenja Hrvatske za nedjelje 1. lipnja i

8. lipnja 2008. godine u rezoluciji domene od 5 minuta.
Slike 1., 3. i 5. su grafikoni srednjestanih vrijednosti. Pokazuju usporedbu

i grubi prikaz promjene optereenja. Ta promjena oznaena je zelenom
povrinom. Slika 1. prikazuje izraeno snienje optereenja tijekom prijenosa.
Crtkana linija odvaja dva utjecaja. Samo je doljnja zelena povrina ekvivalentna
utjecaju prijenosa. Na slici 2. optereenje je uoi poetka utakmice bilo malo
poveano. Tijekom poluvremena - stanke od 15 minuta, optereenje je naraslo.
No, manja potronja u etvrtak 12. lipnja odrala se i nakon zavretka susreta.
Na slici 3. optereenje sustava bilo je pojaano od 80 do 150 MW. To se
moe objasniti uurbanim zavretkom svih poslova prije utakmice, a nakon
poetka - sve druge aktivnosti su prestale. Pozornost (nia potronja) bila
Slika 4 : Preklopni usporedni grafikon optereenja Hrvatske za etvrtke

5. lipnja i 12. lipnja 2008.godine u rezoluciji domene 5 minuta
Slika 4 : Preklopni usporedni grafikon optereenja Hrvatske za etvrtke
lipnja i 12.usporedni
lipnja 2008.godine
u rezoluciji domene
minuta
Slika 45.: Preklopni
grafikon optereenja
Hrvatske5za
etvrtke
je tada usmjerena samo na praenje televizijskog prijenosa, to praktino

znai potronju od stotinjak vata, koliko obino troi televizor. Tijekom treeg
susreta porast optereenja je jednolian, a izazvan je ravnomjernim radom
klimatizacijskih ureaja. Stoga je grafikon optereenja manje ili vie skoro
translatorno pomaknut prema gore.
Grafikoni na slikama 3 a, b i c pokazuju utjecaj televizijskog prijenosa na
irem podruju Osijeka, Rijeke i Splita.
Slike 2., 4. i 6. su grafikoni optereenja tijekom pet minuta. Uz 25
podataka o optereenju tijekom dva sata, preciznije prikazuju dio promjena
tijekom susreta i televizijskog prijenosa.
23
19:55
19:55
19:55
19:50
19:50
19:50
19:45
19:45
19:45
19:40
19:40
19:40
19:35
19:35
19:35
19:30
19:30
19:30
19:25
19:25
19:25
19:20
19:20
19:20
19:15
19:15
19:15
19:10
19:10
19:10
19:05
19:05
19:05
19:00
19:00
19:00
18:55
18:55
18:55
18:45
18:40
18:50
18:50
18:50
1600
1600
18:45
18:45
Slika
Slika2:2: Preklopni
Preklopniusporedni
usporednigrafikon
grafikonoptereenja
optereenjaHrvatske
Hrvatskeza
zanedjelje
nedjelje1.1.lipnja
lipnjai i
8.8.lipnja
lipnja2008.
2008.godine
godineuurezoluciji
rezoluciji domene
domeneod
od 55minuta.
minuta.
PAUZA
PAUZA
18:40
18:40
20:00
19:55
19:50
19:45
19:40
19:35
19:30
19:25
19:20
19:15
19:10
19:05
19:00
18:55
18:50
18:45
18:40
18:35
18:30
18:25
18:20
18:15
18:10
18:05
18:00
1500
1700
1600
1700
18:35
20:00
20:00
19:55
19:55
19:50
19:50
19:45
19:45
19:40
19:40
19:35
19:35
19:30
19:30
19:25
19:25
19:20
19:20
19:15
19:15
Nedjelja 8.06.2008.god.
HRVATSKA-AUSTRIJA 1:0
19:10
19:10
19:05
19:05
19:00
19:00
18:55
18:55
18:50
18:50
18:45
18:45
18:40
18:40
18:35
18:35
18:30
18:30
18:25
18:25
18:20
18:20
18:15
18:15
18:10
18:10
18:00
18:00
18:05
18:05
1600
1500
1500
etvrtak 12.6.2008.
KA
HRVATSKA-NJEMA
etvrtak 12.6.2008.
HRVATSKA-NJEMAKA
etvrtak 12.6.2008.
etvrtak 12.6.2008.
2000
1900
2000
EURO 2008
NEDJELJA 1.06.08.
1600
1600
2100
2000
2100
18:35
18:35
1700
etvrtak 5.6.2008.
etvrtak 12.6.2008.
OBIAN
DAN
etvrtak
5.6.2008.
HRVATSKA-NJEMAKA
OBIAN DAN
etvrtak 12.6.2008.
18:30
DRUGO
POLUVRIJEME
18:05
PRVO
POLUVRIJEME
etvrtak 5.6.2008.
OBIAN DAN
HRVATSKA - NJEMAKA 2:1 EURO 2008 od 18 do 19:50

2200
2100
2200
18:00
1700
1700
MW
MW
PAUZA
PAUZA
1800
MW
18:00
18:00
HRVATSKA - AUSTRAIJA 1:0
21:00
HRVATSKA-NJEMAKA
2200
DRUGO
DRUGO
POLUVRIJEME
POLUVRIJEME
MW
MW
MW
Slika
1800
18001: Grafikon srednjesatnog optereena hrvatskog elektroenergetskog sustava za
dvije uzastopne nedjelje 1. i 8. lipnja 2008. godine
PRVO
PRVO
POLUVRIJEME
POLUVRIJEME
HRVATSKA-NJEMAKA
etvrtak 12.06.08.
20:00
Slika 3 : Grafikon srednjesatnih optereenja hrvatskog elektroenergetskog sustava dva uzastopna etvrtka
Slika 3 : Grafikon srednjesatnih optereenja
elektroenergetskog
sustava dva uzastopna etvrtka
5. ihrvatskog
12. lipnja 2008.
godine
5. i 12. lipnja 2008. godine
18:30
18:30
20:00
18:25
19:00
HRVATSKA
HRVATSKA- -AUSTRAIJA
AUSTRAIJA1:0
1:0 EURO
EURO2008
2008od
od18
18do
do19:50
19:50
18:25
18:25
18:00
19:00
1900
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
Slika 1900
3 : Grafikon
srednjesatnih optereenja
hrvatskog elektroenergetskog
sustava
dva uzastopna etvrtka
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
5. i 12. lipnja 2008.
godine
Slika1:
1:Grafikon
Grafikonsrednjesatnog
srednjesatnogoptereena
optereenahrvatskog
hrvatskogelektroenergetskog
elektroenergetskog
sustavaza
za
vrijemesustava
Slika
dvijeuzastopne
uzastopnenedjelje
nedjelje1.1.i i8.8.lipnja
lipnja2008.
2008.godine
godine
dvije
17:00
etvrtak 12.06.08.
18:00
18:20
19:00
19:00
Manje potroena energija

18:20
18:20
18:00
18:00
etvrtak 12.06.08.
HRVATSKA-NJEMAKA
vrijeme
vrijeme
17:00
17:00
1500
18:15
1700
etvrtak 5.06.08.
etvrtak 5.06.08.
18:15
18:15
1500
1500
18:10
1700
1700
etvrtak 5.06.08.
2200
2200
2100
18:10
18:10
1900
MW
MW
MW
1800
1800

2300
2300
2200
18:05
18:05
MW
MW
1900
1900
ANALIZE
Utjecaj nogometnog prvenstva EURO 2008 na elektroenergetski sustav
Prikazi srednjesatnih optereenja u Osijeku, Rijeci i Splitu tijekom susreta

HRVATSKA-NJEMAKA 2:1
300
2200
od 18 do 19:50 sati
etvrtak 5.6.2008.god.
Petak 13.06.2008. god.
2000
UTAKMICA
1900
290
250
270
17:00
18:00
280
260
19:00
20:00
21:00
1900
Slika 3a: Grafikon srednjesatnih usporednih vrijednosti optereenja Osijek

UTAKMICA
270
250
17:00
18:00
od 18 do 19:50 sati
19:00
380
RIJEKA
Slika 3a:
370
360
380
2300
20:00
21:00
2300
2200
0:00
PRVO
DRUGO
PRODUETAK
POLUVRIJEME
PAUZA
POLUVRIJEME
PRVIH DRUGIH
HRVATSKA-TURSKA 1:1 EURO 2008 20. lipnja 2008.god. (dodatak 2x 15 minuta)
15 MIN. 15 MIN.
PRVO
POLUVRIJEME
MW
od 18 do 19:50 sati
2100
2200
2000
2100
1900
2000
1800
1900
PAUZA
DRUGO
POLUVRIJEME
PRODUETAK
PRVIH DRUGIH
15 MIN. 15 MIN.
RIJEKA
330
350
370
etvrtak 12.6.2008.god
UTAKMICA.
320
17:00
340
360
18:00
19:00
20:00
21:00
etvrtak
Slika5.6.2008.god.
3b: Grafikon srednjesatnih usporednih vrijednosti optereenja Rijeka
UTAKMICA
petak 20.06.
petak 13.06.
UTAKMICA
petak 20.06.
petak 13.06.
20:05
20:10
20:15
20:20
20:25
20:30
20:35
20:40
20:45
20:50
20:55
21:00
21:05
21:10
21:15
21:20
21:25
21:30
21:35
21:40
21:45
21:50
21:55
22:00
22:05
22:10
22:15
22:20
22:25
22:30
22:35
22:40
22:45
22:50
22:55
23:00
23:05
23:10
330
350
17:00
18:00 2:1
HRVATSKA-NJEMAKA
480
19:00
od 18 do 19:50
sati
20:00
21:00
Slika 6 : Preklopni usporedni rafikon optereenja dva uzastopna petka

Slika 3b: Grafikon srednjesatnih usporednih vrijednosti optereenja Rijeka
330
SPLIT
470
320
18:00
UTAKMICA.
46017:00
470
440
460
430
20:00
21:00
Slika 6 : Preklopni usporedni rafikon optereenja dva uzastopna petka

od 18 do 19:50 sati
Slika 3b: Grafikon srednjesatnih usporednih vrijednosti optereenja Rijeka
480
450
MW
19:00
1800
20:05
20:10
20:15
20:20
20:25
20:30
20:35
20:40
20:45
20:50
20:55
21:00
21:05
21:10
21:15
21:20
21:25
21:30
21:35
21:40
21:45
21:50
21:55
22:00
22:05
22:10
22:15
22:20
22:25
22:30
22:35
22:40
22:45
22:50
22:55
23:00
23:05
23:10
320
340
MW
0:00
Slika 5 : Grafikon srednjesatnih optereenje hrvatskog elektroenergetskog sustava tijekom dva uzastopna petka
13. lipnja i 20.lipnja 2008. godine.
EURO 2008 20. lipnja 2008.god. (dodatak 2x 15 minuta)
UTAKMICA.
340
23:00
HRVATSKA-TURSKA 1:1
Slika 3a: Grafikon srednjesatnih usporednih vrijednosti optereenja Osijek
370
22:00
Slika 5 :1800
Grafikon srednjesatnih optereenje hrvatskog elektroenergetskog sustava tijekom dva uzastopna petka
13. lipnja i 20.lipnja 2008.
godine.
20:00
21:00
22:00
23:00
21:00
RIJEKA
350
21:00
vrijeme
Grafikon srednjesatnih usporednih vrijednosti optereenja
Osijek
UTAKMICA
UTAKMICA.
250
17:00
18:00 2:1
19:00
HRVATSKA-NJEMAKA
od 18 do 19:50
sati
360
380
20:00
vrijeme
1800
20:00
MW
MW 260
MW
2000
od 18 do 19:50 sati
OSIJEK
Petak 20.06.2008.god.
HRVATSKA- TURSKA
Petak 13.06.2008. god.
2100
270
290
300
260
280
Petak 20.06.2008.god.
HRVATSKA- TURSKA
2100
OSIJEK
MW
MW
2200
MW
280
300
HRVATSKA- TURSKA 1:1 20. lipnja od 20:45 do 23:10 ( igrano dodatno 2 x 15min ; penali, pobjeda Turske 2:4)
MW
290
MW
HRVATSKA- TURSKA 1:1 20. lipnja od 20:45 do 23:10 ( igrano dodatno 2 x 15min ; penali, pobjeda Turske 2:4)
od 18 do 19:50 sati
OSIJEK
MW
SPLIT
UTAKMICA.
HRVATSKA-NJEMAKA
2:1
od 18 do 19:50 sati
480
420
MW 450
470
440
410
SPLIT
UTAKMICA.
460
430
400
17:00
450
18:00
420
19:00
20:00
21:00
Slika
3c: Grafikon
srednjesatnih usporednih vrijednosti optereenja Split
etvrtak
5.6.2008.god.
440
410
430
400
17:00
420
18:00
19:00
20:00
21:00
Slika 3c: Grafikon srednjesatnih usporednih vrijednosti optereenja Split
410
400
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
Slika 3c: Grafikon srednjesatnih usporednih vrijednosti optereenja Split
NAJJAI UTJECAJ NA SUSTAV ZA UTAKMICE HRVATSKA-NJEMAKA

Sukladno svim podacima u grafikonima moemo rei: odziv hrvatskog
elektroenergetskog sustava je promjenjiv. Naime, optereenje prije poetka
prijenosa malo je pojaano, potom pada do petnaesto-minutne stanke, tada
kratkotrajno raste do vrijednosti procijenjenih na 80 MW, a nakon poetka
drugog poluvremena optereenje pada do kraja susreta. Na kraju susreta
optereenje sustava ne postie uobiajene vrijednosti tereta. Kljuna injenica u
svemu ovomu je veliki interes gledatelja i bez toga nema utjecaja na sustav.
Ovako opisan ciklus promjene optereenja prouzroen neobinom
24
potronjom tijekom dva sata televizijskog prijenosa nije pravilo. No, ovom
opem opisu na vie odgovara ponaanje sustava tijekom utakmice. Njega
mogu poremetiti neki drugi utjecaji, koji ovdje nisu razmatrani.
Subjektivno gledajui, za tri prikazana primjera moe se rei da je najjai
utjecaj televizijskog prijenosa nogometnih susreta ostvaren za utakmice
Hrvatska-Njemaka 12. lipnja 2008. godine. Prema postojeim iskustvima i
spoznajama - to nije bilo neoekivano. Ipak, najjai utjecaj se mogao oekivati
u treem susretu. Zato to nije bilo tako? Razlog tomu moe biti uinak nekih
drugih neelektrinih utjecaja koje pri snimanju nismo oekivali.
ZAHVATI
Zavrena prva faza obnove trafostanice 35/10 kV Marina
Drugi transformator
preuzeo dio optereenja
Ivan, Jure i Damir ispituju beznaponsko

stanje transformatora
Kreimir ispisuje dozvole za rad (Kreimir Ivankovi)
Sinia i Emil spajaju spojni most
Ivan, Josip i Vinko u starom dijelu TS
(Pre)optereena TS 35/10 kV
Marina stara 20 godina, sa samo
jednim transformatorom vie nije
mogla kvalitetno pratiti poveane
potrebe, a k tomu je u uvjetima
iznimno visokih vanjskih ljetnih
temperatura taj transformator
trebalo hladiti neprekidnim
zalijevanjem vodom, pala je
odluka o urnom putanju u rad i
drugog transformatora
Sredinom srpnja o.g. dovrena je prva faza

cjelovitih elektromontanih radova u trafostanici
35/10kV Marina. Taj je objekt, izgraen 1989.
godine, iznimno znaajan za Pogon Trogir splitske
Elektrodalmacije, jer o njemu ovise svi potroai
zapadnog pogonskog podruja - od Marine i Vinia
pa preko marinske zagore sve do granice s rogoznikim
krajem, odnosno s podrujem ibenske Elektre. Budui
da je rije o podruju sve ubrzanijeg vikendako
turistikog razvoja, to ova 20 godina stara trafostanica,
sa samo jednim transformatorom, vie nije mogla
kvalitetno pratiti. Uz to, iznimno visoke vanjske
temperature nekoliko proteklih tjedana (zbog kojih je
transformator trebalo hladiti tijekom 24 sata svakoga
dana), kojima su se pridruila i spomenuta poveana
optereenja - doveli su do odluke poslovodstva o
urnom putanju u rad drugog transformatora.
PUNO POSLA ODRADIO ODJEL GRAENJA
U krugu TS Marina tog radnog jutra na dan
naeg posjeta, nali su se brojni zaposlenici brojnih
Elektrodalmacijinih odjela, svaki sa svojom zadaom
i s ciljem jo jedne - posljednje provjere iz podruja
svoje ovlasti. Prva je stigla, kao i mjesecima do
tada, ekipa za najvee izazove iz Odjela graenja:
predradnik Sinia Brajnov, monteri Emil Nikoli i Ante
Novakovi, predvoeni voditeljem poslova na ovom
objektu Josipom Mariem i njegovom desnom rukom,
tehnologom Vinkom egrtom.
Dok su se oni odijevali i opremali za punu
radnu spremu, stigli su i deki iz Odjela za odravanje
trafostanica 35/10 kV: predradnik Ivan Vrdoljak te
monteri Jure Jermeli i Damir Raetina. Iz trogirskog
Pogona pristigao je deurni uklopniar Kreimir
Ivankovi, koji je ispunio dozvole za rad i tako
dao zeleno svjetlo za poetak iskapanja starog
transformatora i priprema za ukapanje i novog i
Veroka Garber
starog. Pritom se ljutio zbog jako loe radio-veze na

podruju Marine.
Dok smo gledali kako Ivan, Jure i Damir hlade
transformator i provjeravaju njegovo beznaponsko
stanje, sluali smo i njihove prie o delikatnom poslu
odravanja objekata 35, ponekad i 110 kV (onih
koji dijelom ili u potpunosti pripadaju Operatoru
distribucijskog sustava), a sve to potpuno o svom
troku i s vlastitim mobilnim telefonom, kao jedinim
sredstvom komunikacije.
- Proteklih pet dana, zbog previsokih temperatura
i velikih tereta, po itav dan i no hladimo ovaj
transformator, jer je zbog takvih okolnosti poeo esto
ispadati, kako smo uli i do dvaput tjedno. Ovako smo
mu uspijevali sniziti ak pet stupnjeva Celzijusovih, a to
je jako puno znailo i to je djelomice pomagalo da trafo
dri. Ali, to nije kvalitetno rjeenja i danas e drugi
transformator preuzeti dio optereenja, kae I. Vrdoljak.
Voditelj radova J. Mari nam je ispriao
da su posljednjih nekoliko mjeseci, uz povremene
prekide zbog drugih poslova, njegovi ljudi obavili
sve elektromontane radove. Tako je ova TS, uz ve
spomenuti transformator, dobila i deset novih blokova,
jedno mjerno polje, dva polja kompenzacije i est
vodnih polja 10 kV. Takoer je napravljen spojni most
10 kV izmeu starog i novog postrojenja, oklopljeni
spojni most koji spaja staro i novo postrojenje 35 kV,
montirana su dva bloka 35 kV koji su preuzeti iz
TSDujmovaa i potpuno su preureeni i ugraeni novi
ormari izmjeninog i istosmjernog napajanja te novi
ormar zatite za 35 kV postrojenje.
Dok smo pratili kako Sinia i Emil spajaju spojni
most, pristigli su i deki iz Odjela zatite i mjerenja
- Ante Mami, Vlado Milardovi i njihov rukovoditelj
Kruno Petric. Oni su proveli sve poslove oko postrojenja
zatite, a i danas su doli obaviti zavrna ispitivanja
i kretanje napona. Bez njihova blagoslova, novi
transformator ne bi mogao krenuti u pogon.
I sve to pod budnim okom nadzornog inenjera
Nevena Favre iz Odjela razvoja i investicija.
U JESEN DRUGA FAZA
Na kraju smo od Ivana Ramljaka, rukovoditelja
trogirskog Odjela za voenje pogona, saznali da e
se druga faza radova u TS Marina, koja ukljuuje i
premijetanje svih potroaa na novo postrojenje,
nastaviti odmah nakon zavretka ljetne sezone, jer je u
pitanju posao koji zahtijeva brojne prekide i iskapanja
to u ovom razdoblju nije poeljno. Takoer e se
izvesti potpuno nova zatita u starom postrojenju,
ugraditi oprema za daljinsko voenje i stanino
raunalo.
Nakon to smo svi mi civili udaljeni iz objekta,
a deurni uklopniar obavio posljednje razgovore,
transformatori su ozvuili zrani prostor oko
trafostanice. Od danas e i potroai i zaposlenici
Pogona Trogir mirnije spavati. Jedni zbog ukljuenih
klimatizacijskih ureaja, a drugi zbog manje prekida.
25
UMIROVLJENICI
Deset godina organiziranog djelovanja umirovljenika HEP-a
U naem HEP-u priznat

na doprinos
njegovu razvoju
Do 1998. godine su postojali registrirani
klubovi umirovljenika u Splitu, ibeniku, Rijeci, Puli
i moda jo negdje drugdje. U Zagrebu je postojala
Udruga polagatelja prava na dionice, koja je prestala s
radom osnivanjem Udruge u Zagrebu.
DEFINIRANA KONCEPCIJA ORGANIZACIJE PET
UDRUGA I PODRUNICA
Inicijativa za organiziranje umirovljenika na
razini HEP-a javila se tijekom 1997. i 1998. godine
Potom su se sastali predstavnici svih djelatnosti i
to: Boidar irola u ime Proizvodnje, Antun aler u
ime Prijenosa i te Ivan Sokoli u ime Distribucije, a
Marko Jurii je zastupao Zajednike slube. Iz tog
razgovora proiziao je prijedlog da se po regijama
utemelje udruge umirovljenika od svih djelatnosti u
Osijeku, Splitu, Rijeci, Puli i Zagrebu kao pravne osobe.
U udruge bi se udruivale podrunice umirovljenika,
koje nisu pravne osobe i to u svim organizacijskim
dijelovima HEP-a djelatnosti proizvodnje, prijenosa i
distribucije. Takav nain organiziranja umirovljenika
HEP-a s pet udruga odabran je kao najekonominiji,
a dovoljno elastian za obuhvat svih umirovljenika i
ostvarivanje njihovih elja i potreba. Naime, udruge
kao pravne osobe trebaju biti servis u administracijskofinancijskom pogledu i objedinjavati rad podrunica, a
prave aktivnosti trebaju se provoditi u podrunicama.
Na tom je sastanku dogovoreno i osnivanje udruge
iz HEP-a Zagreb, koja bi obuhvaala 19 podrunica
iz Proizvodnje, Prijenosa, Distribucije, Toplinarstva te
Zajednikih slubi.
Takvu koncepciju organizacije prihvatili su i
predstavnici ostalih regija na sastanku odranom 4.
veljae 1998. godine. Tijekom te godine odrane su
osnivake skuptine podrunica i udruga na njihovim
podrujima.
Sjednica Osnivake skuptine Udruge iz HEP-a
Zagreb odrana je 11. lipnja 1998. godine, na kojoj
je donesen Statut Udruge te podnsesn zahtjev za
registraciju (proveden kod Ministarstva uprave 9.
srpnja). Izabran je i Upravni odbor s predsjednikom
Antunom alerom te lanovima: M. Jurii, A. Kova,
B. irola, S. Grabui, S. urek, Lj. Krivak, A. Vatuka i
B. Jurman. Za koordinaciju na razini HEP-a zadueni
su M. Jurii, B. irola i Ivan Sokoli kao predsjednik
Udruge.
UTEMELJENE UDRUGE OBUHVAENO UKUPNO
5.798 UMIROVLJENIKA
Iz programa rada svih pet udruga kao nunost
proizlazi da se umirovljenici moraju vezati na svoju
matinu kuu HEP i prema njoj jedinstveno nastupiti.
Da bi se to moglo ostvariti, 13. listopada 1998. godine
odran je sastanak svih predsjednika i predstavnika
udruga i to: iz . Mrvo i N. Matuli - Pula, G. Radica
Stefanovi - Split, A. epl - Osijek, D. Kuhari i I. Car
- Rijeka te I. Sokoli, M. Jurii i B. irola - Zagreb.
Zapisniar je bio Stjepan urek.
26
Svi predstavnici udruga izvijestili su o stanju

organiziranosti na njihovim podrujima, odnosno da
je organiziranje udruga pri kraju, osim u Splitu gdje
ima problema oko pristupanja podrunica iz ibenika
i Zadra. Broj umirovljenika HEP-a na dan 31. prosinca
1998. bio je po udrugama: Zagreb 2.588, Split 1.222,
Rijeka 1.025, Osijek 660, Pula 303 ili ukupno 5.798
umirovljenika.
Na tom je sastanku zakljueno da je potrebno
utemeljiti koordinacijsko tijelo za suradnju meu
udrugama i zajedniko nastupanje prema Upravi
HEP-a i vanjskim institucijama. Za poetak je
dogovoreno da predstavnici I. Sokoli, M. Jurii i B.
irola zatrae razgovor s tadanjim predsjednikom
Uprave Damirom Begoviem. Takoer je dogovoreno
da administracijske poslove koordinacije vodi Stjepan
urek, koji je vodio i administracijsko-financijske
poslove Udruge Zagreb.
PRVA ISPLATA BOINICE, FINANCIJSKA
POTPORA HEP-a ZA 1999. I POSLOVNA
PROSTORIJA
Sastanak predstavnika Uprave HEP-a te
spomenute trojice predstavnika umirovljenika odran
je 21. sijenja 1999. godine. Ukratko je predstavljena
struktura organizacije i naglaeni najvaniji
problemi i potrebe umirovljenika HEP-a kao to su:
financijska potpora, osiguranje radnog prostora za
rad podrunica, udruge i Koordinacije u Zagrebu,
koritenje objekata za odmor i rekreaciju, osiguranje
boinice te udjel umirovljenika u privatizaciji uz
pravo na povlatene dionice kao i aktivni radnici.
Rezultat tog sastanka bila je prva isplata boinice
umirovljenicima te financijska potpora za 1999.
godinu. Poetkom 2000. godine umirovljenici su
dobili i svoju prostoriju u poslovnoj zgradi HEP-a. To
nam je omoguilo da zaponemo s prvim isplatama
posmrtnih pomoi i pomoi bolesnim i socijalno
ugroenim umirovljenicima u naim udrugama, to
kontinuirano traje sve do danas.
Nakon to je zavren proces organiziranja
udruga, 20. travnja 1999. godine, odran je drugi vaan
sastanak predstavnika svih udruga. Na tom sastanku
je analiziran rad udruga i aktivnosti koje su obavila tri
lana koordinacije te su doneseni zakljuci za budue
aktivnosti. Najvanije je da se koordinacija proirila
s predsjednicima i njihovim zamjenicima iz svih
umirovljenikih udruga. Mogua privatizacija HEP-a,
kao i ostalih javnih poduzea, nametnula je potrebu
o utemeljenju strune radne grupe u sastavu Josip
Matijevi, Franjo argonja i Karmen Crnkovi-ikara,
koja sreom nije imala posla do dananjih dana.
UTEMELJENA ZAJEDNICA UMIROVLJENIKIH

UDRUGA HEP-a I KOORDINACIJA
UMIROVLJENIKIH ORGANIZACIJA JAVNIH
PODUZEA
Budui da se financijsko poslovanje Koordinacije
vodilo preko Udruge Zagreb, to je poelo stvarati
potekoe i nije bilo u skladu s postojeim propisima,
Koordinacija je transformirana u Zajednicu
umirovljenikih udruga HEP-a kao pravnu osobu.
Sjednica Osnivake skuptine odrana je 17. listopada
2002. godine, kada je donesen Statut Zajednice te
izabrano Predsjednitvo i Nadzorni odbor Zajednice
od predstavnika svih udruga udruenih u Zajednicu
(u meuvremenu se Zajednici prikljuila i Udruga
iz Nuklearne elektrane Krko). Takva organizacija
umirovljenika HEP-a odrala se do danas.
Najava privatizacije javnih poduzea, prije svih
HT-a i INA-e, bile su razlog da se na njihovu inicijativu
zapone razgovarati o utemeljenju Koordinacije
umirovljenikih organizacija javnih poduzea, s
ciljem razmjene iskustava, a posebno meusobne
ispomoi kod eventualnih privatizacija. Nakon nekoliko
razgovora, 27. veljae 2003. godine pod naim
predsjedanjem i u naim prostorijama potpisan je
Dogovor o formiranju Koordinacije javnih poduzea:
HEP-a, H-a, HPT-a i INA-e. Ta Koordinacija nee biti
dugog vijeka, jer se sve vie nametala potreba ire
suradnje i zajednikog nastupa svih umirovljenikih
organizacija u Republici Hrvatskoj, radi predlaganja
zahtjeva Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru
te suradnje s Hrvatskom strankom umirovljenika, kao
jedinim tadanjim politikim imbenikom hrvatskih
umirovljenika.
KOORDINACIJA UMIROVLJENIKIH
ORGANIZACIJA NA RAZINI REPUBLIKE HRVATSKE
Na inicijativu Petra Kuzelea, tada dopredsjednika
HSU-a Grada Zagreba, predsjednik Koordinacije javnih
poduzea Ivan Sokoli sazvao je 20. svibnja 2003.
godine sastanak na kojem su nazoili predsjednici:
HSU (Jordan), MUHA (Lokmer), HU (Marii), SUHA
(Nahtigal), HSU Grada Zagreba (tigli i Kuzele)
te lanovi Koordinacije javnih poduzea Jurii
(HEP), Saka (INA), Vincek (H) i Jurui (HPT). Na
tom sastanku dogovorena je zajednika potpora
HSU-u na predstojeim izborima te utemeljenje
Koordinacije umirovljenikih organizacija na razini
Republike Hrvatske. Na pripremi Sporazuma o
osnivanju spomenute Koordinacije veliki trud uloio
je predsjednik SUHA, Nahtigal. Sporazum je potpisan
5. veljae 2004. godine. Suradnja s HSU-om tijekom
tog vremena bila je zadovoljavajua, ali je Sporazum
o zajednikom djelovanju i izbornim aktivnostima
izmeu Koordinacije umirovljenikih organizacija
Republike Hrvatske i HSU-a potpisan tek 7. lipnja
2006. godine.
Zajednikim djelovanjem izborili smo se za
prva tri zastupnika HSU-a u Hrvatskom Saboru na
izborima 2003. godine. Sljedee etiri godine bile su

iznimno vane za umirovljenike Republike Hrvatske,
jer je barem djelomino zavrena deset godinja borba
za povrat duga umirovljenicima kroz odgovarajue
zakone, a kroz Sporazum HSU HDZ zapoeli su se
rjeavati i ostali nagomilani problemi umirovljenike
populacije. Na alost, izborni rezultati 2007. godine,
kada je u Hrvatski sabor zbog loe voene izborne
kampanje izabran samo jedan zastupnik HSU-a, otupili
su otricu borbe za rjeavanje mnogobrojnih problema
koji tite umirovljenike, a koji su svima manje-vie
poznati.
Ocjenjujui desetogodinji rad podrunica,
udruga i Zajednice umirovljenikih udruga HEP-a,
moemo biti zadovoljni s postignutim rezultatima.
Ono to je najvanije jest da smo u naem HEP-u
priznati kao ljudi koji su pridonijeli razvoju HEP-a i
da nam se to vraa kroz razliite oblike vrednovanja
naeg rada - kroz financijske potpore, boinice,
koritenje odmaralita i raznih drugih usluga kroz
administraciju, koritenje voznog parka, udjela u
manifestacijama, sponzoriranju izleta i skupova
Ovisno o aktivnostima u podrunicama i udrugama,
te su mogunosti koritene negdje vie negdje
manje, sukladno aktivnostima i specifinostima svake
podrunice i udruge.
ZASLUNICI ZA USPJEAN RAD
UMIROVLJENIKIH ORGANIZACIJA HEP-a
Premda preuzimam rizik da u moda nekoga
zaboraviti spomenuti, ovom prigodom valja izdvojiti
nekoliko umirovljenika, iji je angaman obiljeio
ovo desetogodinje razdoblje. To su: M. Jurii, koji
je dao najvei doprinos u normativnom oblikovanju
nae organiziranosti i pok. S. urek, koji je od
poetka djelovanja Koordinacije, kasnije Zajednice
umirovljenikih udruga i Udruge iz HEP-a Zagreb
pedantno vodio administracijsko-financijske poslove
i to bez ikakve naknade sve do njegove prerane
smrti 20. svibnja 2006. godine. Njegov posao kao
tajnika Zajednice preuzeo je J. Matijevi, dugogodinji
predsjednik Nadzornog odbora Zajednice, koji
takoer bez ikakve naknade obavlja taj odgovorni
posao i danas. Velika je njegova zasluga za sreivanje
financijskog poslovanja udruga i usklaivanja s novom
Uredbom o raunovodstvu neprofitnih organizacija.
Tu su potom pok. B. irola kao lan prve Koordinacije,
porom iz Udruge Zagreb dugogodinji predsjednik
Izvrnog odbora Udruge sada predsjednika Nadzornog
odbora Zajednice A. aler te A. Kova, predsjednik
podrunice Elektre Koprivnica i Udruge Zagreb. Iz
ostalih Udruga kontinuirano su bili aktivni iz Osijeka
A. epl i I. Varvodi, iz Splita G.Radica-Stefanovi i
A. Ani te I. Duhovi, iz Rijeke Lj. Okanovi i I. Kri, iz
Pule . Mrvo, M. Alide i N. Matuli
Iz podrunica valja spomenuti vrlo aktivne
dugogodinje predsjednike i lanove Upravnog odbora
A. Starevi i B. Jurman iz Elektre Zagreb, Lj. Krivaka iz
> Budui da se ove godine

navrava deset godina
od poetka organiziranog
djelovanja umirovljenike
populacije HEP-a, to je
prigoda da podsjetimo zato
i kako smo se organizirali
te razvijali i rasli tijekom
jednog desetljea. Odnosno,
drim svojom obvezom da
PREDSTOJI POMLAIVANJE VODSTVA
kao predsjednik Zajednice
UMIROVLJENIKA
U odnosu na 1998. godinu, broj umirovljenika
umirovljenikih udruga
se smanjilo, odnosno 31. prosinca 2007. godine
HEP-a i jedan od sudionika
bilo ih je ukupno 5.662. Pritom treba ukazati na
injenicu da su izostali umirovljenici umirovljeni u
dogaaja tijekom proteklih
HEP-u pod posebnim uvjetima (s otpremninom).
Meutim, mi njih smatramo naima, jer su to zasluili
deset godina, iz svojih biljeki
svojim dugogodinjim radom u HEP-u, a to to su
i sjeanja u HEP Vjesniku o
neka svoja financijska prava iz potpore HEP-a kroz
otpremnine ve anticipirali, ne treba ih sprjeavati da
naem desetogodinjem putu
se ulane u nae umirovljenike organizacije i potpuno
ravnopravno sudjeluju u svim njihovim aktivnostima.
obavijestim sve umirovljenike
To je osobito vano stoga jer nam predstoji nuno
HEP-a, vjerujui da e jednako
pomlaivanje rukovodstava naih organizacija, to bi
mnogi od njih mogli uspjeno obavljati.
tako netko drugi zabiljeiti
Rezimirajui desetogodinje razdoblje naeg
dogaaje u vremenima koja
rada, bez lane skromnosti mogu konstatirati
da su postignuti zavidni rezultati u ostvarivanju
dolaze
naeg poloaja i prava za koje smo se izborili u
Toplinskih mrea, A. Vatuka iz Karlovca, P. Kovaeka
iz HE Varadin, V. Roia iz TE Sisak, M. Metrovia iz
Zadra, V. Hercega iz Bjelovara, M. Jelaa iz Zaboka, I.
arkovia iz Gospia, I. Medvedeca iz NE Krko, D.
Borskog i S. Grabuia iz Zajednikih Slubi, S. Baia
iz ibenika, F. Cahuneka iz Varadina, V. Habulina
iz Siska, K. Kovaa iz akovca Na ovom popisu bi
trebali biti i mnogi drugi. osobito iz podrunica izvan
Zagreba, ija imena nisu zapisana u mojim biljekama.
Napominjem da je Zajednica umirovljenikih
udruga dobro suraivala sa sindikatima HEP-a, osobito
s HES-om i njegovim dugogodinjim predsjednikom D.
orkom, to e biti nuno nastaviti i dalje posebno kod
predstojee privatizacije HEP-a.
naem HEP-u. Jednako je vano da su angairanjem

