d.o.o.

PROJEKTIRANJE I ZASTUPANJE

Drvena pasivna kua V-1 u Kupinekom Kraljevcu, autor: prof. Ljubomir Mievi, dipl.ing.arh.

NISKOENERGETSKE I PASIVNE KUE

U GRADNJI DRVOM
Zato se u Hrvatskoj malo projektira i malo gradi drvenih graevina?
Vie je bitnih razloga koji rezultiraju dananjim stanjem. Nedovoljna informiranost javnosti,
a posebno potencijalnih investitora, posljedino i manji interes strunog usavravanja
projektanata, a naposljetku zamiranje suvremene proizvodnje, odgovarajueg tehnolokog
razvoja i injenice viegodinjeg koncepta koji je najniim oblicima razvoja pogodovao
predugoj eksploataciji drva kao izvozne sirovine.
Kako se dogodilo da se gotovo ugasila snana tradicija drvene gradnje u Hrvatskoj?
Viegodinja tromost u ovom znaajnom sektoru gospodarstva ubire kamate. Na sreu,
tradicija se ne moe tako lako ugasiti. Iako rijetkim, ali zahvaljujui istraivakim studijama,
projektima, strunim skupovima, strunom izdavatvu, tematskim izlobama
i sl., odrava se kontinuitet teme uz sporadine primjere ostvarenja.
to uiniti da se potakne gradnja drvenih kua, koja je tu uloga drave, koja
projektanata i arhitekata, a koja samih proizvoaa?
Potrebno je osigurati poticaje za razne oblike razvoja, poevi od poticaja za projekte i
investiranje do onih koji e omoguiti njihovu provedbu. Drava ili bolje rei odgovarajue
institucije imaju podlogu u strategijama i programima za razvoj drvne industrije, koji ukljuuje i
gradnju drvom. Meutim, izostaju kvalitetni akcijski programi, odgovornost njihova pokretanja
i provedbe. Treba intenzivirati javno informiranje i obrazovanje zainteresiranih investitora
i strunjaka. Teko je procijeniti, a pogotovo generalizirati injenice o razini (ne)znanja.
(iz intervjua za Privredni vjesnik, 28.11.2008.)
Avenija Dubrovnik 15, 10000 Zagreb, Hrvatska
Tel: +385 1 6529-626, fax: 6527-820, web: www.zoning.hr, mail: zoning@zoning.hr

d.o.o.

