EUROPSKA

KOMISIJA

Bruxelles, 12.10.2022.
COM(2022) 528 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU,

EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Komunikacija o politici proširenja EU-a za 2022.

{SWD(2022) 332 final} - {SWD(2022) 333 final} - {SWD(2022) 334 final} -

{SWD(2022) 335 final} - {SWD(2022) 336 final} - {SWD(2022) 337 final} -
{SWD(2022) 338 final}

HR HR
I. UVOD
Početak 2022. obilježila je ničim izazvana i neopravdana ruska agresija na Ukrajinu, odnosno
iznenadno suočavanje s novom geopolitičkom stvarnošću. Time se proširenje EU-a ponovno našlo
u fokusu europskog programa.
Nakon što su u proljeće 2022. Ukrajina, Republika Moldova i Gruzija podnijele zahtjeve za
članstvo u EU-u, Europska komisija iznijela je 17. lipnja na poziv Vijeća svoja
mišljenja1. Komisija je preporučila da se Ukrajini, Moldovi i Gruziji dodijeli europska
perspektiva te da se Ukrajini i Moldovi dodijeli status zemlje kandidatkinje pod uvjetom da se
poduzmu koraci u nekoliko područja, a Gruziji nakon što se riješi niz prioritetnih pitanja. Europsko
vijeće podržalo je 23. lipnja preporuke Komisije, priznalo europsku perspektivu triju zemalja
podnositeljica zahtjeva i odobrilo Ukrajini i Moldovi status zemalja kandidatkinje za članstvo u
EU-u2. Komisija će podnijeti izvješće o ispunjenju koraka/prioriteta navedenih u njezinim
mišljenjima o odgovarajućim zahtjevima za članstvo u okviru svojeg redovnog paketa za
proširenje, u koji će od 2023. biti uključeni Ukrajina, Moldova i Gruzija. Osim toga, Komisija će
do kraja 2022. iznijeti svoje ocjene sposobnosti triju predmetnih zemalja u pogledu preuzimanja
obveza koje proizlaze iz članstva u EU-u. Ruska agresija pokazala je jasnije nego ikad prije da je
perspektiva članstva u Europskoj uniji snažna osnova ne samo za blagostanje, nego i za mir i
sigurnost.
U tom kontekstu čelnici EU-a i zapadnog Balkana sastali su se 23. lipnja uoči sastanka
Europskog vijeća. Raspravljali su o napretku u pogledu integracije u EU i izazovima koji proizlaze
iz ruske agresije na Ukrajinu. Sastanak je bio i prilika da se istakne važnost usklađivanja s
vrijednostima EU-a i zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (ZVSP), koja postaje sve
važnije pitanje u ovom novom geopolitičkom kontekstu. Poseban naglasak stavljen je na
integraciju zapadnog Balkana u mjere EU-a za smanjenje negativnog učinka ruske agresije na
Ukrajinu u pogledu opskrbe hranom i energijom te neovisnosti, kao i u mjere za potporu izgradnji
kapaciteta za kibersigurnost i socijalni program, posebno uključujući mlade u gospodarstvo.
Čelnici EU-a ponovno su 23. i 24. lipnja potvrdili potpunu i nedvosmislenu predanost
perspektivi članstva zapadnog Balkana u EU-u. Europsko vijeće pozvalo je da se ubrza
pristupni proces i da se na temelju revidirane metodologije dalje nastavi s postupnom integracijom
između Europske unije i zapadnog Balkana tijekom procesa proširenja na reverzibilan način koji
se temelji na zaslugama. Ponovno je istaknulo važnost reformi, posebno u području vladavine
prava i u području neovisnosti i funkcioniranja pravosuđa te borbe protiv korupcije. Europsko
vijeće ponovno je potvrdilo da je hitno potreban konkretan napredak u rješavanju neriješenih
bilateralnih i regionalnih sporova, posebno u pogledu dijaloga Beograda i Prištine o normalizaciji
odnosa između Srbije i Kosova. Izjavilo je da je spremno dodijeliti status zemlje kandidatkinje
Bosni i Hercegovini te je u tu svrhu pozvalo Komisiju da bez odgode izvijesti Vijeće o provedbi

1
COM(2022) 405 final, COM(2022) 406 final, COM(2022) 407 final
2
https://www.consilium.europa.eu/media/57442/2022-06-2324-euco-conclusions-en.pdf

Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244/1999 i mišljenjem
Međunarodnog suda.
Mišljenje o proglašenju neovisnosti Kosova.
1
14 ključnih prioriteta utvrđenih u njezinu mišljenju, s posebnim naglaskom na prioritete koji se
odnose na važan skup reformi, kako bi Europsko vijeće moglo o tome ponovno odlučiti.
Prve međuvladine konferencije o pristupnim pregovorima održane su 19. srpnja sa Sjevernom
Makedonijom i Albanijom, čime je otvorena nova faza politike proširenja EU-a. Komisija je
odmah pokrenula proces analitičkog pregleda pravne stečevine EU-a (provjere).
Geopolitički izazovi koji su zahtijevali potpunu međusobnu solidarnost, a posebno ruska
agresija na Ukrajinu, približili su EU i zapadni Balkan. EU je kao odgovor na rat integrirao
zapadni Balkan u vlastite inicijative za sigurnost opskrbe hranom i energijom. Regija je dio
europskog mehanizma za pripravnost i odgovor na krizu u području sigurnosti opskrbe hranom te
je pozvana da s EU-om sudjeluje u zajedničkoj nabavi plina, ukapljenog prirodnog plina i vodika.
Turska3 je imala posredničku ulogu u izravnim pregovorima između Rusije i Ukrajine i srpanjskim
dogovorima o žitu. Ona je veliki proizvođač poljoprivrednih proizvoda te stoga i strateški partner
kad je riječ o globalnoj sigurnosti opskrbe hranom.
Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Crna Gora uskladile su se s
mjerama ograničavanja EU-a kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu. Srbija i Turska to još
uvijek nisu učinile.
Turska je i dalje ključni partner Europske unije i zemlja kandidatkinja. Pristupni pregovori s
Turskom u mirovanju su od 2018. Turska se i dalje udaljava od EU-a zbog stalnog nazadovanja u
područjima temeljnih prava, neovisnosti pravosuđa, gospodarskog upravljanja i nedostatka
reformi u mnogim sektorskim pitanjima. U pogledu istočnog Sredozemlja Europsko vijeće u lipnju
2022. izrazilo je duboku zabrinutost zbog nedavnih opetovanih djelovanja i izjava Turske.
U lipnju 2022. održalo je stratešku raspravu o odnosima Europske unije s njezinim partnerima u
Europi. Prvi sastanak šireg formata europskih zemalja, takozvane europske političke zajednice,
održan je 6. listopada 2022. u Pragu. Više od četrdeset čelnika europskih zemalja raspravljalo je o
energiji, sigurnosti, klimi i gospodarskoj situaciji u Europi. Raspravljalo se i o budućem smjeru
platforme te je donesena odluka o održavanju sljedećeg sastanka u Moldovi. Tim se neformalnim
okvirom neće zamijeniti postojeće politike i instrumenti EU-a, posebno u području
proširenja, te će se njime u potpunosti poštovati autonomija Europske unije u donošenju odluka.
Pregled ključnih događaja
Ruska ratna agresija na Ukrajinu poremetila je energetska tržišta, što je dovelo do povećane
nestabilnosti cijena i energetske nesigurnosti s posljedicama za EU i njegovo neposredno
susjedstvo. Rast cijena energije utječe i na druge sektore kao što su promet (rast cijena goriva) i
industrija (rast cijena sirovina i gnojiva). Osim energije, kriza je imala velik utjecaj na
poljoprivredno-prehrambeni sektor i druga tržišta, posebno na dostupnost i cjenovnu pristupačnost
hrane, žitarica, pojedinih sirovina i cijena drugih proizvoda. Postoji velik neiskorišteni potencijal
za izgradnju održivih i odgovornih strateških partnerstava u području kritičnih sirovina i važno je
integrirati zapadni Balkan u lance opskrbe EU-a.

3
U skladu sa zahtjevom Republike Turske u pogledu upotrebe novog službenog naziva te zemlje na engleskom jeziku,
u ovom se dokumentu u engleskoj inačici umjesto „Turkey” upotrebljava naziv „Türkiye”. Ta je administrativna
promjena ograničena na nomenklaturu koja se upotrebljava u dokumentima EU-a, nema retroaktivan učinak i nema
pravnih posljedica. Tom se odlukom ne dovodi u pitanje nomenklatura koju koriste države članice.
2
EU je u svoja nastojanja usmjerena na ublažavanje posljedica rata i pandemije bolesti COVID-19
uključio zapadni Balkan.
Puno se poduzima kako bi se ubrzala integracija zemalja zapadnog Balkana s obzirom na
njihov status zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja. To se postiže
sudjelovanjem u programima i agencijama EU-a, ali i provedbom Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju, Gospodarskog i investicijskog plana4, uključivim okvirima regionalne suradnje kao
što su Strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju i Strategija EU-a za dunavsku regiju, a po
mogućnosti i regionalnom gospodarskom integracijom. EU sustavno jača suradnju sa zapadnim
Balkanom u području politika te se posebno usredotočuje na područja od zajedničkog interesa kao
što su pravosuđe i unutarnji poslovi, gospodarstvo i jedinstveno tržište, energija, prometna i
digitalna politika, civilna zaštita, socijalna politika, obrazovanje i istraživanje, inovacije te vanjski
poslovi, sigurnost i obrana. Angažman u navedenim područjima uključuje potporu jačanju
kiberkapaciteta i obrambenih kapaciteta. U procesu stabilizacije i pridruživanja već je predviđena
znatna integracija prije datuma pristupanja. Osim mogućnosti u okviru Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju, drugi regionalni sporazumi, posebno o Prometnoj zajednici i Energetskoj
zajednici, nude znatan prostor za integraciju. U okviru Energetske zajednice EU otvara svoje
tržište električne energije zapadnom Balkanu, za što su potrebne regulatorne reforme. U tom je
kontekstu ključno unaprijediti plan za integraciju tržišta električne energije u regiji i s EU-om,
uključujući donošenje zajedničke metodologije za izračun prijenosnog kapaciteta. Zelena
tranzicija najbolja je prilika za Europu da postane energetski neovisnija te da pridonese
usporavanju klimatskih promjena i poboljšanju života ljudi. Plan REPowerEU5 i vanjsko
djelovanje EU-a u području energetike u svijetu koji se mijenja6, koje je pokrenula Europska
komisija u svibnju 2022., pridonijet će smanjenju ovisnosti EU-a i zapadnog Balkana o ruskom
plinu. Očekuje se da će se u okviru tog plana zapadni Balkan u potpunosti uskladiti sa
zakonodavstvom i prioritetima politika EU-a. Nova energetska platforma EU-a služit će za
objedinjavanje potražnje, koordiniranje upotrebe infrastrukture, pregovaranje s međunarodnim
partnerima i pripremu zajedničke nabave plina, vodika i ukapljenog prirodnog plina. U okviru
plana REPowerEU potiče se i diversifikacija energije u sklopu poboljšanja energetske sigurnosti,
uključujući diversifikaciju opskrbe prirodnim plinom. Iako se kratkoročnim mjerama mogu
ublažiti posljedice te situacije, kriza jasno naglašava hitnu potrebu za prihvaćanjem zelene i
digitalne tranzicije kao pokretača održivog rasta i diversifikacije.
Suradnja u tim područjima podupire se povećanim sudjelovanjem zapadnog Balkana u
neformalnim vijećima i redovitim kontaktima na visokoj razini. Čelnici EU-a nastavili su
surađivati sa svojim kolegama na zapadnom Balkanu, među ostalim na razini sastanka na vrhu,
posljednji put na sastanku EU-a i čelnika zemalja zapadnog Balkana u lipnju 2022. Nakon sastanka
Vijeća za vanjske poslove u svibnju 2022. ministri vanjskih poslova EU-a prvi su put održali
neformalnu razmjenu mišljenja s kolegama sa zapadnog Balkana. Od preuzimanja obveza na
sastanku na vrhu u Brdu partneri sa zapadnog Balkana pozvani su da u pisanom obliku pridonesu
sastancima Vijeća za vanjske poslove te su o zaključcima tih sastanaka naknadno obaviješteni.
Sudjeluju i u pilot-fazi Europske diplomatske akademije. U prosincu 2021. u Brdu pri Kranju
godišnji ministarski forum EU-a i zapadnog Balkana o pravosuđu i unutarnjim poslovima

