JU MJEŠOVITA SREDNJA ŠKOLA SREBRENIK

Ime i Prezime: Muamera Hasančević

Nastavni predmet: Upravljanje proizvodnjom
Razred: IV MT
Stručno zvanje: Operateri za CNC Mašine
Školska 2017/18 godina

PRIPREMA za izvođenje nastave - časa

Nastavna cjelina: Automatsko upravljanje

Nastavna jedinica: Automatsko upravljanje – utvrđivanje gradiva
Čas izveden dana: 16.04.2018 u JUMSŠ Srebrenik

Značenje teme u okviru predmeta ili područja nastave

Ispitivanje i provjera znanja je bitan segment u procesu izvođenja nastavnog
procesa, jer pokazuje uspješnost učenika u savladavanju gradiva kao i uspjeh
nastavnog osoblja u prenosu znanja.

Tip časa: Sistematizacija gradiva

Obrazovni i vaspitni ciljevi:

1. Obrazovni ciljevi
Upoznavanje sa procesom automatizacije.

2. Vaspitni ciljevi:
Formiranje ličnosti učenika u cilju pravilnog razumijevanja funkcije automatizacije.
Organizacija časa:

Faza Sadržaj Vrijeme

- Posjećanje na lekcije o
Uvodni dio osnovama automatizacije 5 – 10 min

- Ponavljanje i utvrđivanje gradiva

Glavni dio kroz pitanja i odgovore 25 – 30 min

- Ocjenjivanju učenika
Završni dio 5 – 10 min

Posebna nastavna sredstva i pomagala i neophodni materijalni uslovi rada:

- Tabla
- Kreda
- Projektor za prikaz slika

Metode i oblici rada:

- Usmeno izlaganje
- Frontalni oblik

Izvori za pripremanje nastavnika:

- „Mašinska hidraulika “, T. M. Bašta – internet

Izvori koji se preporučuju učenicima:

- „Mašinska hidraulika “, T. M. Bašta – internet

Uvodni dio časa

Podsjećanje o osnovama automatizacije
Glavni dio časa
Danas je po rasporedu ponavljanje i utvrđivanje gradiva kroz pitanja i odgovore i na kraju
ocjenjivanje učenika.

1. Na čemu se temelji doba automatizacije ?

Doba automatizacije temelji se na automatskom upravljanju i informacijskim tehnologijama.

2. Na čemu je automatsko upravljanje orjentirano ?

Automatsko upravljanje je strogo metodički orijentirano stručno područje koje se koristi ili je
zastupljeno u:
• tehničkim sistemima;
• netehničkim dinamičkim sistemima:
- biološkim,
- ekonomskim,
- sociološkim,
- političkim.

3. Kakve od načina razlikujemo obavljanja radova upravljanja?

U zavisnosti od načina obavljanja radova upravljanja razlikujemo ručno i automatsko

upravljanje.

4. U čemu je automatizacija sadržana ?

Automatizacija je sadržana u:
 Smanjenju fizičkog naprezanja;
 Smanjenju psihičkog naprezanja;
 Posluživanje mašine iz veće udaljenosti;
 Povećanju proizvodnosti i
 Povećanju kvaliteta proizvoda.

5. Šta predstavlja predmet automatizacije?

Uloga obradnog sistema u tehnološkom procesu je da sintezom ulaznih elemenata daje
obrađeni radni predmet.

6. Koje su ulazne veličine automatizacije?

Ulazne elemente čine:

-materijal;
-energija i
-informacija.

7. Koje su izlazne veličine automatizacije?

Izlazne elemente sačinjavaju:
-obrađeni radni predmet;
-sporedni materijalni produkti obrade (materijalni gubici);
-energetski gubici i
-informacije o stanju i toku odvajanja određenih procesa u obradnom sistemu.
8. Šta predstavlja stepen automatizacije?

Stepen automatizacije u ovoj metodi predstavlja odnos broja automatizovsnih operacija prema
ukupnom broju oparacija:

