HE Mostarsko Blato 

Razim Hrnjic 4M2                                                    Muamera Hasancevic 

Uvod 

 HE Mostarsko blato se nalazi u

Mostaru. 
 Mostar je grad u Bosni i
Hercegovini, kulturno i privredno
središte Hercegovine te upravno
sjedište Hercegovačko-
neretvanskog kantona.
 Poznat je po čuvenom Starom
mostu, izgrađenom u 16. stoljeću,
koji je srušen tokom rata u Bosni i
Hercegovini 9. novembra 1993, da
bi nakon rata, 2004. godine,
ponovo bio izgrađen.
 Mostar se nalazi na jugu Bosne i Hercegovine, tačnije, u centru
Hercegovine. 
 Gradsko područje (Mostar i njegova okolina) geografski se može opisati
kao čvorište sjeverne, zapadne i istočne Hercegovine. Kroz centar grada
protječe Neretva, pa je Mostar poznat i pod nadimkom "grad na Neretvi".
 Najpoznatija brda oko mostarske kotline jesu Hum, Stolac, Fortica,
Žrovnica, Planinica i Brkanovo brdo. 
 Dvije najpoznatije planine u blizini Mostara jesu Velež i Prenj. Mostar je,
kao i većina hercegovačkih gradova, veoma krševit. 
Historijat HE
 Prvi idejni projekt za
Hidroelektranu Mostarsko blato
izrađen je davnih sedamdesetih
godina prošloga stoljeća, a zbog
svoga višenamjenskoga karaktera
Vlada Federacije 2010. godine
uvrstila ga je u svoj Strateški
plan i program razvoja
energetskoga sektora Federacije
BiH kao prioritetan, jedinstven
energetsko-vodoprivredni
kompleks. 
 HE Mostarsko blato smještena je jugozapadno od grada Mostara i energetski koristi prirodnu
visinsku razliku od 178 m između Mostarskoga blata i Bišća polja, tj. doline rijeke Neretve.
 Hidroelektrana je projektirana kao sastavnica ukupnoga korištenja prostora i resursa kraškoga
kompleksa Mostarsko blato. 
 Tehničko rješenje zaštite od poplava, kombinirano je i usklađeno s rješenjem
hidroenergetskoga iskorištenja tako da elektrana ima zajedničku funkciju zaštite od poplava i
energetskoga korištenja vodnih resursa.  
 Početkom 1941. počinju radovi na vodoprivrednome tunelu, a kako su tvrdili kroničari
iznimno su dobro napredovali. Tunel je pušten u funkciju 1947. Godine.
 Od prvotne nakane projekta, zaštita od velikih voda, postupno se razmišljalo o
višenamjenskome projektu. 
 Tako je 1978. projekt višenamjenskoga korištenja područja kraškoga polja Mostarsko blato
stavljen na listu prioriteta za korištenje tehničke pomoći Ujedinjenih naroda, te je u siječnju
1979. potpisan i ugovor. 
Proizvodni proces 
 Veliki hidropotencijal koji se
nalazi na polju Mostarsko
blato htio se oduvijek i
energetski iskoristiti.  
 Do izgradnje HE Mostarsko
blato područje se polja
Mostarskoga blata koristilo
samo u poljoprivredne i
vodoprivredne svrhe. 
 Mostarsko blato kraško je
polje koje se prostire na
3.800 hektara. 
 Oko 1.500 ha poplavljeno je
svake godine, a razina vode
na kraju polja u zimskome
razdoblju dostiže i 10 m.
Hidroelektrana s visokim padom smještena je u kraškoj regiji koja je karakteristična po
kraškim pojavama:  ponori i vrela. 

Prosječna godišnja količina oborina je 1.820 mm. Dotok vode u polje dolazi kroz rijeke
Lišticu i Ugrovaču. Mali greben dijeli polje Mostarsko blato od Mostarskoga polja, tj.
doline rijeke Neretve.

U istočnome dijelu polja, najniža točka voda teče kroz kraški greben i otječe u rijeku
Jasenicu, a potom u Neretvu. 