naih predstavnika u Koordinaciji umirovljenikih
organizacija Republike Hrvatske i suradnjom s HSUom, ostvareni konkretni rezultati, a osobito treba
naglasiti omoguavanje sudjelovanja umirovljenike
populacije u parlamentarnom ivotu Republike
Hrvatske. Ranije s tri, a sada s jednim zastupnikom
zapoeli smo ostvarivati prava koja su nam bila
oduzeta, a koja smo zasluili svojim minulim radom.
elim vjerovati da e mlai narataj
umirovljenika, koji treba preuzeti funkcije rukovoenja
podrunicama, preko udruga do Zajednice - znati
cijeniti postignute rezultate i znati se izboriti za jo
bolji poloaj i prava umirovljenika HEP-a. Vjerujem
da e kroz sudjelovanje u Koordinaciji umirovljenikih
udruga Republike Hrvatske i suradnju s HSU-om biti
jednako uspjeni u rjeavanju aktualnih problema svih
umirovljenika u Hrvatskoj.
Ivan Sokoli, predsjednik
Zajednice umirovljenikih udruga HEP-a
27
ENERGIJA I OKOLI
Proizvodno podruje hidroelektrana Sjever
Simbioza dravskih
hidroelektrana, ptica,
riba, vidri, dabrova
Podruje rijeke Drave obiljeava
visoka razina bioloke i krajobrazne
raznolikosti s posebno vanim
vlanim stanitima, koja spadaju
meu najugroenija u Europi i
zatiena su kao dio Nacionalne
ekoloke mree, u ijem su popisu
i akumulacijska jezera HE Varadin,
HE akovec i HE Dubrava kao
meunarodno vana podruja za
ptice, odnosno zimovalita i stanita
mnogim zatienim ptijim vrstama
Prema Zakonu o zatiti okolia, okoli je dobro
od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu
osobitu zatitu. ovjek djeluje na okoli svojim
aktivnostima koritenjem prostora, koritenjem
resursa te zadovoljavanjem svojih osobnih, socijalnih i
gospodarskih potreba. Danas su ciljevi zatite okolia
usmjereni na uspostavljanje sustava odrivog razvoja,
to podrazumijeva cjelovito i trajno ouvanje kakvoe
okolia, izvornosti te bioloke raznolikosti prirodnih
zajednica, racionalno koritenje prirodnih izvora i energije
te unaprjeenje postojeeg stanja okolia i osiguravanje
boljih uvjeta ivota.
Proizvodno podruje hidroelektrana Sjever HEP
Proizvodnje d.o.o sa svoje tri hidroelektrane, odnosno HE
Varadin, HE akovec, HE Dubrava - proizvodi elektrinu
energiju u skladu sa zahtjevima elektroenergetskog
sustava i mogunostima ostvarenja plana proizvodnje,
usklaenog s vodnim reimom rijeke Drave. Kroz
ostvarenje tog temeljnog zadatka, istodobno se skrbi i o
upravljanju vodama te o zatiti okolia i prirode.
HEP Proizvodnja i njeno Proizvodno podruje
HE Sjever prepoznaje zatitu okolia kao vanog
imbenika poslovanja, ne samo u funkciji razvoja, nego

i u operativnom radu spomenuta tri elektroenergetska
objekta. Poslovanje se temelji na naelima ekonomske
uinkovitosti i transparentnosti, uz primjenu visokih
standarda zatite okolia, a sve s ciljem odrivog razvoja.
DRAVSKE HIDROELEKTRANE S CERTIFIKATIMA
ZELENA ENERGIJA, ISO 9001 I ISO 14001
Na energetskom tritu sve je vea potranja
za elektrinom energijom proizvedenom iz obnovljivih
izvora energije, a time i vrijednost takve energije. Zbog
toga je sve vei interes proizvoaa elektrine energije u
hidroelektranama za certificiranje proizvodnje elektrine
energije iz obnovljivih izvora. Sve hidroelektrane u
Hrvatskoj imaju certifikat o proizvodnji tzv. zelene
energije, to znai da od 2003. godine i HE Varadin,
HE akovec i HE Dubrava imaju potvrdu da se elektrina
energija proizvodi iz obnovljivih izvora energije,
pouzdano, sigurno i pod ekoloki prihvatljivim uvjetima.
Nadalje, od 2006. godine te tri hidroelektrane, prve meu
hidroelektranama HEP Proizvodnje, imaju i certifikat ISO
9001 za sustav upravljanja kvalitetom i ISO 14001 za
sustav upravljanja okoliem, u skladu sa meunarodnim
poslovnim standardom.
ISO 14001 potvruje da se PP HE Sjever aktivno
ukljuio u ouvanje okolia, ali predstavlja i dokaz
da se sustavno i predano posveujemo pitanjima
zatite okolia. Nae hidroelektrane i dalje neprekidno
prilagoavaju svaki dio svog poslovanja najsuvremenijim
europskim i svjetskim ekolokim normama.
PP HE Sjever sustavno vodi brigu o zatiti prirode i
okolia prema zakonskim odredbama Republike Hrvatske
i u suradnji sa svim dravnim tijelima zaduenim za
zatitu i praenje kvalitete voda. Suradnja s institucijama
je temeljena na brojnim projektnim aktivnostima, koje
tehniki i struno obrauju problematiku proizvodnje
elektrine energije, zatiujui okoli i prirodu te potujui
zakonsku regulativu.
Akumulacija HE Varadin Ormoko jezero, na ijim se sprudovima ve u jesen moe vidjeti

nekoliko tisua movarnih ptica, koje su u preletu ili dolaze na zimovanje
28
Ivanica Somoi,
koordinator zatite okolia
PP HE Sjever
Dio rijeke Drave koja je dinamino oblikovala

dravsku nizinu i uvjetovala kulturni, gospodarski i
socijalni razvoj stanovnitva, danas je preoblikovan u
tri akumulacijska jezera, koja predstavljaju sekundarni
vodeni biotop. Uz jezera se nalaze traci, movarne
livade i umarci, ali i sprudovi koje nalazimo unutar
akumulacije HE Varadin (Ormoko jezero).
PODRUJE UZ DRAVU SASTAVNI DIO EKOLOKE
MREE REPUBLIKE HRVATSKE
Podruje rijeke Drave obiljeava visoka razina
bioloke i krajobrazne raznolikosti s posebno vanim
vlanim stanitima, koja spadaju meu najugroenija
u Europi (poplavne ume, vlani travnjaci, mrtvi
rukavci, naputena korita i meandri, rijeni sprudovi,
strme odronjene obale). Takva stanita zatiena su na
nacionalnoj razini Pravilnikom o vrstama staninih tipova,
karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te
o mjerama za ouvanje staninih tipova ( NN br. 7/06 ).
Uredbom o proglaenju ekoloke mree ( NN br. 109/07),
podruje uz rijeku Muru i Dravu postalo sastavnim
dijelom Ekoloke mree Republike Hrvatske.
U popisu podruja Nacionalne ekoloke mree
su i akumulacijska jezera HE Varadin, HE akovec i HE
Dubrava kao meunarodno vana podruja za ptice
(ifra i naziv podruja: HR 1000013 Dravske akumulacije).
Jezera su postala zimovalita i stanita mnogim
zatienim ptijim vrstama, a u ekolokoj mrei se jezera
navode kao stanita male prutke (Actitis hypoleucos) i
brezovog zvidaka (Phyloscopus trochilus).
Mala prutka nastanjuje rijene obale, a brezov
zvidak okolne ume i ikare. Obje vrste ptica nastanjuju
skoro cijeli tok rijeke Drave u Hrvatskoj, koji je takoer
uao u Nacionalnu ekoloku mreu kao jedno od bitnih
zimovalita europskih ptica movarica. U starom
toku Drave i na obalama akumulacija (esto i u krugu
hidroelektrana) svakodnevno se mogu vidjeti sive
aplje (Ardea cinerea) kako odmaraju, ne obazirui se
Sive aplje, rijeni galebovi, divlje guske i labudovi na akumulaciji HE Varadin
na uurbane ljudske aktivnosti u blizini. Siva se aplja

zadrava tijekom cijele godine, a aplja danguba (Ardea
purpurea) i mala bijela aplja (Egretta garzetta) mogu se
vidjeti za proljetne i jesenske seobe.
Okolina jezera mjestimino je zarasla u a, to
predstavlja primamljivo i sigurno sklonite i gnjezdite
ptica movarica.
Akumulacije su postale hranilita i zimovalita
ptijim vrstama kao to su mali vranac (Phalacrocorax
pygmeus), velika bijela aplja (Egretta alba), patka
kreketaljka (Anas strepera), ukavica (Burhinus
oedicnemus), divlje guske, rijeni galebovi i druge ptice.
PTICE POTVRUJU DOBRO STANJE PRIRODE UZ
DRAVSKE HIDROELEKTRANE
Akumulacijsko jezero HE Varadin, Ormoko
jezero, dijelimo s Republikom Slovenijom, koja je svoj dio
Ormokog jezera proglasila ornitolokim rezervatom. U
vrijeme zimovanja populacija movarnih ptica, Drava
je jedno od najvanijih podruja. Slovenski ornitolozi
procjenjuju da tu zimuje polovica od priblino 40 tisua
vodenih ptica koje zimsko stanite nalaze u Republici
Sloveniji. Ve u jesen na Ormokom jezeru moemo
vidjeti nekoliko tisua movarnih ptica na sprudovima
jezera, koje su u preletu ili dolaze na zimovanje. Tada se
skupi, izmeu ostalih ptica, od 1.500 do 2.500 divljih
gusaka, a meu njima su i sive patke i patke kreketaljke.
Na nasipima akumulacija HE akovec i HE
Dubrava, gdje je opaeno gnjeenje ukavice, provode
se mjere zatite tako da se odgaa konja trave, po
mogunosti, radi zatite gnjezdilita. Zimi moemo
uivati u pogledu na jato liski koje zauzmu cijelu povrinu
dovodnog kanala HE Dubrava.
Bogatstvo ornitoloke faune potvruje da su jezera
postala vano hranilite ptica movarica, a to potvruje i
ihtioloka analiza Zoologijskog zavoda PMF-a, Sveuilita
u Zagrebu.
Osim toga, tijekom 2007. godine na istraivanim
postajama hidroakumulacija ulovljeno je 35 vrsta riba,
Mala bijela aplja moe se vidjeti za proljetne i jesenske seobe
pri emu je u tijeku itavog istraivanog razdoblja

ulovljeno 56 vrsta riba. Tako je u lijevom drenanom
kanalu HE Dubrava zabiljeena crnka (Umbra krameri) rijetka i ugroena vrsta riba, navedena u Crvenoj knjizi
slatkovodnih riba Hrvatske.
Ptice spadaju meu najvanije pokazatelje
ukupnog stanja prirode, jer uska vezanost za stanita i
potreba za razliitim stanitima tijekom godine, samo su
neka svojstva brojnih ptijih vrsta. Premda popularnost
ornitologije posljednjih godina raste, do sada nemamo
cjelovit pregled ornitolokog stanja akumulacija. To
nam ostaje kao jedan od zadataka koji e se temeljiti na
strunim podlogama.
Neizravna zatita ornitoloke faune, ali i zatita
cjelokupnog ekosustava, jest konstantna fizikalnokemijska, bioloka i ihtioloka analiza voda akumulacija
i starog toka rijeke Drave, regulacija razine voda na
mrijesnim podrujima tijekom mrijesta, inkubacije i
ranog razvoja liinaka te sprjeavanja zagaenja vode
izgradnjom proistaa otpadnih voda susjednih naselja.
PP HE Sjever sustavno prati fizikalno-kemijsko,
bioloko i ihtioloko stanje voda hidroenergetskog
sustava uz pomo znanstvenika Zoologijskog zavoda
PMF-a, Sveuilita u Zagrebu. Razvoj biocenoza u
ukupnom vodenom ekosustavu izravno je vezan
za fizikalno-kemijska obiljeja vode. Zbog toga se
kontinuirano prate razvoj i promjene primarne i
sekundarne produkcije, kao utemeljenja u procjeni
kvalitete vode i trofinosti vodenog ekosustava.
PORIBLJAVANJE VODA PASTRVAMA, SMUEM
I VRETENASTIM ARANOM, ZAIGRANE VIDRE,
ZANIMLJIVI DABROVI
Mjera zatite za ukupnu ihtioprodukciju je
ouvanje prirodnih mrijesnih podruja i stanita gdje
se ribe razmnoavaju, ali i uska suradnja sa portskim
ribolovnim drutvima koja gospodare tim podrujem.
Nezaobilazna i vana mjera zatite ihtiofaune je
poribljavanje voda od strane portsko-ribolovnih
drutava, a provodi se u skladu s opim biolokim i

ekolokim standardima, ali i preporuenim mjerama
iz studija utjecaja na okoli. Tako Savez portsko
ribolovnih drutava Meimurske upanije ve godinama
pastrvama poribljava lijevi drenani jarak HE Dubrava,
ime se opravdava vienamjenska uloga hidroelektrana i
potvruje odrivi razvoj. portsko ribolovni klub Varadin
smuem i vretenastim aranom poribljava akumulacije
HE Varadin, HE akovec, njihove odvodne kanale i stari
tok Drave.
Vidre su simpatini stanovnici naih dvaju
akumulacijskih jezera koje igrom u vodi ponekad
razveseljavaju nae zaposlenike na brani. Tijekom zime se
mogu vidjeti tragovi oglodanog drvea koje ostavljaju
dabrovi, odnedavno naseljeni uz akumulacije, a tijekom
ljetnog razdoblja se hrane trskom te ih je tee zamijetiti.
OUVATI PRIRODNE VODNE KRAJOBRAZE I VODNE
EKOSUSTAVE
Flora uz hidroakumulacijski sustav nije istraena,
no za sada znamo samo za pojedine ljekovite, ugroene i
reliktne vrste koje rastu po nasipima.
Reguliranje turistiko rekreacijskih aktivnosti
jedna je od mjera zatite za podruja Nacionalne ekoloke
mree. Veliki broj ljudi na zatienom podruju unitava
a i umarke, prisutna je bespravna gradnja, a sve to
ne pridonosi njegovoj raznolikosti i ouvanju. Meutim,
pravilno osmiljena eko turistika ponuda, moe
pogodovati gospodarskom i turistikom razvoju podruja
uz Dravu.
Prirodne vodne krajobraze i vodne ekosustave
potrebno je ouvati u najveoj moguoj mjeri kao
iznimno vrijedne i kao nositelje prepoznatljivosti i
identiteta upanije. Akumulacijska jezera predstavljaju
prostornu i strukturnu cjelinu te je u takvim prostorima
potrebno planirane zahvate usklaivati i provoditi uz
uvaavanje njihovih vrijednosti i obiljeja, a sve s ciljem
zatite ljudi, proizvodnje elektrine energije i ouvanju
sklada i cjelovitosti vodenog krajobraza.
Jato liski na dovodnom kanalu HE Dubrava

29
S LICA MJESTA
Pogon Zlatar Bistrica
Mreu uspijevaju
samo krpati
Budui da je podruje Pogona
Zlatar Bistrica smjeteno izmeu
Medvednice s june i Ivanice
sa sjeverne strane, nepogode
ih nemilosrdno udaraju s obje
strane, a posljednja u noi s 15.
na 16. kolovoza zahvatila je ire
podruje Klanjca, Pregrade, Krapine
i Zlatar Bistrice, kada je zbog kvara
izvan pogona bilo desetak 10 kV
dalekovoda i stotinjak TS 10/0,4 kV i
pripadnih niskonaponskih mrea te
je bila ugroena opskrba priblino
deset tisua kupaca
Vremenske nepogode, koje su u lipnju, srpnju i
kolovozu o.g. nekoliko puta pogodile Hrvatsko zagorje,
na su izravan povod za posjet Pogonu Zlatar Bistrica
koji obuhvaa najvee podruje u Elektri Zabok.
Zlatar Bistrica je mjesto u Hrvatskom Zagorju
koje skriva nekoliko zanimljivosti o svom postanku.
Naime, dananje mjesto Zlatar Bistrica nastalo
je spajanjem zaselaka Donji Brestovec, Gornji
Brestovec i Granari. Mjesto se uz spomenuta naselja
oblikovalo oko nove eljeznike postaje na pruzi
Zagreb - Varadin 1911. godine. Postaja, a samim tim
i naselje koje se smjestilo u njenoj blizini, ime su dobili
kombinacijom dva najblia vea mjesta - Zlatara i
Marije Bistrice.
Ispred zgrade Pogona Zlatar Bistrica -rukovoditelj Pogona

Josip ehuli, ekonomska referentica Jasna Lugari,
elektrotehniar eljko Spevec, poslovoa Josip Tomurad i
interventni dispeer Branko Kavur
30
Upravo uz spomenutu eljezniku postaju,

negdanju ilu kucavicu mjesta, nalazi se poslovna zgrada
Pogona Zlatar Bistrica u koju, uz 21 zaposlenika Pogona
svakodnevno na posao dolaze i kolege iz Odjela za voenje
Pogona, u ovlasti Dispeerskog centra Elektre Zabok.
Nai domaini su rukovoditelj Pogona Josip ehuli
i eljko Spevec, zamjenik poslovoe, inae elektromonter
i apsolvent elektrotehnike na varadinskom Fakultetu.
Od njih saznajemo da Pogon Zlatar Bistricu ine Odjel
za odravanje, Odjel za voenje pogona te Odjel za
zajednike poslove, a u njegovoj je ovlasti i Pogonski
ured Donja Stubica. Zaposlenici brinu o 13 tisua kupaca
elektrine energije na podruju Zlatar Bistrice, odnosno
ukupno o 23 tisue kupaca na cijelom podruju Pogona.
Kao najvee podruje u Elektri Zabok, Pogon Zlatar
Bistrica u svom sustavu ima priblino 200 trafostanica
10/0,4 kV i dvije 35/10 kV Zabok i Konjina o kojima brine
Odjel za voenje Pogona. Elektrinu mreu ini
185 km zranih i 26 km podzemnih srednjonaponskih
vodia i 535 km nadzemnih i 32 km podzemnih
niskonaponskih vodia.
LJETO 2008. PAMTIT E PO RAZORNOJ NEPOGODI I
UNITENIM POSTROJENJIMA
Na alost, ljeto 2008. bit e zapameno zbog
razornih nepogoda i puno posla za njihove elektrae.
Primjerice, nakon lipanjske nepogode izmeu 24. i 26.
lipnja bilo je 150 sruenih stupova i dva kilometra
unitenih vodia. ak je 30 posto potroaa kratko
vrijeme bilo bez napona, ali iznimnim naporima
interventnih ekipa vrlo su brzo ponovno ukljueni u
mreu.
Budui da je to podruje smjeteno izmeu
Medvednice s june i Ivanice sa sjeverne strane,
nepogode nemilosrdno udaraju s obje strane. Posljednja
takva nepogoda u noi s 15. na 16. kolovoza zahvatila je
ire podruje Klanjca, Pregrade, Krapine i Zlatar Bistrice.
Tomislav nidari
Zbog kvara je izvan pogona bilo desetak 10 kV

dalekovoda i stotinjak TS 10/0,4 kV i pripadnih
niskonaponskih mrea i bila je ugroena opskrba priblino
deset tisua kupaca. Na upit postoji li koje razdoblje u
godini kada je posao malo laki, u ali punoj ozbiljnosti
odgovaraju kako svako godinje doba nosi svoje
izazove. Ljeti su to nepogode, zimi studen i led, a jesen
obiljeava vjetar, kia i blato. Stoga im je teko odluiti se
za svog vremenskog favorita.
MANJAK SREDSTAVA, POSTROJENJA, LJUDI.
Ono to zaposlenici Pogona Zlatar Bistrica najvie
osjeaju su posljedice financijskih ogranienja, koje su
u HEP-u na snazi dulje vrijeme. Stoga mreu uspijevaju
samo krpati.
Istina, vremenske nepogode najee pogaaju
najslabije dijelove elektroenergetske mree - one sa
ianim vodiima. U Pogonu kau kako im manjka 270
kilometara kabela kako bi u potpunosti opremili mreu
pouzdanijim i kvalitetnijim kabelima. Naglaavaju
da je nuno ice zamijeniti kabelom u duljini od 120
kilometara, jer bi se na taj nain smanjio prekovremeni
rad i osigurala pogonska spremnost. Jednako tako im
treba novih priblino 40 trafostanica 10/0,4 kV, ijim
bi se interpoliranjem skratila duljina mree te time
osigurao kvalitetniji napon. Od postojeih trafostanica,
one na drvenim stupovima bi trebale biti u potpunosti
zamijenjene, a mnoge na betonskima obnovljene. No,
rije je o nunim, ali i skupim ulaganjima ako se uzme
u obzir da kilometar kabelskog vodia stoji priblino 36
tisua kuna, a izgradnja jedne TS 10/0,4 kV 80 tisua
kuna.
DOBRA PRIPREMA, KLJU USPJENOG RADA
MONTERA
Rukovoditelj J. ehuli se s nostalgijom prisjea
poetka devedesetih godina prolog stoljea, kada je
Ekipa za intervencije u punoj radnoj spremi - elektromonteri arko Pozai, Stjepan Oreec, Zdenko Posari, elektrotehniar
eljko Spevec, predradnici Zlatko Herceg i Ivan Bartol i rukovoditelj Pogona Josip ehuli
U koari elektromonteri pri prespajanju vodia
FOTOZAPAAJ
Sanacija unitenog vodia i stupa nakon nepogode
ak 28 montera izlazilo na teren, a danas ih je tek 12. Za

opseg posla optimalan bi broj bio 30, ali ve 14 godina
nije zaposlen niti jedan novi elektromonter. Takvi uvjeti
dodue potaknuli su zaposlenike, meu kojima se osobito
istie eljko Spevec, na bolju pripremu rada koja je klju
uspjenog rada u Pogonu. Redoviti izlazak na uviaj, gdje
se potom napravi kalkulacija i skica, ine temelj takve
pripreme.
Od ostalih potekoa s kojima se svakodnevno
susreu zaposlenici Pogona valja izdvojiti problem
oitanja brojila i zastarjelost voznog parka. Naime,
brojila su esto nedostupna pa ovdje rjeenje vide u
njihovu premjetanju na fasadu kua ili na granicu
dvorita. Jer, mnoga se brojila nalaze u kuama, a s
obzirom na veliki broj vikendica, vrlo je teko pogoditi
kada tamo borave njihovi ukuan. Vozni park najvie
optereuje njegova zastarjelost, ali i objektivna
nedostatnost. Prijeko su im potrebna dva kombi vozila,
za Zlatar Bistricu i za Donju Stubicu, koja bi bila ureena
kao pokretne radionice. Svi ti zahtjevi ine okosnicu
planiranja poslovanja u godinama koje slijede. No,
iznimno realan rukovoditelj J. ehuli oekuje da e
iz HEP-ovog Fonda za elementarne nepogode dobiti
sredstva za sanacije teta nastalih zbog ovogodinjih

razornih ljetnih nepogoda.
POZITIVNO OZRAJE DOBRO RASPOLOENIH LJUDI
Bez obzira na brojne prepreke za normalno
poslovanje, iz susreta s ljudima Pogona Zlatar Bistrica ne
stjee se takav dojam, jer ovdje je pozitivno ozraje, ljudi su
dobro raspoloeni i unato velikom broju prekovremenih
sati (primjerice, pojedinci su skupili i do 50 slobodnih dana)
vole svoj posao i svoje kolege. Svoje iskustvo tijekom 35
godina rada u HEP-u opisao je J. ehuli:
- Osjeam da sam u svom radnom vijeku postao dio
jedne velike, ali slone i zadovoljne obitelji. Svako je vrijeme
imalo svoje brige. Primjerice, u osamdesetim godinama
prolog stoljea ljudi su zbog slinih nepogoda ostajali
tjednima bez napona, a radilo se na otklanjanju kvarova
danonono u vrlo tekim uvjetima. No, ne mogu rei da su
to bila runa vremena.
Moda je najbolje posluiti se Krleinim rijeima:
Nigdar ni tak bilo da nekak ni bilo. Uvijek je nekak meu
ljudima, ljudi nau prigode za veselje. Budui da je
zagorski kraj poznat po obiljeavanju imendana, i to su
takve prigode, jer kulike je same v Zagorju tefof, Slavekof,
Joof, Ivekof
Junaci Pavlove ulice

Ako se ikada zateknete u Budimpeti,
poslovno ili turistiki, i ako odluite malo
vremena posvetiti znamenitostima grada poput:
Budima, Citadele, Monument of Liberty,St.
Gellert, Parlamenta (prema mom osobnom
miljenju rije je o remek djelu),najvee sinagoge
u Europi, crkvi, Nacionalnog i ostalih muzeja
te svega onoga uz Dunav, ponajprije mostova
- svakako svratite do ulice s nazivom Prater Utca
17(VIII oblast, Peta).
Naime, tamo su bronane skulpture
postavljene u ast 100. godinjice klasika
maarske i svjetske literature Junaka Pavlove
ulice, autora Ferenca Molnara. Izradio ih je
Petera Szanyi.
Neobian artwork u kombinaciji s
lokalitetom - ulici, izvrsno pribliava ambijent
prolih vremena. I ne samo to. Imate osjeaj da
e se junaci pokrenuti i zamoliti vas da zaigrate
malo s njima na pikule.
Maksim Mileti
31
S LICA MJESTA
Pogon Bra
Uspijevaju (o)drati korak

Izmeu brojnih posebnosti otoka
Braa izdvojimo podatak da je
ovdje blizu 14.000 potroaa, to
je vie od broja stanovnika, da
se u protekle dvije godine porast
potronje elektrine energije
kretao izmeu 9 i 11 posto, to
je vie ak i od ubrzanog rasta
makarskog podruja te da su
ljetna i zimska potronja skoro
izjednaene
Teko je abu u vodu natjerat, tako i mene na

otoke. Poglavito ljeti, kada u uzavrelom Splitu plazite
asfaltom diui na krge. Pa jo kada je taj otok
Bra, kojega stalno gledate prekoputa i zbog ega ga
najee preskaete iz rasporeda svojih putovanja,
onda je zadovoljstvo viestruko. A, kako o mojoj
zaljubljenosti u nae otoke ve i vrapci pjevaju, to
sam u ovom kratkom prelasku splitsko-brakog
kanala dola do zakljuka da sam u prolim ivotima
nedvojbeno bila bodulka i da sam neizmjerno sretna
zbog ponovnog roenja u zemlji koja otoka ima na
stotine. I svaki je lijep na svoj nain, sve jedan ljepi
od drugog, sve jedan drai od drugog... Na vrhu moje
Dogovor Ozrena Dragievia, rukovoditelja Pogona i

Mladena elana, rukovoditelja Slube razvoja i investicija
u svezi s Izmjenama i dopunama Prostornog plana grada
Supetra, jer 11. kolovoza je krajnji rok za dostavu bilo
kakvih primjedaba
32
osobne ljestvice iz nekog sam razloga smjestila upravo

Bra. Ne samo zbog ljepote, visine, raznolikosti, ne
samo zbog ljudi koji su mi iznimno dragi, zbog kolega s
kojima godinama njegujem dobre odnose, nego moda
zbog svega toga zajedno. Jer, na nekim smo otocima
sagradili sjeanja (kad ve nismo mogli vikendicu),
a ova braka su za mene najtoplija i najugodnija.
Ako vam se ikada dogodi Pogon Bra splitske
Elektrodalmacije, uvjerena sam da e neto od mojih
doivljaja prijei i na vas.
OEKUJU PRIHVAANJE RJEENJA CJELOVITE
ELEKTROENERGETSKE SLIKE
Danas sam u supetarsko pogonsko sjedite
stigla ojaana kolegama iz splitske Slube razvoja i
investicija, tonije rukovoditeljem Slube Mladenom
elanom i koordinatorom u Odjelu razvoja mr.sc.
Saom Kraljeviem. Doekali su nas elni ljudi
Pogona, rukovoditelj Ozren Dragievi, voditelj Odjela
odravanja Ivica Jelini i mladi referent u Odjelu za
voenje pogona Ante Dominis.
Odmah se krenulo punom parom radno i glasno,
jer je dananji sastanak trebao uroditi vrlo vrijednim
zakljucima. Naime, u tijeku su zadnji dani javne
rasprave o Izmjenama i dopunama Prostornog plana
grada Supetra, a 11. kolovoza i krajnji rok za dostavu
bilo kakvih primjedaba. Prema rijeima M. elana,
oekuje se da nai prijedlozi o rjeenju cjelovite
elektroenergetske slike budu prihvaeni, jer se temelje
na stvarnim i javnim uvidom uoenim potrebama
ovog podruja, odnosno zato to su usuglaeni s
predloenim planom izgradnje novih graevinsko
turistikih zona. Jedna od najveih elja je da se
ukae neka nova TS 35/10 kV, kojom bi ovaj Pogon
uhvatio energetski prikljuak za poboljanje dananjih
okolnosti, ali i daljnje potrebe grada Supetra. Stoga
je dio ove ekipe nakon sastanka jo jedanput obiao
Veroka Garber
budua supetarska gradilita, a ja sam se, u pratnji

ljubaznog i informacijama bogatog I.Jelinia, zaputila
stazama nedavnih radova ovog vrijednog Pogona.
SKORO IZJEDNAENA LJETNA I ZIMSKA
POTRONJA
Prije toga podsjetit u na neka opa mjesta
pogonske svakidanjice, na koja me uputio njihov
rukovoditelj, istresajui ih s lakoom iz obilatog rukava
svog dugogodinjeg radnog iskustva. Pa emo tako
jo jedanput naglasiti da je na otoku HEP izgradio
etiri TS 35/10 kV, sto trafostanica 10/0,4 kV, blizu
200 kilometara srednjonaponskih i 480 kilometara
niskonaponskih mrea. Jedna od posebnosti ovog
otoka je i podatak da imaju blizu 14.000 potroaa
i da ta brojka premauje broj stanovnika. Druga
posebnost je da se u protekle dvije godine porast
potronje elektrine energije kretao izmeu 9 i 11
posto, to je vie ak i od ubrzanog rasta makarskog
podruja. Meutim, kod njih nije toliko izraena razlika
izmeu ljetne i zimske potronje pa bi kao dodatnu
zanimljivost mogli izdvojiti da su ovdje ljetna i zimska
potronja skoro izjednaena.
O svemu brigu vodi samo 32 zaposlenika, to
znai da i oni boluju od ve kroninog i sveprisutnog
manjka monterskog kadra. Posebno je to izraeno
na otoku, gdje je stambena i druga izgradnja tako
ubrzana, a potreba za sve veom ugradnjom novih
prikljuaka svakim danom u porastu. Ipak, kako
je rekao O.Dragievi, radi se i ide se naprijed. U
posljednje vrijeme popravili su inenjersku krvnu
sliku pa je uz ve spomenutog mladog A. Dominisa
pristigao i Jaka Marinkovi, koji je upravo na obuci
u Splitu i koji e voditi poslove sustava daljinskog
voenja u njihovom Centru upravljanja.
Kada je rije o popravljanju drugih slika, onda
treba rei da su i na tom podruju puno napravili.
O buduoj energetskoj slici razgovaraju voditelj Odjela odravanja Ivica Jelini, mr.sc. Saa Kraljevi i mladi referent u
Odjelu za voenje pogona Ante Dominis (s lijeva na desno)
Stup dalekovoda 35
i 10 kV (na istom
stupu) prema Bolu, a
u podnoju Zlatni Rat,
prekoputa Hvar
Izgradili su, naime, elektroenergetske objekte koji

jame urednu i pouzdanu isporuku elektrine energije
svojim potroaima.
trafostanica postala prva braka TS 10/0,4 kV s

mogunou daljinskog upravljanja.
VAAN EKOLOKI I PROTUPOARNI ISKORAK
- U planu nam je, a vjerujemo da emo to

zapoeti ve u jesen, rekonstrukcija TS 35/10 kV Postira
i to tako da se obnovi cjelokupni elektromontani dio
TS. Takav bi zahvat uvelike pridonio kvaliteti napajanja
opine Postira, ali i susjednih. Jesenskim udarnim
radovima takoer je obuhvaena elektrifikacija
kamenoklesarske zone gdje emo zajedno s Opinom
Nereia, koja je i glavni ulaga, izgraditi tri
TS10(20)/0,4 kV. Opina, naime, takvim ulaganjem
u eksploataciju kamena eli osigurati zapoljavanje
veeg broja itelja. Na kraju bih rekao da, unato
manjku monterskog kadra, uspijevamo drati korak sa
stalno rastuim potrebama nove stambeno-poslovne
izgradnje na naem Otoku te da ispunjavamo sve
obveze sukladno traenjima naih potroaa. Dakako,
bez razumijevanja naeg elnitva i iznimno dobre
suradnje sa Slubom razvoja i investicija, sve to ne bi
mogli pratiti na zadovoljavajui nain rekao nam je
O. Dragievi, rukovoditelj Pogona. Dugorone planove
ostavili smo za neki novi posjet.
Preostalo nam je gutati u obilasku dalekovodne
trase, odakle se prua velianstven pogled na
zlatnoratsku plau i susjedni Hvar, a potom i u obilasku
novih kamenoloma na podruju opine Nereie.
Moram priznati da bih voljela da se rjeenje za
zapoljavanje ljudi pronae u nekom drugom sektoru,
kako bi rune kamene rane na tijelu otoka zacijelile i
nestale. (Nadam se da mi otoani ovu napomenu nee
zamjeriti).
Prvenstveno je rije o sedam kilometara dugom

dalekovodu 35 kV Nereie Bol na elinoreetkastim stupovima, od ega su etiri kilometra
kablirana (zbog prolaska kroz zatieno podruje).
Novim dalekovodom zamijenjen je stari i dotrajali
10kV drvenjak, izgraen jo davne 1956. godine. Tim
je zahvatom opina Bol prestala visiti na jednostranom
napajanju, jer je sada iz TS 110/35 kV Nereia dobio
jednu, a podmorskom vezom prema hvarskom Starom
Gradu i tamonjoj TS 110/35 kV i drugu napojnu toku.
Napravljen je i vaan ekoloki i protupoarni iskorak,
jer su drveni stupovi starog dalekovoda, u dodiru
sa svakodnevnom posolicom, bili stalna mogua
prijetnja bujnom zelenilu to ga je okruivalo. Upravo
je tehnikim rjeenjem dvosustavnog voda na jednom
elinom stupu, gdje se s jedne strane nalazi 35 kV
vodi, a s druge 10 kV vod, takva prijetnja izbjegnuta.
Drugo vrlo vrijedno energetsko (ali i ekolokoprotupoarno) poboljanje uslijedilo je nakon izgradnje
dalekovoda 20 kV Bol Gornji Humac, na elinoreetkastim stupovima u duljini od 11 kilometara.
Njime je takoer odstranjen stari, nepouzdani
dalekovod, malog presjeka i na drvenim stupovima.
Zajedno s prateom kabelskom mreom 10(20) kV, taj
je dalekovod omoguio kvalitetnu povezanost dviju
TS 35/10 kV , one u Bolu s onom u Puiima. Dio
svekolikog poboljanja je i ugradnja srednjonaponskog
bloka u TS 10/0,4 kV Gornji Humac, ime je ta
Jedan od nekoliko kamenoloma za koje se ubrzo grade tri

trafostanice
NOVI PLANOVI
Monteri Tomislav Kelava i eljko Radoaj ljeto provode

ugraujui nove prikljuke
Cestari probili
10 kV kabel
Prvoga srpnja o.g., u jeku turistike sezone,

cestari su u okolici najturistikijeg brakog mjesta
Bola zabijali stupie rubom prometnice. Kako su
taj posao kopanja rupa za stupie obavljali snanim
i bunim strojem, nisu ni uli ni osjetili kada su na
dva mjesta probili na 10 kV kabel, onaj koji vodi
prema trafostanici na Zlatnom Ratu. Budui da se
to dogodilo u jutarnjim satima, nai su u Pogonu
dobili dojavu da su potroai ostali bez struje i
odmah krenuli s ispitivanjem uzroka. Oni koji su
tetu prouzroili nisu se javljali, ali zbog radova
na prometnici odmah se posumnjalo da je rije
o spomenutom kabelu. Premda, nije prihvatljivo
da je dolo do proboja kada je kabel (s urednom
graevinskom dozvolom) poloen na vie nego
propisanu dubinu.
Iz Splita je trebalo priekati ispitno vozilo,
u pomo je priskoio i M. Mrdulja, na voditelj
voznog parka te gliserom prevezao spojnice...a nai
su deki spojnice ugraivali po mraku. Negdje oko
dva sata iza ponoi potroai su dobili napajanje
elektrinom energijom. Tako je radno proslavljena
no poveanja cijene elektrine energije.
Na fotografiji, koju je mobitelom snimio
I. Jelini, dva su naa montera i nemaju na
glavama kacige. Moe li im se to zamjeriti nakon
cjelodnevnog iekivanja, viesatnog rada i
velikog umora koji je posljedica iznimno visokih
temperatura i danju i nou. Osim toga, rade u
kanalu te su propisno uzemljeni i osigurani.
Monteri Vedran Martini i Toni Kevei proslavili su

no poveanja cijene elektrine energije pononom
ugradnjom spojnice
33
ISKUSTVA DRUGIH
Novi Dispeerski centar Neovisnog operatora sustava u Bosni i Hercegovini
Sredinja toka za upravljanje

sustavom prijenosa
elektrine energije
Marko Lovri
Prikaz na ekranu prijenosnog sustava BiH kojeg ine etiri

prijenosna podruja (Sarajevo, Banja Luka , Mostar i Tuzla)
i svako od njih ima svoj mreni centar upravljanja
Video zid (3 X 4 ekrana) na kojem je prikazana 220 i