PROJEKTIRANJE I ZASTUPANJE

Energetska uinkovitost u Hrvatskoj i Europskoj uniji

U Hrvatskoj se troi 12 % vie energije po jedinici BDP-a od prosjeka zemalja EU 27, to pokazuje
kako ima mnogo prostora za utede i jaanje energetske uinkovitosti. Ostvarenja projekata energetske
uinkovitosti niskoenergetske i vrlo niskoenergetske gradnje viestruko smanjuju trokove
pojedinaca, lokalnih i sredinjeg dravnog prorauna, pridonose ouvanju i unaprjeenju stanja
okolia, a ujedno su gospodarski generator. Meu najznaajnijim postavkama odrivog razvoja su
decentralizacija energetskog planiranja, uporaba obnovljivih izvora energije i energetska uinkovitost.
Energetska uinkovitost jedan je od prioriteta u stratekim energetskim dokumentima Europske unije
pa tako u najveoj mjeri posljedino i Hrvatske. Unato tome, Hrvatska kao i pojedine drave EU-a nee
do 2020. godine u potpunosti postii ciljeve politike tri puta 20, odnosno smanjenja emisija CO2 za 20
%, smanjenja energetske potronje za 20 % te poveanja udjela obnovljivih izvora energije na 20 %,
ali postoji i trend 30% ovisno o mogunostima pojedinih lanica. Scenarij 3 puta 20 ostvariv je samo
pravovremenom i odgovarajuom koncepcijom te odgovorno definiranim mjerama i datumima provedbe
energetske uinkovitosti u graditeljstvu.
U Europskoj uniji zgrade su odgovorne za 40% energetske potronje i 36% emisija CO2. Predstavnici
Vijea Europskog parlamenta sporazumno su si zadali cilj da od 2020. godine sve novogradnje
budu izvedene tako da im vie ne bude potrebna gotovo nikakva vanjska (javna mrena) opskrba
energijom.
Poneke su odluke i pomaci u regulativi doista zauujui s obzirom na sadrajnu sloenost i zahtjeve
provedbe, a posebice u rokovima koji se predviaju moguim pa ak i obvezujuim.Velika Britanija
je primjerice, 2009. godine donijela gotovo nevjerojatnu odluku prema kojoj od 2016. godine sve
novogradnje moraju biti bez emisija CO2. Od 2018. se prema najnovijim prijedlozima u Europskoj uniji
predvia osiguranje energetske samodostatnosti svih novogradnji na vlastitoj parceli. Izgledno je da e
se energetska potronja jednolitarske arhitekture moi pokriti prije svega iz obnovljivih izvora energije
daljnjim sveukupnim razvojem energetske uinkovitosti.
Prema zakljucima i preporukama Direktorata EU od studenog 2009. godine, gotovo revolucionarne
pretpostavke energetske samodostatnosti su utemeljene u realitetu dananjih ostvarenja najbolje prakse.
Unaprjeenje ukupne energetske uinkovitosti zgrada predstavlja isplativu mogunost borbe protiv
klimatskih promjena, poboljanja sigurnosti opskrbe energijom te istodobnog poticanja graevinskog
sektora i cjelokupnog gospodarstva u Europskoj Uniji.
U Hrvatskoj je temelj provedbe programa energetske uinkovitosti Zakon o uinkovitom koritenju
energije u neposrednoj potronji koji e se donijeti do provedbe nakon donoenja
jo nekoliko pravilnika to je planirano do ljeta ove godine.
Hrvatska i druge drave koje tee eurointegraciji u svojim sve zahtjevnijim predpristupnim programima
trebaju posebno odgovorno predloiti takve scenarije energetskog razvitka koji e im osigurati ulaznicu
u klub 2020., jer je Europska unija vrsto definirala ciljeve i mogue dosege razine svoje odgovornosti
prema svjetskoj zajednici u kontekstu svih rezolucija, deklaracija, direktiva, sporazuma i protokola o zatiti
okolia, energetskoj uinkovitosti i odrivosti.
Karakteristini presjek stijene i prozora drvene pasivne kue