4
COM(2020) 641 final
5
COM(2022) 230 final
6
JOIN/2022/23 final
3
bio je prilika da EU razgovara s regijom o jačanju politika u području migracija, azila i upravljanja
granicama, suzbijanju terorizma, ekstremizma i radikalizacije, borbi protiv organiziranog
kriminala, jačanju vladavine prava i reformi pravosuđa. Ministarski sastanak triju platformi
zapadnog Balkana za kulturu, istraživanje i inovacije, obrazovanje i osposobljavanje održan
je u Tirani u lipnju 2022. u kontekstu bliže suradnje pokrenute u okviru programa za zapadni
Balkan u području inovacija, istraživanja, obrazovanja, kulture, mladih i sporta. Ministarski
dijalog o regulatornim aspektima digitalne politike održan je u lipnju 2022. u Bruxellesu.
Gospodarskim i investicijskim planom za zapadni Balkan (EIP) nastavilo se povezivati
reforme i ulaganja potrebna u različitim zemljama, pružajući dugoročnu viziju, posebno u pogledu
politika infrastrukture i povezivosti. Plan je ušao u fazu provedbe te je i dalje glavni plan za pomoć
EU-a kako bi se premostio socioekonomski jaz između regije i EU-a te kako bi se pomoglo
njegovoj zelenoj i digitalnoj tranziciji. Gospodarski i investicijski plan i zeleni program7, koji su
usmjereni na klimatsku politiku, kružno gospodarstvo, biološku raznolikost, borbu protiv
onečišćenja i održive prehrambene sustave, najbolji su alati za postupno jačanje otpornosti i
energetske neovisnosti u regiji. Glavne inicijative plana usmjerene su na prijelaz s ugljena,
diversifikaciju pravaca opskrbe plinom, ulaganje u obnovljive izvore energije i povećanje uštede
energije u okviru vala obnove. Detaljan pregled provedbe Gospodarskog i investicijskog plana
nalazi se u prilogu ovoj Komunikaciji.
Okvirom za ulaganja na zapadnom Balkanu odobreno je sufinanciranje EU-a i bilateralnih
donatora za 24 vodeća projekta infrastrukturnih ulaganja u ključne energetske i prometne koridore
te za socijalne i digitalne projekte, obnovljivu energiju, energetsku učinkovitost te postrojenja za
pročišćavanje otpada i otpadnih voda ukupne vrijednosti veće od 3,3 milijarde EUR. Regija uz
potporu EU-a napreduje i u provedbi zelenog programa. Potreban je dodatan rad u reformama za
potporu zelenoj tranziciji i regionalnoj gospodarskoj integraciji kako bi se iskoristio puni
potencijal ulaganja.
Kako bi se bolje podržao gospodarski oporavak nakon pandemije i kako bi se bolje nosili s
posljedicama ruskog rata protiv Ukrajine, ključno je da se u sljedećim programima gospodarskih
reformi predlože mjere kojima se promiče uključiv i održiv gospodarski rast u skladu s
prioritetima EU-a u pogledu zelene tranzicije i digitalizacije. Za bolje iskorištavanje prilika i
smanjenje potencijalnih negativnih posljedica pandemije i rata, ključno je da partneri na zapadnom
Balkanu i Turska održe makrofiskalnu stabilnost i provedu strukturne reforme radi uklanjanja
utvrđenih slabosti u svojim gospodarstvima te da dugoročno postanu otporniji. S obzirom na veliku
neizvjesnost, sve lošije izglede za rast te visoke i trajne inflacijske pritiske, možda će biti potrebne
ciljane i privremene mjere za ublažavanje negativnih učinaka na najranjivije dijelove stanovništva.
Tu je potporu potrebno pažljivo uravnotežiti s potrebom za ponovnom izgradnjom fiskalnih rezervi
i smanjenjem slabosti povezanih s javnim dugom s pomoću vjerodostojnih srednjoročnih strategija
fiskalne konsolidacije. Zaustavljanje inflacije koja je vrlo visoka i još uvijek raste, smanjenje
makroekonomskih neravnoteža i vraćanje vjerodostojnosti makroekonomskih politika posebno su
važni u Turskoj. Potpuna predanost provedbi reformi utvrđenih u programima gospodarskih
reformi i u političkim smjernicama koje su te zemlje donijele zajedno s državama članicama EU-
a8 ključna je ne samo za poboljšanje konkurentnosti, poticanje otvaranja radnih mjesta i