400kV prijenosna mrea
Tri radna mjesta s tri ekrana opsluuju Dispeerski centar

u voenju elektroprijenosnog sustava u realnom vremenu
34
U proteklih desetak godina

u potpunosti su obnovljeni i
revitalizirani objekti prijenosne
mree, trafostanice i dalekovodi
sve tri naponske razine, to je u
velikoj mjeri olakalo realizaciju
ovog zahtjevnog ICT projekta
Oni su takoer zadueni za primjenu meunarodnih

standarda pouzdanosti opskrbe elektrinom
energijom u BiH, za izradu i primjenu pravila koja
reguliraju uporabu elektroprijenosnog sustava te
za razvoj i primjenu trinih pravila. U skladu s
tim, u tijeku je izmjena ranije donesenih pravilnika,
mrenih i trinih.
PLANIRAJU IZGRADNJU NOVOG JO
SUVREMENIJEG DISPEERSKOG CENTRA
NAJSUVREMENIJI SUSTAV UPRAVLJANJA

SCADA/EMS
Kao punopravni lan, NOS BIH predstavlja BiH

u Europskoj uniji za koordinaciju prijenosa elektrine
energije (UCTE), a pridrueni lan je i ETSO-a,
Europskog udruenja operatora elektroprijenosnih
sustava, kao i drugih meunarodnih asocijacija iz
podruja elektroenergetike.
Taj projekt je realiziran kreditom Europske
banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu 50
milijuna eura, to je uloeno za izgradnju
najsuvremenije telekomunikacijske mree,
opremanje etiri regionalna mrena centra i
Dispeerskog centra. Kreditna sredstva vraaju
elektroprivredne tvrtke, sve tri entitetske
elektroprivrede, Elektroprijenos BiH i NOS BiH iz
svojih sredstava, odnosno iz tarifa koje odobravaju
entitetska i dravna regulatorna komisija za
elektrinu energiju.
NOS BIH u novoj vlastitoj zgradi u idue tri
godine planira izgradnju novog jo suvremenijeg
Dispeerskog centra, s mnogo vie EMS i trinih
funkcija, a ovaj postojei Centar planiraju preseliti u
Mostar kao rezervni centar upravljanja.
Pri tomu treba napomenuti da su u
proteklih desetak godina u potpunosti obnovljeni i
revitalizirani objekti prijenosne mree, trafostanice
i dalekovodi sve tri naponske razine, za to je za
zamjenu primarne i sekundarne opreme potroeno
priblino 220 milijuna eura. Takoer je zakonski
definirano razgranienje prijenosnog sustava prema
distribuciji i proizvodnji.
Novi Centar je opremljen najsuvremenijim

sustavom upravljanja SCADA/EMS tvrtke Siemens
za upravljanje prijenosnom 110 kV, 220 kV i 400 kV
mreom. Glavna funkcija ovog sustava je daljinsko
praenje proizvodnje elektrana u BiH i tokova
elektrine energije za to kvalitetniju opskrbu
potroaa elektrinom energijom, od kuanstava do
najveih industrijskih potroaa. U svakom trenutku
u Centar se slijevaju informacije iz 160 energetskih
objekta, koje omoguavaju Dispeerskom centru
uvid i upravljanje balansnim tritem elektrine
energije u realnom vremenu triju elektroprivrednih
kompanija BiH te usklaivanje pogona sa susjednim
prijenosnim sustavima (uvoz/izvoz/tranzit), kako bi
se osigurala kvaliteta javne usluge prijenosne mree
prema svim njenim korisnicima.
U NOS BiH je zaposleno priblino 50 ljudi, od
ega je 90 posto s visokom strunom spremom.
Kadrovska struktura je i nacionalno izbalansirana.
Sve to je u velikoj mjeri olakalo realizaciju

ovog zahtjevnog ICT projekta.
Sve tri entitetske elektroprivrede revitaliziraju
svoje proizvodne objekte te prema europskim
standardima odgovorno planiraju izgradnju novih
termoelektrana, hidroelektrana i vjetroelektrana,
ime e se dugorono poboljati pouzdanost
opskrbe potroaa elektrinom energijom u BiH i
odrvanje njene konkurentnosti na regionalnom
elektroenergetskom tritu. Energetsko trite ve
postoji u BiH, jer se elektrina energija izvozi i uvozi,
organiziraju se relevantni tenderi, premda u zemlji
jo nije formalno uspostavljen operator trita.
Promjene u restrukturiranju elektroenergetskog
sektora su bile neizbjene i svi elektroenergetski
subjekti u tomu ele imati aktivnu ulogu i ukljuiti
se pravodobno, jer kasnije e biti teko uhvatiti
korak s drugima.
Sarajevu je 24. lipnja o.g. puten u rad novi

Dispeerski centar Neovisnog operatora sustava
u Bosni i Hercegovini (NOS BIH), koji je neovisna,
specijalizirana i neprofitna organizacija, osnovana
aktom Parlamentarne skuptine BiH.
NOS BIH upravlja sustavom prijenosa
elektrine energije u BiH s ciljem osiguranja
kontinuirane i kvalitetne opskrbe potroaa u BiH,
regulira odnose s elektroenergetskim sustavima
susjednih drava te sudjeluje u procesu uspostave
regionalnog trita elektrine energije.
Putanjem u rad, novi Dispeerski kontrolni
centar postaje sredinja toka iz koje se upravlja
sustavom prijenosa elektrine energije, obavljajui
sloene i odgovorne funkcije.
LJETNI RADOVI
Polaganje 35 kV kabela izmeu TS 110/35/10 kV Suidar i TS 35/10 kV Gripe
Kabliranje u vrijeme
kolskih praznika
bez djece blizu gradilita
Prve dane kolovoza neki su dijelovi Splita
doekali raskopani. Ponajvie se to odnosi na okoli
Suidra i podruje Lokvi, zbog ije je Osnovne
kole od gradskih vlasti Elektrodalmacija ishodila
dragocjenu dozvolu za rad u srcu ljetne turistike
sezone. Budui da je rije o podruju malo
udaljenijem od najposjeenijeg gradskog sredita,
ta se olakotna okolnost dobro posloila sa kolskim
praznicima i izbivanjem djece iz neposredne blizine
gradilita, odnosno ulinog kabliranja.
Naime, izmeu dviju gradskih trafostanica,
TS 110/35/10 kV Suidar i TS 35/10 kV Gripe, polae
se ve druga dionica dvaju 35 kV kabela. Oni e
zamijeniti postojee, prastare i dotrajale, poloene
prije vie od 40 godina. Starost i esti kvarovi
prisilili su elnitvo Elektrodalmacije da upravo u

ovom vremenskom terminu odradi takav zahtjevan
posao. Zahtjevnost se prvenstveno odnosi na
prelazak, odnosno raskopavanje Vukovarske ulice,
jedne od najfrekventnijih gradskih prometnica.
Potom e kabeli zavriti svoj put u trafostanici
Suidar, a za oblinje gradske etvrti osigurat e se
pouzdanije i kvalitetnije napajanje.
U spomenutoj trafostanici deurna ljetna
ekipa (dakako, ne i jedina) iz Odjela graenja izradit
e i posljednje spojnice i potom e kabeli biti
puteni pod napon.
HRABRO PODNOSE VRUINU
Vrueg jutra kada smo se druili s naim
Veroka Garber
dekima, u mrei kabelskih trasa doekali su nas

nadzorni inenjer Mirko Ramljak, poslovoa Joko
Vojkovi, njegov pomaga Jurica Bilan, izraivaki
spojnica Joko Gu i Miro Zebi, dizaliar Ivica
imunda, monter Marin Sinovi i pomona
studentska ekipa za povlaenje kabela u kanalima.
Svaki pedalj trase pozorno su pratili i snimali (za
nae kasnije lake snalaenje) Irena Vrki i Toni
Duji iz geodetske tvrtke Apokrif.
Ovaj kratki obilazak radilita eljeli smo jo
vie i to bre skratiti, jer nam ni odabrano stanje
potpune nepominosti, ni hlad oblinjeg drvoreda,
nisu nimalo ublaavali nesnosnu prijetnju od
dehidracije. Pa smo se pozdravili s kolegama, uz
estitke na njihovoj hrabrosti i izdrljivosti.
J. Gu i M. Zebi pri izradi spojnica
Voditelji posla J. Vojkovi i J. Bilan u pratnji nadzornog inenjera M.Ramljaka pregledavaju

kabelsku trasu
M.Sinovi pri odmotavanju kabela s bubnja
ak je i dizaliar I. imunda napustio kabinu vozila i priskoio u pomo
35
RAZVOJ
Print centar Elektroslavonije Osijek
Kvalitetna oprema
zadovoljava potrebe
Uvoenjem nove aplikacije HEP Billing 1. studenog 2006. godine i prelaskom na
ispis dokumenata laserskim pisaima, stari centar za ispis i kuvertiranje dokumenata
Elektroslavonije Osijek - Print centar, s ispisom na beskonane obrasce i klamanjem
umjesto kuvertiranja, smjeten u prostoru Sektora informatike i telekomunikacija - nakon
sedam godina rada otiao je u povijest.
Novi Print centar u Elektroslavoniji Osijek ostvarivao se dugo - skoro etiri godine.
Poetno osmiljavanje novog Print centra odnosilo se na adaptaciju etiri garae, tako
da bi se u taj prostor, osim za ispis i kuvertiranje dokumenata, mogla smjestiti potrebna
informatika oprema za potporu HEP Billinga, ali i sistem inenjer i operater na pisaima
i kuvertirci.
TIJEKOM GODINA MIJENJALA SE KONCEPCIJA
Koncepcija je obuhvaala centar s dvije kuvertirke i potrebnim brojem laserskih
pisaa. Takvo razmiljanje iz davne 2004. godine dobilo je i potporu tadanjeg direktora
HEP Opskrbe d.o.o. Meutim, tijekom godina koncepcija se mijenjala i to od izgradnje
jednog Print centra za cijelu HEP Opskrbu, etiri takva regionalna centra, do Print centra
za svako distribucijsko podruje.
Provedba prvobitnog koncepta Print centra Elektroslavonije Osijek, odnosno
graevna prilagodba prostora zapoela je 2005., to je zavreno tijekom 2006. godine.
U meuvremenu su sva vea distribucijska podruja opremila svoje centre, a i manja su
nabavila odreeni broj kuvertirki, tako da je dolo vrijeme da i Elektroslavonija opremi
svoj Print centar.
No, to nije bilo tako jednostavno. Nedostatna financijska sredstava nameu teak
zadatak, jer valja odabrati stroj za insertiranje i kuvertiranje rauna i obrauna koji
zadovoljava potrebe Elektroslavonije, uz to manje ulaganja. Njena nabava ugovorena je
tek nakon dva natjeaja poetkom 2008. godine, a u oujku 2008. godine isporuila ju
je i dopremila u Print centar Elektroslavonije Osijek tvrtka Multi insert d.o.o. Zagreb. Ta je
tvrtka instalirala kuvertirku te obuila za rad nae zaposlenike. Tijekom tog razdoblja - od
veljae 2007. do travnja 2008. godine Elektroslavonija Osijek je kuvertirala svoje raune i
obraune u Zagrebu u tvrtki Hitra produkcija dokumenata d.o.o., koja je taj posao dobila
na javnom natjeaju i obavila ga struno, pridravajui se utvrenih rokova.
Konano, Print centar Elektroslavonije Osijek zapoeo je radom u svibnju 2008.
godine. Stroj za insertiranje i kuvertiranje obrazaca - kuvertirka, je tipa AutoMailer 5 PFE,
PFE International limited iz Velike Britanije.
Tehnika obiljeja kuvertirke AutoMailer 5 - PFE
Brzina jedinice za insertiranje
8. 000
Brzina jedinice za uvlaenje dokumenata
21. 000
Tip itanja
Barcode
Mogunost skupljanja prije savijanja
Broj skupljenih, a ne savinutih listova (80g/m) max. 5 C i Z savijanje, 8 V svijanje
Izdvajanje dokumenata prije svijanja
Skretnica za izdvojene dokumente (divert): 2 pretinca kapaciteta 250 listova
Mogunost skupljanja poslije svijana
Brzina kuvertiranja sa:
jedan dokument
8. 000

dva dokumenta
8. 000

tri dokumenta
6. 550

etiri dokumenta
5. 000

pet dokumenata
3. 600
Novi Print centar Elektroslavonije Osijek, nakon etiri godine stvaranja, zapoeo je radom u
svibnju ove godine
36
Dimenzije dokumenta: Visina:

178 mm 406 mm

irina: 140 mm 225 mm

Teina: 70 g/m2 - 130 g/m2
Kapacitet uvlakaa dokumenata: 5 .000 listova 80 g/m
Kolica za uvlaka dokumenata: 2 x 5 000 listova 80 g/m
Broj dodavaa priloga:
2
Max. broj dodavaa priloga:
15
Kapacitet dodavaa priloga:
500 mm
Dimenzije priloga:
Visina: 85 mm 152 mm

irina: 140 mm 225 mm

Teina: min. 70 g/m2
Max debljina priloga:
4 mm
Tipovi kuverata:
C6, C6/5, C5,B5
Dimenzije kuverata:
Visina: 89mm - 171mm

irina: 171mm - 263mm

Teina: min. 80 g/m2
Max. debljina kuverte:
8 mm
Kapacitet dodavaa kuverata:
600 kuverata
Izdvajanje kuverata s makulaturnom grekom
Kontrolno raunalo i softver za upravljanje
Data logging
Daljinski upravlja
Automatska prilagodba svih stanica raunalom
Automatska prilagodba separatora dokumenata
Automatska prilagodba separatora priloga
Automatska prilagodba savijanja
Automatska prilagodba kanala za transport dokumenata
Automatska prilagodba prema veliini kuverata
Mogunost okretanja dokumenta
Izlazni stol
Tehnika obiljeja dva laserska pisaa tipa Xerox DocuPrint 90

Vrsta pisaa:
laser

Brzina ispisa:
90 strana/min

Vrsta ispisa:
za pojedinane listove

Boj ispisa:
crno-bijeli

Nain ispisa:
jednostrano i dvostrano

Format papira:
od A5 do A3

Potpora:
ASCII, PDF, PCL, PostScript, TIFF

Potpora za LAN:
TCP/IP, Ethernet

Potpora za OS:
VMS, UNIX, Windows

softver za dizajn dokumenata s mogunou spajanja fiksnih i varijabilnih
podataka na pisau, generiranje bar-code i OMR za kontrolu kuvertiranja i mogunosti
rada sa sljedeim formatima ulaznih podataka: XML, data-base, tekstualne datoteke
Samo propisana kvaliteta papira
No, potekoe s naim Print centrom nisu stale. Nakon samo dva mjeseca rada,
nakon upotrebe obrazaca nekoliko renomiranih isporuitelja papira, konstatirano je da
sofisticirana oprema - pisai i kuvertirka - zahtijevaju samo propisanu kvalitetu papira,
ako se posao eli obaviti u deklariranim veliinama proizvoaa opreme i rokovima
isporuke naih rauna kupcima. Kako se i takav materijal nabavlja natjeajem, borba
se nastavlja. O naim sve zahtjevnijim potrebama svjedoi injenica da su se na novi
natjeaj javila samo dva ponuaa (?!).
U oekivanju povoljnog rjeenja za Print centar Elektroslavonije, ovom prigodom
za razumijevanje i osigurana financijska sredstva zahvaljujemo direktoru HEP Operatora
distribucijskog sustava Mii Jurkoviu, bivem direktoru HEP Opskrbe d.o.o. Mladenu
unecu te svim kolegama prijateljima i iz ostalih elektri, posebno kolegicama Rumora
i upanovi te kolegama akoviu, Saiu, Ribariu i Pavloviu, koji su nam savjetima
i iskustvom pomogli da ostvarimo na cilj. Kvalitetna oprema Print centra za sada
zadovoljava nae potrebe.
Miroslav Radko,
rukovoditelj Slube za opskrbu Elektroslavonije Osijek
ovjek ovjeku
umirovljenici
Regionalni odbor zapadne Hrvatske UHB HEP-a 1990. 1995.
Skuptina osjeke
Podrunice umirovljenika
Poasna lanska
iskaznica Nikoli ulentiu
Davor Tomljanovi, predsjednik ROZH-a UHB HEP-a

uruuje iskaznicu poasnog lana Udruge Nikoli
ulentiu, rukovoditelju Slube za izgradnju u Elektrolici
Na sjednici Predsjednitva ROZH-a UHB

HEP-a, odranoj u Gospiu 4. srpnja o.g.,
predsjednik ROZH-a Davor Tomljanovi uruio
je poasnu lansku iskaznicu UHB HEP-a 1990.
1995. Nikoli ulentiu, rukovoditelju Slube
za izgradnju u Elektrolici. Poasno lanstvo u
braniteljskoj udruzi N. ulenti je zasluio zbog
svekolike pomoi braniteljima i njihovoj Udruzi.
Na toj sjednici, Predsjednitvo i Nadzorni
odbor ROZH-a prihvatili su financijsko izvjee za
prvih est mjeseci ove godine, razmotrili redovitu
problematiku poput potpora braniteljima i njihovim
obiteljima te analizirali dosadanje i isplanirali
budue aktivnosti Udruge.
I. Tomi
ovjek ovjeku Akcija darivanja krvi u Osijeku
ak 50 darivatelja!
Aktiv dobrovoljnih davatelja krvi Hrvatske
elektroprivrede je u Osijeku, u suradnji sa Zavodom za
transfuzijsku medicinu Klinike bolnice Osijek i Crvenim
kriem, organizirao akciju darivanja krvi 23. srpnja o. g.
Premda je u srpanjskim danima uobiajeno
darivanje krvi premjestiti u malo ugodniju badarnicu
Elektroslavonije, ove je godine druga polovica srpnja
bila kina i hladna pa je to organizirano na uobiajenom
mjestu - u prostorijama iznad restorana Elektroslavonije
na Zelenom polju.
Ovoj se akciji, unato velikom broju zaposlenika koji
koriste godinji odmor, odazvalo ak 50 zaposlenika
HEP-a, to je rekordan broj od kada je nakon
dugogodinje stanke ovdje ponovno organizirano
darivanje krvi zaposlenika HEP-a.
Izdvojimo da je tijekom 15 dosadanjih akcija u tom
razdoblju, samo jedan darivatelj sudjelovao ba u svima, a
to je Mirko Milanovi s ukupno 43 darivanja.
Osim toga, ova 15. akcija je za trojicu hepovaca bila
jubilarna. Naime, Zvonimir Strnad krv je dao 50. puta, a
Josip Sabo i Cvetomir Risteski 30. put.

Donosimo imena darivatelja krvi, kako bi im i
na taj nain iskazali zahvalnost u ime svih onih kojima
njihova krv ivot znai. To su: Uljarevi Zdravko, Stuburi
Darko, Petak Dalibor, Medi Ljubomir, Florek Damir, Vrtari
Darko, Bonjak Damir, Uremovi Miroslav, Lau Tomislav,
Daj Stevan, Gregorka Ninoslav, Toji Niko, Milanovi
Mirko, Blaevi Darko, Potko Vedran, Lovrinevi Josip,
ulo Darko, Gerovac eljko, Bonjak Jozo, Brodar Ivan,
Golub Nenad, Klasi Ivan, Maligec Krunoslav, Luki
Zlatko, Uljarevi Petar, Risteski Cvetomir, Frei Draen,
Rukavina Jerko, Verkovi Darko, Vondrak Tihomir, Strnad
Zvonimir, Toji Dominik, Konar eljko, Ljubas Nedjeljko,
Klai Kreimir, Turk Kristijan, Gaparek Zlatko, Stuburi
Antun, Sabo Josip, Baani Stjepan, Grahovac Ivan, Radi
Petar, Bonjak Ivica, Reki Antun, Haramustek Zlatko,
Kneevi Antun, Ferenac Stjepan, Filko Pavle, Marov Mate
i Heimovi Zoran.
Denis Karna
Na sjednici Skuptini osjeke Podrunice umirovljenika HEP-a,

izreene su brojne kritike
Zato su
umirovljenici
zapostavljeni?
Udruga umirovljenika Hrvatske elektroprivrede Slavonije
i Baranje Podrunica Osijek, odrala je 4. lipnja o. g. svoju
sjednicu.
Izvjee o radu u protekloj godini podnio je predsjednik
Podrunice Ferdinand Vickovi, koji je informirao o isplaenoj
financijskoj pomoi teko bolesnim i socijalno ugroenim
lanovima Podrunice u proloj godini. U svibnju je, uz dobar
odziv lanova, organiziran jednodnevni izlet po akovtini uz
posjet spomen galeriji Ivana Metrovia u Vrpolju.
- U prosincu je organiziran predblagdanski susret, uz
prigodan domjenak, kojemu je nazoilo 150 umirovljenika.
Naglaavamo da nae susrete i radne sastanke organiziramo
uz svesrdnu pomo rukovodstva organizacijskih dijelova HEP-a
na podruju Slavonije i Baranje. U protekloj godini ipak nismo
naili na potporu u HEP Plinu, to se nadamo da e se ubudue
promijeniti, rekao je F. Vickovi.
U Programu rada za sljedee razdoblje iskazana je
potreba za korisnije troenje raspoloivih financijskih sredstava,
a uz prigovor HEP Plinu zbog slabe brige za umirovljeniku
Podrunicu, naglaena su jo dva problema. Najvei se odnosi
na (ne)mogunost koritenja umirovljenika kapaciteta
HEP Odmora i rekreacije.
- Ne ulazimo u kriterije za odreivanje kada e
umirovljenici moi koristiti odmaralita, ali nas boli injenica da
nam se ostavlja vrlo malo vremena od raspisivanja natjeaja
do obavjetavanja umirovljenikih podrunica. Dok saznamo
za informaciju, rokovi za prijavljivanje ili ve prou ili su na
samom kraju pa se ini da smo iskljueni iz svake mogunosti
za koritenje naih odmaralita, koja smo u konanici mi gradili,
zakljuak je F. Vickovia, s kojim su se sloili svi nazoni na
sjednici.
Drugi se problem vue iz vremena dok je dio sadanjih
umirovljenika bio u djelatnom odnosu u HEP-u kao lanovi
kase uzajamne pomoi. Naime, oni ne mogu doi ni do
sredstava koja su poloili u kasu i, to poruuju sa ovoga skupa,
ni do informacije o razrjeenju nastalog stanja u kojem je oito
bilo nepravilnosti.
D.Karna
Unato razdoblju godinjih odmora, 15. akciji darivanja krvi u Osijeku odazvalo se 50 darivatelja, tako da je neoekivano
zabiljeen rekordan odziv u ljetnom razdoblju kada je bolnicama krv najpotrebnija
37
NOVI UMIROVLJENICI
Marijan Kalea, doajen hrvatske prijenosne djelatnosti, suradnik HEP Vjesnika
Neumorni promicatelj
struke i znanja
ura Suec
> Marijan Kalea na je deurni

uitelj u HEP Vjesniku koji
je temeljit kakav je po
naravi, svojim napisima i to
strunim, kulturolokim, napose
ljudskim, podizao cijenu naem
mjeseniku, uvijek nas iznova
usmjeravajui na neoborive
znalake argumente
38
U ivotu postoje prigode, prigodnije od drugih,

kada osvijestite ono ega ste u dugom vremenu bili
svjesni, ali ste to prihvaali kao zdravo za gotovo. Upravo
u takvim prigodama zastanete, oslobodite se drugih misli
i usredotoite se na predmet prigode. Taj trenutak osame
prizove informacije i dojmove, koji su pohranjeni u vae
sjeanje. I tada se zaokrui pria.
Odlasci, rastanci netko je rekao poput su
male smrti. Male smrti susreta, razgovora, bivanja u
zajednitvu. Ako je rije o ljudima s kojima je bilo biti
potvrda vae vrijednosti, statusa, ugleda jer oni su
svojom voljom da budu s vama to potvrivali, tada su
rastanci poput malo vee smrti. Tek smanjivanjem ili, ak,
nestankom privilegija takvih susreta, pojaava se osjeaj
praznine. Na alost, to je u ljudskoj naravi.
elim s vama, itateljima HEP Vjesnika, podijeliti
zahvalnost za dugogodinju suradnju s Marijanom
Kaleom u prigodi njegova odlaska iz aktivne
slube. Dakako, o strunom profilu dugogodinjeg
elektroprivrednika u mogunosti sam samo prenositi
uvijek pozitivna miljenja njegovih kolega-strunjaka,
koja su se u neformalnim razgovorima vezala uz njegovo
ime i rad na konkretnim projektima i na sveobuhvatnom
projektu promicanja ugleda elektroprivredne, a napose
prijenosne struke, u hrvatskom i meunarodnom
kontekstu. Ono na to se mogu kompetentno osvrnuti
jesu skoro 22 godine suradnitva Marijana Kalee u HEP
Vjesniku, naeg deurnog uitelja koji je temeljit kakav
je po naravi svojim napisima: strunim, kulturolokim,
napose ljudskim, podizao cijenu naem mjeseniku. No,
ono to je meni kao glavnom uredniku HEP Vjesnika
bilo osobito vrijedno jest injenica to mi je bila
poznata adresa na kojoj sam uvijek pronalazila smislen
i argumentiran odgovor na bilo koju od strunih, ali
i drugih, dvojbi kada sam potraila pomo. Adresa je
bila (nadam se da e i dalje biti) Osijek, Marijan Kalea.
Dragocjena je takva spoznaja i sigurnost da je to ba tako
kako je obrazloio inenjer Kalea, kao neoborivi argument
neistomiljenicima. (No, tomu nije bilo tako samo kada
je u pitanju HEP Vjesnik, nego i ostali projekti u kojima je
sudjelovao Marijan Kalea).
NEGDANJA ELEKTROSLAVONIJA OKUPLJALA
STRUAN SVIJET
Listam poutjele stranice od 1986. godine
tadanjeg Vjesnika ZEOH-a. Primjerice, prije 18 godina M.
Kalea, gostovao je u Naem intervjuu. Zbog zanimljivosti
bih najradije prenijela cijeli tekst, ali evo nekoliko misli.
Zavaravamo se kada mislimo da ivot moe
funkcionirati ako se ne zna tko je starjeinaAutoritet
moga poduzea u ovom gradu i u ovom kraju je, ini mi
se, naglaeno respektabilan i izvan nasInae, apsolutno
sam svjestan potrebe odvajanja politike od privrede
Prije vie od 20 godina, tadanji rukovodei sloj poeo
je okupljati struni svijet oko sebe i apsolutno poticati
spoznaju da se odluke moraju temeljiti na strunim,
znalakim argumentimaJo u osnovnim kolama
bismo trebali pouiti mlade ljude, primjernim brourama
iriti svijest o ukupnoj dimenziji energetskog pitanja,
jer za samo nekoliko godina ti mladi ljudi bi postali
nai sugovornici Od oujka 1991. godine Marijan
Kalea objavljivao je kolumne (14) Sto godina prijenosa
elektrine energije, naglaavajui kako se paralelno,

na Starom i Novom kontinentu, posljednjih godina 19.
stoljea usmjerava linija koja nee biti prekinuta sve do
danas. Kolumnu nisu prekinuli ni projektili svih vrsta, koji
su tih dana razarali Osijek i elektroenergetska postrojenja,
osobito ona na prvoj crti rata TE-TO i PTE Osijek?!
PREIVLJAVANJE U OSJEKOM UASU RATA
Rat je pisao neka druga pravila. Zrane
uzbune, granatiranje, smrt, ivot u podrumu, borba
sa takorima za obranu prostora.Dovoljno udaljen
od Vukovara da mi je jo do pisanja, aopet toliko
blizu te jednostavno moram pisati napisao je
Marijan Kalea u pismu koje je uputio na adrese svojih
negdanjih suradnika iz elektroprivreda svih republika,
s kojima je radio na jednakom poslu izgradnji mree
i unaprjeivanju elektroenergetskog sustava. U pismu
skoro dokumentarnog sadraja, izvijestio je svoje kolege
o unitenju skoro polovice prijenosnih dalekovoda i
treine trafostanicao sudbinama elektroprivrednika
koji su udom izbjegli smrt na poslu i kod kueAko
se u predstojeem vremenu sve veze s mojim gradom i
mojim krajem prekinu, a ja ostanem iv, zamiljaj me iz
svoje daljine sa to brojnijom grupom svojih suradnika
i naih radnika, koji sa stisnutim usnama ekaju da
ocijenimo na to da idemo, da bi nakon sat ili dva to opet
bilo izbaeno iz pogona. Opet bez svjetla, vode, radioemisije, bez svakog elektrinog pogona, dramatino
je opisao preivljavanje u osjekom uasu rata Marijan
Kalea, nadajui se (kasnije se pokazalo uzaludno) barem
odgovoru svojih kolega.
Pisao je Marijan Kalea i o unitenju jednog
jetkanog cvjetnog stubinog vitraa 18. prosinca
1991. godine u kui gradonaelnika Vjekoslava Hengla,
utemeljitelja Elektroslavonije, sjajnog promicatelja osjeke
elektrane i elektrinog tramvaja 1926. godine. Dok za
Drugog svjetskog rata nijedno od stotinu okana tog
vitraa nije bilo razbijeno, toga dana nestala su sva.
elim doprijeti do dvorita Henglovih, to prije. Da
sauvam koji istrgnuti stakleni cvijet od uvenua. Okretat
u ga sjevernom, baranjskom nebu i zamiljati aroliju,
pie tada na kolega.
Osobito teko proivljavao je gubitak TS Ernestinovo
21. studenog 1991., koju je gradio (a kasnije i obnavljao),
te padanje svih veza prema BiH krajem travnja 1992.
godine. No, domiljati tim osjekih hepovaca u tim
najkritinijim okolnostima gradi 20 kilometara dalekovoda
na drvenim stupovima (dragocjeni drvenjaci) i dvije
privremene transformacije 110/35 kV i 220/110 kV kako bi
mogli osigurati dobavu elektrine energije. Tada je znanje,
iskustvo i sposobnost predvianja Marijana Kalee, direktora
PrP Elektroprijenos Osijek, uz veliki doprinos njegovih
kolega, spasilo Osijek od mraka.
Poetkom 1993. godine, Marijan Kalea zapoinje
novu kolumnu Iskustva drugih pie o energetici
europskih zemalja, razvojnim projektima i dakako, pie
o elektroenergetskim okolnostima Slavonije i Baranje,
kojoj treba puno vie novca, izgradnje i pozornosti, jer
sve snage HEP-a usmjerene su prema Dalmaciji obnovi
brane i HE Perua i Otonoj vezi.
U prigodi 100. broja HEP Vjesnika, Marijan Kalea

objavio je respektabilni analitiki prilog o Stoljeu
svjetske elektrifikacije. Uz potpis: proitao za vas Marijan
Kalea, krajem 1996. godine objavio je analizu velikog
raspada elektroenergetskog sustava SAD-a, a poetkom
srpnja te godine pie o juer-danas-sutra europskog
elektroenergetskog povezivanja.
SPONTANI DOGAAJI - POTICAJI VANIH TEMA U
DESET REENICA
U povodu obiljeavanja 70. obljetnice osjekog
svjetla, prikazao je poetak i razvoj elektrifikacije Osijeka,
pratio izgradnju novog postrojenja za kompenzaciju
jalove energije u TS 220/110 kV akovo, znaajnog za
Slavoniju i Baranju (puteno u rad 21. studenog 1997.).
Upravo spontani dogaaj u toj prigodi, kada ga je direktor
zamolio da u deset kratkih reenica na to razumljiviji
nain protumai pojam jalove energije, to nije bilo
nimalo lako - bio je poticaj za novu rubriku HEP Vjesnika
- Deset dragocjenih reenica (Doista to je to jalova
energija zato elektrana na ugljen i zato na Jadranu
koja su bitna svojstva ugljena prirodnog plina
vodnih snaga kao izvora energijedananjeg koritenja
nuklearne energije?). Kao podsjetnik u deset reenica na
kraju drugog tisuljea, Marijan Kalea pie: Koja su glavna
svojstva nekonvencionalnih izvora energijeSuneva
zraenja kao izvora energijevjetrabiomase i otpada
kao izvora energijezato elektrikaima li elektrina
energija uope mana? ...)
U oujku 1999. godine, druili smo se s hrpom
pedantno voenih operativnih dnevnika Marijana Kalee,
u kojem je zapisano (skoro) sve sva rjeenja, zaduenja,
svi dogaaji vezani za prijenosnu mreu (tu je primjerice
nacrtano premotenje 505/0 prema Naicama i Valpovu).
Povod je bila jo uvijek trajajua privremenost drvenjaka.
Izmeu ostalog, Marijan Kalea s ponosom naglaava
da je u samo 44 dana izgraena i 22. svibnja 1992.
godine putena u rad za Slavoniju i Baranju presudna
privremena transformacija 1505/2 220/110kV. Marijan
Kalea u svibnju 2000. godine najavljuje bolje dane za TS
Ernestinovo, jer je na Donatorskoj konferenciji Pakta o
stabilnosti prihvaen projekt i odobrena sredstva i za njenu
obnovu, kao i obnovu pripadnih objekata. Takva dobra
vijest bila je povod za prikaz kako je nastala TSErnestinovo
30 godina ranije, kao dio 380 kV prstena. U intervjuu
HEP Vjesnika nakon obnove TS Ernestinovo i prikljunih
dalekovoda (prosinac 2003.), Marijan Kalea tada
tehniki direktor PrP Osijek nakon ostvarenja njegova sna
kae da bi ga najvie radovalo da doivi izgradnju velike
termoenergetske jedinice u Slavoniji i Baranji!
Uputio se Marijan Kalea u povijest u prigodi
105 godina postojanja elektroenergetske djelatnosti
na dananjem podruju Hrvatske, a uz napis Hengelov
izvor svjetla, pogonske sile i udobnijeg kretanja, u HEP
Vjesniku obiljeio je i 75 godina elektrifikacije i osjekog
elektrinog tramvaja. Krajem 2006. prisjetio se 35 godina
od tragine smrti direktora Elektroslavonije Vladimira
ania, a sukladno primjedbi njegovog dragog prijatelja
umirovljenika da je izostavio spomenuti Pogon pomonih
djelatnosti, poetkom 2007. to je ispravio napisom o
sjajnom i hrabrom anievom pristupu, koji se izborio
za veliku lokaciju na Zelenom polju za prostiranje takva
modernog pogona.
DRAGOCJENE ANALIZE
Jedna minuta razgovora kao jedan kilovatsat,
naslov je napisa/analize Marijana Kalee temi ponovno
proiziloj iz jednog susreta i razgovora o vrijednosnom
sustavu: javnost najnormalnije prihvaa najjeftiniju tarifu
pri koritenju mobilnog telefona od 50 lipa po minuti,
a ne moe se pomiriti da jedan kilovatsat elektrine
energije, znai jedan kilovat koriten itav sat stoji
jednako toliko 50 lipa. U izvrsnoj analizi, koju i danas
preporuujemo itateljima, Marijan Kalea je pokazao
to stoji iza jednominutnog razgovora i sata koritenja
elektrine energije i to se ime dobiva, odnosno o