Kua V-1 u Kupinekom Kraljevcu

Avenija Dubrovnik 15, 10000 Zagreb, Hrvatska

Tel: +385 1 6529-626, fax: 6527-820, web: www.zoning.hr, mail: zoning@zoning.hr

NISKOENERGETSKE I PASIVNE KUE

U GRADNJI DRVOM

Niskoenergetska i pasivna kua

U niskoenergetskoj arhitekturi potronja energije za grijanje odgovara
energetskom ekvivalentu od tri litre loivog ulja po m2 u cijeloj sezoni grijanja.
Popularno nazvana trolitarska kua troi 45 kWh/m2 godinje to je tri puta vie od
vrlo niskoenergetske ili pasivne kue koja se zato naziva jednolitarskom.Iz vrlo
jednostavne raunice proizlazi da je dananji energetski standard gradnje u Hrvatskoj
estlitarski odnosno maksimalne potronje do 90 kWh/m2 godinje u najloijoj varijanti
koju dozvoljava propis. Mogunost najloijeg je, naalost, najea u tzv. gradnji za
trite to nije odrivo.
U odluivanju odabira niskoenergetske ili pasivne kue najvie pomae
Rezolucija Parlamenta Europske unije broj 2007/2106 (INI), od 31.1.2008. godine
u ijem lanku 29. se navodi da od 2011. godine pasivna kua ili vrlo niskoenergetska gradnja treba postati standard graenja.
Ve dugi niz godina ne govori se o desetinama ili stotinama izvedenih slobodnostojeih
obiteljskih kua. Govori se o tisuama i desetinama tisua izvedenih kua, nizova,
stambenih jedinica u novim i obnovljenim viestambenim zgradama, o prvim djejim
vrtiima, kolama, domovima, zgradama za sport, industriju, vjersku namjenu i cijelim
stambenim i poslovnim blokovima.
U Frankfurtu na Majni, koji je prigodom 13. meunarodne konferencije o pasivnoj
kui u travnju 2009. proglaen 1. gradom pasivne kue u Europi, sve se zgrade ija
je gradnja financirana iz gradskog prorauna (vrtii, kole, sportske dvorane domovi
i socijalno stanovanje) ve etiri godine projektiraju i izvode kao pasivne kue. U
Austriji je do 2009. godine izvedeno ve tri milijuna etvornih metara prostora raznih
funkcionalnih tipova energetskog standarda pasivne kue.
Eksponencijalni rast broja ostvarenih pasivnih kua prati napredak zakonodavstva i
regulative ne samo u dravama Europske unije ve i u susjednim dravama kao i diljem
globalnog prostora.
Meu brojnim projektima u okviru programa Intelligent Energy Europe (IEE), projekt
PASS-NET se posebno istie u kontekstu pasivne kue, jer od 2007. godine i u Hrvatskoj
provodi umreenje promotora takve gradnje kao skoranjeg standarda gradnje u
EU. Implementacija energetskog modela vrlo niskoenergetske ili pasivne kue vodi
do najnovijih preporuka EU o unapreenju nacionalnih graevinskih kodova koji e
biti okvir za ostvarenje ambiciozne politike provedbe gradnje blizu nulte energetske
potronje.

Konstrukcija stropa i zida, kua V-1

Viestambena pasivna zgrada drvene konstrukcije, Salzburg

NISKOENERGETSKE I PASIVNE KUE

U GRADNJI DRVOM

Primjena drva u niskoenergetskom i pasivnom sistemu gradnje

Energetski koncept pasivne kue po definiciji ne uraunava zimsku i ljetnu akumulaciju
moguih masivnih graevnih elemenata konstrukcije (zidovi, stropovi, podovi i dr.) prvenstveno
iz razloga obveznog ventilacijskog sustava. Stoga je drvena nosiva konstrukcija uz nenosive
elemente i eventualne unutarnje drvene obloge optimalna za pasivnu kuu.
Znaaj graenja drvom, a ujedno i postizanje to vie razine energetske uinkovitosti potvruje
provedba prvog javnog natjeaja za arhitekturu drvene konstrukcije u Hrvatskoj. Udruenje
hrvatskih arhitekata (UHA) i Hrvatska gospodarska komora (HGK) u okviru nacionalnog
projekta Drvo je prvo, 2009. godine su organizirali arhitektonski natjeaj za tipski djeji vrti
drvene konstrukcije. Osim naglaska na drvenu konstrukciju jedan od kriterija vrednovanja je bio
i to vii stupanj energetske uinkovitosti pa je kao ulazni energetski standard bila preporuena
razina niskenergetske kue ili poeljno i pasivne kue.

Izgled energetskog certifikata za stambene i nestambene zgrade

Drvena A+ kua
Deseci tisua ostvarenih drvenih pasivnih kua koje su izvedene u raznim klimatskim zonama
i raznim konstrukcijskim rjeenjima potvruju sveukupna oekivanja ne samo u novogradnji ve i
u energetskoj obnovi ili tzv. energetskoj modernizaciji.
Od arhitektonskih rjeenja svih funkcionalnih tipova i njihova oblikovanja, sinergijskog
energetskog koncepta, fizikalnih projektnih rjeenja, odgovarajuih rjeenja instalacijskih
sustava i mogunosti izvedbe uz odgovarajui nadzor do priutivog financiranja, posebice uz
potpore raznih fondova i zelenih kredita, koji upravo najpovoljnije podravaju najvii energetski
razred, a to je pasivna kua koja se u Hrvatskoj oznaava s A+.

Prof. Ljubomir Mievi, dipl.ing.arh.

Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Kaieva 26, 10 000 Zagreb