HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNOG VIJEĆA

ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE – CIGRE

15. savjetovanje HRO CIGRE
Šibenik, 07. − 10. studenoga 2021. C2-09

Vladimir Valentić1 Marko Jušić

HOPS d.o.o. HOPS d.o.o.
vladimir.valentic@hops.hr marko.jusic@hops.hr

Zoran Grba Ranko Jančić

HOPS d.o.o. HOPS d.o.o.
zoran.grba@hops.hr ranko.jancic@hops.hr

Dubravko Franković Aleksandar Šuša

Tehnički fakultet Rijeka HOPS d.o.o.
dubravko.frankovic@riteh.hr aleksandar.susa@hops.hr

Marin Antunović Goran Klobučar

HOPS d.o.o. Srednja škola za elektrotehniku i
marin.antunovic@hops.hr računalstvo Rijeka
goran.klobucar1@skole.hr

POGON ELEKTROENERGETSKOG PODSUSTAVA HRVATSKIH OTOKA U

UVJETIMA POVEĆANE INTEGRACIJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

SAŽETAK

Značajna integracija obnovljivih izvora energije (OIE) predstavlja izazov na cjelokupni pogon i
vođenje elektroenergetskog podsustava hrvatskih otoka. U slučaju optimalne integracije OIE s
odgovarajućim baterijskim spremnicima električne energije, pogonska sigurnost otoka može se značajno
povećati, što poglavito vrijedi na otocima koji trenutno nemaju osiguran N–1 kriterij. Stoga, zadatak ovog
rada je istražiti mogućnost utjecaja sprege baterijskih spremnika energije i OIE na sigurnost pogona
EES-a hrvatskih otoka.

Studije izrađene za Europsku komisiju pokazuju da integracija obnovljivih izvora energije u

europsku prijenosnu mrežu, uz odgovarajuću regulatornu i infrastrukturnu potporu, dovodi do smanjenja
potreba za ulaganjem u razvoj elektroenergetske mreže. Upravo zato će se istražiti mogućnost investiranja
u baterijske spremnike energije od strane operatora prijenosnog sustava, operatora distribucijskog sustava
te privatnih investitora. Dat će se pregled relevantnog zakonodavstva u susjednim zemljama npr. R. Italiji,
R. Sloveniji te općenito u Europskoj Uniji.

Ključne riječi: baterijski spremnik energije, N-1 kriterij, zakonodavstvo

1
Stavovi izneseni u referatu su osobna mišljenja autora, nisu obvezujući za poduzeće/instituciju u kojoj je autor zaposlen te se ne
moraju nužno podudarati sa službenim stavovima poduzeća / institucije.

1
 POWER SUPPLY SUBSYSTEM OF CROATIAN ISLANDS IN CONDITIONS OF
INCREASED INTEGRATION OF RENEWABLE ENERGY SOURCES

ABSTRACT

Significant integration of renewable energy sources (RES) is a challenge to the overall operation
and management of the electrical subsystem on Croatian islands. In case of optimal integration of RES
with appropriate battery energy storage system (BESS), the operational safety of the island can be
significantly increased, which is especially significant for islands that currently don’t have satisfied the N-
1 criterion. Therefore, the task of this paper is to investigate the possibility for integration of BESS and
RES and it’s influence on the safety and stability of energy system of Croatian islands.

Studies prepared for the European Commission show that the integration of renewable energy
sources into the European transmission network with appropriate regulatory and infrastructural support
leads to a reduction in the need of expanding the network. That is why the possibility of investing in
battery energy storage system by transmission system operators, distribution system operators and private
investors will be explored. An overview of relevant legislation in neighboring countries, eg the Republic
of Italy, the Republic of Slovenia and the European Union in general, will be provided.