poremeenom redu stvari (prosinac 2000. godine).
Analitiki i sustavno argumentirano poetkom
2001. godine Marijan Kalea, ponovno prema naelu deset
reenica i temeljitog njihova obrazloenja, odgovara
na najee pitanje iroke publike: zato se u raunu za
elektrinu energiju uraunava i naknada za obraunsku
snagu, naglasivi da - za razliku od drugih roba elektrina energija se ne moe uskladititi. Potom u
svibnju 2001. donosi prikaz, najavu, novog europskog i
svjetskog gledanja na buduu elektroprivredu, odnosno
prijenosnu mreu kao pozornicu na kojoj se razdvojeno
trebaju pratiti energetsko-tehniki i energetskokomercijalni procesi te uvoenje novog sudionika na
tritu opskrbljivaa, poruujui da se zamiljena
budunost (ve) postupno ostvaruje.
Prigodom promocije prirunika Koritenje
elektrine energije u kuanstvu 12. veljae 2002. godine,
slijedom pitanja impresivno mnogobrojne publike,
u smislu podiskoritenosti elektrana i mogunosti
skrivenih uteda; veeg koritenja obnovljivih izvora
u Hrvatskoj; manjih gubitaka s utedama kojima bi se
mogla namaknuti nova raspoloiva energija bez izgradnje
novih elektrana - Marijana Kaleu zgrozilo je elementarno
nepoznavanje naeg sustava te je u HEP Vjesniku objavio
iscrpne odgovore i objanjenja, potkrijepljena podacima,
o temeljnim naelima rada i filozofiji hrvatskog
elektroenergetskog sustava i usporedbe s drugim
zemljama, to takoer preporuujemo da ponovno
proitate. Krajem 2004. godine objavljuje iscrpnu analizu
o poimanju gubitaka u elektrinoj mrei, poruujui da
perpetuum mobile jo nije mogu, jer prirodi je svojstveno
da svu ulaznu energiju nije mogue preobraziti u korisnu
energiju. Pod naslovom Ukupna svjetska proizvodnja
priblino 15 tisua milijarda kilovatsati(ljetni dvobroj
2002.), Marijan Kalea analitiki prikazuje energetiku
svijeta na prijelazu milenija i udjel Hrvatske, uz zakljuak
da troimo previe energije, a ostvarujemo nedovoljni
domai bruto proizvod. Tu svoju tvrdnju iscrpno elaborira
krajem godine kada pie o Hrvatskoj na prijelazu milenija
u Europi, poruujui da je Hrvatska apsolutni rekorder
u negativnom smislu, jer se polovica elektrine energije
troi u kuanstvima, dok se u skoro svim zemljama
Europe prvenstveno usmjerava u industriju, promet i
ostalu potronju, jer tamo daje najvee prinose bruto
domaem proizvodu.
OBRANA STRUNE ISTINE I DOLINOG PISANJA
U pravom bombardiranju novinskim napisima koje
je zadesilo Hrvatsku elektroprivredu nakon donoenja
novog Tarifnog sustava, pie u listopadskom broju 2002.
godine Marijan Kalea, toliko je neistina i podataka,
apsolutnog neznanja i lamperaja da sam jednostavno
prisiljen pisati ne radi obrane novog Tarifnog sustava,
nego radi obrane strune istine i dolinog pisanja.
Usporeuje cijene elektrine energije u Njemakoj i
Austriji, tumaei od ega se sastoji mjesena naknada za
koritenje elektrine energije u kuanstvima u tim dvjema
zemljama, u usporedbi s Hrvatskom.
U sijeanjskom broju 2003. godine analizirao je
strukturu, cijenu i udjel obnovljivih izvora energije u
Austriji, a u listopadu 2005. godine predstavio austrijski
Verbund kao primjer dobrog puta. Sredinom 2003.
Marijan Kalea zapoinje novu kolumnu i odgovara na
pitanje jesu li nekonvencionalni izvori energije svemogui
ili nemogui, a prikazom o emisiji tetnih plinova iz
elektrana poetkom 2006. godine poruuje da niti jedna
elektrana nije potpuno CO2 neutralna. Reagirao je Marijan
Kalea u lipanjskom broju HEP Vjesnika 2008. godine na
uestale izjave neupuenih o energetskoj budunosti,
koju bi trebalo temeljiti na sunanim blagodatima
Hrvatske, a ne na moguem koritenju (i) nuklearnih
elektrana.
Marijan Kalea u HEP Vjesniku prati i obrazlae
hrvatske zakone u energetskom sektoru, ali i nove
direktive EU o tritu elektrine energije, pie o 11, a

uskoro 20 slubenih jezika u EU (oujak 2004.), eli
dobrodolicu i predstavlja novih deset lanica EU, s
porukom da se svaki peti kWh na Zemlji proizvede u EU
s 25 lanica. U prigodi 9. svibnja 2004. Dana Europe,
predstavlja EU uz podsjetnik da je broj 12 koliko
zvjezdica ima na zastavi EU tradicionalni broj koji
simbolizira dobrodolicu, cjelovitost i jedinstvo.
Upozorava i na svojevrsni paradoks europske
energetske politike u svezi s Direktivom o vodama
(listopad 2004.), izvjeuje o restrukturiranju talijanske
elektroprivrede u posljednjem broju HEP Vjesnika iz
2005. godine, odnosno njihovo vraanje s ISO na TSO, a
poetkom 2006. pie o austrijskoj mrearini za koritenje
prijenosne mree te o Uredbi EU o prekograninoj
trgovini elektrinom energijom. Sredinom 2006. donosi
iscrpan prikaz o najvanijim pokazateljima rada UCTE-a u
2005. godini.
JEDINO ZNANJE AKO GA DARUJE DRUGOMU
OSTAJE U POTPUNOSTI TVOJA IMOVINA
U jubilarnom 200. broju HEP Vjesnika iz svibnja
2004. godine, Marijan Kalea odgovara na nae pitanje
i prvi put sebi postavlja pitanje zato pie. Pritom
naglaava neporecivu istinu: jedino znanje ako ga daruje
drugomu ostaje u potpunosti tvoja imovina. Dapae,
pripremajui svoje spoznaje za objavu, pravim najprije
red u svojoj glavi pa potom u reenicama, a ponekad ak i
odustanem to poslati, uvidjevi i sam rupe u njima!
Tada je napisao da je u vie od 36 godina rada u
Elektroprivred (uz jednu godinu u vojsci), znai u 430
mjeseci objavio 250 napisa, to znai jedan napis svaka
dva mjeseca uporno tijekom 36 godina! Kako je rekao,
u najnovije doba njegove napise proima rezignacija,
ali ipak i dalje ima potrebu podijeliti vlastite dvojbe,
objaviti informaciju za koju dri da je korisna i drugima,
poruujui da je to najbolje uiniti u poslovnom glasilu
Hrvatske elektroprivrede?
NEUGASIV SJAJ U OIMA NA SPOMEN HEP-a,
POSLA, STRUKE
Pokuala sam obuhvatiti najvanije napise
Marijana Kalee objavljene u HEP Vjesniku, kao podsjetnik
na njegov doista iroki opus, ali i kao kazalo o temama za
koje danas traimo utemeljene i kompetentne odgovore.
Papir je hladan i stoga samo oni koji su imali
privilegiju upoznati Marijana Kaleu znaju da je rije,
osim o znalcu, o toplom, srdanom i ovjeku s puno
potovanja prema drugima.
Zato ovaj osvrt s potovanjem, zavravam jednom
crticom iz ivota koju je opisao Marijan Kalea. On je na
stranicama HEP Vjesnika u povodu 40 godina prijenosne
djelatnosti Hrvatske u ljeto 1996. godine, ispriao priu o
postrojenjima i vrijednim, za druge anonimnim, ljudima
osjekog Prijenosa, rijeima:
- Kada se spomene tvrtka, posao, struka u oima
zablista onaj sjaj koji sam vidio zadnjeg radnog dana,
zadnjeg radnog sata inenjera Dorkia kada je 1980.
godine odlazio u mirovinu. U sindikalnoj prostoriji u
Podvinju ve su se svi okupili radi rastanka s Dorkiem.
Pitam gdje je on. Kau, u svojoj sobi. Idem po njega da ljudi
ne ekaju i da se ne o'ladi kako bismo rekli u Slavoniji.
Zadnjeg radnog sata u njegovom radnom danu zatekao
sam inenjera Dorkia kako jo jedanput dotjeruje tablicu
o planiranim zamjenama prekidaa po trafostanicama
treba li to dodati?
Za jednaki sjaj u oima Marijana Kalee sam
sigurna. Sigurna sam i za veliko potovanje koje mu
iskazuju njegovi kolege. No, hoe li itko imati toliko
senzibiliteta za primijetiti i vrednovati okolnosti rastanka
Marijana Kalee s dugogodinjim uredom na drugom katu
poslovne zgrade osjekog HEP-a na etalitu kardinala
epera, uz Dravu? Ima li koga tko e to i zabiljeiti u
kroniaru povijesti HEP-a i njegovih ljudi, naem HEP
Vjesniku?
39
HRVATSKA SVIJET
EXPO 2008. u Zaragozi
Voda
i odrivi razvoj
Ovogodinja Svjetska izloba
EXPO u Zaragozi, sa 105 zemalja
sudionica, problematizira kljuni
svjetski problem pitke vode i
pokuat e dati odgovore kako,
uz glad u svijetu, rijeiti taj sve
ozbiljniji globalni problem
Svjetska izloba EXPO jedan je od tri najvanija

dogaaja na svjetskoj razini. Preostala dva, Olimpijada
i Svjetsko nogometno prvenstvo, portske su naravi.
Domain EXPO-a 2008. godine, kojeg je 14. lipnja
sveano otvorio panjolski kralj Juan Carlos i trajat e do
14. rujna, je panjolski grad Zaragoza, koja je ugostivi
105 zemalja svijeta ovog ljeta postala glavni grad svijeta.
Izloba je mjesto susreta i svojevrsna pozornica za
predstavljanje brojnih nacija i kultura, ali i gospodarskih
subjekata zemalja-sudionica. Prema predvianjima,
tijekom tromjesenog trajanja EXPO e posjetiti
izmeu sedam i osam milijuna posjetitelja, najvie iz
mnogoljudne panjolske, ali i iz razliitih kutaka svijeta.
Tema ovogodinje Izlobe Voda i odrivi razvoj
problematizira golemi opesvjetski ljudski i ekoloki
problem - problem pitke vode. Ovdje se odravaju
brojni struni skupovi, konferencije, kongresi i sastanci
s namjerom da se pridonese rjeavanju tog sve vie
globalnog problema broj 1. Simpatina maskota Izlobe
- divovska kap vode s velikim tamnoplavim oima imena
Fluvi - preplavila je itav EXPO, ali i Zaragozu.
Dok sam o hrvatskom nastupu na EXPO-u 2005. u
12 tisua kilometara udaljenom Japanu pisala za na HEP
Vjesnik na nevieno, ovogodinji EXPO sam, zahvaljujui
sretnim okolnostima (prema onoj mudroj izreci Kada
neto toliko jako eli cijeli se svijet uroti da ti se to i
ostvari), doivjela uivo i udahnula punim pluima, zavirila
u skoro svaki paviljon i svaku od zemalja sudionica.
Zajedno sa mlaom kerkom i suprugom starije
kerke, koja je vana karika panjolske EXPO prie, krenula
sam sredinom srpnja u panjolsku avanturu.
Dva tjedna godinjeg odmora provedenog u 1.800
kilometara udaljenoj Zaragozi, jedva je bilo dostatno za
temeljiti obilazak tog prekrasnog grada te apsolviranje
itavog EXPO-a. Opirnije o Zaragozi u drugoj prigodi u
rubrici Putopisi HEP Vjesnika. No, valja spomenuti da je
ovaj vie od dvije tisue godina stari grad, inae sjedite
pokrajine Aragon i dosad najpoznatiji po hodoasnikom
turizmu (Gospa od Pilara), uminkan za EXPO, a dobio
40
je novi tih - nove zgrade u naselju Park de Goya za

smjetaj brojnog osoblja iz svih paviljona (kasnije e te
stanove dobiti njezini socijalno najugroeniji stanovnici),
nove prometnice, mostove, aerodrom, novu etnicu uz
Ebro
BROJNI PAVILJONI ATRAKTIVNE ARHITEKTURE
Prvi dolazak na EXPO, smjeten na 24 hektara
povrine nadomak sredita grada, uz najdulju panjolsku
rijeku Ebro (910 kilometara), ostavio nas je bez daha, kao
i sve ostale posjetitelje. Osjetili smo veliko uzbuenje, jer
doista je lijepi osjeaj makar nakratko biti djeli neeg
tako velikog i vanog. Brojni zanimljivi paviljoni privlae
posjetitelje svojim atraktivnim arhitektonskim izgledom
i u znaku zadane teme vode. Ipak, posebno dojmljiv i
najljepi je svakako paviljon domaina Aragonski, na
ulazu za staffovce. U obliku je goleme koare, u kojoj
svake veeri na vrhu osvane golemo voe i povre.
Dojmljivi su jo brojni paviljoni, ali spomenut emo
paviljone panjolske, Meksika, Kariba, Afrike i Latinske
Amerike, a obilazak zasluuju i brojni tematski paviljoni,
poput onog smjetenog u novi moderan i atraktivan
most (paviljon-most) na Ebru, najslavnije arhitektice
svijeta Zahe Hadid. Most imitira oblik rijeke Ebro i
napravljen je kao gladiola koja se zatvara i otvara, a
unutar njega projiciraju se filmovi o mjestima u svijetu,
koja najuinkovitije koriste vodu. Iznimno je zanimljiv
i paviljon s najveim rijenim akvarijem u Europi, a
posebna je atrakcija najvia graevina EXPO-a 75
metara visok stakleni Vodeni toranj u obliku kapi vode,
koji e takoer ostati gradu poput graevne ikone.
Svaka od 105 drava-sudionica Izlobe zasluuje
da, na krae ili dulje vrijeme, zavirite u nju, jer sve su se
trudile, sukladno financijskim mogunostima i mati,
najbolje prezentirati svoju zemlju kroz prizmu vode, s
vie ili manje uspjeha. Najvee su svakodnevne guve s
pokriem bile ispred aragonskog, panjolskog, njemakog,
egipatskog, kuvajtskog (dva i pol sata ekanja za 4D
projekciju), ruskog, meksikog, slovakog te japanskog
paviljona, a i za ulazak u na paviljon uvijek je bio povei
red. Istina, u pojedine paviljone mogli ste uetati bez
ekanja.
Svoje su paviljone imale i sve panjolske pokrajine,
Europska unija, Ujedinjeni narodi, a po prvi put i Sveta
Stolica (Santa Sede) sa vrlo vrijednim eksponatima.
Svakoga je dana, a osobito veeri, EXPO bio mjesto
brojnih kulturno-umjetniko-glazbeno-scenskih
dogaaja, a najveselije je uvijek bilo ispred paviljona
Kariba. Tono u podne posjetitelji su svakodnevno uivali
i u atraktivnom polusatnom nastupu kanadskog Cirkquea
du Soleil.
EXPO-u SVE POHVALE
Obilazak EXPO-a smo, dakako, domoljubno
zapoeli s naim doista prekrasnim paviljonom, potom
nastavili sa tajlandskim, vijetnamskim, indonezijskim,
indijskim, marokanskim... I tako redom, dan za danom.
Susreli smo i upoznali zanimljive ljude svih boja i uzoraka
s razliitih kontinenata jer, EXPO je mjesto susreta.

Tijekom dvotjednog boravka digitalkom smo snimili vie
od tisuu fotografija, jer je moje profesionalno uvjerenje
da to ne snimim - nije se dogodilo niti sam vidjela.
Na prostoru EXPO-a su i posjetiteljima potrebni svi
pratei sadraji od restorana, kafia, brojnih automata
sa sendviima, kavom, vodom i sokovima, brojne klupice
za predah do opova s raznoraznim suvenirima s
neizostavnim Fluviem, bankomatima Paviljoni su dobro
povezani mostovima i stubama, ak i pokretnima, lako
dostupnim invalidima..Fontane na siteu su, osim za ukras,
dobro dole i za rashlaivanje, jer se iva u termometru
tijekom dana nije sputala s 35 stupnjeva Celzijusovih.
Do site-a su iz svih dijelova grada vozili EXPO-ekobusevi,
svakih nekoliko minuta, pogonjeni ekoloki prihvatljivim
gorivom, to je odlina potvrda domaina da se uklopio
u EXPO brigu o okoliu. Da je tomu tako potvrdile su i
solarne elije na krovovima zgrada za EXPO staffovce.
Osim toga, posjetiteljima je bila na raspolaganju i iara
na potezu od eljeznike postaje do EXPO-a. Veliki
doprinos organizaciji panjolskog EXPO-a dale su na
stotine mlaih i starijih volontera, koji su pomagali
posjetiteljima te zasluuju sve pohvale. Moram
spomenuti da je himnu za ovogodinji EXPO skladao
legendarni Bob Dylan, a nakon otvorenja Izlobe odrao
je u Zaragozi izvrstan koncert.
Prepuni prekrasnih dojmova iz Zaragoze i EXPO-a
smo se vratili kui sa samo jednom neostvarenom
eljom vidjeti Barcelonu, ali nadamo se da e se ukazati
prigoda za popravni.
HRVATSKI PAVILJON PONOVNO PUN POGODAK
Drago nam je da smo bili dobrodoli u na paviljon,
gdje nam je bilo ugodno s najsimpatinijom posadom
Izlobe - Jelenom, Dijanom, Moranom, Erikom, Denisom,
Brunom, Filipom, Draenom.A na je paviljon i na ovom
EXPO-u ponovno pun pogodak. Njegovo proelje je
vizualizacija mora, a unutranjost svjetlosnim i zvunim
efektima vjerno doarava podmorje. Nakon predvorja i
glavne dvorane, posjetitelji se stubama penju na galeriju,
gdje zapoinje fantastina osmominutna "vertikalna"
projekcija filma Vinka Breana na poljima soli, kojom
se postie vjerni osjeaj leta nad hrvatskim prirodnim
ljepotama i kulturnom batinom. Gledati sve to o Lijepoj
naoj u Zaragozi izazvalo je u meni snanu bujicu
emocija, ponosa i radosti.
U prizemlju posjetitelje doekuje Jana waterbar, iji
ogledalima obloeni zidovi stvaraju dojam beskonanosti,
a ljubazno osoblje prua posjetiteljima mnoge vrijedne i
korisne informacije.
O ovogodinjem, etvrtom po redu, uspjenom
nastupu Hrvatske na EXPO izlobi ponovno razgovaram
sa Ivicom Mariiem, nacionalnim povjerenikom
Republike Hrvatske i za ovaj EXPO. Mjesto naeg
razgovora je VIP salon naeg paviljona, decentno ureen
i namjeten prostor za brojne susrete na visokoj razini. O
ovogodinjoj Izlobi i naem paviljonu I. Marii je rekao:
- U seriji svjetskih izlobi, ovo je izloba B kategorije,
Ivica Marii: potvrda naem trudu je ocjena da je na

paviljon meu najreprezentativnijima
zbog kraeg trajanja i manjeg broja zemalja sudionica

te limitirane povrine na samo 25 hektara. Za zemlju
domaina, panjolsku, ovo posljednje je bio veliki problem,
jer je trebala sve nacionalne i tematske paviljone smjestiti
na tako ogranieni prostor i doista su se potrudili kako
bi bili zadovoljeni svi standardi. Zbog toga su prvi put
paviljoni koncipirani u katnom sustavu. panjolska je
za domainstvo Izlobe izabrala svoj grad Zaragozu,
kako bi animirala i promovirala taj u svijetu ne toliko
poznati grad. A grad je zahvaljujui EXPO-u dobio novu
infrastrukturu i znaajno e profitirati. Inae, svjetske su
izlobe znatno promijenile svoj prvotni smisao tijekom
proteklih 157 godina. Naime, dok su tijekom 19. i 20.
stoljea bile stjecite dogaaja, danas kada se internetom
moe sve saznati i vidjeti, Svjetska izloba je postala
mjesto rjeavanja globalnih problema i ouvanja ivota
na Zemlji. Tako su teme posljednjih izlobi ekoloke
naravi i posveene su, prije svega, zatiti okolia. Jednako
tako, i ovogodinja s temom "Voda i odrivi razvoj"
problematizira kljuni svjetski problem - problem pitke
vode. Odravaju se brojni prigodni susreti i konferencije,
gdje strunjaci razmjenjuju miljenja i naine rjeavanja
problema s vodom. Nakon Izlobe ovdje se takoer planira
utemeljiti "Meunarodni institut za vodu", koji bi se bavio
rjeenjima tog globalnog problema.
Hrvatska je u Zaragozi nastupila s projektom "Kap
vode - zrno soli" iz Japana, istih autora, to je logini
idejni nastavak originalne ideje, a ne repriza. O tomu nam
ne I. Marii rekao:
- Puno je razloga za zadravanje istog projekta kasno je donesena odluka o nastupu Hrvatske u Zaragozi,
morali smo racionalizirati trokove, a panjolci su doista
bili oduevljeni naim paviljonom u Japanu. Uz spreman
softver, valjalo je samo prilagoditi paviljon, koji je ovdje
manji i bez lifta te dodati Waterbar, to se odlino uklopilo
u ovogodinju temu Izlobe. Posjetitelja imamo puno, a
odjedanput u tom prostoru moemo primati grupe od
70 posjetitelja. Vrlo smo zadovoljni posjeenou, koja se
dnevno kree blizu tri tisue ljudi. Potvrda naem trudu
je ocjena da je na paviljon meu najreprezentativnijima.
panjolci, naime, jako cijene ozbiljnost hrvatskog pristupa
i stalno nas hvale.
NACIONALNI DAN HRVATSKE DOSTOJNO OBILJEEN
Svaka drava - sudionica Izlobe ima svoj
nacionalni dan. Nacionalni dan Hrvatske je dostojno
obiljeen 29. lipnja, kada su na paviljon, Zaragozu i
panjolsku posjetili predsjednik Republike Hrvatske
Stjepan Mesi i hrvatski gospodarstvenici, sponzori
ovogodinjeg EXPO-a (koji snose jednu treinu trokova
hrvatskog nastupa u Zaragozi) te dogradonaelnica
grada Zagreba Ljiljana Kuhta Jelii. I. Marii nam je
opisao kako je protekao taj (i sljedei) dan na EXPO-u i
u Zaragozi:
- Prema informacija od domaina i organizatora,
bila je to najbolja proslava nacionalnog dana. Pokuali
smo iskoristiti dvodnevni boravak predsjednika Stjepana
Mesia kako bi to vie skrenuli pozornost na Hrvatsku.
Vrijedna i lijepa posada naeg paviljona na elu s Ivicom Mariiem, nacionalnim povjerenikom Republike Hrvatske za EXPO
u Zaragozi
Pripremljeni su brojni dogaaji na EXPO-u, ali i u gradu

Zaragoza. Naa je tvrtka "Croata" postavila dvije
instalacije na sredinjoj Plazi de Pilar, a jedna od kravata je
ukrasila spomenik velikog panjolskog slikara F. Goye. Osim
toga, inauguriran je novi kulturni centar u adaptiranom
prostoru stare eerane "Muzej Cubit" sa hrvatskom
izlobom "Pomorska tradicija na Jadranu". Sve to
smatramo iznimnim uspjehom Hrvatske. Istodobno se na
Predsjednik susreo s predsjednicima Vlade i Parlamenta
Aragona, gradskim i crkvenim vlastima, a za zavrnu
sveanost i primanje gradski elnici Zaragoze su nam
ustupili najreprezentativniji prostor antikog kazalita
Cesaraugusto i Arheolokog muzeja Zaragoza. Nai su
gospodarstvenici odrali niz sastanaka u Gospodarskoj
komori Zaragoze.
Pozitivni uinci nastupa Hrvatske na EXPO-u
u Japanu prije tri godine ubrzo su se potvrdili
podvostruenjem japanskih turista u Hrvatskoj. O tomu
moe li se barem neto slino oekivati i od panjolskih
turista I. Marii je rekao:
- panjolska je "Iberija" uvela izravni let za
Dubrovnik i evidentan je znaajno poveani interes
panjolaca za Hrvatsku pa bi se moglo govoriti o
ekspanziji panjolaca na nau stranu Jadrana.
Pogled nou na Vodeni toranj, najviu graevinu EXPO-a,

i iaru
EXPO 2010. U ANGAJU

Na kraju naeg razgovora, od I. Mariia smo
saznali da se EXPO 2010. godine organizira u kineskom
angaju, a sudei prema fantastino organiziranoj
Olimpijadi u Pekingu, moe se samo slutiti kakvu e mega
- Izlobu organizirati Kinezi.
- Hrvatska je ve zapoela s pripremama za angaj,
gdje se oekuje rekordan broj od 200 zemalja sudionica
i ak 100 milijuna posjetitelja. Na javnom natjeaju za
idejno rjeenje naeg nastupa u Kini odabran je projekt s
temom "Bolji grad bolji ivot". Kako je Hrvatska tijekom
proteklih deset godina aktivnog sudjelovanja na etiri
izlobe postala svojevrsna "kola EXPO-a", Kinezi jako
mnogo oekuju od naeg nastupa. Zbog golemog broja
oekivanih posjetitelja, prilagodili smo nau koncepciju
tako da se posjet naem paviljonu teoretski omogui
svakom posjetitelju. Stoga emo primijeniti novi pristup
organizacije paviljona izvana, poruio je na kraju naeg
razgovora Ivica Marii, nacionalni povjerenik Republike
Hrvatske za EXPO 2008. u Zaragozi.
I ovogodinjoj uspjenoj promociji Hrvatske, osim
cijele ekipe ukljuene u projekt Croatia EXPO 2008., iji
je nositelj Ministarstvo vanjskih poslova i europskih
integracija Republike Hrvatske, pridonijeli su i brojni
sponzori. Zbog ogranienosti prostora spomenut emo
samo najvee: partneri na projektu Jamnica i Plinacro,
generalni sponzor INA-Rafinerija nafte d.d., zlatni
sponzori Dalekovod, Hrvatske vode i Hrvatske ume,
sponzori Croatia osiguranje, Croata, Solana Ston i brojni
donatori.
Dragica Jurajevi
Meu zastavama zemalja sudionica je i naa hrvatska, a

u pozadini se vidi najatraktivniji paviljon aragonski
Red znatieljnika i pred naim paviljonom

41
Analize
Menadment strateko upravljanje u javnim slubama (6)
Upravljanje sve turbulentnijim

okruenjem i unutar njega
Priprema: mr. sc.

Vlatko Eimovi
Posljednjih desetak godina u mnogim zemljama svijeta promijenila se

struktura javnog sektora. Tipino je da su osnovne javne slube, kao to su
telekomunikacije, distribucija plina, elektrine energije, vode te zrani, eljezniki
i autobusni promet, restrukturirane i privatizirane, to je rezultiralo stvaranjem
brojnih komplementarnih ili konkurentnih biznisa. Kao posljedica restrukturiranja
u svakoj javnoj slubi pojavila se jedna ili vie privatnih kompanija, koje su ak
udruene ili pripojene inozemnim partnerima. U svakom sluaju, zadran je odreeni
oblik regulacije i dravnog utjecaja, nasuprot izravnoj i potpunoj dravnoj kontroli u
prolosti.
Trend ka privatizaciji javnih slubi postao je vaan zbog vie razloga. Jedan
od imbenika u Europskoj uniji su subvencije Europske komisije individualnim
industrijama. Klju je u stvaranju efektivne regulacije, koja mora pokuati odrati
ravnoteu izmeu potreba svih stakeholdera: potroaa, zaposlenika i investitora.
Mnoge su javne slube u lokalnim zajednicama bile predmet prisilinih kompetitivnih
ponuda, to je rezultiralo spajanjem tih slubi s privatnim pruateljima usluga u
profitnom sektoru.
Donoenje odluka i obiljeja stila upravljanja u restrukturiranim javnim
slubama i novonastalim kompanijama, zadrale su neke elemente birokracije,
djelomino i zbog regulatorne uloge dravnih tijela. Odgovornost prema javnosti
sve se vie poveava te su analiza i planiranje sve vaniji. Snani strateki voe
mogu imati vrlo veliki utjecaj, a kako javne slube vie nisu sigurnije i stabilnije od
komercijalnog sektora, strateko upravljanje postalo je iznimno vano.
STRATEKA REGENERACIJA
Organizacije se moraju prilagoavati dinaminom i nepredvidljivom
okruenju. Pri tomu, organizacije trebaju aktivno i kontinuirano traiti nove prilike za
proirenje svojih kompetencija i stratekih sposobnosti te se prilagoditi i poboljati
poslovanje barem u nekim podrujima biznisa. To podrazumijeva postupne
promjene, izgraivanje postojeih strategija i postignutih uspjeha na temelju
svjesnosti i razumijevanju. Jedna od potekoa je injenica da organizacije nisu
sposobne kontinuirano tono prepoznati zbog ega su uspjene. Takoer je vano
da diskontinuirano misle unaprijed, pokuavajui razumjeti budue potrebe, zahtjeve
i oekivanja. Na taj nain mogu postii cilj da budu prvi konkurent s inovativnim
rjeenjem. One kompanije koje uspiju stvoriti nova pravila konkurentnosti u nekoj
industriji - mogu ostvariti goleme koristi.
Promjene u biznisima ili vanjskom okruenju stvaraju mogunost pronalaenja
novih biznisa i konkurentnih prilika. Za poduzetnike i poduzetniki orijentirane
organizacije postoje prilike, za ostale organizacije postoje prijetnje. Tipini izvori
prilika su: globalizacija, krai proizvodni i usluni ivotni ciklus (vezan za tehnoloka
poboljanja i potrebu potroaa za brim promjenama nego u prolosti) te bre i
sofisticiranije komunikacijske mree. Zbog konstantnog turbulentnog okruenja, bilo
koju strateku poziciju treba prihvatiti kao privremenu i osjetljivu na nepredviene
dogaaje. Za pokretanje i obranu snane pozicije potrebne su inovacije.
Da bi privukle potroae, kompanije moraju biti sposobne razumjeti njihove
potrebe i elje te razmiljati barem jedan korak unaprijed. Postoji opasnost kada
kompanije slijede svoj instinkt, ali potpuno ne razumiju svoje ciljno trite. U
takvim sluajevima, istraivanje i razvoj mogu stvoriti neprikladne proizvode. Pri
implementiranju novih ideja nuan je oprez, jer se trita i potroai esto odupiru
previe radikalnim promjenama.
Za minimiziranje rizika koristi se istraivaki marketing, koji uz nizak rizik
testira nova obiljeja ili nove performanse proizvoda na tritu. Takvim pristupom
organizacije pokuavaju kreirati trite prije konkurenata.
Openito, organizacije trae sljedea postignua: dugorono vodstvo njihovih
proizvoda ili usluga na tritu, gdje pravila diktira okruenje; dugorono vodstvo
u trokovima, koje ovisi o resursima; izvrsnost proizvoda i usluga, uz bre reakcije
naspram konkurencije, ali bez rtvovanja kvalitete kao temeljne vrijednosti.
Strateko regeneriranje odnosi se na istodobne promjene i strategije i
strukture organizacije. Strategije se moraju ponovno kreirati, a nove proizvode i
42
usluge potrebno je kreirati sukladno ispitivanju popularnosti postojeih proizvoda

na tritu te je potrebno traiti nove naine dodavanja vrijednosti. Uspjene su one
kompanije koje su nauile kako iskoristiti takve prilike okruenja.
Strukturne promjene dizajniraju se tako da efektivno i efikasno poboljaju
resurse. Trend u kasnim devedesetim godinama prolog stoljea obuhvaao je kako
slijedi.
Downsizing - smanjivanje organizacije u manje, autonomne,
decentralizirane jedinice. Organizacije koje su pri tomu pretjerale, nehotice su
izgubile kljune resurse, to je bilo kritino za njihovu kompetentnost. Kao posljedica
se pojavio pojam "rightsizing".
Delayering - smanjivanje slojevitosti organizacije. Koritenjem snage
i potencijala informatike tehnologije reducirao se broj slojeva menadmenta, u
smislu ubrzanja donoenja odluka.
Re-engineering - reininjering, ponovno razmatranje i redizajn procesa,
kako bi se zadaci u organizaciji proveli na bolji i bri nain.
Potrebne su promjene u strukturi organizacije, naravi i opsegu poslova te
mrei komunikacija. Jaanje i timski rad takoer su temelj za omoguavanje takvog
stupnja promjene.
Ideja stratekog regeneriranja moe biti zadovoljavajua i obeavajua,
ali moe postati i glavna prepreka za primjene ideja. Najoitije zapreke koje se
pojavljuju su: kvaliteta vodstva potrebna za provoenje nunih zaokreta i smjerova;
nemogunost kreiranja interne kulture promjena - najsnanije zapreke bit e
menaderi koji su zastarjeli i ne ele uvoditi potrebne promjene; neizvjesnost oko
potrebnih promjena i aktivnosti konkurencije.
Organizacije koje su uspjele s istodobnim stratekim i strukturnim
promjenama postale su organizacije koje ohrabruju kontinuirano uenje i stjecanje
novog znanja na svim razinama. One su stvorile procese kojima prenose znanje kroz
organizaciju tamo gdje je potrebno te mogu brzo primijeniti to znanje za interne i
eksterne promjene u organizaciji.
OKOLINA - TEMELJNA KOMPONENTA STRATEKOG UPRAVLJANJA
Komponente stratekog upravljanja su: analiza okoline, vizija, misija i
ciljevi, formuliranje strategije, kriteriji izbora izmeu alternativnih strategija i
implementiranje strategije.
U ovome, kao i u iduem tekstu, posvetit emo se analizi okoline, kao
temeljnoj komponenti strateko g upravljanja.
Naime, ako tvrtka eli kontrolirati svoj rast, promjene i razvoj - mora pronai
nain za kontrolu vanjskih utjecaja, koji osiguravaju prilike za rast i promjene,
ali i one koji donose prijetnje i trae reakcije. Ne samo da menaderi moraju biti
svjesni utjecaja okoline i promjena u okolini, ve organizacijskim resursima moraju
upravljati tako da ostvare prednosti prilika i sprijee prijetnje. U navedenom procesu,
bitno mjesto zauzima strateki voa te prikladne vrijednosti i kultura organizacije.
Okolina izaziva okove za organizaciju, a nain na koji se resursi koriste i upravljaju
odreuje sposobnost organizacije da se s njima nosi.
Okruenja su sve turbulentnija, upravljanje njima i upravljanje unutar
njih zahtjeva sve vie fleksibilnosti i diskontinuiteta nego je to bilo potrebno u
prethodnim vremenima. U turbulentnom okruenju organizacija mora mijenjati
svoje strategije i svoja uvjerenja ako eli zadrati E-V-R podudarnost (Environment
- Values - Resources, okruenje - vrijednosti - resursi). Postoji preklapanje
izmeu okruenja (kljuni faktori uspjeha) i resursa (kompetencije i mogunosti).
Organizacija mora odravati to preklapanje kroz provoenje efektivnih stratekih
promjena.
Predodba E-V-R podudarnosti prikazana je u gornjem dijelu priloene
slike. E-V-R analiza osigurava okvir za predvianje dugoronih potreba i strategija
organizacije. Na taj nain istrauju se nove prilike i putovi djelovanja, kroz
koje organizacija moe postii i odravati E-V-R podudarnost. Na temelju tih
podudarnosti, organizacija upravlja rizicima kako bi izbjegla krize. Kroz E-V-R analizu
menaderi mogu ustanoviti koja alternativa E-V-R nepodudarnosti sa slike (sluajevi
od A do D) najbolje predstavlja njihovu organizaciju. Iz te analize predviaju se

potrebne promjene za obnavljanje ili stvaranje podudarnosti.
E-V-R PODUDARNOST I ALTERNATIVE NEPODUDARNOSTI
PRILIKE I
PRIJETNJE
SNAGE I
SLABOSTI
E-V-R PODUDARNOST
E=ENVIRONMENT (OKOLINA)
V=VALUES (VRIJEDNOSTI)
R=RESOURCES (RESURSI)
VODSTVO
I KULTURA
A) SVJESNO NEKOMPETENTNA
ORGANIZACIJA
C) STRATEKI POTICAJ
B) IZGUBLJENA ORGANIZACIJA
D) NESVJESNO KOMPETENTNA
ORGANIZACIJA
RAZUMIJEVANJE OKRUENJA
Postoji nekoliko okvira za izuavanje okruenja organizacije. U razmatranju
relativne moi, utjecaja, potreba i oekivanja stakeholdera kompanije, moe se
koristiti PEST analiza (Political, Economic, Social and Technological analysis, analiza
politikih, ekonomskih, socijalnih i tehnolokih utjecaja).
Narav stakeholdera i utjecaja okruenja indikator je najprikladnijeg stratekog
pristupa za organizaciju. Gdje je okruenje kompleksno, turbulentno i nesigurno,
organizacija mora biti na oprezu i brzo reagirati. U stabilnim i predvidljivim
okolnostima idealan je briljivo planirani pristup. U promjenjivom okruenju ili tamo
gdje se moe utjecati na okruenje, potreban je prilagoen i proaktivan pristup.
Premda se glavni utjecaji okruenja mogu predvidjeti i popisati u obliku
prilika i prijetnji te se mogu predvidjeti potrebne promjene, najveu vanost ima
sposobnost opaanja i svjesnost menadera. Vani utjecaji okruenja mogu se
obraditi kroz SWOT analizu (analizu snaga, slabosti, prilika i prijetnji), koja ini
temeljni dio procesa planiranja i moe se koristiti za razvoj i vrednovanje moguih
stratekih promjena.
Menaderi trebaju biti oprezni u provoenju promjena, donoenju odluka
te poduzimanju akcija, koje moraju biti i reaktivne i proaktivne. Drugim rijeima,
njihova svjesnost treba biti rezultat stalnog opreza i pozornog razmiljanja, umjesto
bilo kakve izolirane ishitrene analize. Takav pristup ovisan je o informacijskom
sustavu unutar organizacije, izvorima eksternih informacija te sposobnosti
individualnih menadera da vrednuju vanost i potencijal uoenih dogaaja.
Sposobnosti menadera ovise o iskustvu i osnovnom razumijevanju sveukupnog
stratekog procesa. Posebno je korisno ako su menaderi sposobni sagledati iru
strateku perspektivu, umjesto samo jedne funkcionalne strategije, jer tada mogu
opaziti prilike i prijetnje u podrujima izvan njihove specijalnosti.
NEIZVJESNOST, KOMPLEKSNOST I DINAMINOST OKRUENJA
A) Svjesno nekompetentna organizacija zna to treba napraviti za uspjeh