Hidroelektrana Mostarsko blato koristi vode reljefno zatvorenoga istoimenog krškog polja
Mostarsko blato, koje je u prirodnim uvjetima plavljeno svake godine i polako se praznilo
preko niza prirodnih ponora.  
Postrojenja 

 HE Mostarsko blato je derivacijska elektrana koja se sastoji od 9

građevinsko – energetskih objekata:  
 - akumulacijski bazen;
  - ulazna građevina; 
 - ulazna građevina vodoprivrednog tunela Varda; 
 - vodna i zasunska komora;    
 - tlačni cjevovod; 
 - strojarnica; 
  - donji kompenzacijski bazen; 
 - odvodni zatvoreni kanal; 
 - priključni dalekovod.  
Obrada 

 Generator - Kako samo ime govori,

generator generira električnu energiju.
U osnovi proces se sastoji od rotacije
serija magneta unutar namotaja žica.
 Ovime se ubrzavaju elektroni, koji
proizvode električni naboj. Broj
generatora zavisi od elektrane do
elektrane. 
 Osnovni dijelovi svakog generatora su:
vratilo,uzbudni namot,rotor i stator. 
 Kako se turbina okreće uzbudni namot šalje električni napon rotoru. Rotor predstavlja
seriju velikih elektromagneta koji se okreću unutar gustih namotaja bakrenih žica, koje
predstavljaju stator. Magnetsko polje između magneta i žičanih namotaja stvara električni
napon.  
 Transformator - Na izlazu iz elektrane povećava napon izmjenične struje (smanjujući
jakost struje) da bi se smanjili gubici prijenosa energije. 
 Dalekovodi - Iz svake elektrane vode dalekovodi, koji osim stupa dalekovoda redovito
imaju i 4 vodiča. Tri nose struju napona koja izlazi iz transformatora, istog iznosa i
međusobno pomaknutih u fazi za 120 stupnjeva, dok četvrta predstavlja nul-vodič. 
 Izlazni presjek - Iskorištena voda se cjevovodima vraća u donji tok rijeke. 
 Kada se zaslon na brani otvori voda poteče kroz cjevovod povećavajući svoju kinetičku
energiju. Količina generisane električne energije se određuje s nekoliko faktora.  
 Dva najvažnija faktora su maseni protok vode i raspoloživi vodeni pad.
 Raspoloživi vodeni pad je parametar koji označava udaljenost od površine
vode do turbina. 
 Kako raspoloživi vodeni pad i maseni protok vode rastu, tako raste i količina
proizvedene struje. 
 Raspoloživi pad je u većini slučajeva ovisan o količini vode u
akumulacijskom jezeru. 
 Hidroelektrane su učinkovitija postrojenja od termoelektrana. Kao što je
prethodno spomenuto, predstavljaju elektrane obnovljivih izvora energije. 
 S tim u vezi, i s obzirom da je hidroenergija jedini obnovljivi izvor energije
iz kojeg je moguće dobiti veće snage, u interesu je graditi što više
hidroelektrana. 
TRŽIŠTE 
 Izgradnja je počela u septembru 2006.
godine, a 13. maja 2010. godine
hidroelektrana je puštena u pogon.  
 Po broju svojih objekata i složenosti
njihove izgradnje HE Mostarsko blato
bila je jako ozbiljan i zahtjevan
višenamjenski projekt. 
 Izgradnjom i puštanjem u rad HE
Mostarsko blato povećala je se ukupna
proizvodnja električne energije u
elektroenergetskome sustavu JP
Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za 10
% što je omogućilo uravnoteženje
energetske bilance poduzeća kao i
smanjenje uvoza električne energije s
međunarodnoga tržišta. 
Uticaj na okolis 

 Iz 2001. godine došlo se do uglavnom pozitivnih rezultata istraživanja o utjecaju na

okoliš HE Mostarsko blato. Imajući u vidu gubitak površine u području akumulacije i
elektrane, te smanjivanja poplavljenih područja kao i povećanja poljoprivrednoga
zemljišta, vrsta i broj postojećega bilja-nasada je promijenjen. 
 Utjecaja na mikro klimu gotovo da i nema, tj. mogu se očekivati relativno umjerene.
Izgradnja elektrane omogućila je brojne privremene poslove i daje dodatnih poticaj
regiji, posebice u sociološkome i psihološkome smislu. 
 Utjecaji na okoliš dijele se na: 
 fizičke faktore: količina vode i kvaliteta površinskih voda, klimatski faktori, kvaliteta
zraka, geologija i seizmologija, erozija, promjena pejzaža. 
 biološke: riblji fond, biljni i životinjski svijet, vodni i ekosustavi. 
 socioekonomske faktore: ljudske aktivnosti (vodoopskrba, poljoprivreda, kontrola
poplava, transport-putovi), korištenje zemljišta, zdravstvo te arheološki i povijesni. 
 Hidroelektrana Mostarsko blato pri proizvodnji električne energije pridonosi
smanjenju emisije štetnih plinova u iznosu od 150.000 tona CO2./god. čime na
najbolji mogući način čuvamo okruženje za buduće generacije i proizvodimo
konkurentnu i sigurnu opskrbu energijom uz smanjenje stakleničkih plinova i
povećanja udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji. 
HVALA NA PAZNJI