Key words: battery energy storage, N-1 criterion, legislation

1. UVOD

Hrvatski otoci izloženi su raznim atmosferskim uvjetima (orkanski vjetar, atmosferska pražnjenja,
posolica) koji imaju značajan utjecaj na pogonsku sigurnost i stabilnost otočne veze. Prijenosna mreža
otoka sastoji se od zračnih vodova i podmorskih kabela te je longitudinalnog karaktera [1]. Longitudinalni
karakter u kombinaciji s nepovoljnim atmosferskim utjecajima utječe na sigurnost opskrbe. Svake godine
se tako događa da su otočni vodovi, transformatorske stanice i kabelske kućice izloženi posolici. Posolica
na opremi u kombinaciji s vlagom dovodi do puznih struja između dijelova pod naponom i uzemljenih
dijelova. Navedene struje, značajnijeg iznosa, izazivaju česte automatske ponovne uklope (APU) te je
potrebno redovito prati opremu kako bi se nakupljena sol isprala te se otklonila ugroza. S obzirom na mali
broj vodova prema otočnim transformatorskim stanicama može se dogoditi istodobnost zasoljenja svih
vodova i njihovog posljedičnog ispada što rezultira prekidom opsrkbe napajanja određenog otoka ili
jednog njegovog dijela. Navedeno je najizraženije na otocima Pagu i Rabu.
Valja naglasiti i značajnu razliku između zimskog i ljetnog konzuma koji je uvjetovan turističkim
karakterom predmetnog područja. Postoji nekoliko scenarija koji su se do sada pojavljivali na otočnoj
vezi, a to su:
− visoko vršno opterećenje s niskim tranzitima,
− nisko opterećenje s visokim tranzitima i
− nisko opterećenje s niskim tranzitima.

Ovisno o opterećenju otočne veze postoji razlika između reaktivnih komponenti u oba smjera –
induktivnom i kapacitivnom (slabo opterećene kabelske dionice mreže zimi, odnosno velika potrošnja
ljeti te tranziti tokom cijele godine), što u određenim pogonskim stanjima može značajnije utjecati na
naponske prilike u mreži.
Tokovi snaga kroz otočnu petlju sjevernojadranskih otoka, osim što ovise o raspoloživosti i stanju
elemenata hrvatskog EES-a (npr. DV 400 kV Velebit – Melina), ovise i o uklopnom stanju 400 kV veze
između R. Crne Gore i R. Italije (MONITA), raspoloživosti dijela 400 kV nekadašnjeg prstena N. Tesle
(400 kV potez Tuzla - Sarajevo - Mostar), a u posljednje vrijeme ovise i o proizvodnji OIE na području
Dalmacije.

2
 Napajanje svih otoka, osim Cresa i Lošinja, osigurano je iz 110 kV mreže iz najmanje dva pravca.
Cres i Lošinj napajaju se preko jednog 110 kV dalekovoda te postoji mogućnost napajanja iz
srednjenaponske 35 kV mreže. Postoje situacije kada kriterij sigurnosti (n-1) nije zadovoljen.

2. ELEKTROENERGETSKE KARAKTERISTIKE OTOKA RABA

Otok Rab pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok, paralelno s kopnom podvelebitskog

primorja. Za razliku od ostalih kvarnerskih otoka, koje karakterizira relativno veliki broj naselja, otok Rab
ima relativno mali broj naselja, ali je među malobrojnim jadranskim otocima kojima se broj stanovnika
povećava [2]. Tijekom ljeta taj broj značajno raste dok zimi pada zbog sezonskog rada te se otok oslanja
na turizam sezonskog tipa. Gotovo svo stanovništvo otoka posredno ili neposredno živi od turizma. Rab
ima otprilike 9.300 stanovnika dok se taj broj u ljetnim mjesecima može utrostručiti. Na slici 1. jasno je
vidljivo povećanje konzuma otoka za vrijeme ljetnih mjeseci. Vršno opterećenje za 2019. godinu iznosilo
je 19,866 MVA a zabilježeno je 12. kolovoza 2019. u 20:15.

Sl. 1.: Vršna snaga konzuma TS Rab 2019. godine

Rab je izložen raznim atmosferskim uvjetima. Na moru bura svojim udarima raspršuje more u
vrlo sitne kapljice i pjenu te stvara tanak, magličast sloj iznad površine mora, takozvano dimljenje mora.
Jak vjetar raznosi kapljice po cijelom otoku i zasoljava kako prirodu tako i elektroenergetske objekte,
fenomen koji se naziva posolica. Fini slojevi soli na elektropostrojenjima i na vodičima dalekovoda
stvaraju probleme pojavom prvih količina vode, bilo da se radi o kiši, magli ili povećanoj vlažnosti zraka.
Posljedica je otapanje posolice, koja nagriza metalne konstrukcije, oštećuje izolaciju i stvara kratke
spojeve što može uzrokovati prekid opskrbe.