na svom tritu, menaderi su svjesni potreba potroaa, ali jednostavno ne postiu
eljenu razinu usluge i kvalitete. Mogu je manjak kljunih resursa ili investicija ili
nedostaje kadar s kljunim sposobnostima. Mogue je da menaderi nemaju volju
razumjeti potrebne promjene i odgovornost. Kompanija se u takvim okolnostima
neprestano bori s krizama i problemima. Takve organizacije su reaktivne i ne
mogu zadrati svoju trinu poziciju. Da bi ojaale resurse i nadoknadile E-V-R
podudarnost, takve organizacije trebaju proaktivni i poduzetniki pristup.
B) Izgubljena organizacija je vjerojatno imala podudarnost u prolosti, ali
je dola u poziciju da su vrijednosti njenih proizvoda i usluga postale neprikladne
za trite. Organizacija u takvim okolnostima nema budunosti te su potrebne
velike promjene u strategiji i strukturi organizacije, kao i u stilu upravljanja, to
podrazumijeva promjenu stratekog voe i menadmenta.
C) Strateki poticaj potreban je organizaciji koja je interno vrsta, ali gubi
podudarnost s okruenjem. Zahtjevi potroaa se mijenjaju, a nova konkurencija
ini proizvode i usluge organizacije manje atraktivnima. U dinaminom okruenju
potrebne su nove ideje, organizacija se mora preusmjeriti, to zahtijeva promjenu
stila upravljanja i promjenu menadmenta.
D) Nesvjesno kompetentna organizacija uiva dobru strateku poziciju,
bez stvarnih napora, poboljanja i promjena. Organizacija funkcionira povrno, uz
veliki doprinos sretnih okolnosti te se uspjeh uzima zdravo za gotovo. Organizacija
ne zna iskoristiti svoje snage te vrlo lako moe postati izgubljena kao u sluaju B.
Organizaciji je potrebna promjena kulture i vrijednosti, promjena vodstva i stila
upravljanja te poveanje decentralizacije i jaanje.
Izvrsnost kao dio organizacijske kulture
Pojam pozicije strateke izvrsnosti (SEP - strategic excelence position) opisuje
mogunost organizacije da proizvodi iznadprosjene rezultate i to dugorono u
odnosu na konkurenciju. Organizacija predvia i zapaa potrebe potroaa, razvija
specifine sposobnosti da bi zadovoljila te potrebe te zbog svojih kompetencija i
postignua postaje superioran konkurent. Vano je razviti resurse i fokusirati se
na izvrsnost kao dio organizacijske kulture. Organizacija mora razviti konkurentne
prednosti i poziciju strateke izvrsnosti za svaki proizvod ili uslugu.
Za razvoj pozicije strateke izvrsnosti i E-V-R podudarnosti treba vremena. U
tom procesu organizacija u svim svojim funkcionalnim podrujima treba predvidjeti
imbenike najvanije potroaima. Kako se otvaraju nove prilike, organizacija mora
zapoeti promjene pravodobno - dok je jo uspjena. Ako organizacija propusti
pozitivno vrijeme za promjenu, stanje se moe pogorati, organizacija moe reagirati
reaktivno i krenuti nizbrdo. Tijekom razdoblja promjena, organizacija prolazi kroz
razdoblje nesigurnosti. Tada mora odluiti gdje e koncentrirati svoje resurse, gdje e
investirati da bi postigla uspjeh u budunosti te gdje treba povui investicije.
to je okruenje dinaminije, to je vie neizvjesno i kompleksno. Kada se

organizacija suoava s vie neizvjesnosti, njeni menaderi imaju vie izazova.
Dinamina i kompleksna okruenja imaju obiljeja kako slijedi.
Dinamino okruenje
Dinaminost se moe poveati zbog vie imbenika. Zbog velikih tehnolokih
promjena procesa i proizvoda, organizacije moraju biti svjesne aktivnosti svojih
dobavljaa, potencijalnih dobavljaa, potroaa i konkurenata. Gdje se natjecanje
provodi na globalnoj razini, opseg promjena moe varirati na razliitim tritima te
je konkurenciju tee pratiti. U takvim sluajevima budunost je esto neizvjesna.
Kreativno poduzetniko vodstvo, koje preuzima rizik, moe dobro predvidjeti hoe li
postojea strategija, ukljuujui njene modifikacije, biti prikladna i u budunosti.
Kompleksno okruenje
Okruenje je kompleksno gdje su utjecaji okruenja i promjena zamreni i
nerazumljivi. esto se kompleksnost i dinaminost pojavljuju zajedno. Dobar su
primjer industrije utemeljene na visokoj tehnologiji i internet utemeljeni biznisi.
Ako se ele uspjeno nositi s kompleksnou, menaderi trebaju biti otvoreniji
i odgovorniji prema potrebnim promjenama te imati fleksibilniji pristup. U
nesigurnom okruenju menaderska svjesnost i pristup upravljanju promjenama
zbog toga su kljuni. Ako su menaderi strateki svjesni, fleksibilni i reagiraju na
uoene promjene, tada e shvatiti naine upravljanja kompleksnim i dinaminim
okruenjem. Ostali, manje svjesni menaderi, osjeat e nesigurnost te traiti
nain kako odgovoriti pritisku okruenja na organizaciju, umjesto da su u poziciji
kontrole i upravljanja okruenjem. Zbog toga je vaan aspekt stratekog upravljanja
razumijevanje i pregovaranje s okruenjem, u smislu utjecanja na okruenje te
mogunosti kontrole dogaaja.
UTJECAJI OKRUENJA
Organizacija je samo jedan od brojnih konkurenata u industriji. U veem
ili manjem stupnju, svi ti konkurenti bit e pogoeni stratekim odlukama,
konkurentnim strategijama i inovacijama ostalih. Ta ovisnost i utjecaj na
ostale konkurente je temelj predvianja stratekih odluka. Kompanija mora biti
kontinuirano i potpuno svjesna aktivnosti konkurenata.
Industrija u kojoj djeluje organizacija povezana je i ovisna o ostalim
industrijama, u kojima djeluju organizacije dobavljaa, kao i industrijama koja
su trita za proizvode i usluge organizacije. Odluujui je odnos izmeu tvrtke,
potroaa i dobavljaa. Dobavljai mogu biti loi, odnosno prijetnja organizaciji,
a jednako tako mogu raditi na inovacijama koje otvaraju nove prilike organizaciji
koju opskrbljuju. Organizacije mogu promijeniti svoje dobavljae pod pritiskom
konkurencije. Organizacija treba biti strateki svjesna te mora traiti nain kako da
utjee na organizacije s kojima je povezana.
Industrije i organizacije u tim industrijama su dio ireg okruenja. To okruenje
sastoji se od imbenika koji utjeu na organizaciju, ali mogu biti i pod utjecajem
organizacije. Posebni imbenici bit e vie ili manje vani za pojedine organizacije i u
odreenim okolnostima. Vano je da menaderi predvide postojanje tih imbenika,
odnosno kako oni mogu utjecati na organizaciju i kako se na njih moe utjecati.
43
NAPUSTILI SU NAS...
U spomen Vesni Velebir (1934-2008.)
Napustila nas je hrvatska

Madaleine Defrance
ARAN RADI ( 1954.-2008.)
Vodstvo CIGR-a iz
Zagreba prije 40 godina:
nedavno preminula
poslovna tajnica Vesna
Velebir, glavni tajnik
Herman Mattes i
predsjednik prof. Hrvoje
Poar
Drugog svibnja o.g. preminuo je aran Radi.

Rodio se 28. studenog 1954. godine u Livnu gdje
je zavrio srednju kolu i 1973. stjee zanimanje
pogonski elektriar. kolovanje je nastavio u
Zagrebu za zanimanje elektrotehniar jake struje.
U HEP-u, u Pogonu HE Orlovac, CS Buko Blato u
Podgradini kod Livna radio je kao voa smjene od
1976. godine sve do prerane smrti.
MILAN MATOEVI ( 1932. 2008.)
Krajem lipnja o.g. preminula je Vesna Velebir

negdanja voditeljica Tajnitva HRO CIGR u Zagrebu.
Na zagrebakom groblju Mirogoj, s njom su se oprostili
brojni lanovi Hrvatskog ogranka CIGR, uz nekrolog
dugogodinjeg glavnog tajnika hrvatskog CIGR-a dr. sc.
Zorka Cvetkovia.
Nedugo potom, na 40. jubilarnoj sjednici Hrvatskog
ogranka CIGR odrana je komemoracija njegovoj
dugogodinjoj poslovnoj tajnici. Novi predsjednik
HROCIGR dr. sc. Kreimir Metrovi, pozvao je prisutne
da joj minutom utnje odaju poast, a potom je lan
Izvrnog odbora Ante Sekso-Telento govorio u spomen
Vesni Velebir, zaslune hrvatske cigreaice. Tom prigodom
je, izmeu ostaloga, rekao:
- Veliku obitelj CIGR, a time i njene sastavnice
- tvrtke iz elektroenergetske djelatnosti, nedavno je
napustila dugogodinja voditeljica Tajnikog ureda u
Zagrebu gospoa Vesna Velebir. Vijest se ubrzo proirila
Zagrebom i Hrvatskom, ali i mnogo ire: od Ohrida, preko
Neuma i Bleda pa sve do Pariza sjedita najuglednije
svjetske Udruge za velike elektrine sustave.
Vesna Velebir roena je 1934. godine u ibenskoj
graanskoj obitelji Scotti i prve godine provodi u kui
podno Jurjeve katedrale remek djela hrvatskog
graditeljstva. Pjesnik e rei kako je poseban usud, ali i
privilegij roditi se u sjeni tako snanog simbola kakva je
ibenska Katedrala. Grozdana Cvitan to opisuje rijeima:
To je teret kojeg ovjek iz te sjene vue kroz cijeli ivot i
taj teret obvezuje. Roditi se u prostoru u kojem, ne samo
da je sve na svojem mjestu, ve i vie od toga, u prostoru
ljepote sloene za druge izvan mjesta, to je sklad koji
odreuje ne samo estetske nego i moralne kategorije
ovjeka. S takvom adresom nije se lako nositi, ne samo
u nostalgiji i boli svih onih koji su taj prostor naputali i
onda za njim patili, nego i u djelu svih onih koji su svojim
stvaralatvom vraali Gradu nau i njegovu ljubav.
Meu takve zaslunike svakako treba ubrojiti i Vesnu
Velebir.
Najprije se kolovala u ibeniku (dopustite
da budem i malo osoban u ibeniku joj je profesor
hrvatskog jezika bio moj pok. otac Josip), a potom u
Zagrebu, gdje se uz prvi posao u tvrtki Rade Konar
posveuje osnovanoj obitelji, a od 1969. godine i novoj
ivotnoj postaji u Tajnitvu nacionalnog ogranka
44
Meunarodne konferencije za velike elektrine sustave

CIGR - Paris. Obitelj, CIGR i nostalgija za ibenskim
krajobrazima ostat e joj do kraja ivota tri najvee ljubavi.
Naime, jedan od osnivaa i prvi generalni sekretar
ogranka CIGR u Zagrebu (sada bi rekli glavni tajnik)
ing. Herman Mattes uputio joj je 1969. godine poziv za
upranjeno profesionalno mjesto tzv. tehnikog sekretara,
odnosno kasnije administrativnog sekretara ili u novo
vrijeme mjesto poslovnog tajnika. Ostat e vjerna tom
pozivu pune 33 godine, sve do sveanog oprotaja u
svibnju 2002. godine na jubilarnoj, 40. sjednici IO HK
CIGR (sada HRO CIGR). Po duljini staa (radila je do svoje
68. godine) i po vjernosti organizaciji CIGR, Vesna Velebir
zasluuje naziv hrvatske Madaleine Defrance, prema
legendarnoj parikoj tajnici, koja je takoer posvetila
najvei dio ivota Udruzi za velike elektrine sustave.
tovie, ona u naim okolnostima ima i dodatnu ulogu:
svojim pregalatvom i autoritetom gospoa Vesna je
jedna od najzaslunijih osoba u tomu da ovo Tajnitvo
svjetske udruge osnovano kao i tolike druge udruge
u Zagrebu nije bilo preseljeno u glavni grad tadanje
drave. Time je omoguena velika povijesna i kulturoloka
vanost Tajnitva CIGR u Zagrebu. Po kontinuitetu
djelovanja i po mnogo emu drugomu ono spada meu
vrijedne i vane nae poveznice sa svijetom i njegovom
kulturnom prijestolnicom Parizom, a jednako tako ini i
hrvatsku metropolu jednom od najpoznatijih adresa ove
prominentne Udruge elektroenergetiara.
Vesna Velebir ugradila je velik dio sebe u takvu
reputaciju. Mnogima je ona bila prva osoba u susretu
s organizacijom CIGR i stoga je njena susretljivost,
uslunost i korektnost u suradnji bila kljuna za percepciju
CIGR-a kod mnogih. Uvijek otvorena i srdana u
razgovoru, puna razumijevanja za obveze autora CIGR
priloga, neumorna kao organizator i "spiritus movens"
za vie od 70 skupova, urednica izdanja, korektor i
vrstan poznavatelj pravopisa i hrvatskog jezika, tona,
ali i tolerantna za druge u odravanju rokova, ugodnog
izgleda i lijepog ponaanja
Vesna Velebir ostat e veliki uzor svima koji vole
CIGR i koji e nastaviti njeno djelo. Naa hrvatska
CIGR, pa i velika svjetska CIGR, njenim odlaskom osjea
prazninu.
(Ur.)
Sredinom svibnja o.g. preminuo je Milan

Matoevi umirovljenik Elektroslavonije Osijek.
Roen je 11. listopada 1932. godine u Vidovcima
kod Poege. Zaposlio se u Elektroslavoniji Osijek,
Podruni ured Poega 1. srpnja 1956. Radio je na
raznim elektromonterskim poslovima u irokoj
elektrifikaciji poekog podruja, a kao kontrolor
potronje i obrauna elektrine energije radio je
sve do odlaska u mirovinu 2. srpnja 1991.godine.
DARKO ALEKSI ( 1967. 2008. )
U 42. godini ivota 9. lipnja o.g. tragino
je preminuo Darko Aleksi. Roen je 10. veljae
1967. godine, a u Elektri Virovitica se zaposlio
2. rujna 1993., gdje je neprekidno radio u Odjelu
poslovne informatike kao samostalni inenjer sve
do tragine smrti. Kao lan timova na razini HEP-a
dao je veliki doprinos uvoenju novih aplikacija u
poslovanje.
Kao pravi elektra. D. Aleksi je aktivno
sudjelovao u svim sindikalnim i portskim
aktivnostima te u nogometnim i teniskim
natjecanjima.
Nenadani odlazak D. Aleksia sve je zatekao
i iskreno rastuio. Posljednja njegova gesta bila
je plemenita - spasio je ovjeka ali po cijenu svog
ivota. Ugasio se ivot ovjeka kojeg emo svi
pamtiti po nesebinoj dobroti i kojeg emo se
sjeati sa smijekom.
PETAR URKI ( 1923. 2008. )
Nakon duge i teke bolesti 27. lipnja o.g.
preminuo je Petar urki. Roen je 1. sijenja
1923.g. u Pleternici, a zaposlio se u Elektroslavoniji
Osijek, Podruni ured Poega 17. travnja 1963.g.
Radio je na poslovima rajonskog elektromontera
i montera za brojila sve do odlaska u invalidsku
mirovinu 16. veljae 1968. godine.
OKO KULTURE
Sedma fjera na otoku Rabu
Daak
srednjovjekovnog
bogatog i sretnog Raba
Ovogodinja Sedma rapska fjera odrana 25.,26.
i 27. srpnja nije bila samo slavlje sv. Ane, sv.Jakova i
sv.Kristofora, ve i rijetka prigoda tisuama turista
da vide skoro izumrle obrte poput kalafatanja barki,
izrade konopa, popravka keramikih tanjura, drvoreza,
kovanja eljeza, izrade koara koje su nekad bile u velikoj
upotrebi te izrade novia i nakita od koljki. Turisti su bili
oduevljeni starim rapskim slasticama, osobito kraljicom
rapskom tortom . Tu su se nudili autohtoni otoni
proizvodi poput meda, otono ljekovito i zainsko bilje
oblikovano u krasne vjenie te najraznovrsniji suveniri.
Ukratko, na svakom koraku mogla se doivjeti predodba
o nainu ivota srednjovjekovnog Raba.
Nekoliko tisua znatieljnih posjetitelja okupilo se
ispod Pjacete i po uskim uliicama Kaldanca kako bi uz
pomo Rabljana, koji su tijekom tri dana glumili svoje
pretke, otputovali estotinjak godina unatrag i osjetili
daak srednjovjekovnog bogatog i sretnog Raba. Pred
oima zadivljenih gostiju iz mnogih zemalja, koji su
provodili godinji odmor u Rabu, izvlaile su se mree,
istila riba u plitkom priobalju i odmah bacala na gradele
i nudila gostima Teko je ovom prigodom u novinskom
prilogu saeti obilje prikaza negdanjeg otonog ivota
to su ga vrijedni Rabljani pripremili za ovogodinju fjeru.
Nekoliko radionica prikazalo je kako se nekada
ivjelo na selu, to se i kako kuhalo, ime su se djeca
igrala, kako su stariji kratili vrijemePosjetitelji su mogli
kuati i domaa, starinska jednostavna jela, kuali su i
rapski ovji sir i prut te domae vino. Napominjem da
Rabljani sve to ine bez ikakve financijske naknade.
RABU VRATITI IZGUBLJENI IDENTITET
Sve je zapoelo prije sedam godina, kada je fjera
ponovno uskrsnula na poticaj rapskih prijatelja iz San
Marina i koja e, kako kae eljko Bari gradonaelnik
Raba, vratiti Rabu izgubljeni identitet, a u turistikom
smislu jednostavnu prepoznatljivost. Dr. sc. Duan
Mlacovi objanjava nastanak rapske fjere. On pie:
- Veliko vijee rapske komune je 21. srpnja davne
1364. godine donijelo odluku da se Bogu, Djevici Mariji te
sv. Kristoforu, rapskom zatitniku u ast ima slaviti dan
njegova roenja (25. srpnja) i takozvani Dan pobjede (Dies
Vistorie). Valja zapravo malo detaljnije pojasniti preduvjete
i okolnosti donoenja spomenute odluke o uspostavi
ferija u ast sv. Krostoforu u Dan pobjede. Nepunih 60
godina prije te odluke rapski je biskup Juraj Hermolaris, na
nagovor svojih sugraana, sastavio povijest o tomu kako
je rapski zatitnik sv. Kristofor svojedobno tri puta udesno
obranio njihov grad od napadaa. Prva dva napada
po Hermolaisu dogodila su se sedamdesetih godina
11.stoljea dok se trei zbio neto kasnije.
Povjesniari su svjesni da je rije o legendi i da je
njena povijesna podloga potpuno nejasna, tim vie to
se ne zna jesu li napadai bili Normani ili Ugri. Meutim,
legenda kae da su se Rabljani pred njima obranili
iznoenjem lubanje svoga zatitnika na gradske zidine
pa je njezino pojavljivanje izazvalo udesno vraanje
projektila na brodovlje iz kojih su bili ispaljeni! Glava
Ratko angalovi
sv. Kristofora, i danas se uva u srebrnom koveiu i

iznosi se iz crkve u dane fjere. Legenda kae i to da je
rapski patron, kranski muenik iz 3. stoljea jednom
zgodom preko rijeke prenosio malo dijete, no toliko teko
da teega tereta nikad prije nije nosio te je djetetu rekao
da mu se ini kao da na ramenima nosi cijeli svijet. To
dijete bio je sam Krist koji mu je odgovorio: Ne udi se
Kristofore! Nisi ti samo cijeli svijet nosio na sebi, ve i
samog Stvoritelja svijeta. Ja sam Isus Krist Kralj pie
Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog
kranstva. Zato je Kristofor grki Kristophoros
Kristonoa!
FJERA IMA SVOJE UTEMELJENJE U KRANSTVU I
U SVECU ZATITNIKU SV. KRISTOFORU
Fjera je zapravo sajam o blagdanu sa svojim
kranskim temeljima, bogatstvo ove kulture, ovoga
identiteta. Meutim, ne smije se zanemariti da fjera
ima svoje utemeljenje u kranstvu i u svecu zatitniku
sv. Kristoforu. Stoga je i ove godine odrana sveana
procesija gradom i noena je relikvija - glava sv.
Kristofora koja se uva u riznici katedrale. Neki su pitali
zato se sv. Kristofor slavi 27. srpnja? Naime, muenikom
smru Kristofor je umro 25. srpnja, no toga dana crkva
slavi sv. Jakova - jednog od apostola, a 26. srpnja sv. Anu
- majku Marijinu.
- Fjera se slavi od 25. do 27. srpnja pa se i sv. Krisfotor
slavi zapravo sva ta tri dana kae o blagdanu sv.
Kristofora, o fjeri kapelan u gradu Rabu don Anton Turi.
Bio bih nepravedan kada posebnu pozornost
ne bih posvetio rapskim samostreliarima, koji su ve
davno postali zatitni znak rapskog turizma i tijekom
trinaestogodinjeg djelovanja uvelike pridonijeli
promidbi Otoka. Posebno je znaajna injenica da
su rapski samostreliari, uz balestriere iz San Marina
- uz iju su svesrdnu pomo i potporu osnovani postali jedina udruga u svijetu koja u predstavljanju
srednjovjekovlja svoga kraja koriste specifino oruje
- samostrel, a cijela pria o vitezovima hrabrog rapskog
srca ima, ini se, povijesno utemeljenje u vitekim igrama
Rabljani prije 6. stoljea.
Stoga si doputam ovaj napis zakljuiti
konstatacijom da su Rabljani dobar primjer i za ostale
u Hrvatskoj (pre)bogatoj povijesnom batinom, primjer
iz kojega valja uiti kako se na primjeren i poten nain
potuju i njeguju vrijednosti prolosti.
Nastupili su i topdije
Nudila se autohtona rapska kapljica i ljekovito zainsko

bilje
Samostreliari su zatitni znak rapskog turizma
I djeca su imala svoje dunosti

45
POGLED UNATRAG
Reminiscencije uz slijetanje dvomotornog zrakoplova United States Air Force
Pria o HE jadranskog sliva

i basnoslovnim koliinama
elektrine energije
Bilo je ljeto 3. kolovoza 1954. godine, kada je na
osuenu travu sinjskog hipodroma sletjela srebrna ptica
bez perja, dvomotorni zrakoplov DC 3. Taj dogaaj, kao
ni razlog slijetanja zrakoplova na travu, ne bi bio vrijedan
sjeanja, no to je bilo neto to mi se usjeklo u pamenje.
Na zrakoplovu je pisalo United States Air Force, ispod
pilotske kabine bila je naslikana amerika zastava, a na
bokovima je bila bijela petokraka zvijezda. A tek je prolo
nekoliko godina da je prohujala Rezolucija Informbiroa.
OSIJEK POD TEKIM NALETIMA LETEIH TVRAVA
Bijela petokraka zvijezda krasila je i letee tvrave
koje su bombama zasipale njemake gradove, a ponekad i
nae koji su tada bili na krivoj strani. U to vrijeme sam kao
gimnazijalac bio u nekakvoj Civilnoj zatiti, a kada sam bio
u toj funkciji imao sam crvenu traku na rukavu i plinsku
masku(!). Mnogo godina kasnije ta mi je plinska maska bila
korisna kad smo za grijanje koristili drva (danas se to zove
Na osuenu travu sinjskog hipodroma, 3. kolovoza 1954.

godine sletjela je srebrna ptica bez perja, dvomotorni
zrakoplov DC 3
biomasa), a dimnjak nije vukao. Osijek je doivio dva teka

naleta leteih tvrava, ne znam datume.
Prvi ubitani nalet veeg broja leteih tvrava
s bijelom petokrakom teko je pogodio Donji grad,
nedodirljiva eskadrila etveromotoraca letjela je od
zapada prema istoku pa je poela bacati bombe od 200
kg TNT prema naelu tepiha. Nakon to su se oglasile
sirene, mi s trakama i plinskim maskama skupili smo se u
parku Gornjeg grada u uvjerenju da park ne moe biti cilj
napada. Nakon znaka za prestanak uzbune otili smo u
Donji grad. Najprije smo otkopavali tijela uenika muke
preparandije - srednje uiteljske kole. U prostranom
dvoritu kole jedan oito vojno obrazovani ovjek dao je
u zemlji iskopati duboke rovove u obliku cik-cak, kakvi su
bili uobiajeni u rovovskom ratu, gdje su bili dobra zatita
od puane pa i topovske paljbe. Djeaci su se na znak
uzbune sklonili u te duboke rovove iskopane u zemlji, tamo
su bili sigurni. U to dvorite nije pala niti jedna bomba, ali
pritisak bliskih eksplozija uruilo je zemlju dubokog rova
i djeake ive zakopala. Tamo su nali svoj grob, svi do
jednoga. Otkopavao sam ih - jednom se iz zemlje pojavila
zgrena ruka, drugomu lea... Ukupno je bilo priblino
200 poginulih. Taj zrani napad, makar nije pogodio pravi
cilj, ipak je imao i neke strateki vane pogotke. Pogoen
je Paromlin koji je danima gorio, motorni mlin na valjke
Engelhardt, tvornica sapuna Schicht (dananja Saponia), a
zadnja bomba na istoku grada na Zelenom polju, pogodila
je spremnik nafte koji je gorio danima.
Drugi zrani napad leteih tvrava uslijedio je
kasnije. Nije objavljena uzbuna jer je eskadrila letjela od
sjevera prema jugu pa se pretpostavljalo da su svoj teret
iskrcali daleko sjevernije, vjerojatno nad Budimpetom. No,
to je bila varka. Nije ih bilo mnogo, gledao sam ih nagnut
kroz prozor. Bilo je vedro i bilo ih je lijepo gledati. Letjeli su
u uzornom poretku kao da su na obuci, u obliku slova V,
kao divlje guske kada se sele u toplije krajeve.
Prva bomba me je zagluila svojim zvidukom i
FOTOZAPAAJ
Grilje priaju priu o

prolim vremenima
Jo uvijek nas neke pojedinosti mogu vratiti
u prolost. Stare grilje priaju o vremenima kada se
ivjelo mirnije, jednostavnije.
O vremenima kada su ribari plovili morima,
lovei ribu za svoju obitelj. Kada su obraivali polja
sadei masline, obraujui nasade vinove loze ne
mislei na zaradu. Tada su ivjeli skromno.
Grilje priaju priu o vremenima s poetka
20. stoljea, primjerice, kad je u Vrboskoj cvjetala
trgovina, kada je Vrboska imala tvornicu za preradu
ribe u kojoj je radila i moja nona. Tada su se u
brodogradilitu popravljali jedrenjaci trgovakih
putnika.
Toga vie nema. Ostala je ljepota morskih
uvala u smiraju dana, na zalasku Sunca.
Nenad Komuar
46
Karlo Oegovi
povukao sam se u sobu. Bomba, ovoga puta od 500 kg

TNT, pala je malo dalje, sruili su se svi pregradni zidovi od
opeke u stanu, mama je pala i ozlijedila se.
Nekoliko bombi palo je na park Zrinjevac, bez tete,
no neke su pale malo junije, na prizemnice. Cilj napada
je oito ponovno bio eljezniki vor, odakle su se ravale
pruge u pet pravaca. Tada nije bilo dobrih cesta niti
lepera, eljeznica je bila ila kucavica. Nijemci su smislili
slogan: Kotai neka se kotrljaju za pobjedu!
Tek zadnja bomba pala je na tranice i otetila samo
dva od mnogobrojnih kolosijeka. Ipak, bio je i jedan dobar,
makar, sluajni pogodak. Ona prva bomba koja me svojim
zvidukom zagluila, pala je na kantinu njemakih oficira
koji su se skupljali na objedu nije preivio niti jedan.
BESPOVRATNI BESKAMATNI ZAJAM(?!) IBRD-a ZA
IZGRADNJU PRVA ETIRI 110 kV POSTROJENJA U
DALMACIJI
Raspriao sam se, vrijeme je vratiti se na travu
sinjskog hipodroma gdje je sletio DC 3. Unated States
Air Force. Doletjeli su predstavnici UN-a, IBRD-a
(meunarodna banka za obnovu i razvoj, Washington
DC) te predstavnici ZJE - Zajednice jugoslavenske
elektroprivrede, popularno JUGEL.
U to vrijeme kruila je pria kako bi se na rijekama
jadranskog sliva mogle izgraditi hidroelektrane koje e
proizvesti basnoslovne koliine elektrine energije, koja
Jugoslaviji nikada nee biti potrebna. Slijedom te prie
napravljen je pedalj debeli elaborat Jugeleksport. Elaborat
je bio solidan i struan, sve tada zacrtane hidroelektrane
postupno su izgraene, ali za eksport nije ostalo nita.
U tadanjim ugovorima o zajmovima s IBRD-om
ponavljala se neizbjeiva formulacija: bespovratni
beskamatni zajam. Opaa se viak rijei: ako je
bespovratni, onda nije zajam; ako nije zajam, onda je
besmisleno rei da je beskamatni. Pravnika posla.
Meutim, prema obrascu bespovratno-beskamatno gradili
smo prva etiri 110 kV postrojenja u Dalmaciji: TS Bilice
kod ibenika, TS Meterize kod Splita, TS 110 kV Dugi Rat,
te 110 kV rasklopite Kraljevac uz istoimenu elektranu.
IBRD nije vodila rauna samo o naem razvoju, ve i o
obnovi i razvoju ratom pogoene Europe. Nismo imali
pravo birati opremu. Tako smo za Bilice dobili opremu
Marelli, za Meterize i Kraljevac Siemensovu, a za Dugi Rat
Alsthomovu. Transformatori su bili Marelli, ACEC (Belgija) i
Siemens. Transformatori Siemens bili su zanimljivi:
30 MVA 110/34,2 kV, ali s regulacijskim opsegom
+22 posto, tako da su mogli posluiti i kao 110/35 i kao
110/30. To je bilo vano kod prelaska mree srednjeg
napona od norme VDE na GOST. U ono vrijeme neki su
se nai objekti financirali i sredstvima OIF-a - Opeg
investicijskog fonda. To je ve doista bio kredit, rok otplate
50 godina, kamatna stopa 0,5 posto godinje. Takvih
kredita danas vie nema, no za pristup takvom kreditu
trebalo je popuniti ZP obrazac veliine polovice biljarskog
stola. Bio je to univerzalni obrazac, za sve privredne i
poljoprivredne djelatnosti. Kada smo traili kredit za neki
dalekovod, nismo morali upisivati podatke, primjerice, o
stonom fondu. Te rijeke izobilja postupno su presuile,
trailo se sve vie vlastitog udjela. No mi smo i dalje gradili
i sagradili mnogo.
IVOT JE UVIJEK LIJEP
elimir karica, povjesniar-amater
Uvijek vremena
imam jedino
za unuad
Nekoliko godina prije obiljeavanja
stoljea rada HE Miljacka, upravo
kada se ona obnavljala i uljepavala
za svoj jubilarni roendan, elimir
karica se bacio na ozbiljan posao
- etiri godine istraivao je povijest
HE Miljacka u Znanstvenoj knjinici
u Zadru i Nacionalnoj sveuilinoj
knjinici u Zagrebu i to razdoblje
od 1906. do 1946. godine, o kojem
je prvi put pisano u Hrvatskoj,
a rekonstruirajui povijest HE
Miljacka htio je upoznati nae
ljude s injenicom da smo upravo
mi, odnosno grad ibenik, pioniri
hidroenergije u svjetskim razmjerima
Kada je prije godinu dana odlazio u mirovinu,
kolega elimir karica dao mi je jedno obeanje javit e
se on meni jednog lijepog dana, doi na aicu razgovora
i dragovoljno ui u rubriku ivot je uvijek lijep. Kada ju je
namijenila umirovljenicima, naa urednica ura Suec,
vjerojatno i nije mogla znati koliko je njezin naziv dobro
pogoen, barem kada je rije o naem gostu u ovom
broju. Kadgod sam ga sretala, uvijek je na licu nosio
osmjeh iz kojeg se oslikavala svojevrsna ivotna radost,
koju nam daje naa narav, ali i mudrost to samo iskustvo
moe podariti. Dakako, ako se iz njega izvue ono vano i
korisno. Kolegi elimiru karici to je polo za rukom. I kad
mi kazuje o onom to je davno bilo, to jest i to e tek
biti - on je podjednako uivljen i temperamentan. Stoga i
ne udi to mi je ponekad zazvualo da umjesto s mladim
umirovljenikom razgovaram s nekim pripravnikom koji
pred sebe, s pravom koje mu godine daju, postavlja
brojne zadatke.
elimir nije bio dugo s nama u HEP-u. Pridruio
nam se tek nakon povratka u rodni Knin nakon akcije
Oluja. Zaposlio se 1995. godine u tadanjem Pogonu
HE na Krki i Zrmanji PP HE Dalmatinskog sliva na
mjestu rukovoditelja HE Golubi. Mirovinu 2007. godine,
doekao je u Pogonu HE na Krki PP HE Jug, na radnom
mjestu samostalnog inenjera.
IDILINO DJETINJSTVO I ODLAZAK NA VISOKE
KOLE
Razgovarati s nekim tko je u mirovini nije ba lako.
Kako posao vie nije top tema, podjednako se moglo
razgovarati i o djetinjstvu i o najljepem kolskom dobu
i o radnom vijeku i o umirovljenikim danima. Moglo se,
i razgovaralo se.
- Roen sam u Kninu koji mi je, uz moju obitelj,
pruio sretno djetinjstvo. Obiteljska kua u doljnjem dijelu
Knina zvanom Obala uz rjeicu Oranicu, iji miris jo

nosim u sebi, okolno bujno zelenilo i rijeka Krka sve su
to slike koje ne blijede u mom sjeanju. Kupanje, veslanje,
izrada kajaka od etiri daske, vonje gondolom sve do
Kria i biciklom po okolnim cestama, izletniki pothvati,
ratovanje prakama i nogometno nadmetanje uinili
su moja prva ivotna iskustva nezaboravnima. Otac mi
je bio vlasnik kemijske mastionice ili tangarije, kako se to
narodski govorilo, pa sam uz njega vrlo rano nauio tajne
tog zanata. Kako sam rastao uz dvije sestre, u kui sam
obavljao i dio tzv. mukih poslova poput cipanja drva,
brige o ivini, posebice o strievom konju. Poslije idilinog
djetinjstva i zavrene gimnazije krenuo sam na studij u
Zagreb, u veliki grad, na visoke kole, kako je to znao rei
moj otac.
ODRADIO OLUJU I STAVIO SE NA
RASPOLAGANJE KNINU
Nakon steene diplome, elimir zapoinje svoj
doista raznoliki radni vijek. Prva iskustva mladi inenjer
elektrotehnike stjee u ibenskoj Elektri kao projektant
za seoske mree. Silnice velikog grada vraaju ga u
Zagreb gdje se, kao projektant za velike TS, zapoljava u
Projektnom birou tadanjeg diva tvornice Rade Konar.
Kada je supruga lijenica nala posao u Zadru, elimir se
vraa u Dalmaciju i zapoljava kao profesor u srednjoj
Tehnikoj koli. Dvije godine poslije put ga vodi u rudnik
boksita u Obrovcu, gdje ostaje samo godinu dana.
Kako se u meuvremenu i obitelj poveavala, odluio
je gnijezdo sviti u ibeniku, gdje gradi obiteljsku kuu i
zapoljava se kao ef energetike u TLM-u. Tu je proveo u
komadu najvie svojih radnih godina, ak njih 18.
Narasle potrebe brojne obitelji ponukale su ga
da okua i kruh sa sedam kora. Na brod hladnjau
Mediteranske plovidbe iz Korule ukrcao se 1988. godine
kao elektro-asnik. Plovio je kratko i na belgijskom brodu
i tako upoznao svijet i s one uzbudljivije, morske strane.
Povratkom na kopno prikljuio se Hrvatskoj vojsci i,
kako on to jezgrovito rekao, odradio Oluju i stavio se na
raspolaganje svom Kninu.
NISAM LITERATA, NEGO DOKUMENTARIST
Premda burna, njegova biografija ne bi bila
potpuna bez jedne njegove slobodne aktivnosti koja
je kod mene, priznajem, posebno na cijeni. Nekoliko
godina prije obiljeavanja stoljea rada HE Miljacka,
izgraene 1906. godine, upravo kada se ona obnavljala
i uljepavala za svoj jubilarni roendan, elimir se bacio
na ozbiljan posao. etiri godine istraivao je povijest HE
Miljacka u Znanstvenoj knjinici u Zadru i Nacionalnoj
sveuilinoj knjinici u Zagrebu i to razdoblje od 1906.
do 1946. godine, o kojem je prvi put pisano u Hrvatskoj.
Rekonstruirajui povijest HE Miljacka htio je upoznati
nae ljude s injenicom da smo upravo mi, odnosno grad
ibenik, pioniri hidroenergije u svjetskim razmjerima.
- Nisam u sebi osjeao neki poseban poriv za
pisanjem, ja nisam literata, ali sam dokumentarist, reklo
bi se, povjesniar-amater. Tako je nastala moja publikacija
Prvih sto godina hidroelektrane Miljacka (Manojlovac),