7
SWD(2020) 223 final
8
Zajednički zaključci ekonomskog i financijskog dijaloga između EU-a i zapadnog Balkana i Turske
4
olakšavanje socijalne uključenosti, nego i za osiguravanje fiskalne održivosti, ispunjavanje
gospodarskih kriterija u pristupnom procesu te maksimalno povećanje potencijalnog učinka paketa
ulaganja EU-a.
Donošenjem Uredbe o instrumentu IPA III9 u rujnu 2021. i programskog okvira instrumenta
IPA III u prosincu 2021. započeta je provedba instrumenta IPA III. Prije kraja 2021. Komisija je
donijela godišnje i višegodišnje odluke o financiranju u vrijednosti većoj od 4 milijarde EUR. To
je posebno omogućilo provedbu Gospodarskog i investicijskog plana za zapadni Balkan.
Programiranje instrumenta IPA III i dalje počiva na kvalitetnom pristupu utemeljenom na
politikama koji uključuje strateško i dinamično uvođenje pomoći te u središte stavlja temeljne
zahtjeve za članstvo. Komisija i Europski parlament održali su dva geopolitička dijaloga na visokoj
razini u listopadu 2021. i svibnju 2022. kako bi raspravljali o općem pristupu provedbi instrumenta
IPA III, njegovim ciljevima i programiranju sredstava IPA-e.
Zapadni Balkan mora intenzivirati svoja zalaganja i ojačati političku volju za rješavanje pitanja
koja ometaju provedbu zajedničkog regionalnog tržišta, čime će se maksimalno iskoristiti
prednosti Gospodarskog i investicijskog plana. Na sastanku na vrhu održanom u Sofiji u
studenome 2020. u okviru Berlinskog procesa regija je postigla dogovor o ambicioznom planu za
uspostavu zajedničkog regionalnog tržišta. Ostvaren je određeni napredak, npr. proširenje zelenih
traka na države članice EU-a. Međutim, zbog neslaganja koja nisu povezana s opsežnim radom na
zajedničkom regionalnom tržištu do danas nije bilo moguće dobiti političko odobrenje sporazuma
dovršenih na tehničkoj razini. Ti sporazumi u okviru zajedničkog regionalnog tržišta donijeli bi
znatne koristi u smislu povećanja privlačnosti i konkurentnosti cijele regije, ubrzanja oporavka
nakon pandemije i ublažavanja posljedica ruske agresije na Ukrajinu. Time bi se privukli i ulagači
koji traže diversifikaciju ponude i kraće lance vrijednosti te bi se pomoglo u najvećoj mogućoj
mjeri iskoristiti ulaganja u infrastrukturu za povezivost. Stoga je važno da sve strane konstruktivno
sudjeluju u izgradnji zajedničkog regionalnog tržišta i da ispune preuzete zajedničke obveze u
korist ljudi i poduzeća u regiji. Inicijativa Otvoreni Balkan koju su pokrenule Albanija, Sjeverna
Makedonija i Srbija može imati pozitivnu ulogu u tom procesu, pod uvjetom da se temelji na
pravilima EU-a i da ostane uključiva prema svim partnerima sa zapadnog Balkana. Unatoč novim
ograničenjima u opskrbi, zapadni Balkan trebao bi se suzdržati od uvođenja jednostranih
ograničenja trgovine. Sve postojeće mjere koje su u suprotnosti sa sporazumima o stabilizaciji i
pridruživanju i Srednjoeuropskim ugovorom o slobodnoj trgovini (CEFTA) i koje su u suprotnosti
s idejom zajedničkog regionalnog tržišta trebalo bi što prije ukinuti.
Ruska agresija protiv Ukrajine snažno je utjecala na čitavu regiju i dodatno naglasila važnost
usklađivanja zajedničke vanjske i sigurnosne politike u procesu proširenja. Zapadni Balkan i
Turska uskladili su se s velikom većinom međunarodne zajednice, uključujući EU, glasovanjem
za dvije rezolucije Opće skupštine UN-a o ruskoj invaziji na Ukrajinu i njezinim humanitarnim
posljedicama, kao i glasovanjem za suspenziju Rusije iz Vijeća za ljudska prava. Albanija kao
nestalna članica od siječnja 2022. aktivno sudjeluje u Vijeću sigurnosti UN-a, među ostalim kao
suradnik u izradi rezolucija kojima se osuđuje agresija. Potpuna usklađenost Albanije, Crne Gore
i Sjeverne Makedonije sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (ZVSP) EU-a snažan
je znak njihova strateškog odabira pristupanja EU-u. Također se prepoznaje i pozdravlja znatno