3
 Sl. 2.: Dimljenje mora

Otok Rab napaja se preko dva 110 kV voda nazivne snage 100 MVA (DV 110 kV Dunat-Rab i
DV 110 kV Rab-Novalja) te je s kopnom povezan i srednjenaponskim 35 kV vodom nazivne snage 1,2
MVA. Ispad ili isklop zbog otklanjanja kvara na dijelu opreme može potrajati i do nekoliko sati. Vrijeme
potrebno za planirano preventivno pranje TS Rab 110/20 kV iznosi 2 do 3 sata te za to vrijeme konzum
otoka nije napojen. Zatim se pristupa naizmjeničnom pranju kabelskih kućica i dalekovoda uz radijalno
napajanje konzuma TS Rab. Za vrijeme posolice radijalno napajanje otoka 110 kV vezom smanjuje
sigurnost opskrbe, a uvjet sigurnosti N-1 ne može se osigurati preko 35 kV veze.
Česti prekidi opskrbe uzrokovani posolicom te česte ugroze N-1 kriterija čine otok Rab idealnim
kandidatom za analizu primjene obnovljivih izvora energije u kombinaciji s baterijskim sustavom za
pohranu električne energije kao sredstvom povećanja sigurnosti opskrbe hrvatskih otoka.

3. FOTONAPONSKI SUSTAVI I BATERIJSKI SPREMNICI ELEKTRIČNE ENERGIJE

3.1. Fotonaponski sustavi

Sunce je obilan i dostupan izvor energije. Fotonaponski sustav sastavljen od solarnih panela
ubraja se u skupinu obnovljivih izvora energije koji neposredno konvertira sunčevu energiju u električnu
energiju koristeći uređaj poznat kao fotonaponska ćelija. Više fotonaponskih ćelija spojenih u grane čini
fotonaponski panel.
Količina električne energije koju fotonaponska ćelija proizvodi ovisi uglavnom o snazi sunčevog
zračenja i učinkovitosti fotonaponske ćelije u pretvaranju energije zračenja u električnu energiju.

Četiri glavna dijela fotonaponskog sustava su: fotonaponski paneli, izmjenjivač, uređaj za nadzor,
mjerenje i upravljanje te mrežni priključak.

4
 Sl. 3.: Dijelovi fotonaponskog sustava

Prilikom oblikovanja i postavljanja novog fotonaponskog sustava pozornost treba posvetiti

eventualnim preprekama koje mogu izazvati zasjenjenje dijela fotonaponskog sustava. Stabla, dimnjaci i
sl. prepreke su koje mogu dovesti do zasjenjenja sustava i degradacije proizvodnje, ali i oštećenja samih
panela uslijed lokaliziranih toplih točaka na mjestima zasjenjenja. Za djelomično oblačnog dana
proizvodnja se može smanjiti ovisno o tome koliko često i u kojoj mjeri oblaci prelaze preko
fotonaponskog sustava. Za vrijeme oblačnih dana proizvodnja može značajnije pasti.
Očekivana količina proizvedene električne energije ovisi o mjestu ugradnje fotonaponskog
sustava pa tako za Hrvatsku varira od 1107 kWh/kWp u Varaždinu do 1481 kWh/kWp na Hvaru [3].
Prosječna godišnja insolacija je 2 417 sati [4] što ukazuje na to da je Rab idealan otok za ugradnju
fotonaponskog sustava. Rab je na otprilike jednakoj zemljopisnoj širini kao i grad Pula pa na osnovi toga
možemo pretpostaviti da otok Rab može imati jednaku specifičnu godišnju količinu proizvedene
električne energije u iznosu od 1315 kWh/kWp.
Važno je imati na umu da fotonaponski sustavi energiju proizvode isključivo po danu te da se
njima ne mogu pokriti događaji u noćnim satima. Kako bi se osigurala veća sigurnost opskrbe, uz
fotonaponske sustave potrebno je koristiti i uređaje za pohranu električne energije.

3.2. Baterijski sustavi za pohranu električne energije

Baterijski sustavi za pohranu električne energije su sustavi punjivih baterija koji pohranjuju
energiju te je predaju natrag u trenutku kada je ona potrebna. Ovakvi baterijski sustavi koriste najnoviju
elektroniku i napredne algoritme kako bi izvršavali zadatke koji su do nedavno smatrani nemogućima.
Neke od funkcija su:
− rezanje vršnog opterećenja (pohranjena energija koristi se za smanjenje maksimalne snage te se
može koristiti za otklanjanje zagušenja u mreži)
− prebacivanje tereta (energija se pohranjuje za vrijeme nižih tarifa i otpušta u periodu viših tarifa
kako bi se ostvarila zarada na tržištu električne energije),
− stabilizacija napona (injekcija jalove snage u kapacitivnom ili induktivnom području),
− regulacija frekvencije (baterijski sustavi se pune ili prazne ovisno o povećanju ili smanjenju
frekvencije mreže. Ova funkcija može poslužiti kao potpora regulaciji frekvencije za vrijeme
otočnog rada),
− izvor besprekidnog napajanja (prilikom nestanka napajanja spremnik služi kao izvor napajanja),

5
 − uravnoteženje proizvodnje iz OIE (predaja konstantne snage bez fluktuacija).