ije je izdanje omoguila HEP-Proizvodnja d.o.o.
Skupljajui razglednice HE Miljacka, nailazio je i na
brojne stare razglednice Knina i okoline i time potaknuo
u sebi onog nepriznatog literatu na jo jedan spisateljski
pothvat. Naavi u Zvonimiru uljku srodnu duu, s
dvjestotinjak razglednica starog kraljevskog Grada hrabro
je krenuo naprijed. Prihvatili su se posla na zajednikom
projektu. I uskoro je monografija KNIN na starim
razglednicama i vedutama, u nakladi Kninskog muzeja
Knin, predstavljena javnosti 2006. godine. Autori su je
posvetili Kninu i Kninjanima da upoznaju prolost svoga
grada i da ga jo vie vole. O obje ove knjige naeg kolege
ve smo pisali u HEP Vjesniku.
A da je pisanje virusna bolest uvjerio se i elimir,
koji upravo boluje svoj trei spisateljski projekt. Ovog
puta misli mu je okupirao prvi narodnjaki gradonaelnik
Knina Lovro Monti. U Italiji je studirao pravo i obavio
preddiplomsku praksu, a u Splitu, gdje se uvelike druio s
narodnjacima i prihvaao njihove politike ideje, odradio
pripravniku praksu. O tom su poznatom kninskom
odvjetniku, ije ime nosi jedna osnovna kola, ve pisali
dr.sc. Ivan Grgi i prof. Kosta Milutinovi, a elimir je
odluio sve te pojedinane tekstove, kao i materijale i
spise koje je sam prikupio, objediniti u cjelovitu biografiju.
- U prikupljanju grae uvelike mi je pomogao
Montijev praunuk dr.sc. Bogdan Cvjetkovi s
Agronomskog fakulteta u Zagrebu posudivi mi
fotografije iz obiteljskih albuma. Na alost, jo uvijek za
ovu knjigu nismo uspjeli nai izdavaa, to ne znai da u
odustati. ao mi je samo to je nisam uspio tiskati do 13.
lipnja, odnosno do blagdana sv. Ante, kada se obiljeava
i Dan grada Knina.
POVRATAK KRKI RIJECI SVOG IVOTA
A hoe li do sljedeeg Dana Knina biti tiskana
cjelovita karta rijeke Krke, na kojoj sada strpljivo radi, tek
emo vidjeti.
- elja mi je bila prikazati cijeli tok rijeke Krke, od
visova Dinare gdje su vododerine i izvor Kria i Krke pa
sve do svjetionika Jadrija. Takva karta bi se besplatno
dijelila turistima koji posjeuju NP Krka. Ja sam njezin
kreator i idejni zaetnik, ali bi njezino izdavanje zdrueno
financijski podnijele turistike zajednice Knina, Drnia,
Skradina, ibenika te NP Krka. Za sada smo napravili
ogledni primjerak koji bi prije tiskanja u svom dijelu trebala
prekontrolirati svaka turistika zajednica.
I tako elimir i nadalje radi neumorno, ne priznajui
mirovinu kao stanje mirovanja.
- Nemam trenutka slobodnog vremena, a ne smijem
ni pomisliti gdje bih sve putovao i to sve radio da imam
love za benzin i putne karte. Sada sam najee na
relacijama izmeu Splita, Zagreba, Zadra i ibenika, gdje
mi ive djeca, tri keri i sin. Jedino za svoje unuke uvijek
imam vremena.
Njegov omiljeni moto red i rad, oito je jo uvijek
itekako na snazi. Nadamo se jo dugo.
Marica aneti Malenica
47
Nadarena djeca
Nika i Sara Skendrovi, portaice
Dva nebruena
dijamanta
Ne trebam, barem veini od vas, govoriti kako se osjeaju roditelji kada im
priroda, potpomognuta obiteljskim okruenjem, podari nadareno dijete, dijete koje se po
neemu razlikuje od druge djece. Bilo da je rije o uspjehu u koli, bilo o nekoj portskoj
ili drugoj aktivnosti - talentirana djeca izdvajaju se jo od malena od druge djece. Od
nas trae vie pozornosti i vremena, to nam viestruko vraaju, inei nas ponosnima
i sretnima svaki put kad svjedoimo rezultatima njihovog talenta i rada te naeg
usmjeravanja i logistike.
Nikad neu zaboraviti onih nekoliko minuta svakog lipnja kada sam gledala svoju
kerku na zavrnim priredbama baletnog studija i kada bih, kako sam se tada voljela
aliti, oblaila bluzu dva broja veu da bi mi srce moglo nesmetano lupati od te udne,
neopisive mjeavine ljubavi i ponosa. Zato sam razumjela i lako proitala onaj osmjeh
zadovoljstva i sree na licu kolegice Karmen Skendrovi iz Odjela za platni promet
(devizna blagajna) Sektora korporativnih financija HEP-a d.d. kada mi je predstavljala
svoje dvije keri, Niku i Saru, svoja dva nebruena dijamanta zbog kojih ivot postaje
tako dragocjen i smislen.
Nika od devete godine

trenira sinkronizirano
plivanje, a njene
daljnje ambicije idu u
nekom drugom smjeru
- elja joj je upisati
Akademiju i jednog
dana biti glumica,
za to se ve sada
ozbiljno priprema
Sara ve tri godine igra

nogomet s dekima
u ekipi NK Vrape, a
ve sada ima viziju
svog budueg ivota i
zvanja rado bi upisala
srednju zrakoplovnu
kolu, jer sebe vidi negdje
visoko iznad oblaka kao
pilotkinju
BAZEN E ZAMIJENITI DASKE KOJE IVOT ZNAE

Nika Skendrovi ima 16 godina i zavrila je prvi razred Prve prirodoslovne kole
Vladimir Prelog u Zagrebu. Od svoje devete godine trenira sinkronizirano plivanje u
Klubu sinkroniziranog plivanja Medveak.
- Sve je zapoelo kad me je mama upisala u ljetnu kolu kako bih se zabavila
tijekom kolskih praznika. Meni se to vodeno okruenje svidjelo i tako mi je ve
godinama bazen drugi dom. Kako je to vrlo zahtjevna portska disciplina, morala
sam dvaput tjedno uzimati i satove baleta, a i sluh je u svemu tomu imao svoju ulogu,
objanjava Nika.
Sinkronizirano plivanje treniraju iskljuivo djevojice i djevojke razvrstane po dobi.
Ekipa od osam djevojaka samostalno, i po dvije u paru, izvodi figure i elemente u vodi
uz glazbu. Treninzi su svakodnevni, ukljuujui i subotu, a pred natjecanje priprema nije
poteena ni nedjelja. Veinu treninga plivaice provede ispod vode i stoga su fiziki
doista iscrpljujui. Nika je sada seniorka i sa svojom ekipom redovito odlazi na gradska,
dravna i meunarodna natjecanja. Najvei uspjeh im je osvojeno tree mjesto na Kupu
u Splitu prije dvije godine.
- Trenirat u do kraja srednje kole i usput poloiti za suca trenera, planira Nika.
Premda je upisala prirodoslovnu kolu, Nikine daljnje ambicije idu u nekom
drugom smjeru. elja joj je upisati Akademiju i jednog dana biti glumica, za to se ve
sada ozbiljno priprema pa kae:
- Ovo je trea godina da pohaam Dramski studio ZKM uilita, gdje pripremamo
prave predstave i prezentiramo ih na oglednim satovima. Ako iri predstavu ocijeni
dobrom, dobrom uvrtava se u repertoar.
Priznaje da joj je ponekad naporno, ali i da se dobrom organizacijom na sve stigne.
Mama i tata su tu da je bodre i potpomau, ba kao i njezine kolske kolegice i kolege te
mlaa sestra Sara.
Nika sa svojom ekipom sinkroniziranog plivanja
JA SAM TALENT ZA SVE!

Mlaa, jedanaestogodinja sestra Sara Skendrovi je, pak, pria za sebe. Super
odlikaica petog razreda O Malenica ima ve sada viziju svog budueg ivota i zvanja.
Ona bi, naime, rado upisala srednju zrakoplovnu kolu, jer sebe vidi negdje visoko iznad
oblaka kao pilotkinju. Ali pridodaje: Ako do tada bude benzina za avione - oprezno
se ograujui za sluaj da, recimo, jednog dana ipak upie srednju ekonomsku kolu.
Zaudila bih se da mi je to rekla neka druga djevojica tako njenog i krhkog izgleda,
ali kod Sare je sve mogue. Jer, ona ve tri godine igra (duboko udahnite), ni manje ni
vie nego - nogomet. U ekipi NK Vrape s dekima tri za loptom i naa plavooka Sara,
branei boje svoga Kluba kao lijevi ili desni bek, odnosno vezni igra. Premda svoje
suigrae nije otprije poznavala, primili su je prijateljski, ba kao neku dobru foru.
Zato je ba nogomet bio izbor za djevojicu, pitanje je na koje sam brzo dobila
odgovor: Ja sam na tatu!
A Tata je nekad igrao nogomet, Tata je bio i trener, Tata je sretni otac dvije keri,
Tata zapravo i nije imao mogunost izbora. Niki nije bilo do nogometa, ali je zato u
Sari pronaao tragove svojih gena i uspjeno ih njegovao. Sarina nogometna karijera
48
Sara u svom nogometnom elementu
trajala je tri godine i sada, prema portskim pravilima, mora napustiti muku ekipu.
Ali, to nikako ne znai i kraj portske karijere. Ve su je iz RK Lokomotiva pozvali da
igra rukomet, to je ona objeruke prihvatila pa e umjesto nogama loptu od jeseni
driblati rukama. Tako emo, vjerojatno, za koju godinu, u ovoj istoj rubrici pisati o Sari
rukometaici.
- Ja sam talent za sve, samouvjereno mi kae Sara i gleda me onim svojim
prodornim plavim pogledom, kao da me u to treba dodatno uvjeriti. Ali ne treba. Sve
joj vjerujem, sve joj odobravam i elim joj ispunjenje svih elja. Pa i onih nebeskih. Jer, ja
vjerujem u Saru!
Marica aneti Malenica
LJETO
Djeca na bazenu
Uvjerljivo najdraa
igra - kupanje
Informacija o djeci naih zagrebakih zaposlenika,
koji su provodili svoj aktivni ljetni odmor u organizaciji
HEP Odmora i rekreacije d.o.o. na bazenu Rekreacijskog
centra TE-TO, bila je idealan povod da vrui dan s
kraja srpnja provedem s njima, uz bazen. Za njih je
spomenuti ljetni odmor ove godine organiziran u
razdoblju od 14. srpnja do 1. kolovoza i to za uzrast od
sedam do 14 godina. Rije je o hvale vrijednom projektu
viestruke koristi, ponajprije za djecu, jer za ljetnih
praznika bez kole i dok njihovi roditelji rade, mogu
uivati u druenju i portskim aktivnostima. Njihovi
roditelji na taj nain mogu bezbrinije dovravati svoje
poslove u tvrtki uoi odlaska na godinji odmor.
Program, koji od 1996. godine svake godine
provodi Josip Puljko, uz potporu svog direktora Ede
Virginija, osmiljen je tako da se djeca zaposle razliitim
aktivnostima. Ponedjeljak je rezerviran za izlet na
Sljeme, gdje se organizirano provode razne igre, dok
su ostali dani u tjednu odreeni za nogomet, rukomet,
koarku, stolni tenis i badminton na terenima portskog
centra TE-TO. No, njihova uvjerljivo najdraa igra je kupanje u bazenu. U cijenu petodnevnog aranmana od
simbolinih 150 kuna ukljuen je organizirani prijevoz
autobusom, objed te pedagoki nadzor.
Ve dugo imam elju posjetiti TE-TO i vidjeti taj
esto spominjani portski centar na kojem su, kako
sam esto sluao od starijih kolega, brojni narataji
hepovaca sa svojom djecom i kolegama provodili lijepe
trenutke. Podjednako nestrpljiv kao i zaigrana djeca
s kojom sam dijelio vonju autobusom do Toplane,
priznajem da su me zadivili ureeni portski tereni i
ista voda netom napunjenog bazena.
mnoge i poznaju, jer se vraaju svake godine. Hrana s

tanjura nestala je kao nakon naleta tornada, jer voda
izvue i apetit je pojaan. Moglo se oekivati da e
djeca odmarati barem pola sata nakon objeda. No,
moda je to tako s nama, ali ne i s nestrpljivcima koji
u danu ne ele nita propustiti. Bre-bolje uzimam
fotografski aparat i jurim prema mjestu gdje sam se
nadao da u ih pronai - na igralitu! Tranje za loptom
po vruem ljetnom danu trajalo je tek toliko da se djeca
opet poele okupati. I, ponovno su u bazenu. Ali (pre)
brzo je otkucalo 14 sati. To je znak da je ovdje zavrio
jo jedan njihov radni dan.
Najprije susret sa zelenom oazom u krugu TE-TO,
kao znak brige naih prethodnika za drutveni standard
zaposlenika, a potom upoznavanje s programom za
djecu hepovaca sa zagrebakih lokacija, nametnuli su
mi djetinjasto, ali logino pitanje: Zato moji roditelji
nisu radili u takvoj tvrtki?
Tomislav nidari
Prebrojavanje i dobivanje posljednjih uputa prije kupanja

a onda skok u vodu
JEDAN RADNI DAN

Nakon uobiajenog postrojavanja, prebrojavanja i
osnovnih pedagokih uputa, dvadesetak djece pojurilo
je prema bazenu, ekajui doputenje za ulazak u vodu.
Boravak u bazenu nije tek puko brkanje, ve djeca
imaju prigodu vjebati skokove, ali i pohaati kolu
plivanja, a plivai popraviti svoju tehniku plivanja. O
tomu brine dugogodinji suradnik i trener plivanja
Nenad Vernik, od milja zvan Neno legenda. On je
kroz igru odgojio veliki broj djece najmlaih hepovih
plivaa. Premda bazen nije olimpijskih dimenzija, uz
njega budno s kopna na djecu paze voa programa
J. Puljko i animatorica Antonija, a u vodi to je zadaa
trenera Nene. Ovdje su i studenti sezonci, koji brinu o
tehnikim i sanitarnim zahtjevima objekta.
Nakon dva sata intenzivnog igranja u bazenu
i oko njega, prvi val djeje energije jenjava i sve je
spremno za objed. Uredno pripremljeni strpljivo, koliko
je to njima mogue, djeca u redu ekaju na svoje
porcije. Restoran u TE-TO dovoljno je prostran tako
da, uz zaposlenika koji tamo redovito gablaju, ima
dovoljno mjesta i za goste - dvadesetak djece. Ovdje
rade uvijek nasmijane Ivana, Dragica, Ljiljana i Nives
koje, kako priznaju, posebno vole kada im djeca svojom
zaigranou uvesele duge i tople ljetne dane. Ve ih
Uitelj plivanja Neno Vernik strpljivo pouava tehniku

plivanje
I drukiji nain osvjeenja
Kod Fontane osvjeenja: Lara Kukuka(10) koja od este

godine dolazi u Toplanu i cure s malo kraim staom
Mateja Juki (9 i pol) i Tena Druak(13)
Muki dio obitelji Deveri: tata Davor doao je po sinove

Ivana i Petra
49
FENOMENI
Zapis s puta biciklom
Povratak ovjetvu
Maksim
Mileti
Osim prekrasne obitelji Rendi,

na kratkom putovanju biciklom
ponovno sam susreo ljudskost,
jer gdje god sam stao da se
odmorim, kad god sam pitao za
put ili zamolio za au vode, ljudi
su reagirali susretljivo, normalno
ljudski
U oekivanju povratka djece s mora,
beskonanog gledanja filmova i kartanja sa susjedima,
uhvatih se u dosadi. Pa zar tako treba biti svakog dana?
Ne, ne treba.
Stoga sam prvog dana, 27. srpnja na bicikl
natovario samo najosnovnije i krenuo put Dugog Sela
-K.Ivania Farkaevca Bjelovara - V. Trojstva (P.D.
Kamenitovac). To je put od 81,47 km, a vrijeme vonje
etiri sata i 23 minute.
Paklenski je vrue, cesta je iroka, prometa nema
i samo me rijetki automobili zaobilaze u irokom
luku. Izmjenjuju se mjesta, uivam na istom zraku.
Prvi problem nastaje na veoj uzbrdici kada shvaam
da nemam pogon za brdo.Nema povratka, samo
stisnem jae pedale i vozim. U 16,40 sati stiem u P.D
Kamenitovac. Obilno objedujem i uivam, osobito
nakon tuiranja. Umoran lijeem u vreu, ali ne spavam
jer okupljeno drutvo ispred Doma se glasno zabavlja
sve do jutarnjih sati.
GRABROVNICA - RODNO MJESTO PETRA
PRERADOVIA
Drugoga dana kreem dalje put V. Trojstva
androvca - .Bukovice Virovitice do ulovca. To je
daljnjih 81,39 km, za koje mi je potrebno malo vie od
pet sati. Nakon neprospavane noi, kava me odrava
budnim.
Negdje iza androvca, umjesto prema Daruvaru
skreem prema Virovitici.To i nije tako loe, jer poslije
brda koja mi stvaraju probleme dolazi ravnica. I kad
sam ve pogrijeio, odlazim do mjesta Grabrovnica
- rodnog mjesta Petra Preradovia. Rodna kua je
preureena u muzej, ali na alost nije otvorena. Do
Virovitice vozim u drutvu postarijeg gospodina, koji
biciklom ide u oping.
Kreem prema Papuku (Milanovac-ulovac). Ah,
ta brda! No, cesta je nova, praktiki sam sam s cestom
i okolnom umom okupanom Suncem. Sputam se
u ulovac. Tu sam kod obitelji, koja me doekala s
domaom juhom, pohancem i krastavcima. Tuiram se
na dvoritu iz lavora, kako se to radilo u stara vremena.
50
etiri sina obitelji Rendi, koja je gostoprimstvo pruila nepoznatom ovjeku, pokazatelj je da je ovjek ovjeku ovjek
Nakon obiteljskih razgovora rano lijeem, jer sutra me

eka zahtjevna tura.
NEZABORAVNA OBITELJ RENDI
Treega dana vozim od. ulovca prema
Daruvaru, Garenici, Kutini, Popovai do Moslovake
Slatine (Pl.Kua Moslovaka Slatina), to je 99,43 km
u pet i pol sati. Za poetak - spust od pet kilometara.
Vrijeme je lijepo, premda je nebo prekrilo nekoliko
oblaka. Uivam u prirodi. Ponovno gore, dolje i tako
sve vrijeme do Kutine. Odmaram se ispred zgrade
FINE. Otrpio sam udne poglede prolaznika dok nisam
zaspao. Nakon pola sata sna, odmoran kreem prema
Popovai. Ljudi me upuuju prema M.Slatini lokalnom
cestom. Brdovit je to kraj, a i cesta je loa. Napokon
stiem u 15,30 sati, ali Dom je zatvoren, premda
sam se prije puta dogovorio s domarom da u stii u
nedjelju do 16 sati. No, ugrabio sam vodu iz lokalnog
bunara, neto pojeo i zapoeo pripremati ator. I tada
se upoznajem s Daliborom i objanjavam mu da tu
namjeravam prespavati. Meutim, on me poziva k sebi?!
Upoznajem njegovu obitelj Rendi - suprugu i etvero
prekrasnih djeaka. Premda sam njihov iznenadni gost,
dobro se osjeam, igram se s djecom, kod susjeda
posuujemo kukuruz kojeg peemo, uimo pisati i itati
engleskiNakon veere, spavam u dnevnom boravku
sa hrkom.
etvrtoga dana, 30. srpnja, nakon ranog doruka
pripremam se za put, uz obeanje da u Daliborovu
krasnu obitelj posjetiti sa svojom obitelji. Dananja ruta
je Moslovaka Slatina-K.Ivani-Dugo Selo od 53,54
km, koje prelazim u malo vie od tri sata. Prati me kia,
vjetar koji pue bono i u prsa. Uz gusti promet, stiem
u Dugo Selo - mokar, ali zadovoljan. Spremam bicikl
Rodna kua Petra Preradovia preureena je u muzej, ali

naalost nije bila otvorena
u automobil kojeg sam tu parkirao i pravac doma u

Sesvete.
Zato sam ovaj opis mog puta naslovio: povratak
ovjetvu? Osim prekrasne obitelji Rendi, na kratkom
putovanju biciklom ponovno sam susreo ljudskost. Gdje
god sam stao da se odmorim, kad god sam pitao za put
ili zamolio za au vode, ljudi su reagirali susretljivo,
normalno ljudski. Pozivali su me na objed, nudili
da prespavam u njihovom domu, donosili mi vodu i
sokove za okrjepu jedino me nisu pokuali oeniti.
To je ono vrijedno to smo zaboravili, to se izgubilo u
gradu, u vrevi, u jurnjavi. teta.
NAI IZVAN HEP-a
Hrvoje Biukli, svjetski prvak u rukometu na pijesku
Bez izgubljene utakmice, prvi

put u povijesti prvenstva!
Tomislav nidari
Hrvatska reprezentacija rukometa

na pijesku je osigurala izravan
nastup na iduem Svjetskom
prvenstvu 2010. godine u
Hrvatskoj te nastup na Svjetskim
igrama sljedee godine u Tajvanu,
a bit e uzbudljivo pratiti ih
kada e braniti naslov svjetskih
prvaka na svom terenu, jer tko
zna, moda do tada i rukomet
na pijesku bude prepoznat od
ire publike i probudi se interes
sponzora pa Hrvoje sa svojim
suigraima postane portska
zvijezda... tko zna?
Na svjetskom prvenstvu odranom od 9. do 13.
srpnja o.g. u Cadizu, gradu na jugu panjolske, hrvatska
rukometna reprezentacija osvojila je prvo mjesto. Meu
svjetskim prvacima je i na kolega, zaposlenik Elektre
Zagreb Ispostava Jug, Erlichova b.b, Hrvoje Biukli.
Taj najvei uspjeh hrvatskih rukometaa na
pijesku jo je vrijedniji kada se uzme u obzir da u svom
pohodu na zlato - u sedam utakmica nisu izgubili niti
jednu, to se u povijesti tog natjecanja dogodilo prvi put
u. U finalu su deklasirali sada ve bive svjetske prvake
Brazil, u napetoj utakmici koje je zavrila izvoenjem
shootout-a, pandana jedanaestercima u nogometu.
O rukometu na pijesku i uspjesima H. Biuklia u
HEP Vjesniku smo pisali, ali i ovom prigodom podsjetit
emo na nastajanje i razvoj tog porta.
Rukomet na pijesku svoj je procvat doivio 2000.
godine, kada je nakon 1. europskog prvenstva u Italiji
privukao veliku pozornost. to se popularnosti tie, taj
port velikog potencijala privlai sve vie rukometaa,
jer je rije o atraktivnoj inaici puno poznatijeg
dvoranskog rukometa, u kojoj mogu sudjelovati svi
uzrasti. Premda je port zbog pjeane podloge fiziki
puno zahtjevniji od svog popularnijeg brata, ozljede
su puno rjee, a igra bra i atraktivnija. Velika je
prednost to se natjecanja odravaju preteito ljeti i na
otvorenom.
NAJVEI USPJEH OD KAKO JE RUKOMETA NA
PIJESKU U HRVATSKOJ!
No, vratimo se svjetskom prvenstvu. Natjecalo se
12 reprezentacija rasporeenih u dvije skupine, od kojih
Utakmica s Rusima aktualnim prvacima Europe - Hrvoje u letu napada prve ralje
samo prva i drugoplasirana momad idu u polufinale.

Hrvatska je bila u skupini A, zajedno s Rusijom,
Maarskom, Srbijom, Urugvajem i Iranom, a skupinu
B inili su panjolska, Egipat, Turska, Brazil, Pakistan i
Libija.
Muka reprezentacija Hrvatske bila je u sastavu:
Biukli, Juri, Vladui, Horvat, erneti, Rokavec,
Paradik, andrk, Bumbak i Paveli pod vodstvom
izbornika Sinie Ostojia. Kao prvoplasiranoj momadi
u skupini, Hrvatska je u polufinalu dobila protivnika
drugoplasiranu momad Egipta iz skupine B, s kojima
su odigrali psihiki iznimno iscrpljujuu utakmicu
pobijedivi s 2:0 u setovima.
O finalu je najbolje da nam Hrvoje opie kako je
izgledala borba za medalje:
- Protivnik nam je bila, takoer u tom trenutku, jo
neporaena momad Brazila, tako da smo za priblino
2.500 gledatelja odigrali najatraktivniju i najnapetiju
utakmicu prvenstva. U vrlo neizvjesnoj utakmici, kako i
dolikuje finalu svjetskog prvenstva, svladali smo Brazil
tek nakon boljeg izvoenja shootout-a tzv. penala.
Rezultat Hrvatska -Brazil bio je 2:1 ( 21:14 , 18:19 , 9:6
). Ostvarili smo najvei uspjeh od kako je rukometa na
pijesku u Hrvatskoj!
Pobjedu su proslavili na velikom players partyu
koji se odravao na hotelskom bazenu u drutvu
najveih rivala Brazilaca.
- Turnir je bio posjeen u vrlo velikom broju i
popraen s velikim zanimanjem veine panjolskih TVpostaja. Organizacijski je bilo sve na vrlo visokoj razini,
a po prvi puta se moralo i na doping-test, to govori i o
ozbiljnosti natjecanja. O jaini turnira rezultati govore
sami za sebe. Naime, Rusi aktualni prvaci Europe
zavrili su tek na sedmom mjestu, a uvijek jaki domaini

panjolci na petom, rekao nam je o prvenstvu H. Biukli.
I DALJE OBEANJA OSTAJU NA RIJEIMA
S obzirom na skromne uvjete u kojim taj
port funkcionira u Hrvatskoj, pripreme za svjetsko
prvenstvo trajale su tek dva tjedna na zagrebakom
Jarunu, a od velike je pomoi bio i pripremni turnir
koji je reprezentacija odigrala etiri dana uoi poetka
prvenstva u panjolskom gradu Algecirasu, na jugu u
blizini Gibraltara. - to se igraa i porta tie, osvojenim
naslovom svjetskih prvaka na alost financijski
nije se dobilo nita, osim jednog lijepog doeka na
zagrebakom aerodromu uz tortu i ampanjac te jo
jednog u nizu prijema kod zagrebakog gradonaelnika
uz pregrt lijepih rijei, pomalo razoarano komentira
H. Biukli. Pritom posebno naglaava veliku zaslugu
dopredsjednika Hrvatskog rukometnog saveza i
predsjednika Povjerenstva za rukomet na pijesku
Marijana Marasa, bez kojega u financijskom i
organizacijskom smislu, njihov odlazak na svjetsko
prvenstvo ne bi bio izvediv!
Reprezentacija je ipak osigurala izravan nastup
na iduem Svjetskom prvenstvu 2010. godine u
Hrvatskoj te nastup na Svjetskim igrama sljedee
godine u Tajvanu. Bit e uzbudljivo pratiti ih za dvije
godine, kada e braniti naslov svjetskih prvaka hrvatske
reprezentacije na svom terenu. Tko zna, moda do tada
i rukomet na pijesku bude prepoznat od ire publike
i probudi se interes sponzora pa Hrvoje sa svojim
suigraima postane portska zvijezda. Tko zna? Znamo
samo to da emo na stranicama HEP Vjesnika uporno
dokumentirati njegove uspjehe.
51
POGLED UNATRAG
Pula, glavna ratna ratna luka Austro - Ugarske monarhije
Monarhija potonula potonuem

broda Viribus Unitisa
Brod Viribus Unitis tzv. tipa dradnought bio je bojni

zastavni brod, konstrukcijske istisnine 20.000 tona, duljine
151 i irine 27,3 metara
I nakon devet desetljea, tragini

dogaaj potonua jednog od
najvanijih brodova Mornarice
Austro-Ugarske monarhije
Viribusa Unitisa u Puli, koji je
simbolino za sobom povukao
i cijelu Monarhiju - povod je
mnogim feljtonistima, esejistima
i povjesniarima za prisjeanje o
jednom razdoblju, koje je uvelike
utjecalo na razvoj i promjene Pule
austrougarske Ratne mornarice, otkazavi poslunost,

samovoljno su osnivali komitete i preuzimali
zapovjednitvo na brodovima. Tako je u Puli 29.
listopada 1918. godine zapovjednik austrougarske
flote Miklos Horthy bio prisiljen predati flotu
predstavnicima Narodnog vijea SHS iz Zagreba.
Sputanjem austrougarske i podizanjem hrvatske
zastave, primopredaja je i simbolino obavljena, a
za zapovjednika flote postavljen je Janko Vukovi
Podkapelski. No, nepotivanjem njegova autoriteta
popustila je stega i disciplina na brodovima. Unato
svemu, sudbina Monarhije, Pule i ratnih brodova
odluena je jo davne 1915. godine tajnim Londonskim
ugovorom. Njime je Italiji bila obeana skoro cijela
istona obala Jadrana, pod uvjetom da prijee na
stranu drava Antante. Premda su predstavnici
Narodnog vijea SHS slavili pobjedu, Italija je ekala
svoj dan.
ZLA SUDBINA ZA JANKA VUKOVIA
PODKAPELSKOG I 400 MORNARA
Veliini i vanosti dananje Pule uvelike je

pridonio njezin poloaj, koji je u prvoj polovici 19.
stoljea prepoznala Austro-Ugarska monarhija.
Izabravi Pulu za svoju glavnu ratnu luku, Monarhija ju
je u potpunosti podredila svojoj Mornarici. Stoga i ne
udi slavna reenica austrijskog cara, koji kae kako se
Grad treba poistovjetiti s Mornaricom. Vladajui Pulom
priblino 12 desetljea, Monarhija je krajem Prvog
svjetskog rata doivjela svoj kraj - simbolino moemo
rei - potonuem jednog broda. Viribus Unitis, jedan od
najvanijih brodova Mornarice postao je simbol nikad
proivljene nostalgije svih ljubitelja pulske povijesti.
NOSTALGINI BROD ZANIMLJIV SUVREMENOJ
POVIJESNOJ ZNANOSTI
Brod je graen izmeu 1910. i 1912. godine u Trstu, a imao

je priblino 1.100 lanova posade
Unutar brodovlja snane austrougarske Ratne

mornarice, vano je mjesto imao spomenuti vojni
brod Viribus Unitis. Bio je jedan od etiri broda tzv.
tipa dradnought - bojni zastavni brod, konstrukcijske
istisnine 20.000 tona, duljine 151 i irine 27,3 metara.
Graen je izmeu 1910. i 1912. godine u Trstu, imao je
priblino 1.100 lanova posade, a bio je naoruan s 12
topova kalibra 350 mm, 12 topova kalibra 150 mm te
veim brojem manjih topova. O tom je brodu ouvano
mnotvo fotografija i zapisa, a suvremena povijesna
znanost uvrstila ga je u svoje publikacije, posebice
posljednja dva desetljea. Neizostavan je element
svekolikih izloaba te inspiracija jednoj povijesnoj
udruzi koja danas nosi njegovo ime.
POSLJEDNJI DANI MONARHIJE
Bio je naoruan s 12 topova kalibra 350 mm, 12 topova

kalibra 150 mm te veim brojem manjih topova
52
Porazi na bojitima Prvog svjetskog rata i

trzavice unutar vienacionalne Monarhije dovele su
do opeg rasula i njene konane propasti. Narodi
Monarhije, osvijeteni nacionalnim ponosom, traili
su svoju budunost u vlastitim dravama. Mornari
Rodivi se u Jezeranama u Lici, budui admiral

austrougarske Ratne mornarice J. Vukovi Podkapelski
zavrio je Pomorsku akademiju te stupio kao pomorski
kadet u Ratnu mornaricu. Od pomorskog kadeta,
preko zastavnika i porunika bojnog broda, postao
je 1910. godine kapetanom korvete, a dvije godine
kasnije i kapetanom fregate. U posljednjim godinama
rata preuzeo je zapovjednitvo nad brodom Viribus
Unitis, da bi primopredajom austrougarske flote postao
njezinim admiralom i zapovjednikom. No, nekoliko
dana nakon primopredaje, J. V. Podkapelskog i jo 400
mornara na kobnom brodu, zadesila je zla sudbina.
Naime, u noi izmeu 31. listopada i 1. studenog
1918. godine, talijanski diverzanti - porunici Rosetti
i Paolucci, probivi se kroz zapreku uli su u pulsku
luku. Koristei, tzv. jahai torpedo, oko pet sati ujutro
pribliili su se Viribus Unitisu i minirali ga. Premda su
nakon toga bili uhvaeni, priznali su svoje djelo, ali
prekasno. U 6,20 sati zaula se snana eksplozija koja
je uzbunila cijeli grad. U paninom strahu mnogi su
mornari poskakali u more spaavajui svoje ivote. No,
neki nisu uspjeli. Nakon 14 minuta brod je potonuo te
za sobom povukao 400 mladih mornara, a za njima i
proslavljenog generala Janka Vukovia Podkapelskog.
Ulaskom talijanske vojske u grad, dvojica diverzanata
postala su herojima, a primopredaja austrougarske
flote Narodnom vijeu SHS proglaena je nevaeom.
Potonuli brod Viribus Unitis za sobom je povukao
i cijelu Austro - Ugarsku monarhiju. Godinu dana
nakon Prvog svjetskog rata brod je s dubine od 30
metara izvaen i izrezan. Njegovi dijelovi su kao ratni
suveniri odneseni u Italiju, kao znak velike pobjede.
I nakon devet desetljea, taj je tragini
dogaaj povod mnogim feljtonistima, esejistima i
povjesniarima za prisjeanje o jednom razdoblju, koje
je uvelike utjecalo na razvoj i promjene Pule.
Jasenko Zeki, prof. povijesti
FENOMENI
Nin - najstariji hrvatski kraljevski grad
Tragovima
vietisuljetne povijesti
Nin je utemeljen u 9. stoljeu pr.n.e.,
a tisuu godina kasnije postaje prvi
i najstariji hrvatski kraljevski grad
te prvo politiko, kulturno i vjersko
sredite srednjovjekovne Hrvatske; bio
je stalna ili povremena prijestolnica
hrvatskih narodnih vladara - knezova
Vieslava i Branimira, kralja Tomislava,
Petra Kreimira IV., Zvonimira
ivjeti u Hrvatskoj, a ne posjetiti Nin - najstariji
hrvatski kraljevski grad, slian je grijeh kao ivjeti u
Rimu, a ne posjetiti Vatikan. A Nin je na pjesnik i nazvao
hrvatskim Betlehemom, smatrajui da mu taj naziv i
pripada zbog njegovog znaaja u hrvatskoj povijesti.
Nin nazivaju i hrvatskom Venecijom, zbog
njegovog smjetaja u oazi plitkih, dugih i pjeanih
laguna. Zbog svega toga smo se za ovoljetne posjete
uvijek prekrasnom Zadru i obilaska njegovih znamenitih
starina, ali i nekih fascinirajuih novosti (Morske orgulje
i Pozdrav Suncu) po prvi put nakon srednjokolske dobi
moja sestra i ja uputile i u 14 kilometara udaljen Nin.
Prelijepe dojmove prenijet u i itateljima HEP Vjesnika,
kao podsjetnik na njegovu kulturno vjersko- povijesnu
vrijednosti i poticaj da posjetite Nin.
KOLIJEVKA HRVATSKE DRAVE I KULTURE
Ve prvi pogled na stari Nin, kolijevku hrvatske
drave i kulture, smjeten na otoiu i povezan s
novijim dijelom grada na kopnu s dva prekrasna stara
kamena mosta, oduevljava. Na ulazu, kod jednog
mosta doekuje vas spomenik velikog hrvatskog vladara
- kneza Branimira, koji je jo u 9. stoljeu postavio
prve temelje hrvatske drave (vladao od 890. - 892.
godine). U Grad, koji na svakom koraku ponosno odie
svojom vietisuljetnom povijeu i injenicom da
je bio prva prijestolnica od pape Ivana VIII priznate
hrvatske drave jo davne 879. godine, ulazite kroz
dobro ouvana povijesna gradska vrata, koja su ostatak
negdanje gradske utvrde. U Ninu vas na svakom
koraku doekuju dokazi njegovog bogatog povijesnog
znaaja izvanredno ouvani brojni vrijedni kulturnopovijesni spomenici. Meu njima svakako su najpoznatije
starohrvatske crkvice iz 9. i 11. stoljea, a razgledati se
mogu i ostaci Rimskog hrama, upna crkva sv. Asela,
gotika crkva sv. Marcele, crkva sv. Ambroza, potom
najmanja katedrala na svijetu predromanika crkva
sv. Kria iz 9. stoljea, bronana statua uvenog biskupa
Grgura Ninskog te crkvena riznica "Zlato i srebro grada
Nina".
Zamjetan simbol grada Nina nadaleko poznata
krunidbena crkvica sv. Nikole iz 12. stoljea, doekuje vas
na ulazu u Grad. Ona je i jedini primjerak ranoromanike
arhitekture. Prema narodnoj predaji, u Ninu se krunilo
sedam kraljeva i svi su oni prigodom krunidbe dojahali do
ove crkve i maem zasjekli na sve etiri strane svijeta.
Posebno vrijedan i svakom posjetitelju Nina
preporuljiv je i obilazak njegove Arheoloke zbirke u
Dragica Jurajevi
Muzeju ninskih starina, za ijeg posjeta osjetite poseban

ponos, strahopotovanje i uzbuenje. Doista je poseban
osjeaj biti u blizini vie tisuljea starih izloaka - od
preslike krstionice kneza Vieslava, dvaju starohrvatskih
brodova Condura Croatica iz 11. stoljea (pretpostavlja
se da su napravljeni i plovili u vrijeme narodnih vladara
Kreimira IV. i Zvonimira, a pronaeni su na ulazu u
dananju ninsku luku) do brojnih spomenika, statua i
starih predmeta za svakodnevnu uporabu - od zubarskog
pribora pa do prekrasnih primjeraka starog nakita, kojim
bi se i danas ene rado kitile. Sve izloeno nam govori da
su nai davni preci bili vrlo domiljati i sposobni te da su
imali vrlo bogat i sadrajan ivot prije vie tisua godina.
Vratimo se tim njegovim poecima.
OD STOLJEA 9. PR.N.E.
Na podruju dananjeg Nina razvilo se prvo naselje
ilirskog plemena Liburna jo u 9. stoljeu prije nae ere,
potkraj bronanog i poetkom eljeznog doba. Poetkom
1. stoljea prije nae ere, Nin pada pod utjecaj Rimljana
i pod imenom Enona ima svoju statutarnu autonomiju.
Doseljenjem Slavena i Hrvata na ove prostore potkraj
6. i poetkom 7. stoljea nae ere, Nin postaje njihovo
kulturno, vjersko i politiko sredite. Nin je, povrh toga,
bio i iznimno vana trgovaka i ratna luka, a za vrijeme
hrvatskih narodnih vladara postaje jedna od njihovih
prijestolnica.
Jedan od najznaajnijih ninskih biskupa svakako je
Grgur Ninski, koji je bio i kancelar hrvatskog kraljevskog
dvora. Stolovao je u Ninu od 900. do 928. godine, a
u vrijeme kada se Tomislav 925. godine proglaava
kraljem, G. Ninski je imao vrhovnu crkvenu vlast u dravi
Hrvatskoj. Na Crkvenom saboru 925. godine zajedniki su
se borili za bogosluje na hrvatskom (slavenskom) jeziku.
Potom se 928. godine ukida Ninska biskupija, a crkvena
vlast nad Hrvatskom i Dalmacijom predana je splitskom
biskupu. Potpadanjem pod maarsku krunu, Nin postaje
gradska komuna, potvrena od Andrije II. 1205. godine i
Bele IV 1244. godine. U Ninu se od 1969. godine nalazi i
umanjena replika kipa Grgura Ninskog (dva se nalaze u
Splitu i Varadinu), autora velikog hrvatskog kipara Ivana
Metrovia.
Poetkom 15. stoljea Nin je predan i prodan
Mleanima. Turci su ga sruili 1537. godine, a potom ga i
Mleani razaraju s brodova 1570. godine. Kaimo i da je
autor pastoralno - alegorijskog romana Planine, prvog
hrvatskog romana, Petar Zorani Ninjanin (roen 1508.
godine u Zadru) u Ninu radio kao plaeni notar, pravnik
i sudski pisar. U Ninu najavljuju prigodno obiljeavanje
500. obljetnice njegova roenja.
O Ninu i njegovim vanim sugraanima tijekom
povijesti moglo bi se puno pisati. No, i ovih nekoliko
povijesnih podataka dovoljni su za poticaj da ga
podsjetite Usput, svakako obiite i njegov Park prirode
Solana Nin te se upoznajte s tradicionalnim prirodnim
nainom proizvodnje i berbe morske soli te s posebnou
tamonjih movarnih stanita i bogatstvom ptijeg
svijeta.
Osobno mogu rei da sam bogatija za izniman
ninski doivljaj. Uz bronanu statuu Grgura Ninskog i
dodir za sreu njegovog ve izlizanog nonog palca,
znam da u se ponovno vratiti. Jer, ovdje povijest svakoga
uvijek ponovno oara svojom bogatom ostavtinom.
Najmanja katedrala na svijetu predromanika crkva sv