9
Uredba (EU) 2021/1529 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. rujna 2021. o uspostavi Instrumenta pretpristupne
pomoći (IPA III)
5
povećanje formalne usklađenosti u području ZVSP-a koju je postigla Bosna i Hercegovina, kao i
jednostrana usklađenost Kosova. Stopa usklađenosti Srbije sa ZVSP-om znatno se smanjila
tijekom razdoblja izvješćivanja. Od Srbije se očekuje da prioritet bude ispunjavanje preuzetih
obveza i usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, među ostalim
mjerama ograničavanja, u skladu s pregovaračkim okvirom. Usklađenost Turske sa ZVSP-om
dodatno se pogoršala tijekom razdoblja izvješćivanja, među ostalim zbog neusklađenosti s EU-
ovim mjerama ograničavanja protiv Rusije.
Crna Gora i Srbija nastavile su primjenjivati revidiranu metodologiju utvrđenu u Komunikaciji
Komisije Unapređenje pristupnog procesa – Vjerodostojna perspektiva EU-a za zapadni Balkan10
i potvrđenu u lipnju 2021. na političkim međuvladinim konferencijama održanima s tim zemljama.
S Crnom Gorom otvorena su sva poglavlja za pregovore, od kojih su tri privremeno zatvorena.
Napredak Srbije u pogledu reformi omogućio je otvaranje pregovora u okviru četvrte skupine
poglavlja o zelenom programu i održivoj povezivosti na međuvladinoj konferenciji sa Srbijom
održanoj u prosincu 2021. Na međuvladinoj konferenciji utvrđen je i put prema otvaranju daljnjih
poglavlja na temelju očekivanog napretka zemlje, posebno u pogledu reformi u području vladavine
prava i normalizacije odnosa s Kosovom. Na međuvladinoj konferenciji s Crnom Gorom održanoj
u prosincu 2021. dane su političke smjernice za ubrzavanje rada na ispunjavanju privremenih
mjerila za vladavinu prava, što ostaje sljedeća ključna etapa potrebna za napredak u pristupnim
pregovorima.
U skladu s revidiranom metodologijom, u zaključcima i preporukama ove Komunikacije Komisija
ocjenjuje sveukupnu bilancu pristupnih pregovora s Crnom Gorom i Srbijom te predlaže daljnje
korake za svaku zemlju. Iduće međuvladine konferencije trebale bi se održati nakon objave
aktualnog godišnjeg paketa izvješća i naknadnih zaključaka Vijeća.
Međuvladine konferencije o pristupnim pregovorima održane su 19. srpnja sa Sjevernom
Makedonijom i Albanijom. To je bilo priznanje trajne predanosti, napretka u provedbi reformi i
otpornosti obaju zemalja na njihovom putu prema EU-u. Revidirana metodologija proširenja prvi
se put primjenjuje u cijelosti, čime se u cjelokupan pregovarački proces uvodi veća predvidljivost,
veća dinamičnost i snažnije političko usmjeravanje. Komisija je odmah pokrenula postupak
provjere. Postupak provjere analitičko je pregledavanje zakonodavstva EU-a koje zajednički
provode Komisija i svaka zemlja kandidatkinja. Tim se postupkom zemljama omogućuje da se
upoznaju s pravnom stečevinom te da naknadno navedu svoju razinu usklađenosti sa
zakonodavstvom EU-a i izrade planove za daljnje usklađivanje.
U mišljenju Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji11 utvrđeno je
14 ključnih prioriteta koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti kako bi Komisija preporučila
otvaranje pregovora o pristupanju EU-u. Vijeće je 2019. podržalo 14 ključnih prioriteta. U lipnju
2022. Europsko vijeće izrazilo je spremnost da Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje
kandidatkinje i pozvalo Komisiju da izvijesti o provedbi 14 ključnih prioriteta, s posebnim
naglaskom na one koji čine važan skup reformi. Ovim se paketom odgovara na taj zahtjev.
EU je nastavio podupirati provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Kosovom te
savjetovati vladu o ključnim reformama povezanima s EU-om. Prijedlog Komisije o ukidanju viza

10
COM(2020) 57 final
11
COM(2019) 261 final
6
za građane Kosova još nije donesen u Vijeću. To je pitanje prioritet i potrebno ga je hitno riješiti.
Komisija ostaje pri svojoj procjeni iz 2018. da su ispunjeni svi kriteriji koje je Vijeće utvrdilo za
liberalizaciju viznog režima s Kosovom.
Turska je zemlja kandidatkinja i ključni partner EU-a u područjima od zajedničkog interesa, kao
što su trgovina, migracije, borba protiv terorizma, javno zdravlje, klima, energetika, promet i
regionalna pitanja. Kad je riječ o energetici, Turska je i dalje važna i pouzdana tranzitna zemlja za
EU. Pregovori o pristupanju s Turskom i dalje su u mirovanju. Turska nije preokrenula negativan
trend daljnjeg udaljavanja od Europske unije i ozbiljno je nazadovala u područjima demokracije,
vladavine prava, temeljnih prava i neovisnosti pravosuđa. Dijalog o tim pitanjima i dalje je sastavni
dio odnosa između EU-a i Turske.
Dijalog i suradnja s Turskom pojačani su u skladu sa smjernicama Europskog vijeća iz 2021.
Europska unija spremna je surađivati s Turskom na postupan, proporcionalan i reverzibilan način
kako bi se poboljšala suradnja u nizu područja od zajedničkog interesa, pod uvjetom da se smire
napetosti i da angažman Turske bude konstruktivan i u skladu uvjetima utvrđenima u prethodnim
zaključcima Europskog vijeća. U strateškom je interesu EU-a osigurati stabilno i sigurno okruženje
na istočnom Sredozemlju, kao i razvoj suradnje i uzajamno koristan odnos s Turskom. Uzimajući
u obzir Zajedničku komunikaciju12, EU je ponovno potvrdio svoju odlučnost da u slučaju novih
provokacija ili jednostranih djelovanja kojima se krši međunarodno pravo upotrijebi instrumente i
mogućnosti koji su mu na raspolaganju kako bi obranio svoje interese i interese svojih država
članica te očuvao regionalnu stabilnost. Izjava EU-a i Turske iz 2016. i dalje donosi rezultate i
ključni je okvir za suradnju u području migracija. Turska je uložila znatan trud da pruži smještaj
za više od četiri milijuna izbjeglica iz Sirije i drugih zemalja. Međutim, problemi su se nastavili u
pogledu provedbe te izjave jer je Turska od ožujka 2020. jednostrano obustavila prihvaćanje
nezakonitih migranata s grčkih otoka čiji su zahtjevi za azil odbijeni. Broj nezakonitih prelazaka
granice između Turske i EU-a i dalje je znatno niži nego prije donošenja Izjave EU-a i Turske. Na
alternativne krijumčarske rute prema područjima Cipra i Italije pod kontrolom njihovih vlada
otpadao je 2021. najveći dio dolazaka u EU. Tokovi nezakonitih migracija tim rutama znatno su
se povećali 2022.
EU je nastavio ispunjavati obveze koje je preuzeo u pogledu pružanja znatne financijske potpore
izbjeglicama i zajednicama domaćinima u Turskoj. Instrumentom za izbjeglice u Turskoj
mobilizirano je 6 milijardi EUR. Sveukupni operativni proračun instrumenta ugovoren je krajem
2020., a više od 4,7 milijardi EUR isplaćeno je od lipnja 2022. Njegova postignuća uključuju
pomoć za 1,9 milijuna izbjeglica u podmirivanju njihovih osnovnih potreba, pomoć za 740 000
djece izbjeglica kako bi se mogli školovati, izgradnju 405 škola koje je u tijeku i obavljanje više
od 22,8 milijuna pregleda u okviru primarne zdravstvene zaštite. Komisija je dodijelila dodatni
paket pomoći od 3,5 milijardi EUR za razdoblje 2020.–2023. To će uključivati sredstva za
upravljanje migracijama i granične kontrole, osobito na istočnoj granici Turske.
I EU i Turska i dalje imaju koristi od carinske unije, a gospodarska integracija Turske s EU-om i
dalje je na visokoj razini. Komisija je nastavila intenzivnu suradnju s Turskom kako bi uklonila
prepreke trgovini koje otežavaju uredno funkcioniranje carinske unije. Međutim, postignuti
napredak nije dovoljan, a velika većina prepreka trgovini nije uklonjena.