Četiri glavna dijela baterijskog sustava su: baterijski spremnici, bidirekcijski pretvarač, uređaj za
nadzor, mjerenje i upravljanje te mrežni priključak.

Sl. 4.: Komponente baterijskog sustava

Prilikom odabira baterijskog spremnika potrebno je definirati glavnu funkciju za koju će se

koristiti kako bi se odabrala adekvatna tehnologija baterija za pohranu električne energije. Razne
tehnologije imaju i različite karakteristike kao što je vidljivo u tablici br. 1.

Tablica 1.: Tehnički parametri raznih baterijskih sustava [5]

Tehnologija Vrijeme Gustoća Gustoća Samo- Životni
Trajnost Broj
pohrane pražnjenja Efikasnost snage energije pražnjenje vjek
pohrane ciklusa
energije (ms-h) (W/kg) (Wh/kg) (po danu) (godina)
Olovne baterije s-h 0,7-0,9 75-300 30-50 m-d 0,1-0,3% 5-15 2000-4500
Na-S s-h 0,75-0,90 150-230 150-200 s-h 20% 10-15 2500-4500
Ni-Cd s-h 0,60-0,73 50-1000 15-300 m-d 0,2-0,6% 10-20 2000-2500
Li-ion m-h 0,85-0,95 50-2000 150-350 m-d 0,1-0,3% 5-15 1500-4500

4. PREGLED ZAKONODAVSTVA

Zakonom o tržištu električne energije (Narodne novine, br. 22/13, 102/15, 68/18, 52/19) uređuju
se pravila i mjere za sigurnu i pouzdanu proizvodnju, prijenos, distribuciju i opskrbu električnom
energijom, za organiziranje i funkcioniranje elektroenergetskog sektora, otvoren pristup tržištu, za
trgovinu električnom energijom, pravila koja se odnose na zaštitu krajnjih kupaca, utvrđivanje obveza
općih usluga i prava kupaca električne energije, odvojeno vođenje poslovnih knjiga, financijskih izvješća,
pravila pristupa mreži, načela uzajamnosti i prekogranični prijenos električne energije.
Zakon o tržištu električne energije donesen je u okviru tzv. Trećeg paketa. Prema prijedlogu
novog Zakona o tržištu električne energije (ZOTEE), čl. 88. Operator prijenosnog sustava utvrđuje
transparentne i učinkovite postupke za nediskriminacijsko priključivanje novih proizvodnih postrojenja i
postrojenja za skladištenje energije na prijenosni sustav. Isti ne smije odbiti priključivanje novog
proizvodnog postrojenja ili postrojenja za skladištenje energije na temelju mogućih budućih ograničenja
raspoloživih kapaciteta mreže, kao što je zagušenje u udaljenim dijelovima prijenosne mreže. Operator
prijenosnog sustava ne smije odbiti novo priključenje na temelju toga što bi to dovelo do dodatnih
troškova proizašlih iz nužnog povećanja kapaciteta elemenata mreže koji se nalaze u blizini mjesta

6
priključenja. U prijedlogu ZOTEE prema, čl. 108. Operator prijenosnog sustava ne smije imati u
vlasništvu niti razvijati postrojenja za skladištenje energije, voditi ih niti njima upravljati, osim ako su ona
u potpunosti integrirane mrežne komponente i ako je prethodno ishođena suglasnost HERA-e, ili ako su
ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
- da se drugim stranama, nakon otvorenog, transparentnog i nediskriminacijskog postupka
javnog natječaja koji provodi operator prijenosnog sustava, nije dodijelilo pravo da imaju u
vlasništvu ili razvijaju postrojenja za skladištenje energije, vode ih ili njima upravljaju, ili
druge strane nisu mogle po razumnoj cijeni i pravodobno pružiti usluge skladištenja energije,
- da je operator prijenosnog sustava prethodno ishodio suglasnost Agencije na uvjete postupka
javnog natječaja iz točke 1. ovoga stavka,
- da su takva postrojenja ili nefrekvencijske pomoćne usluge potrebni da bi operator
prijenosnog sustava mogao ispuniti svoje obveze u skladu sa ZOTEE u vezi s učinkovitim,
pouzdanim i sigurnim radom prijenosnog sustava, a ta postrojenja se ne koriste za kupnju ili
prodaju električne energije na tržištima električne energije.