Kria iz 9. stoljea
Dobro ouvana stara gradska vrata na ulazu u stari Nin
Nadaleko poznata krunidbena crkvica sv. Nikole iz 12.

stoljea
53
NOVE KNJIGE
Richard Parkes Cordock: Poslovni uspjeh Kako za 21 dan ponovno

rasplamsati poduzetniki duh u sebi i svome timu
Jednostavna
formula uspjeha
Opstati nee najsnanija vrsta,
ni najinteligentnija,
ve ona koja najbolje prihvaa
promjenu.
Charles Darwin
i veeg broja rukovodnih pozicija, a mijenja

se i profil menadmenta. Hrabre vizionare i
kreativce s poetka prie zamjenjuju pragmatini
i sistematini ziherai, koji zaziru od rizika i
biraju provjerene putove kojima e poduzee u
budunosti kroiti. Usmjerenost poduzea na
potroaa pomalo zamjenjuje usmjerenost na
samo sebe.
Vjerovati znai uspjeti
Na policama knjiara stalno se pojavljuju

novi naslovi iz najrazliitijih podruja, a mi za
njima poseemo iz potrebe ili puke znatielje.
Jedan od naslova koji e privui pozornost svih
onih koji tek ulaze u poduzetnike vode ili im
treba novi zamah njihovom ve uhodanom poslu
svakako je knjiga Richarda Parkesa Cordocka
Poslovni uspjeh ili Kako za 21 dan ponovno
rasplamsati poduzetniki duh u sebi i svome timu,
iji je hrvatski prijevod u sijenju 2008. godine
objavila Naklada Ljevak iz Zagreba.
Od vizije do profita
Kako uope zapoinje pria o poslovnom
uspjehu? Obino jedan ili vie kreativnih i
na rizik spremnih pojedinaca uoi potrebu
potroaa za neim i osmisli proizvod ili
uslugu koja e je zadovoljiti ili otkriju nain
kako inovativno unaprijediti i nadopuniti neki
postojei proizvod ili uslugu. Potom se postupno
probijaju na trite, otimaju udjele konkurenciji
ili jednostavno aktiviraju potrebu kod kupaca
do tada nezainteresiranih za tu vrstu proizvoda
ili usluge. Mlado poduzee raste s obzirom
na broj zaposlenika i proizvodne kapacitete.
Naelo "svi rade sve" zamjenjuje jasno izdvajanje
pojedinih zaduenja po pojedinim zaposlenicima
i uspostavljaju se funkcije proizvodnje, prodaje
i marketinga, logistike, istraivanja i razvoja,
raunovodstva i financija, ljudskih resursa i
kadrovske administracije U poetku je poduzee
sa svim svojim funkcijama usmjereno prvenstveno
na svoje kupce i njihove potrebe i elje, kao i
na stalno poboljanje i prilagoavanje svojih
proizvoda ili usluga njihovim oekivanjima i
prohtjevima. No, ako poduzee dovoljno dugo
uspjeno posluje na temelju sigurnog trinog
udjela i odanih kupaca, moe doi do oputanja
i zanemarivanja onih poslovnih instikata na
kojima je poivao njegov prvobitni uspjeh. esto
porast poduzea dovodi do grananja hijerarhije
54
Cordock zapoinje svoju knjigu

predstavljanjem itatelju imaginarnog poduzea
nazvanog Amroze Technology, koje se upravo nalo
u takvoj fazi nakon nekoliko godina intenzivnog
razvoja poslovanja i trine ekspanzije. Dosegnuvi
vodeu poziciju na tritu, Amroze polako
zaboravlja na svoje kupce i, uljuljan na lovorikama,
zanemaruje sve oitije probleme u svakodnevnom
poslovanju, kao i sve izraenije nezadovoljstvo
svojih zaposlenika. Ipak, nakon imenovanja novog
generalnog izvrnog direktora, Lucy zaposlenica
Amrozea i glavni lik Cordockove prie o povratku na
put uspjeha, od njega dobiva zadatak da u tri tjedna
istrai to je to krenulo po zlu i gdje se skrivaju
izvori nezadovoljstva, kako kod kupaca, tako i kod
zaposlenika. Sastajui se i razgovarajui s jednima
i drugima, Lucy postupno stjee uvid i dolazi do
spoznaja to Amroze radi, a ne bi trebao ili ne radi,
a trebao bi da svoje kupce uini zadovoljnima i
tako ih odgovori od prijelaza konkurenciji. I dok
Lucy slae djelie mozaika, ija e joj cjelovita slika
otkriti kako je i zato Amroze Technology skrenuo
s puta uspjeha, autor nas postupno uvodi u svoju
paradigmu prema kojoj poslovni uspjeh bilo kojeg
poduzea poiva na vjeri u uspjeh, kako njegovog
voe odnosno menadmenta, tako i zaposlenika te
kupaca.
Ako se poduzee ne zadovoljava trinim i
profitnim mrvicama, koje im ostaju nakon to se
njihovi suparnici namire, mora djelovati proaktivno.
To je mogue jedino ako ga vodi ovjek ili ljudi s
vizijom u koju vjeruju i koju ive svi zaposlenici
poduzea, a u konanici koju prepoznaju i njegovi
kupci jer, kako napominje Cordock: "...dobre se
stvari dogaaju onima koji ekaju, no samo one
koje su preostale nakon onih koji se bore!" Poduzee
treba prepoznavati potrebe svojih kupaca i pratiti
njihove promjene te, u skladu s tim, biti spremno
na stalne inovacije svojih proizvoda ili usluga. Na
taj nain im pokazuje da brine o njima, a oni mu
uzvraaju svojom vjernou, ime mu omoguuju
kontinuiranu zaradu i uspjeno poslovanje. A
briga za kupca zapoinje ve brigom za vlastite
zaposlenike, a ona moe obuhvaati najrazliitije
metode i aktivnosti. Ipak, u njihovom utemeljenju
treba biti davanje na vanosti njihovom radu
i ukazivanje svakom zaposleniku na to koji je
smisao onoga to radi. Ljudi su misaona bia i
tee u svemu to rade i u svemu to im se dogaa

u ivotu pronai smisao i zbog toga je vano da
ga pronalaze i u poslu kojeg obavljaju. Osniva
Starbucksa Howard Schultz lijepo je to saeo u
sljedee dvije reenice: "Ljudi ele biti dijelom neeg
veeg od njih samih. ele biti dijelom neega na
to su istinski ponosni, za to se mogu boriti i u to
vjeruju."
Korisne krilatice
U zavrnim poglavljima knjige, Cordock
razrauje stavove i uvjerenja koja smatra nunima
za postizanje poslovnog uspjeha, saimajui
osnovne misli u krilatice poput Lai i srea ne
djeluju ili Imaj ciljeve. Navedene krilatice samo su
efektni saeci poslovnih pristupa karakteristinih
za poduzetnike i poduzetnika poduzea. Da lai i
srea ne djeluju znai da se poduzetnika poduzea
oslanjaju na svoje potencijale i proaktivno djeluju u
stvaranju novih poslovnih prilika, a ne oslanjaju se
na sreu i neke vanjske prilike i imbenike na koje
ne mogu utjecati. Ukratko, kontrolu nad svojim
poslovanjem nastoje drati u svojim rukama.
Takoer, ne slue se laima da bi prikrili eventualne
poslovne potekoe, ve ne zatvaraju oi pred njima
i trude se popraviti ih to prije.
O vanosti postavljanja jasnih, konkretnih,
ostvarivih, ali i izazovnih poslovnih ciljeva toliko je
ve reeno da je Cordockovu krilaticu Imaj ciljeve,
nepotrebno iscrpnije obrazlagati. Ovdje je jedino
zanimljivo podsjetiti na ve spomenuto kako je
iznimno vano da zaposlenici prihvaaju ciljeve
poduzea kao svoje i da razumiju cjelovit smisao
postojanja i poslovanja poduzea u kojem rade.
Ostala zrnca poduzetnike mudrosti ostavljam
skrivenima na stranicama Cordockove knjige,
a svima koji u njenom naslovu ili ovom tekstu
pronau inspiraciju ili neku korisnu spoznaju za
sebe, preporuujem neka je uzmu u ruke i pozorno
proitaju, a potom - naravno - prijeu s rijei na
djela.
Tihana Malenica
HODOAE
Regionalni odbor sredinje Hrvatske UHB HEP-a u Lurdesu
Nova snaga i
vra vjera
Lurdsko udo zapoelo je 11. veljae 1858.
godine, kada se skromnoj etrnaestogodinjoj
djevojci Bernardici Soubrious, nepismenoj kerki
teaka, u pilji na lijevoj obali Gave ukazala u bijelo
obuena gospoa. Na jednom od posljednjih od
18 ukazanja Gospoa je objavila djevojci svoje ime:
Ja sam Bezgreno Zaee. Objava imena bila je u
poetku odluujua za crkveno priznanje ukazanja.
Ta kako bi neuka seoska djevojka sama dola do
tako sloenoga teolokog pojma? Gospine poruke
bile su jasne: molitva krunice i nadasve pokora
za obraenje grenika. Papa Leon XIII. dopustio je
1891. godine slavljenje blagdana Gospe Lurdske
(11. veljae) na mjesnoj razini, a Pio X. proirio
ga je na sveopu Crkvu. Papa Pio XI. proglasio je
1933. godine Bernardicu svetom. Osobiti tovatelj
Gospe Lurdske bio je i papa Pio XII., a Ivan Pavao
II. hodoastio je u Lurdes 1983. godine. S vie
od pet milijuna hodoasnika godinje, Lordes je
najposjeenije svjetsko marijansko svetite. Svetite
posjeuju i bezbrojni bolesnici, jer je poznato po
udesnim ozdravljenjima osoba koje su se okupale u
vodi to tee iz izvora koji je - na Gospinu zapovijed
- u pilji ukazanja svojim rukama iskopala sama
Bernardica
lanovi Regionalnog odbora sredinje Hrvatske
Udruge hrvatskih branitelja Hrvatske elektroprivrede
i lanovi njihovih obitelji, voeni istinskom eljom za
produbljivanjem vjere krenuli su 27. lipnja o.g. put
Svetita Lourdes u Francuskoj, u ovogodinjoj osobitoj
prigodi 150. godinjici ukazanja.
Raznolikost ivotne dobi hodoasnika stvorila je
Zvonimir Vavro, tajnik ROSH-a
ugodno ozraje i obogatila ovo putovanje. Krenuli smo u

ranim jutarnji satima iz Zagreba, preko Slovenije i Italije,
put Francuske. Noili smo u Nici i iskoristili veer za
etnju tim mondenim ljetovalitem na Azurnoj obali.
U subotu 28. lipnja krenuli smo prema Lourdesu,
prolazei prekrasnim francuskim krajobrazom od
Sredozemne obale, prema sjeveru i obroncima Pirineja.
Pokraj nas promiu nepregledna polja penice, lavande,
vinograda i vonjaka.
Zaustavljamo se u Avignonu, gradu gdje su
boravile Pape 70 godina, posjeujemo Papinsku katedralu
i palau i nastavljamo put Lourdesa, na sredinji dogaaj.
Hodoasniki prostor Svetita, kao i molitvenoliturgijski sadraji privukli su svakog hodoasnika da se
sabere i otvori prostore svog duha, da dopusti da ga
zahvati rijeka milosti, koja se slijevala u izobilju od
osobne molitve, krinoga puta i drugih pobonosti do
procesije sa svijeama, posjeta spilji ukazanja i sredinjeg
euharistijskog slavlja u Bazilici Sv.Pia X. na blagdan
Sv.Petra i Pavla, koje je predvodio Kardinal iz Seville u
panjolskoj. Sve to je ostavilo duboki trag i na svoj nain
se utisnulo u sjeanje kao neizbrisiva uspomena.
Uz sredinje dogaaje tijekom dva dana u
Lourdesu, poseban doivljaj bio je izlet 1. srpnja na obalu
Atlanskog oceana u ljetovalita bogatih i slavnih: Biarritz
i Saint Jean de Luz i panjolski grad San Sebastijan. Na
povratku prema Hrvatskoj 2. i 3. srpnja posjetili smo
Carcanssonne, najouvaniji srednjovjekovni grad u Europi
i crkvu Nae Gospe uvarice u Marseillu. Vratili smo se
u Zagreb poslije ponoi 4. srpnja. Srca su nam jo puna i
teko govorimo o svojim osjeajima i doivljaju, ali znamo
da je ovo hodoae svakoga od nas obogatilo, ispunilo i
dalo nam novu snagu i vru vjeru za svakodnevni ivot.
Branitelji ROSH-a i lanovi njihovih obitelji za sjeanje iz Lourdesa
NOVE KNJIGE
Marina Lewycka: "Kratka

povijest traktora na
ukrajinskom"
Roman za
razmiljanje
i uivanje
Marina Lewycka engleska je knjievnica podrijetlom

iz Ukrajine, roena u izbjeglikom kampu u njemakom Kielu
krajem Drugog svjetskog rata. Prva je ena dobitnica knjievne
nagrade za najbolju humoristinu prozu za debitantski roman
"Kratka povijest traktora na ukrajinskom". Prole godine M.
Lewycka je izdala svoj drugi roman Two Caravans, u Americi
objavljen pod imenom Strawberry Fields, a trenutano radi na
treem.
Roman "Kratka povijest traktora na ukrajinskom"
preveden je na vie od 30 jezika te je bio u izboru za nagrade
Booker i Orange.
Humoristini roman opisuje borbu dviju sestara koje
pokuavaju spasiti svog 83-godinjeg oca od pohlepne
36-godinje sponzorue Ukrajinke Valentine, koja ne preza ni
pred im da bi ostvarila svoje snove o lagodnom ivotu na
Zapadu.
Sestre Vera i Nadeda, Engleskinje ukrajinskih korijena, ne
razgovaraju ve dvije godine, ali ih spoji misija spaavanja oca.
Njihov angaman u potpunosti im je zaokupio ivote, a itajui
roman polako se otkrivaju i ostale mrane obiteljske tajne za
koje bi bilo bolje da su ostale skrivene.
M. Lewycka pie vrlo duhovito i lako itljivo pretvarajui
tamnu obiteljsku tragikomediju u materijal za iroki krug
itatelja.
U svakom sluaju, knjiga je za preporuiti, a evo nekoliko
objavljenih miljenja o knjizi.
Knjiga koja mi je izmamila osmijeh. Cijele je godine ostao
na mojem licu Glasgow Herald; Roman za pamenje - Sunday Times;
Pametno, duhovito, sjajni dijalozi, ivahna karakterizacija
likova...Roman za razmiljanje i uivanje - Financial Times;
Nevjerojatno tivo... sjajno. Rijetka poslastica - Daily Express.
Silvana Prpi
55
OVJEK I OKOLI
Geopatogena zraenja i njihov utjecaj na zdravlje (9)
Geobioloke spoznaje o
glavobolji i bolestima glave
Svatko tko pati od jutarnje glavobolje te uz to ve
moda ima i neku drugu bolest u podruju glave
ili ruku tipinu za nonu izloenost GPZ-u, moe si
pokuati sam pomoi tako da uz uobiajenu terapiju,
koju mu je propisao lijenik, premjesti leaj na kojem
stalno spava iz zone GPZ-a u neutralnu zonu
U medicini se pod glavoboljom podrazumijeva neugodan bolni osjet koji nastaje
u podruju neurokranija, splanhokranija, gornjeg dijela vrata i u potiljku. Ona moe biti
ograniena na odreeni dio glave, a moe obuhvatiti i itavu glavu. Prema jaini moe
biti slaba, umjerena, jaka i estoka. Vrlo je neugodna, jer ovjeka ini osjetljivim na napor,
svjetlost, buku pa ak i glazbu.
Pod njihovim nadraajnim djelovanjem, pojaava se bolni osjet u glavi te moe
postati iznimno jak pa i nesnosan. On smanjuje ili onemoguuje koncentraciju i radnu
aktivnost pa zato uestale i kronine glavobolje predstavljaju ozbiljan problem za
pacijenta, njegovu obitelj, medicinu i drutvo zbog mnogobrojnih uestalih izostanaka s
posla radi bolovanja.
Od razliitih vrsta glavobolja, koje nerijetko prate funkcionalne smetnje i druge
bolesti glave, danas povremeno ili kronino pati vrlo veliki broj ljudi oba spola svih
uzrasta od djece do staraca. Stoga je u javnosti uvrijeeno miljenje da je ona
jedna od bolesti suvremenog turbulentnog doba. To posebice vrijedi za populaciju u
visokorazvijenim zemljama i u velikim gradovima, koja je svakodnevno izloena sve
brojnijim i sve jaim tetnim imbenicima. Stoga, u urbanim sredinama od razliitih vrsta
glavobolje pati i do 30posto populacije.
Mnogi pacijenti, koji ee ili kronino od nje pate, redovno trae pomo lijenika
ope prakse ili specijalista raznih medicinskih disciplina i veliki su potroai analgetika,
narkotika i ostalih lijekova.
Poznati i nepoznati uzroci glavobolje
U velikom broju raznovrsnih varijanta glavobolje, medicini je poznat osnovni
uzrok ili kombinacija uzroka koji do nje dovode. To su najee: loe spavanje, pogrene
prehrambene navike (neredovito uzimanje obroka, prenajedanje), prekomjerno
uivanje alkoholnih pia, prekomjerno puenje, stres, osobne potekoe i zabrinutost,
prekomjerno naprezanje vida zbog kratkovidnosti ili dalekovidnosti, pretjerani rad ili
preintenzivna portska aktivnost, promjene dnevnog ritma (smjenski rad), promjena
vremena (meteoropatija), pokvaren zub, degenerativne promjene vratnih kraljeaka
(artroza, spondiloza), visoki krvni tlak (hipertenzija), inkubacija neke zarazne bolesti,
poviena tjelesna temperatura, kronina upala sinusa te pritajeni razvoj tumora na
velikom mozgu.
Uz glavobolje poznate etiologije (podrijetla), postoji i veliki broj povremenih ili
kroninih glavobolja, iji uzrok medicini nije poznat pa e stoga o njima u ovom napisu u
nastavku biti vie rijei.
Uzrono lijeenje uestale ili kronine glavobolje u predterminalnoj fazi mogue
je samo ako se pravodobno utvrde te, u granicama mogunosti uklone, ili barem
smanje sagledivi etioloki (uzroni) imbenici. Vrlo rasprostranjeno simptomatsko
lijeenje glavobolje, najee po popularnoj metodi uradi sam, raznim analgeticima ili
narkoticima samo ublaava ili tek privremeno uklanja osjeaj boli te je stoga prihvatljivo
samo za povremene (epizodne) glavobolje.
Ako se takvo samovoljno lijeenje po vlastitom nahoenju prakticira dulje vrijeme,
ubrzo se kod pacijenta razvije ovisnost o lijekovima koji se, da bi uklonili ili ublaili
glavobolju, uzimaju uestalije i/ili u sve veim koliinama pa stoga tijekom vremena
dolazi do manje ili vie izraene politoksikomanije (tabletomanije) koja se, kao i ostale
ovisnosti, teko suzbija.
GPZ KAO TETAN IMBENIK ZA GLAVOBOLJU I BOLESTI GLAVE
Prema saznanjima geobiologije i geopatologije, GPZ je est pritajen etioloki
imbenik za glavobolju i razne kronine bolesti glave. Poznato je da se ona najee
javlja kad je leaj i/ili radno mjesto pacijenta pozicionirano tako da mu je glava izloena
GPZ-u. To moe biti linija Hartmannove ili Curryjeve globalne mree zraenja, njihovo
56
kriite (vorite), zraenje podzemnog vodnog toka ili zraenje nekog geolokog entiteta
(lom, rasjed, naftna i rudna leita te slino). Tipini primjeri izloenosti glave na leaju
razliitim vrstama GPZ-a prikazani su na slici.
Je li u nekoj glavobolji GPZ dominantan tetan imbenik lijenik moe jednostavno

utvrditi prigodom uzimanja anamneze na temelju sljedeih elemenata diferencijalne
dijagnostike: glavobolja se javlja tijekom noi, pred zoru, nakon buenja ili ubrzo nakon
ustajanja (noni GPZ je nekoliko puta jai nego dnevni!); pacijent se tui da esto sanja
kako bjei sa svog leaja, a s vremenom poinje osjeati sve veu odbojnost prema
leaju; u sredinjem dijelu noi, nakon prvog sna, pacijent se, u pravilu, spontano
budi i ne moe zaspati sve do zore, kad intenzitet GPZ-a brzo opada; nakon ustajanja
poslije kratkog sna od zore do jutra pacijent se osjea neispavan, iscrpljen i bezvoljan
te ponekad ima muninu i vrtoglavicu (asteniko buenje); tijekom dana glavobolja i
popratne subjektivne tegobe obino nestaju ili poputaju, da bi se tijekom idue noi ili
jutra, manje ili vie, opet sve ponovilo po slinom scenariju.
GPZ est uzrok viestrukih bolesti glave
Za ortodoksnu medicinu je, openito uzevi, teko objanjiv problem fenomen
komorbiditeta pojave dviju ili vie bolesti, esto u istoj regiji tijela, bez vidljivih
elemenata uzajamne povezanosti. Kod pacijenata, koji zbog izloenosti glave GPZ-u
imaju uestale napade glavobolje, obino se tijekom vremena razvije jo neka kronina
bolest u predjelu glave. Komorbiditet u podruju glave uzrokovan GPZ-om oituje
se najee u sljedeim kombinacijama: glavobolja poremeaji vida; glavobolja ili
migrena glaukom; glavobolja kronina upala uha (otitis); glavobolja kronina upala
uha glaukom; glavobolja hipofunkcija hipofize; glavobolja oralne bolesti (kronini
parodontitis, prekanceroze i tumori); glavobolja nagluhost kronina upala uha;
glavobolja kronina upala sinusa i druge.
Prema spoznajama geobiologije i geopatologije, svaka pojava komorbiditeta
u podruju glave vezana uz glavobolju nedvosmisleno upuuje da najvjerojatnije u
pozadini svega stoji GPZ kao osnovni pritajeni tetan imbenik. To je logian zakljuak jer
GPZ, zbog svoje iznimne prodornosti, proima sve dijelove tijela koji su mu izloeni te u
njima remeti skladno funkcioniranje stanica. Stoga njegovo dugotrajno djelovanje, uslijed
otklona od normalne fiziologije stanica, postupno dovodi do kumulativnih patolokih
promjena na eksponiranim dijelovima tijela (tkivima, organima i organskim sustavima).
Stoga ne treba uditi da se pri duljoj izloenosti glave GPZ-u, u kombinaciji s
ostalim tetnim imbenicima tijekom vremena, uz glavobolju mogu pojaviti jo neke
funkcionalne smetnje te jedna ili nekoliko kroninih bolesti koje, s odve uskovidnog
gledita ortodoksne medicine, nisu niim uzajamno povezane. No, to samo prividno tako
izgleda jer ih izaziva, podupire i raspiruje nevidljivi GPZ u koaliciji s ostalim medicinski
priznatim etiolokim faktorima prema naelu multifaktoralnosti.
Pri izloenosti glave GPZ-u obino se isprva javlja, kao tipian upozoravajui
simptom, manje ili vie izraena nona ili jutarnja glavobolja. Ako se pacijent ne izmakne
u neutralnu zonu, glavobolja postupno postaje sve jaa i dugotrajnija, a nakon vie
godina moe postati i kronina. Uz nju se tijekom vremena nerijetko prikriveno razvije
i neka od kroninih bolesti u podruju glave. Ona je, zbog dugotrajne izloenosti glave
GPZ-u i smanjene imunobioloke otpornosti organizma, u pravilu, rezistentna na terapiju
sve dok pacijent ne izmakne leaj u neutralnu zonu.
U okviru geobilogije i geopatologije je poznato da GPZ napada te da, u kombinaciji
s ostalim poznatim tetnim imbenicima, tijekom duljeg vremena moe manje ili vie
otetiti iznimno osjetljiv splet krvnih ila i kapilara u mozgu. Stoga su, zbog viegodinje
izloenosti glave jaem GPZ-u uz uestalu ili kroninu glavobolju, mogue sljedee
bolesti: stenoza, aterosklerotine promjene, modani udar koji nerijetko uzrokuje
invalidnost ili iznenadnu smrt u mlaoj ili srednjoj ivotnoj dobi te razvoj neoplazmi
(tumora) u podruju glave.
Pri dugotrajnijoj ekspoziciji glave jaem GPZ-u mogu na velikom mozgu postupno
nastati i oteenja takve naravi da se razvije epilepsija (padavica). U tom pogledu su
posebice ugroena skupina dojenad i djeca predkolske dobi koja zbog neupuenosti
roditelja i lijenika u geobiologiju i geopatologiju nerijetko imaju kreveti smjeten
u zoni djelovanja jaeg GPZ-a. Kod njih se, zbog none ekspozicije glave i/ili itavog
tijela jaem GPZ-u, napadi padavice obino dogaaju tijekom noi ili izjutra, kad za njih
prividno nema nikakva povoda. Upravo taj karakteristian detalj omoguuje da se moe
odmah prepoznati to je zapravo po srijedi.
gledano, predstavljaju pritajeni tetan imbenik za zdravlje svih koji ih neprestance

dre uz sebe i preesto ili skoro neprekidno koriste te osoba koje borave u njihovoj
neposrednoj blizini (lanovi obitelji i kolege na poslu). U tom pogledu, posebno su
ugroena djeca iji je nervni i endokrini sustav iznimno osjetljiv na EM-polja.
Valja naglasiti da uestaloj pojavi glavobolje na radnom mjestu takoer moe
znaajno pridonijeti, ili ju ak samostalno izazvati, i loa mikroklima u radnom prostoru
te neodgovarajui sjedei poloaj tijela uz raunalo ili pisai stroj tijekom kojeg se previe
napreu vratni miii.
ISTODOBNE BOLESTI GLAVE TE PODLAKTICE ILI AKE
SAVJETI ZA SAMOPOMO
Mnogi pacijenti ale se lijenicima da ih uz glavobolju i/ili neku kroninu bolest

glave esto boli podlaktica i/ili zglobovi ake i zapea jedne, a ponekad i obje ruke. Na
njima se nakon odreenog vremena mogu utvrditi i degenerativne promjene najee
zbog artroze ili artritisa. Taj nadasve zanimljiv i pouan primjer relativno uestalog
komorbiditeta na razliitim regijama tijela koji podjednako zbunjuje pacijente i lijenike
mogue je jednostavno i vjerodostojno objasniti na temelju spoznaja geobiologije i
geopatologije.
Poznato je, naime, da veina ljudi obiava spavati na boku s rukom pod glavom pa
stoga GPZ, kojem je na leaju izloena glava, takoer zahvati aku i/ili podlakticu. Uslijed
toga, u njima prvo nastaju upozoravajui noni i/ili jutarnji bolovi, a potom obino
postupno uslijede i funkcionalni poremeaji (jutarnja ukoenost). Nakon duljeg vremena
na njima moe doi i do uoljivih degenerativnih promjena na zglobovima i kostima koje
se, unato terapiji, nezadrivo razvijaju.
Neki ljudi obiavaju spavati potrbuke ili na leima, tako da ispod glave poloe
savijene obje ruke ili ih podvuku pod jastuk. Ako je leaj u zoni glave izloen jaem
GPZ-u oni mogu, uz uestalu jutarnju glavobolju i popratne bolesti glave, s vremenom
jo dodatno oboljeti od neke reumatske, degenerativne ili druge bolesti na podlakticama
ili akama zahvaenim GPZ-om. Na slici je shematski prikazana tipina mogunost
istodobne izloenosti GPZ-u glave te jedne ili obje ruke pri spavanju na boku ili na
trbuhu, odnosno na leima.
Svatko tko pati od jutarnje glavobolje te uz to moda ima jo i neku kroninu

bolest u podruju glave ili ruku, tipinu za nonu izloenost GPZ-u, moe si pokuati
sam pomoi tako da uz uobiajenu terapiju, koju mu je propisao lijenik, izmakne leaj
na kojem stalno spava iz zone GPZ-a u neutralnu zonu ili da na istoj poziciji leaja samo
prebaci jastuk na njegov drugi kraj (zamjena glava noge), kao to je prikazano na slici.
U nedostatku prostora najlake je premjestiti jastuk na suprotnu stranu kreveta

i na taj nain izbjei zonu jaeg GZP-a koji je prije izazivao glavobolje; noge
su manje osjetljive na GZP od glave, a u krevetu se mogu lako skvriti
Je li na leaju po srijedi simultana izloenost glave te jedne ili obje pacijentove

ruke GPZ-u, lijenik moe vrlo jednostavno provjeriti prigodom uzimanja anamneze
zatrai li od njega da objasni, ili pokae, u kojem poloaju tijela obiava spavati. Kao
zoran odgovor, svaki e pacijent skoro bez iznimke podii i prisloniti uz glavu upravo
oboljelu ruku koju tijekom spavanja dri pod glavom ili jastukom. Pacijenti koji spavaju
potrbuke ili na leima, s obje ruke gurnute pod jastuk ili savijene pod glavom, podii e
ih i prisloniti uz nju kako bi vjerno prikazali svoj omiljeli poloaj na leaju.
GEOBIOLOGIJA RIJEILA ZAGONETKU VIKEND-GLAVOBOLJE
Za brojne pacijente i medicinu, veliku zagonetku jo uvijek predstavlja popularno
zvana vikend glavobolja koja svoje rtve napada izjutra u neradne dane subotom,
nedjeljom i praznikom dok se u radnim danima obino ne pojavljuje. Uzrok tom
osebujnom kalendarskom ritmu jutarnje vikend-glavobolje je prepoznatljiv i jasan
svakomu tko se razumije u temeljne postavke geobiologije i geopatologije te
karakteristian 24-satni ritam promjene jakosti GPZ-a.
Naime, u neradne dane veina ljudi koja ne mora ujutro ii na posao obiava
ostati sat ili dva dulje u krevetu da se dovoljno naspava i odmori. No, ta dobra namjera
se obino ne ostvaruje onima iji je leaj u podruju glave izloen jaem GPZ-u. Stoga
je produljeno jutarnje spavanje ili leanje u nevidljivoj zoni GPZ-a, osobito omiljelo zimi,
dovoljno da se prekorai kritina ekspozicija glave GPZ-u, nakon koje obino uslijedi
napad vikend-glavobolje. U radne dane kad se zbog odlaska na posao ustaje ranije
u pravilu nikad ili vrlo rijetko dolazi do jutarnjeg napada glavobolje jer se, zbog krae
ekspozicije glave GPZ-u, ne dostigne kritina kumulativna doza zraenja potrebna da ju
izazove.
No, ima i oprenih sluajeva da neki ljudi esto pate od glavobolje i smetnji u
glavi upravo u radnim, a ne u neradnim danima ili tijekom godinjeg odmora. I takav
ritam glavobolja moe se takoer vjerodostojno protumaiti s geobiolokog aspekta.
On nedvosmisleno upuuje na to da je radno mjesto na kojem odreena osoba radi
vjerojatno izloeno jaem GPZ-u i/ili jaem elektromagnetskom (EM) polju iz nekog
bliskog elektrinog ureaja. To su najee stariji katodni monitori i danas sveprisutni
beini telefoni koji se posvuda nose i nekritiki masovno koriste. Oni, dugorono
Jednim od tih zahvata, koje treba uiniti to prije, izbjegne se ekspozicija glave
jakom nonom GPZ-u koji zimi, zbog znatno duljih noi, traje otprilike dvostruko dulje
nego ljeti pa stoga, dakako, izaziva i tee posljedice. To je jedan od kljunih razloga zato
su kod mnogih pacijenata neke tegobe i bolesti uestalije i ee zimi nego ljeti, unato
urednom ivljenju i savjesnom pridravanju propisane terapije.
Pravodobnim izmicanjem glave u neutralnu zonu mogu se uspjeno ukloniti,
ili barem ublaiti, mnoge glavobolje i popratne subjektivne tegobe za relativno kratko
vrijeme, od desetak dana pa do nekoliko tjedana, uz eventualnu manje ili vie izraenu
GPZ-krizu do koje moe doi zbog steene ovisnosti o zraenju. Nakon premjetanja
pacijentova leaja u neutralnu zonu mogu se, u malo duljem razdoblju od nekoliko
mjeseci pa do godinu ili dvije te uz odgovarajuu potpornu terapiju, uredno ivljenje
i uravnoteenu prehranu - izlijeiti ili djelomice ublaiti neke kronine bolesti glave ili
zaustaviti njihovo daljnje pogoranje.
To, dakako, vrijedi samo ako se premjetanje leaja ili glave iz zone GPZ-a u
neutralnu zonu, uz istodobno smanjenje svih ostalih sagledivih faktora rizika, uini
pravodobno dok bolest jo nije prela u zrelu ili terminalnu fazu. Ako je bolest u
terminalnoj fazi, premjetanjem pacijenta u neutralnu zonu moe se eventualno postii
da on mirnije i kvalitetnije spava, da se malo bolje osjea te da, pod nadzorom lijenika,
pokua postupno smanjiti enormnu potronju uobiajenih lijekova ije dugotrajno
uzimanje teko optereuje i oteuje organizam te neizbjeno vodi u zaarani krug sve
brojnijih jatrogenih bolesti.
SPAVAJTE USMJERENI GLAVOM PREMA SJEVERU ILI ISTOKU!
Ako se premjeta leaj na drugu poziciju ili se mijenja smjer spavanja na leaju
za 1800, tada je uinak tog zahvata za veinu pacijenata, u pravilu, bolji ako im je
glava u novom poloaju usmjerena prema zdravim stranama svijeta - sjeveru, istoku ili
sjeveroistoku. Ako zbog nekih razloga takva optimalna orijentacija glave na leaju nije
mogua te pacijent lei glavom usmjerenom prema nezdravim stranama svijeta jugu,
zapadu ili jugozapadu, preporua se spavati potrbuke. Iskustveno je, naime, potvreno
da se na taj nain uspjeno kompenzira pogrena usmjerenost glave na leaju.
Bogato iskustvo brojnih radiestezista i geobiologa potvruje da veina ljudi, ija
je glava na leaju usmjerena prema nezdravim stranama svijeta i ne znajui za to
pravilo ispravne orijentacije instinktivno spavaju potrbuke, jer se u tom poloaju bolje
osjeaju. To posebice vrijedi ako ve boluju od neke geopatske bolesti zbog koje imaju
redovne none i/ili jutarnje tegobe.
Priprema: dr.sc. Ivan imatovi, dipl.ing.el.
57
FENOMENI
igo selo - Europsko selo roda
Selo koje vole rode