12
JOIN(2021) 8 final/2
7
Jednostrana vanjska politika Turske i dalje je u suprotnosti s prioritetima EU-a u okviru zajedničke
vanjske i sigurnosne politike i sa širim interesima EU-a, osobito zbog uplitanja Turske u pojedine
regionalne sukobe i njezine potpore vojnim djelovanjima. Međutim, Turska je ostala otvorena za
politički dijalog o regionalnim pitanjima. Stopa usklađenosti Turske sa zajedničkom vanjskom i
sigurnosnom politikom dodatno se smanjila. Europsko vijeće očekuje da Turska i sve uključene
strane pozitivno doprinesu rješavanju regionalnih kriza. Turska na diplomatskoj razini aktivno
sudjeluje u rješavanju različitih problema povezanih s ruskom agresijom u Ukrajini te nastoji
smiriti sukob, na primjer zagovaranjem prekida vatre. Pokrenula je i diplomatsku inicijativu za
olakšavanje izvoza ukrajinskog žita. Dogovor koji su Ukrajina i Rusija postigle u srpnju u
Istanbulu, uz pomoć UN-a i Turske, ne bi bio moguć bez konstruktivne uloge Turske, koja je
uključena i u olakšavanje njegove provedbe. Međutim, neusklađenost Turske s mjerama
ograničavanja EU-a protiv Rusije posebno je zabrinjavajuća zbog slobodnog kretanja proizvoda
unutar carinske unije EU-a i Turske, uključujući robu s dvojnom namjenom. Time se stvara rizik
od ugrožavanja mjera ograničavanja EU-a. Kako bi carinska unija nastavila funkcionirati, stranke
moraju u potpunosti poštovati postojeća pravila i izbjegavati narušavanje uzajamnog povjerenja.
Turska je potpisala memorandum o razumijevanju za razvoj gospodarskih i trgovinskih odnosa s
Rusijom.
Nastavak dijaloga u dobroj vjeri i suzdržavanje od jednostranih djelovanja koja su u suprotnosti s
interesima EU-a i kojima se krše međunarodno pravo i suverena prava država članica EU-a
neophodni su za osiguravanje stabilnog i sigurnog okruženja u istočnom Sredozemlju te razvoj
uzajamno korisnog odnosa između EU-a i Turske koji se temelji na suradnji. Sve se razlike moraju
riješiti mirnim dijalogom i u skladu s međunarodnim pravom.
Aktivnosti u Varoshi koje su u suprotnosti s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i
dalje narušavaju mogućnost nastavka pregovora i postizanja sveobuhvatnog rješenja ciparskog
problema. Očekuje se da će Turska odmah poništiti sve mjere i korake koje je poduzela u vezi s
Varoshom od listopada 2020.
II. OSNOVNI DIJELOVI PRISTUPNOG PROCESA
Od zemalja proširenja očekuje se da će postupno napredovati u svojim programima reformi u
području „temeljnih pitanja”, provodeći reforme i pokazujući konkretan napredak u području
vladavine prava, gospodarstva, funkcioniranja demokratskih institucija i reforme javne uprave.
Osiguravanje čvrstih i nepovratnih postignuća u svim tim područjima i dalje je presudno za
ispunjavanje uvjeta za članstvo u EU-u. U nekim je slučajevima ostvaren napredak u reformi
pravosuđa, u prilagodbi pravnog okvira za ljudska prava i u reformama javne uprave. Unatoč
postignutom napretku, još nije demonstrirana snažna politička volja za postizanjem rezultata u
provedbi reformi. Napredak u ispunjavanju gospodarskih kriterija pristupanja prespor je da bi se
znatno smanjio gospodarski jaz u usporedbi s EU-om. Politički i institucionalni otpor prema
promjenama nastavlja se, a u nekim su zemljama primijećena negativna kretanja. Ona se,
primjerice, odnose na sve neprijateljskije okruženje za djelovanje civilnog društva, slobodu
izražavanja i slobodu medija te pokušaje neprimjerenog utjecaja i političkog uplitanja u pravosuđe.
Pravilna provedba okvira za borbu protiv korupcije trebala bi i dalje biti prioritet u svim zemljama
proširenja, uključujući uključivanje mjera za borbu protiv korupcije u sektore koji su najosjetljiviji
na korupciju. Potreban je napredak u usklađivanju javne nabave s europskim standardima i dobrim
praksama, sprečavanju sukoba interesa i učvršćivanju integriteta u svim javnim službama.
8
Potrebno je usklađeno i dosljedno suzbijati elemente zarobljavanja države i na učinkovit način
riješiti taj problem. Postizanje dobrih rezultata u proaktivnim istragama, kaznenom progonu i
pravomoćnim presudama u borbi protiv korupcije na svim razinama te u borbi protiv teškog i
organiziranog kriminala ostaje dugoročan cilj koji i dalje zahtijeva pojačano i dosljedno zalaganje,
uključujući dodatnim jačanjem strateških i operativnih kapaciteta.
Rad demokratskih institucija
Uvođenje mjera relevantnih za konsolidaciju funkcioniranja demokratskih institucija ključno je za
proces proširenja, ali u mnogim slučajevima još nije demonstrirana istinska politička volja za
provođenje relevantnih reformi. Snažna politička polarizacija i nedostatak međustranačkog
dijaloga i dalje utječu na funkcioniranje parlamenata, posebno na zapadnom Balkanu, iako su u
razdoblju izvješćivanja zabilježeni određeni pozitivni koraci.
U Srbiji su 3. travnja 2022 u općenito mirnom ozračju održani predsjednički, prijevremeni
parlamentarni i lokalni izbori u Beogradu. Sudjelovale su sve relevantne političke snage, što je
dovelo do povećanja pluralizma i uključivosti u parlamentu u usporedbi s izborima 2020. Osim
toga, prije izbora velik broj političkih aktera sudjelovao je u konstruktivnom međustranačkom
dijalogu uz posredovanje Europskog parlamenta. Međutim, međunarodni promatrači pod
vodstvom Ureda za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i
suradnju primijetili su niz nedostataka na parlamentarnim izborima. Znatna kašnjenja u pogledu
objavljivanja izbornih rezultata, a time i stvaranja nove vlade uzrokovala su sporije donošenje
odluka. Novi Kodeks ponašanja izmijenjen je u rujnu 2021., a u listopadu 2021. osnovano je etičko