𝑜 ∑𝑛
1 𝑁𝑎𝑖
𝐴 = ∑𝑛
1 𝑁𝑖
-𝐴𝑜 stepen automatizacije
-𝑁𝑎𝑖 broj automatizovanih operacija pojedinih mašina, odnosno tehnoloških ili drugih
podprocesa proizvodnog procesa
-𝑁𝑖 ukupan broj operacija pojedinih mašina, odnosno tehnoloških ili drugih podprocesa
proizvodnog procesa
-𝑛 broj mašina u posmatranom proizvodnom sistemu, odnosno broj tehnoloških i drugih
podprocesa u proizvodnom procesu.
9. Šta predstavlja bazu automatizacije?
Pri obradi na mašinama alatkama alat i radni predmet izvode određeno relativno kretanje. Ovo
kretanje izvodi:
-alat ili
-radni predmet ili
-alat i radni predmet.
10. Šta predstavlja elementarne operacije obrade- zahvati?
Elementarne operacije obrade-zahvati, obavljaju se po određenom redoslijedu. Plan
redoslijeda zahvata je radni program, koji sadrži:
-prostorne informacije i
-informacije uključivanja.
11. Šta predstavlja prostorna informacija?
Prostorna informacije obuhvataju potrebne podatke o:
-pravcu, smjeru i veličini pomjeranja klizača mašine
- o brzini pomjeranja klizača mašine,
12. Šta predstavlja informacije uključivanja?
Dok informacije uključivanja predstavljaju usputne funkcije vezane za režim obrade. Takve
informacije su na primjer broj obrtaja glavnog vretena, uključivanje i isključivanje rashladne
tečnosti zamjena alata i sl.
13. Sa kakvom radni predmet može biti bazom?
Radni program može da bude:
-sa prostornom bazom;
-sa vremenskom bazom i
-sa prostornom i vremenskom bazom.
14. Šta predstavlja prostorna baza?
Kod programa sa prostornom bazom sve nformacije kojima se interveniše u tokove materijala
i energije, vezane su za pomjeranje određene tačke na putanju klizača mašine. Kod mašina
alatki za obradu rezanjem rade se u većini slučajeva programi sa prostornom bazom.

15. Šta predstavlja vremensku bazu?

Kod nosilaca programa sa vremenskom bazom informacije su redoslijedne i nastupaju po
isteku određenog vremena. Kod mašina alatki se uglavnom ne primjenjuju programi sa čisto
vremenskom bazom.
Programi sa prostornom i vremenskom bazom predstavljaju kombinaciju dvije predhodne
vrste. Primjer primjene ovakvog programa se sreće kod mašina za termičku obradu. Kod ovih
mašina je potrebno prostornom programu relativno pomjeriti radni predmet u odnosu na alat
da bi se isti doveo u položaj: zagrijavanja, rashlađivanja, cementacije i slično. Po dovođenju
u određeni položaj izvodi se operacija termičke obrade prema programu sa vremenskom
bazom.

Pitanja vezana za posjetu JP ViK Srebrenik

16. Čime se bavi prečišćivač?
Postrojenje je postavljeno za prečišćavanje otpadnih voda sa SBR reaktorima uz obradu viška
mulja i njegovo dehidriranje na centrifugi. Odabrani sistem može izdržati promjene u
hidrauličkom i organskom opterećenju i ima efikasno uklanjanje organskih i suspendovanih
materija. Instalirani kapacitet postrojenja je 12000 ES u prvoj fazi, s tim da je predviđena
mogućnost proširenja na 18000 ES u drugoj fazi.

17. Koje su faze prečišćavanja ?

Proces prečišćavanja otpadnih voda grada Srebrenika se sastoji od: o predtretmana –
mehaničkog tretmana, o biološkog tretmana i o obrade mulja.
 18. Čime se vrši automatsko upravljanje?
Automatsko upravljanje se vrši PLC sistemom, gdje su senzori postavljeni u SBR reaktor i šalju
informacije do PLC sistema kao i računara, gdje se prati rad navedenog sistema.

Pitanja vezana za video prikaz automatskog upravljanja BETONARA ĐUZELIĆ d.o.o. CAZIN
19. Čime se reguliše rad betonare?
Proces rada betonare prati PLC sistem, prlikom bilo kakve havarije alarm se aktivira i moguće
je izvršiti uklanjanje bilo kakvog nedostatka.

20. Gdje su sve postavjeni senzori?

Na Šemi automatskog upravljanja betonare dato prečišćivač vode, skladište cementa, šljunka,
bilo kakav negativni efekat uzrokovat će aktiviranje alarma, jer su senzori postavljni na svaki
navedeni dio betonare.

Utvrđivanje gradiva se vrši kroz navedena teorijska pitanja i očekivane odgovore, osnova
svega jeste objašnjenje automatskog upravljanja.
Završni dio časa

Na osnovu pokazanog znanja i odgovora na prethodno postavljena pitanja pojedini učenici će

biti ocijenjeni u skladu sa pokazanim znanjem iz prethodno navedene lekcije koje smo
izučavali.