U Sloveniji, zakon EZ-1 (Energetski zakon) utvrđuje opća načela slovenskog tržišta električne
energije i predstavlja okvir za većinu pitanja vezanih uz energiju, kao i pravni okvir za električnu energiju
proizvedenu iz obnovljivih izvora energije i time u potpunosti provodi Direktivu 2001/77, kao i Direktivu
2009/28. Ne postoje posebni propisi vezani za sustav baterija, iako iste imaju instalirane u Jesenicama
12,6 MW / 22,2 MWh i u Kidričevu 15 MW / 30 MWh. Trenutno operatori sažimaju postojeće propise i
propise Europske komisije za priključenje baterijskih sustava za priključenje na prijenosnu i/ili
distribucijsku mrežu.

U Italiji, sektor električne energije regulira i kontrolira talijanski regulator, koji je neovisan od
bilo kojeg državnog ili vladinog tijela. Nadležnost i kompetencija talijanskog regulatora utvrđeni su
Zakonom br. 481 od 14. studenog 1995. Na europskoj razini, talijanski regulator dio je regulatornog
odbora Agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER). Zakonodavnom uredbom br. 93/2011
proveden je Treći energetski paket koji je usmjeren na jačanje sigurnosti opskrbe na tržištu električne
energije, te na zaštitu potrošača, posebno onih s niskim primanjima. Trenutno je instalirano oko 56 MW
instaliranih baterijskih sustava, od kojih je 56% priključeno na mrežu i uglavnom je u vlasništvu Terne
(50%) i Enela (30%) [6].
U prosincu 2020. godine talijanski operator prijenosnog sustava (Terna) objavio je natječaj za baterijske
sustave za pohranu električne energije, s procijenjenim očekivanjem ponuda za cca 230 MW. Nakon
zaključivanja natječaja, Terna je primila ponude u vrijednosti od 1.327 MW, te na kraju dodijelila
ugovore za 249,9 MW.

5. ANALIZA UGRADNJE FOTONAPONSKIH SUSTAVA I BATERIJSKIH SPREMNIKA U

TS RAB

Izbor optimalne instalirane snage fotonaponskim sustava te baterijskih spremnika, na primjeru

otoka Raba, temelji se na analizi beznaponskih stanja posljednjih 10 godina te analizi dnevnih dijagrama
opterećenja te krivulji trajanja opterećenja. Potrebno je napomenuti da u pokrivanju potrošnje konzuma
otoka može sudjelovati i srednjenaponski kabel, nazivne snage 1,2 MW.
U zadnjih 10 godina od ukupno 45 događaja koji su uzrokovali beznaponsko stanje na otoku
Rabu, 40 događaja bilo je u trajanju kraćem od 2 sata. Pritom, niti jedan događaj koji je za posljedicu
imao beznaponsko stanje nije se dogodio u periodu od 01. lipnja do 01. listopada, tj. za vrijeme trajanja
turističke sezone. Najdulje vremensko razdoblje beznaponskog stanja na Rabu, uslijed višestrukih
kvarova, iznosilo je 13 sati i 25 minuta.

Karakteristični ljetni konzum

7
 Najviša vršna snaga konzuma Raba iznosila je 19,9 MW na dan 12.08.2019. i zabilježena je u
20:45. Na taj dan sunce je izašlo u 06:00 sati, a zašlo u 20:11 sati što je naznačeno crvenom bojom na
slici 5.

22500
20000
17500
15000
12500
10000
7500
5000
2500
0
3:00

8:00
0:00
1:00
2:00

4:00
5:00
6:00
7:00

9:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
Sl. 5.: Dnevni dijagram konzuma TS Rab 12. kolovoza 2019. (ljeto)

Iz slike 5. može se zaključiti da bi baterijski spremnik od 10 MW u kombinaciji s fotonaponskim

sustavom od 10 MW te s raspoloživim srednjenaponskim kabelom nazivne snage 1,2 MW bio bi dovoljan
za dnevne ljetne špice. Nadalje, baterijski spremnik snage 10 MW sa srednjenaponskim kabelom bio bi
dovoljan za napajanje kompletnog konzuma otoka tijekom noćnih sati (uz pravilno dimenzioniranje
kapaciteta baterijskih spremnika).