povjerenstvo. U parlamentarnoj se raspravi i dalje koristi uvredljiv jezik protiv političkih
protivnika i građanskih aktivista.
U Crnoj Gori nastavila se polarizacija, ne postoji konstruktivna suradnja između političkih
stranaka i nisu u mogućnosti postići konsenzus o ključnim pitanjima od nacionalnog interesa zbog
čega je dvjema vladama izglasano nepovjerenje. Na pravilno funkcioniranje crnogorskih institucija
negativno su utjecali politička nestabilnost te zastoj u donošenju odluka i provedbi reformi.
Funkcioniranje glavnih pravosudnih tijela oslabljeno je njihovim nepotpunim sastavom zbog
nemogućnosti parlamenta da izabere nove članove. Od sredine rujna Ustavni sud nije mogao
ispuniti svoju ulogu zbog nedostatka kvoruma, što je povećalo političku nesigurnost.
Na Kosovu je vlada izabrana 2021. uživala političku i institucionalnu stabilnost zahvaljujući svojoj
čvrstoj većini. To je Kosovu trebalo pružiti priliku da ubrza svoj rad na jačanju demokracije i
vladavine prava, da se borbi protiv korupcije i jača zakonodavne aktivnosti, među ostalim u
pogledu reformi povezanih s EU-om. Međutim, zbog čestog nedostatka kvoruma u Skupštini i
bojkota oporbenih stranaka došlo je do kašnjenja u donošenju ključnih zakona. Potrebno je
dodatno raditi na jačanju uloge Skupštine kao foruma za konstruktivan politički dijalog i postizanje
konsenzusa, posebno u pogledu programa reformi EU-a. U jesen 2021. održani su lokalni izbori
koji su bili uglavnom dobro organizirani, na transparentan i konkurentan način, uz iznimku općina
u kojima žive kosovski Srbi u kojima je političko natjecanje bilo ograničeno. Još uvijek je potrebno
otkloniti nedostatke koji postoje već duže vrijeme.
Nakon općih izbora u Albaniji 2021. izabrani zastupnici iz najvećih oporbenih stranaka preuzeli
svoje dužnosti u parlamentu. Kad je riječ o reformama povezanima s EU-om, Skupština je postigla
međustranački konsenzus o ustavnom amandmanu kako bi se produljio mandat pravosudnih tijela
9
za provjeru. Unutarnji sukob u najvećoj oporbenoj stranci ipak je utjecao na parlamentarni život.
Na razini vlade Albanija je zadržala opću usmjerenost na program reformi EU-a.
U Sjevernoj Makedoniji parlament je i dalje glavni forum za politički dijalog. Nakon intenzivnih
rasprava parlament je usvojio zaključke o prijedlogu kojim je otvoren put za otvaranje pristupnih
pregovora. Međutim, na njegov je rad utjecala politička polarizacija i „aktivna blokada” glavne
oporbene stranke, što je utjecalo na donošenje pojedinih zakonodavnih akata. Parlament i vlada
obvezali su se da će im prioritet biti pokretanje i ostvarivanje relevantnih ustavnih promjena kako
bi se Ustavom obuhvatili građani koji žive unutar državnih granica.
Politička polarizacija i ometanja u Bosni i Hercegovini doveli su do zastoja u radu demokratskih
institucija i provedbi reformi na putu prema EU-u. Predsjedništvo, Vijeće ministara i parlament
ostali su blokirani do proljeća 2022. Sastanci namijenjeni dijalogu s EU-om u okviru Sporazuma
o stabilizaciji i pridruživanju mogli su se održati tek u lipnju 2022. Entitet Republike Srpske
pokrenuo je inicijative za jednostrano preuzimanje državnih nadležnosti. Te su inicijative sada ili
obustavljene ili su u postupku ocjene ustavnosti. Visoki predstavnik tri je puta iskoristio svoje
izvršne ovlasti tijekom razdoblja izvješćivanja kako bi savladao prepreke, među ostalim i kako bi
osigurao sredstva za organizaciju izbora u listopadu 2022. Državni proračun donesen je tek krajem
lipnja. Državne institucije počele su s radom u proljeće 2022. te su poduzete početne mjere za
rješavanje problema zaostataka u provedbi reformi. Politički akteri pokazali su jedinstven pristup
u omogućavanju Bosni i Hercegovini da donese zakon o javnoj nabavi te da postane država
sudionica Mehanizma Unije za civilnu zaštitu. Opći izbori održani su 2. listopada, prema
preliminarnim nalazima OESS-a/ODIHR-a, oni su uglavnom bili konkurentni i dobro organizirani,
ali obilježeni nepovjerenjem u javne institucije i etnički razdornom retorikom. Visoki predstavnik
istog je dana uveo izmjene Ustava entiteta Federacije i izbornog zakona s ciljem rješavanja niza
problema u pogledu funkcionalnosti i pravodobnog formiranja tijela vlasti.
U Turskoj se demokratsko nazadovanje nastavilo u razdoblju izvješćivanja. Unatoč ukidanju
izvanrednog stanja u 2018., nekoliko pravnih odredbi kojima se vladinim tijelima dodjeljuju
izvanredne ovlasti i kojima se zadržava nekoliko ograničavajućih elemenata izvanrednog stanja
ostale su uključene u pravni sustav, što je utjecalo na demokraciju i temeljna prava. I dalje postoje
strukturni nedostaci predsjedničkog sustava. Parlament još uvijek nema potrebne instrumente za
pozivanje vlade na odgovornost.
Pravosuđe i temeljna prava
Neovisan, nepristran, odgovoran i stručan pravosudni sustav koji je učinkovit i čije se odluke
uistinu izvršavaju predstavlja okosnicu vladavine prava. U pojedinim je slučajevima ostvaren
određeni napredak u pravosudnim reformama. Međutim, na zapadnom Balkanu i u Turskoj
pravosudne institucije i dalje se suočavaju s mnogim izazovima. Konkretno, nastavili su se
neprimjereni vanjski pritisci na pravosuđe što ugrožava neovisnost sudaca i državnih odvjetnika,
ugrožava opću institucionalnu ravnotežu i u konačnici utječe na raspodjelu državnih ovlasti. Zbog
toga je načelo jednakosti pred zakonom i dalje oslabljeno. Odlučan napredak u provedbi
pravosudnih reformi koji se temelji na snažnoj političkoj volji i dalje je od velike važnosti.
Konsolidacija pravosudnih funkcija koja osigurava dobre dugoročne rezultate ključna je za daljnji
napredak u procesu pristupanja.