Jedno od moguih objanjenja
zato su rode za svoje stanite
u Hrvatskoj izabrale upravo
igo selo moda jest u tomu
to je u njemu ouvan velik
broj starih drvenih kua, koje
preteito nemaju dimnjake,
premda je u naim glavama
uvrijeena slika rodinog
gnijezda na dimnjaku, a selo s
najmanje dimnjaka u Hrvatskoj
nastanjuje najvie roda
Svi znamo za Dubrovnik, otok Mljet, istarske

gradie Motovun i Hum, Plitvika jezera i slapove
Krke, Kopaki rit te brojne druge prirodne ljepote
Hrvatske. No, za selo igo mnogi od nas nisu uli
ili je prikladnije rei - jo nisu uli. Kako stvari stoje,
i ono je doekalo svojih pet, a nadamo se i puno
vie, minuta slave. ogo selo, od Zagreba udaljeno
tek sat vremena vonje, smjestilo se 25 kilometara
jugoistono od Siska, a usred Lonjskog polja jednog od najveih i najouvanijih movarnih
parkova prirode. Specifino je po tomu to ga svake
godine u razdoblju od 19. oujka do 24. kolovoza
redovito nastanjuju bijele rode. Krajem ljeta odlaze
u toplije krajeve, a poetkom proljea se vraaju i
obnavljaju svoja gnijezda te lijeu jaja.
RODE BROJNIJE OD LJUDI
igo postoji nekih 300 godina i, prema
prianju njegovih stanovnika, rode su ga oduvijek
nastanjivale. Predaja kae da one donose djecu, no
ovom selu su donijele slavu i 1996. godine titulu
Europskog sela roda koje je proglasila Europska
zaklada prirodne batine Euronatur. Osim toga,
2003. godine Europska asocijacija za cvijee i okoli
dodijelila mu je bronanu plaketu Entante florale
za izniman ugoaj i okoli u konkurenciji 5.700 sela
na podruju cijele Europe.
igo selo broji 44 kuanstva, u kojima ivi
stotinjak stanovnika u tradicionalnim drvenim
kuama. Na njihovim krovovima udomile su se bijele
58
rode. Stanovnitvo se preteito bavi poljodjelstvom,

stoarstvom i turizmom.
Prije 12 godina, kada je igo proglaen
Europskim selom roda, u njemu je bilo 56 gnijezda,
dok ih je danas 45. Zahvaljujui njima, igo se kao
europsko selo roda pridruilo njemakom Rhstdtu
s 43 gnijezda, panjolskom Malpartida de Cceres sa
120 gnijezda, maarskom Nagyabaju i rumunjskom
Andridu sa po 37 gnijezda, slovenskoj Velikoj i Maloj
Polani s devet gnijezda te poljskom Tykocinu s 40
gnijezda. Lipanj je pravi mjesec za posjet igou,
jer e bijele rode ljubitelje prirode i znatieljnike
doekati u velikom broju zato to je od njihovog
povratka iz junih krajeva u oujku prolo dovoljno
vremena da na svijet doe i njihov podmladak. Ptii
se lijeu tijekom svibnja, a do kraja kolovoza moraju
ojaati kako bi uspjeno prevalili put do Afrike od
6.000 kilometara. Ne udi podatak da u vrijeme
gnijeenja u igou ima vie roda nego ljudi.
Jedno od moguih objanjenja zato su rode
za svoje stanite u Hrvatskoj izabrale upravo ovo
selo moda jest u tomu to je u njemu ouvan velik
broj starih drvenih kua. Zanimljiva je injenica
da one nemaju dimnjake, premda je slika rodinog
gnijezda na dimnjaku uvrijeena u naim glavama.
Tako se dogodilo da selo s najmanje dimnjaka u
Hrvatskoj nastanjuje najvie roda.
BOGATSTVO FLORE I FAUNE
Na podruju Lonjskog polja mogu se pronai
i gnijezda crnih roda, ptica koje nisu navikle na
blizinu ljudi pa ih se moe vidjeti samo u letu, a
njihova gnijezda su u visokim umskim kronjama.
U ovom parku prirode ive i druge ptice koje su,
poput crne rode, proglaene ugroenim vrstama i
ija se stanita smanjuju svake godine sve vie. To
su orao tekavac, prdavac prepeliar, orao klikta
i druge. Kako to podruje obiluje vodom, rijeni
rukavci bogati su ribom. Evidentirane su ak 24
vrste ribe, a meu njima i tuka, grge, amur i aran
koji se u Lonjsko polje dolaze mrijestiti rijekama
Dunavom i Savom.
Nadalje, movarna struktura ovog parka
prirode podarila mu je i bogatu floru od hrasta
lunjaka i graba do cvjetova lopoa. Zastupljene su i
brojne vrste ljekovitog bilja. Samo Selo je smjeteno
uz mrtvi meandar Save, koji podzemnim vodama
nije povezan s rijekom tako da zadrava jednaku
razinu vode. Zbog toga taj predio privlai ribolovce,
a brojni lopoi i lokvanji te ostalo movarno bilje
plijeni pozornost turista. Uz sve to, posljednjih
godina ovaj prostor nastanjuju i labudovi, koji
dodatno pridonose njegovoj raznolikosti i tek
su jedan od brojnih razloga za posjet igou i
Lonjskom polju.
Tihana Malenica
Snimio: Ivan Suec
UMIROVLJENICI
Izlet umirovljenika Podrunice Elektra Zagreb
UMBERAK
zelena rasko
Dugo planiran, eljno oekivan i, pokazalo se,
uspjean izlet na umberak konano smo ostvarili 7.
lipnja o.g. i to bez sponzora. Izlet je bio posebno radostan
dogaaj za nau vrlo dragu i aktivnu doajenku Martu
Batani, 86-godinjakinju, roenu umberanku, koja
odavna nije posjetila svoj rodni kraj. Ovaj pohod na
predivan zeleni kontinent nadomak Zagreba, kao i ovaj
osvrt, posveeni su upravo njoj, naoj gospoi Marti.
Imali smo sreu zbog lijepa vremena. Starom
karlovakom cestom preko Jastrebarskog ubrzo smo
se nali u Kraiu u umberakom Podgorju. Podruje
s Kraiem i Pribiem u Donjem Porjeju ima jedan
poseban naziv - Dolina kardinala. Ona je dala hrvatskom
narodu i Ckrvi dva velikodostojnika Alojzija Stepinca,
roena u oblinjem Brezariu, i Franju Kuharia, roenog
u spomenutom Pribiu. Oba su ostavila neizbrisiv trag u
naoj novijoj povijesti te u srcima i pamenju naih ljudi.
PARK PRIRODE UMBERAK, KROZ DIVAN
KRAJOBRAZ DO SOICA
Iz Kraia smo preko Medven Drage i nadzorne
postaje Parka u njoj te mjesta Kostanjevca konano uli
u Park prirode umberak i kroz divan krajobraz stigli do
Soica stoera naeg izleta. Posjet Sopotskom slapu i
jami Jazovki bio je poseban izlet autobusom do mjesta
Sopote pa pjeice zavojitom planinskom stazom skoro
do samog slapa. On tvori najzapadniji izvorini pritok
Kupine i to u tri dijela visine od etrdesetak metara. Pri
dnu slapa ostala je zgrada starog mlina bez mlinskog
ureaja, pretvorena u vikendicu, a sada je ovdje pusto. A,
koliko je tu nekada bilo ivota! Lijepa pusto.
Natrag smo se do Sopota vratili pjeice, cestom,
a potom smo malim usponom s obiljeenim krinim
postajama uz stazu stigli do jame sa zapravo jezivim
imenom Jazovka do stratita nekoliko stotina rtava
komunistikih zloina. Stratite je nedolino obiljeeno,
za razliku od dostojno obiljeenog zadnjeg poivalita
na Soikom groblju poginulih partizana. Istina, Jazovku
svake godine 22. lipnja pohode hodoasnici, a mi smo
kao izletnici to uinili ranije, na svoj nain.
Pod munim dojmovima vratili smo se s krinog
puta od Sopota do Soica autobusom i skrasili u ugodnu
ambijentu naeg restorana, iji nam je vlasnik gospodin
Radi sa suprugom bio stalno pri ruci.
Poslije odmora i dobra ruka razmiljeli smo se
mjestom, koje je za umberake okolnosti bilo uvijek
vano, a tako je i danas. Tu su ispostava Parka, tvornica
odjee, trgovina, dva restorana, meteoroloka stanica
grkokatolika crkva sv. Petra, rimokatolika sv. Marije,
koje stoje jedna uz drugu prave blizanke. Stupili smo
u vrlo zanimljiv razgovor s grkokatolikim sveenikom
(koji zamjenjuje odsutnoga rimokatolikog sveenika i
u crkvenim obredima). Otkrio nam je niz pojedinosti u
svezi s Grkokatolikom bizantsko-hrvatskom crkvom.
Razgledali smo obje crkve, kao i groblje iza njih. to se
tie crkvenog grkokatolikog misnog obreda gledatelji
su ga mogli pratiti na HTV-u uz svetu misu ba u
Soicama u crkvi svetog Petra i to 29. lipnja o.g. Na
kraju smo posjetili i oblinji samostan asnih sestara
bazilijanki, gdje nas je sestra Ana, izvanredno ljubazna i
draga osoba, kao voditeljica provela kroz Muzej zaviajne
zbirke. I Muzej i voditeljica zasluuju sve pohvale za novu
Stanko Stanojevi
Umirovljenici Podrunice Elektre Zagreb ispred grkokatolike crkve sv. Petra u Soicama
zgradu, znalaki postavljenu i dobro kompletiranu zbirku,

preglednost, urednost
MALO OKRZNULI SJEVERNI DIO SAMOBORSKOG

GORJA
OVOGA PUTA NISMO MOGLI OSVOJITI SVETU GERU
Ovaj napis o izletu ne bi bio potpun da ne

spomenemo i Samoborsko gorje, od kojega je samo
dio ukljuen u Park i koje smo samo u sjevernom dijelu
malo okrznuli. I ono je predivan kutak nae Domovine,
a zajedno s Pleivikim podgorjem, umberkom i
umberakim podgorjem spada u ire podruje izmeu
rijeke Save, Krke i Kupe.
Premda smo posjetili umberak i Park (utemeljen
1999.), valja spomenuti ostatak Samoborskoga gorja
i njegove sadraje - planinarenje, turizam, rekreaciju,
port za to su postojali, postoje i postojat e goleme
mogunosti. Planinarstvo inae see u 1834. godinu
(Ilirkinja i pjesnikinja Dragojla Jarnevi s usponom, za
enu impozantnim na stijenu Okia, znai daleko prije
osnutka HPD-a 1875.). Sve su uestaliji pohodi na
Svetu Geru, ustanovljene su markacije planinarskih
staza, a osobito je procvat planinarstva uslijedio izmeu
dva svjetska rata i ne jenjava do danas. I nadalje su
mogue brojne opcije, primjerice i skijake uz postojee
biciklistike. Ponovimo karlovaku obilaznicu, planinarske
pohode na Svetu misu u kapelicu sv. Ilije na Svetoj Geri,
biciklistike vonje Vilinskom stazom, stazom slapova,
stazom imia i stazom Svete Gere, obilaske arheolokih
i povijesnih lokaliteta, poput Staroga grada umberka
iznad Keki Drage. Neke e, uz etnogenezu, zanimati i
specifina etnografija. Netko e se zanositi izgradnjom
zdravstvenih i rekreacijskih objekata i u tomu se okuati.
Netko e unaprjeivati lovstvo, a netko se moda
zaloiti za nove prometnice i proirenje uz poboljanje
postojeih.
Na stotine je visova u itavom podruju sa sjajnim
vidikovcima pa tako i na Samoborskom gorju. Izdvojimo
Oki, Otrc, Japeti, itavu Pleivicu, Slaveti (Dvorac
Oria, sada depadansa Hrvatskog dravnog arhiva).
Na kraju, za dobro umberka, njegova stanovnitva
i itave Domovine moemo samo eljeti i upozoravati
na mogunost i nezaustavljivost sveukupnog razvoja
tog predivnog podruja. Ono bi moglo postati jedan od
najpoeljnijih kutaka Lijepe nae za dobar i trajan ivot
njegovih sadanjih i u budunosti sve brojnijih itelja,
kao to je ve sada za nas putnike- namjernike jedno od
najpoeljnijih ciljeva.
Inae, stanovnitvo Soica potjee preteito od

Uskoka naseljenih poetkom 16. stoljea, a u blizini
mjesta roeni su i hrvatski pjesnik Jovan Hranilovi te
hrvatski povjesniar Tadija Smiiklas. Na popodnevnom
povratku s izleta nismo se vraali preko Kraia, ve samo
dijelom puta do Jurkova sela, a onda putom na sjever i
sjeveroistok do Bregane. Na granici Parka, predahnuli
smo u bioparku Divlje vode uz rjeicu Bregana i ribnjak
Gabrovica. Zavretak izleta je klasika: uz granicu sa
Slovenijom preko nadzorne postaje Grdanjci na Breganu
pa autocestom do Zagreba.
Kako vie nismo u planinarskoj kondiciji, a ni
cestovni prilaz nije prikladan za autobus ovoga puta
nismo mogli osvojiti Svetu Geru - najvii vrh umberake
i sjeverozapadne Hrvatske (1178 m). Slovenci ga zovu
Trdinov vrh po svom knjievniku Janezu Trdini. Zapravo
naziv Sveta Gera je slovenski, dok je hrvatski zaboravljen
sveti Ilija, premda je tamo i kapelica njemu u ast.
Na slovenskoj strani su konzervirana kapelica sv. Jere
i slovenski telekomunikacijski toranj, a na naoj od
Slovenaca zaposjednuta vojarna, predviena da postane
planinarski dom kada je dobijemo natrag u svoje ruke.
Inae poznato je da Slovenci svoj dio umberake
gore zovu Gorjanci. Svetu Geru, kako smo uli, i ne samo
njene padine krase divne livade, a s vrha na sve strane
pucaju neponovljivi vidici.
Sam umberak umberako gorje izrazito je
krko podruje. Premda je kr relativno plitak, njegovi su
fenomeni vrlo strmi pristranci, duboke udoline, brojne
ponikve, pilje, ponori, jame, peine, vrtae, ponornice
i terasaste zaravni. U uem podruju, to je porjeje
rijeke Kupine, a u irem rijeke Kupe. Ovdje je vie od 40
ponornica.
Kakve li smo samo bujne i guste ume susretali,
lijepe livade i panjake, a sve bez skoro ikakvih stada
stoke!... ume su bukove, kestenove rjea su stabla
javora i jasena, ima i crnogorice crnog i bijelog bora,
smreka pa gorskog hrasta i cera, breze, graba, brijesta,
divlje trenje, jabuke, kruke, ljenjaka, maline. Raznolika
je cvjetna flora umskog tla i gorskih livada.
59
krialjka
(Ur.)
60
Mali kulinarski atlas svijeta (53)
Planinarsko drutvo
Munjara 1907
Prvi
roendan
Planinarsko drutvo Munjara 1907. 14.
lipnja o.g. navrilo je prvu godinu svog postojanja
svoj prvi roendan. Prije godinu dana, uz male
potekoe oko registracije drutva, peata i drugih
djejih bolesti, poglavito administracijskih, krenuli
smo u osvajanje naih prekrasnih planina.
Ovisno o afinitetima, teini izleta i zbog
injenice to veina lanova Drutva radi u smjeni,
broj izletnika je kretao se od dvojice do 20.
U 2007. godini smo ostvarili est izleta.
Najvie smo se popeli na visinu od 1805 mnv
(Vodnikov dom na Velemu polju podno Triglava,
Slovenija). U 2008., odnosno do 14. lipnja odradili
smo deset izleta, sa najviim osvojenim vrhom na
1178 mnv (Sveta Gera).
Trenutano drutvo broji 29 lanova i nadamo
se poveanju s obzirom na nau afirmiranost i elju
za promicanjem planinarstva u Hrvatskoj.
Moramo se i pohvaliti da je jedan od naih
lanova i kolega Mladen Gaea, stigao na svoj cilj
biciklom u Peking.
Maksim Mileti
Nepal
Domovina Bude
Kraljevina Nepal (Nepl Adhirjya, na nepali
jeziku, priblino 28 milijuna stanovnika), obuhvaa
vei dio Himalaje s njenim najviim vrhovima (Mt.
Everest i drugi). Nalazi se u svojevrsnom sendviu
izmeu dvije najmnogoljudnije drave svijeta Kine
i Indije - koje su bitno utjecale i na njenu povijest.
U nizinskom dijelu Nepala jo poetkom nove
ere osnovane su prve drave, ali za pripadnike
budizma svakako je najvanija injenica da je jo
ranije, oko 543. godine pr.n.e, u mjestu Lumbini
roen Sidharta Gautama, poznatiji kao Buda.
No, danas je u Nepalu samo priblino pet posto
stanovnitva budista, dok je veina od priblino 90
posto hinduista.
Poetkom druge polovice prolog tisuljea
dolazi do mijeanja indoeuropskih, tibetanskoburmanskih i domaih plemena te se postupno
obikuje narod Khasa, odnosno dananji Nepalci.
Godine 1769. osnovana je prva centralizirana drava
s prijestolnicom u Kathmanduu, koja je 1792. sve
do 1911. bila u vazalnom odnosu prema kineskom
caru, plaajui mu godinji danak. Od 1923. Nepal je
formalno nezavisna kraljevina, ali posljednjih godina
sve je vei utjecaj pobunjenikog maoistikog
pokreta, koji je na parlamentarnim izborima 2008.
osvojio treinu mandata i najavio ukidanje ove
jedine hinduistike monarhije na svijetu!
Nepalska kuhinja u velikoj mjeri slii indijskoj, a
uz utjecaj tradicionalne nomadske kuhinje na sjeveru
je primjetan i utjecaj Tibeta. Prevladavaju jela od
itarica, povra i mesa, uz vrlo obilno koritenje
raznih, esto i ljutih zaina.
VALJUCI S POVREM (MoMo)
Sastojci za tijesto: 3 alice brana (po izboru),
1 lica ulja, 1 alica vode, prstohvat soli.
Sastojci za nadjev: 3 alice fino nasjeckanog
razliitog povra po elji (primjerice, pinat, karfiol,
mrkva, graak, japanski hren, crvena i zelena
paprika i drugo), 1 alica fino nasjeckanog luka,
1/2 alice fino nasjeckanog mladog luka, 1/2 alice
nasjeckanog lia svjeeg korijandera, 1 liica
nasjeckanog enjaka, 1 liica nasjeckanog svjeeg
umbira, 1/2 liice seunaskog papra, 1/2 liice
mljevene kurkume, 1 liica svjee mljevenog
crnog papra, 3 svjea nasjeckana crvena chillyja
(feferona), 1 alica grubo drobljenog tvreg sira,
2 lice (prozirnog) maslaca, 1/2 liice zdrobljenih
sjemenki piskavice, 1 lica mjeavine vode i brana
za zgunjavanje i sol po okusu.
Planinar Planinarskog drutva Munjara 1907. ekajui

ostalu ekipu, odmara na kamenu
Priprema:
Tijesto: u velikoj zdjeli umijesimo brano, ulje,
sol i vodu da dobijemo homogenu masu (8-10
minuta). Pokrijemo i ostavimo da odstoji najmanje
30 minuta. Tijesto jo jedanput dobro umijesimo
prije upotrebe.
Nadjev: u tavi s neprijanjajuim dnom otopimo
maslac i na kratko zaprimo piskavicu da potamni.
Dodamo luk i poprimo da dobije boju, potom

dodamo kurkumu, enjak, umbir i chilly i primo
30 sekundi. Dodamo povre i lagano pirjamo dok ne
omeka. Na kraju posolimo i popaprimo, dodamo
sir, mladi luk i korijander i dobro promijeamo da
se masa zgusne. Povre premjestimo u zdjelu,
pokrijemo i ostavimo da se hladi najmanje jedan sat.
Tijesto ponovno umijesimo i napravimo kugle
promjera 4 -5 cm, izvaljamo i istegnemo rubove
da dobijemo male palainke promjera 10 cm (do
upotrebe drimo ih pokrivene da se ne osue). U
sredinu svake palainke stavimo licu nadjeva i
utipnemo i zavrnemo rubove da dobijemo dobro
zatvorene valjuke.
Zagrijemo vodu u posudi za kuhanje na pari,
dodamo valjuke i kuhamo 8 10 minuta. Gotove
valjuke stavimo na tanjur za serviranje i odmah
posluimo uz ljuti ketchup.
(Isto jelo moemo napraviti i s nadjevom od
mesa koje se prethodno samelje, zaini i popri)
PILETINA U UMAKU (Kukhura Ko Ledo)
Sastojci: priblino 600 g pileeg mesa, sol
po okusu, oko 200 g nasjeckanog luka, 10 g paste
od umbira i enjaka, 40 ml ulja, 10 g kurkume u
prahu, 10 g nasjeckanog lia korijandera, 10 g paste
od rajice, mljeveni kumin i korijander po okusu i 10
g mljevenog chillyja.
Priprema:
Zagrijemo ulje i poprimo luk da dobije blago
smeu boju. Dodamo meso izrezano na kocke
i nakratko poprimo, potom dodamo pastu od
rajice, umbira i enjaka, mljeveni chilly, kurkumu,
kumin i korijander. Kratko primo i dodamo malo
vode. Kuhamo dok meso ne bude gotovo. Ukrasimo
nasjeckanim korijanderom i serviramo vrue.
OVETINA NA ARU (Khasi Ko Chwela)
Sastojci: 600 g ovetine (janjetine), 20 g paste
od umbira i enjaka, sol po okusu, 20 g mljevenog
chillyja, 40 ml ulja, 10 g mljevene kurkume, 10 g lia
korijandera, 40 g narezane rajice, 10 g narezanog
enjaka i svjeeg umbira, senf.
Priprema:
Meso nareemo na vee komade i najmanje
osam sati mariniramo u mjeavini ulja, paste od
umbira i enjaka, mljevenog chillyja, kumine,
kurkume i soli.
Nakon mariniranja meso ispeemo na rotilju
kao ranjie. Potom nareemo na manje kocke,
dodamo senf, peene rajice i narezani enjak i
umbir te ukrasimo nasjeckanim korijanderom.
Putuje i kuha: Darjan Zadravec
U sljedeem nastavku: Kolumbija
61
PUTOPIS
Tajland
Ni ovjek, ni dijete,
ni tijelo, ni kultura, ni
ivotinja...ispred turizma
Kako na Tajlandu prostituciju ne
prati tolika drutvena stigma kao
u mnogim drugim zemljama,
mnoge se djevojke, a i mladii,
dobrovoljno ukljuuju u taj svijet,
jer esto su oni jedini hranitelji
svojih obitelji
Potpuno neoekivano i nespremno doekala sam
poziv da provedem deset dana u Aziji, u turistikom raju
- Tajlandu. Do posljednjeg dana pitala sam se hoe li mi
viza biti gotova na vrijeme. Sreom, bila je. Tako iz zemlje
koja voli brojati glave stranaca koji prijeu granini
prijelaz u ljetnim mjesecima, brojati eure i popijene boce
Coca-Cole, unesene sendvie i prodane koljke - odlazim
u jo jednu zemlju koja se u potpunosti predala turizmu.
Bangkok je ve prvo iznenaenje. Budui da se
moje iskustvo s Azijom svodi na dugo lutanje Indijom
i malo krae Nepalom, uurbanost bangkokkog
poduzetnitva, stotine visokih staklenih nebodera,
moderan javni prijevoz s podzemnom eljeznicom i
udom zvanim SkyTrain (nekom vrstom nadzemne
eljeznice), ne uklapa se u oekivanu sliku. Da, ovaj je
grad s 15 milijuna stanovnika mjesto gdje se dolazi
zbog vie razloga. Luksuzni hoteli na aveniji Sukhumvit
nude najbolji svjetski omjer izmeu dobivenog i cijene.
Okrueni desetinama malih i jeftinih salona za masau,
ulinih tandova s hranom, ipak su neki drugi svijet.
- Sawaaadiiiikaaa, viu mi djevojke koje stoje
ispred salona za masau. Pozdravljaju i pozivaju na
masau za tridesetak kuna. ini se da Tajland, kao i
Hrvatsku, mui manjak turista izvan
sezone. Vrijeme je monsuna, dani su vrui i nevjerojatno

sparni, a popodne pljuti kia.
Ove godine ima manje turista nego obino zbog
problema u globalnoj ekonomiji i rasta cijene nafte, tvrdi
Tajlananin T., turistiki vodi.
DESTINACIJA ZA ZADOVOLJAVANJE FRUSTRACIJA
ZAPADNJAKA
Uistinu, jedna od najveih, tuno je to nazvati
tako, turistikih atrakcija su ulice s barovima, ispred kojih
stoje stotine prostitutki, transvestita, raznih pruatelja
seksualnih usluga. U Pat Pongu caruje nona trnica, uz
tandove s lanim Rolexima i Guccijima, prolaze i ljudi
koji vam apu na uhu: Sex, madam, sex?
Prostitucija je ovdje eskalirala u vrijeme
Vijetnamskog rata, kada je u zemlji bilo prisutno
mnotvo amerikih vojnika. Od tada ovdje svoje
frustracije dolaze zadovoljavati zapadnjaci pa nije udno
kada se za monstrume kao to je nedavno otkriveni
Josef Fritzl otkrije da je ljetovao ba na Tajlandu.
Tajlanani su niski i imaju skoro djeja lica te se
nama obino ine mlai nego to uistinu jesu. Unato
tomu, podaci nevladinih organizacija govore da su i
mnoga djeca regrutirana u redove prostitucije. Kako na
Tajlandu prostituciju ne prati tolika drutvena stigma
kao u mnogim drugim zemljama, mnoge se djevojke, a i
mladii, dobrovoljno ukljuuju u taj svijet. esto su oni
jedini hranitelji svojih obitelji. Naime, takav izbor lake
je shvatljiv kada se napuste svjetla Bangkoka. Ostatak
zemlje je oekivana Azija, siromatvo je vrlo vidljivo.
Unato tomu, ljudi su zadrali smirenost,
na licima im je uvijek smijeak. U zraku se osjea
oputenost. Moda je tomu razlog budistika filozofija
ivota. Veinom su Tajlanani budisti, hramovi su
posvuda, kao i kipovi Bude, a ulicama lutaju mnogi
redovnici u naranastim haljinama kojima se iskazuje
poast, premda su mnogi od njih
jo djeca.
PATNICE ENE IRAFE
Osim ljudskog tijela
koje je ovdje potpuno
komercijalizirano, koliko turizam
mijenja zemlju vidljivo je i
na drugim fenomenima. U
selu u blizini Chiang Maiaja,
grada na sjeveru zemlje, ive
plemena. Nekoliko plemena
u istom selu? Pa da. Tako su
oni to smislili kako bi turisti
vidjeli sve na jednom mjestu.
Selo je umjetno stvoreno,
naseljeni su pripadnici
nekoliko plemena koji sada
sjede ispred kue i bave se
rukotvorinama, a turisti eu
izmeu kua i fotografiraju
ih. Na alost, ne govore
62
Marina Kelava
engleski pa ak preteito ni tajlandski, ali mladi koji se

koluje u gradu ipak mi uspijeva objasniti da su veina
njih zapravo izbjeglice iz Burme. Ne smeta im takav
nain ivota kao u zoolokom vrtu, tvrdi, jer za njih je to
zarada bez koje bi jako teko ivjeli. Ne ini se da i sada
dobro ive, jer za ruak jedu tanjure pune samo bijele
rie.
Ni jedno pleme ne privlai toliko pozornosti kao
Padaunzi, to jest njihove ene. One na vratovima nose
niz prstenova, nekad zlatnih, danas bakrenih. Nazivali
su ih ene irafe, a ta bolna i vrlo nehumana tradicija
zapravo je skoro izumrla dok ju turistika industrija nije
ponovno oivjela. Ti se prstenovi zapoinju stavljati
djevojicama izmeu pet i est godina starosti. Kako
rastu, dodaju se prstenovi dok ih ne bude 25 i vrat se
rastee. Dugi vratovi nekad su osiguravali dobru udaju.
Te ene osuene su na doivotno noenje takvih okova,
jer kada bi ih skinule slomljeni vratni kraljeci ne bi
mogle drati glavu.
Izbjegli iz pograninih podruja Burme, pripadnici
plemena u gradovima Tajlanda gubili su svoju kulturu
i esto se predavali alkoholu. Opisana sela za turiste,
neki od njih doivljavaju kao spas, ali teko je cijeniti
spas kulture u ime turizma kada se gleda u prazne i
tune oi djevojica osuenih na okovane vratove.
One se ne igraju, ne tre selom kao mali djeaci, sjede
na trijemovima i kada vide fotoaparat okreu se i
namjetaju osmijeh.
I SLONOVI RTVE TURIZMA
Jo jedan biznis koji turizam odrava ukljuuje
iskoritavanje, ovoga puta, ne ljudi ve slonova. Tako
ulicama Bangkoka nou ee odrasli slon s biciklistikim
svjetlom prikvaenim na rep. Vodi ga njegov vlasnik koji
prodaje turistima banane i drugo voe, kojima oni hrane
slona. Za slonove noge hodanje po asfaltu vrlo je tetno,
a no naruava njegov prirodni bioritam. Slonovi su
se stoljeima koristili za teke radove, poput izvlaenja
drva iz ume. Danas postoje centri za slonove, kao to je
veliki Elephant Consvervation Center, gdje slonovi slue
za slikanje turista, turisti ih jau, a od njihova se izmeta
proizvodi papir. Vodi slona zove se mahut, a za cijenu
od 420 eura moe se proi trodnevni teaj obuke za
mahuta.
Ipak su plae i ocean najvei mamac koji dovlai
ljude na Tajland, ali me uvid u razbuktalu turistiku
industriju tjera na promiljanje turizma kao modernog
fenomena. Turizam vidno mijenja sliku svijeta, osobito
zemalja koje su glavne turistike meke i ovise o
turistikim prihodima.
U Hrvatskoj, koja takoer poput Tajlanda ovisi o
ljetu i plaama - sustavnog promiljanja turizma nema.
Ne znamo kamo nas vodi sva ta turistika matematika,
to prebrojavanje glava i automobila, plaenih cestarina
i pojedenih srdela. Bojim se da nas vodi tamo gdje
ve Tajland jest, gdje nita nije ispred turizma kao
imperativa, ni ovjek, ni dijete, ni tijelo, ni kultura, ni
ivotinja...
63
godina XXII, Zagreb, broj 210/211 (250/251), srpanj-kolovoz 2008. godine. http://www.hep.hr

Hep 210-211

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hep 210-211

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

godina XXII, Zagreb, broj 210/211 (250/251), srpanj-kolovoz 2008. godine. http://www.hep.

Rejting potvrda snane pozicije HEP-a

Predstavljamo nove direktore

Croatia Summit 2008

HEP VJESNIK broj 210/211 (250/251), srpanj-kolovoz 2008.

TS Osijek 4 pod naponom!

Deseta obljetnica rada Komande lanca Varadin

Stoljee Munjare grada Karlovca HE Ozalj 1

Dodijeljene nagrade Zaklade Hrvoje Poar

Novi iskorak instruktora HEP NOC-a

Pijavica otetila mreu Elektroprimorja

Poari: na otoku olti i u Slavoniji

Ulaganje u zatitu na radu nije troak

Utjecaj EURO-a 2008 na elektroenergetski sustav

Simbioza dravskih hidroelektrana, ptica, riba, vidri, dabrova

EXPO 2008. u Zaragozi

Veina zaposlenika HEP-a vratila se na posao

Tijekom srpnja i kolovoza Hrvatsko zagorje

Trea meunarodna konferencija Croatia Summit 2008

Potvrena ocjena kreditnog rejtinga BBB

Hrvatska e znatno poveati

utemeljenje za novu Strategiju energetskog razvitka

Izvjeem agencije Standard&Poors od 27. lipnja 2008. godine, Hrvatskoj

Damir Magi, direktor

Proizvodnog podruja Sjever

Mario Gudelj, direktor

Prijenosnog podruja Split

Mario Gudelj roen je 7. prosinca 1970. godine

HEP VJESNIK broj 210/211 (250/251), srpanj-kolovoz 2008.

za elektroenergetiku PP HE Jug. Tijekom tih devet

Mr. sc. Perica Juki,

Perica Juki, diplomirani inenjer strojarstva

Ivan Krni, direktor HE

Ivan Krni, diplomirani inenjer elektrotehnike roen

Ivo Mileti, direktor

Ivo Mileti roen je 30. svibnja 1954. godine u

kolu (smjer elektrotehnika jaka struja) i Pomorski

Mario Pavii, direktor

Mario Pavii, diplomirani inenjer elektrotehnike,

Damir Srpak, direktor

Damir Srpak, diplomirani inenjer elektrotehnike,

Marijan avrlj, direktor HE

Marijan avrlj, diplomirani inenjer elektrotehnike, roen

se zaposlio u DP Elektrodalmacija Split kao inenjer

Tomislav Drai, v.d.

direktora Elektre Zadar

AVIONOM OD PEKINGA DO ZAGREBA

Mladen Gaea vratio se doma

i nezgodama, osim manje tjelesne teine,

Ugovor o sponzorstvu HEP-a Udruzi za sport i

Radno ljeto Prijenosnog podruja Osijek

HEP VJESNIK broj 210/211 (250/251), srpanj-kolovoz 2008.

Transformator u TS Osijek 4 pod naponom je od 17. srpnja!

U Prijenosnom podruju Osijek HEP Operatora prijenosnog sustava,

Poslovodstvo HEP Operatora distribucijskog

TS Osijek 4 e zadovoljavati potrebe

Deset uspjenih godina Centra daljinskog nadzora i upravljanja

Jedinstven u HEP-u, za sada

Novi direktor PP HE Sjever Damir Magi, uvodno se

Najvjerodostojniji svjedok stvaranja dravskih

Ivan Strnad sistem administrator predstavio je nove

HEP VJESNIK broj 210/211 (250/251), srpanj-kolovoz 2008.

Radom Centra daljinskog nadzora i