Karakteristični zimski konzum

Najviša vršna snaga zimskog konzuma zabilježena je dana 31.12.2019. u 19:30 sati i iznosila je
8,9 MW. Toga dana sunce je izašlo u 07:38 sati, a zašlo u 16:29 što je naznačeno crvenom bojom na slici
6.

10000
9000
8000
7000
6000
5000
4000
3000
2000
1000
0
0:00
1:00
2:00
3:00
4:00
5:00
6:00
7:00
8:00
9:00

12:00

17:00

22:00
10:00
11:00

13:00
14:00
15:00
16:00

18:00
19:00
20:00
21:00

23:00

Sl. 6.: Dnevni dijagram konzuma TS Rab 31. prosinca 2019. (zima)

Obzirom da raspoloživost tj. proizvodnja fotonaponskih elektrana ovisi o Suncu, a velik broj
događaja koji su rezultirali beznaponskim stanjem dogodio se u noćnim satima, može se zaključiti da za

8
povećanje sigurnosti napajanja otoka veću ulogu imaju baterijski spremnici. Na osnovi slike 6. može se
zaključiti da baterijski spremnik snage 7,5 MW zajedno sa srednjenaponskim kabelom snage 1,2 MW
može biti dovoljan za pokrivanje konzuma otoka izvan turističke sezone.
Nadalje, na osnovi analize konzuma otoka Raba za 2019. godinu prikazana je potrebna instalirana
snaga baterijskih spremnika u korelaciji s postotnom mogućnošću pokrivanja konzuma.

Tablica 2.: Ovisnost instalirane snage baterijskih spremnika te mogućnosti pokrivanja konzuma otoka
Raba u 2019. godini [7]

Instalirana snaga baterijskih spremnika Postotno trajanje mogućnosti pokrivanja konzuma

P [MW] otoka u 2019. godini [%]
5 49,7
7,5 81,3
10 87,9
12,5 95,2
15 98,6
17,5 99,8

Na osnovi analize ljetnog i zimskog konzuma te podataka prikazanih u tablici 2 može se

zaključiti da je optimalna instalirana snaga baterijskih spremnika 7,5 MW. Ujedno, analizom vremena
trajanja beznaponskih stanja otoka, čije je vremensko trajanje u većini slučajeva manje od 3 sata, može se
zaključiti da potrebna optimalna energija, koju baterijski spremnici moraju osigurati iznosi 22 MWh.

ZAKLJUČAK

Zbog učestalih ispada dalekovoda nakon razdoblja jake bure te zbog potrebe pranja objekata na
jadranskim otocima, fotonaponski sustavi i baterijski spremnici mogli bi biti rješenje koje bi povećalo
sigurnost opskrbe i standard življenja lokalnog stanovništva. Iako predloženo rješenje ne bi u potpunosti
pokrilo konzum analiziranog otoka za vrijeme trajanja turističke sezone, pokrilo bi značajni dio dnevnog
konzuma te u potpunosti konzum preostalog dijela godine u trajanju do tri sata.
Prema prijedlogu novog Zakona o tržištu električne energije operator prijenosnog sustava ne
smije imati u vlasništvu, razvijati niti voditi postrojenja za skladištenje energije osim u slučaju da su
takva postrojenja ili nefrekvencijske pomoćne usluge potrebni da bi operator prijenosnog sustava mogao
ispuniti svoje obveze u vezi s učinkovitim, pouzdanim i sigurnim radom prijenosnog sustava, a ta
postrojenja se ne bi smjela koristiti za kupnju ili prodaju električne energije na tržištima električne
energije.

LITERATURA

[1] Dr. sc. Davor Bajs, dipl. ing., Stipe Ćurlin, dipl.ing., Dr. sc. Davor Bajs, dipl. ing., Mr.sc. Toni
Dropulić, dipl.ing.,: Analiza sigurnosti pogona 110 kV prijenosne mreže hrvatskih otoka, EIHP,
03/2019.
[2] https://hr.wikipedia.org
[3] Doc. dr. sc. Ljubomir Majdandžić, dipl. ing.: Fotonaponski sustavi, Tehnička škola Ruđera
Boškovića u Zagrebu, Srednja škola Oroslavje.
[4] Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, Grad Rab, 11/2019:
Strategija razvoja turizma Grada Raba do 2030. godine
[5] Zechun Hu: Energy Storage for Power System Planning and Operation, Wiley, 04/2020.
[6] Andrea Carreri, Giuliano Proietto: Energy storage, LCA Studio Legale, 2018.
[7] Arhiva MC Rijeka