10
Albanija je nastavila ostvarivati dobar napredak u provedbi svoje sveobuhvatne reforme
pravosuđa, među ostalim daljnjim osiguravanjem konkretnih rezultata u postupku provjere.
Ustavni sud i dalje je u potpunosti operativan. Imenovanja na Visokom sudu rezultirala su po prvi
put smanjenjem broja neriješenih predmeta. Još uvijek nije ostvaren napredak u pogledu sustava
vođenja predmeta i sustava pravnog obrazovanja.
Sjeverna Makedonija je donekle napredovala zahvaljujući sustavnoj povedbi svoje pravosudne
strategije. U području pravosuđa vidljiva je predanost zaštiti njegova integriteta i neovisnosti.
Pravosudne institucije sustavno su primjenjivale nova pravila za imenovanje, napredovanje,
discipliniranje i razrješenje sudaca i tužitelja. Potrebno je dodijeliti sredstva koja su potrebna za
potpunu funkcionalnost automatiziranog informacijskog sustava za upravljanje predmetima.
Srbija je općenito ostvarila određeni napredak u jačanju neovisnosti i odgovornosti pravosuđa te
je poduzela važan korak odobravanjem relevantnih izmjena Ustava u veljači 2022. Kao sljedeći
korak bit će važno da se provedbeni zakoni kojima će se u potpunosti provesti reforma izmijene u
skladu s ustavnim rokovima. Srbija je osnovala dvije stručne radne skupine zadužene za izradu
nacrta provedbenog zakonodavstva.
Kosovo je ostvarilo određeni napredak u provedbi pravosudnih reformi. Poduzeti su koraci za
početak provedbe strategije i akcijskog plana za vladavinu prava te je donesen novi zakonodavni
okvir kojim se uređuje sustav državnog odvjetništva. Međutim, potrebni su daljnji koraci kako bi
se povećala učinkovitost i neovisnost pravosuđa.
Crna Gora ostvarila je ograničen napredak u provedbi ključnih pravosudnih reformi. I dalje postoji
zabrinutost u vezi s funkcioniranjem institucija i konsolidacijom neovisnih sudskih i tužiteljskih
vijeća, a rezultati u pogledu pravosudne odgovornosti u ranoj su fazi. Istrage Ureda posebnog
tužitelja dovele su u nekoliko predmeta na visokoj razini do uhićenja bivšeg predsjednika
Vrhovnog suda i predsjednika Trgovačkog suda na temelju optužbi za korupciju i organizirani
kriminal. Za predmete koji se istražuju još nisu pokrenuti postupci pred sudom.
Bosna i Hercegovina kasni s reformom pravosuđa i ne ostvaruje nikakav napredak u jačanju tog
sektora. Zakonodavne izmjene čiji je cilj uspostava sustava za provjeru imovinskih kartica od
strane pravosudnih dužnosnika odbijene su u parlamentu u svibnju 2022. Zbog nedostatka istinske
političke predanosti vladavini prava i putu prema EU-u integritet pravosudnog sektora općenito se
nastavio pogoršavati.
U Turskoj se nastavilo nazadovanje zabilježeno posljednjih godina. Problem sustavnog nedostatka
neovisnosti pravosuđa nije riješen. Nastavili su se politički pritisci na sudstvo, što ugrožava
neovisnost i opću kvalitetu pravosuđa. Odbijanje Turske da provede relevantne presude Europskog
suda za ljudska prava (ESLJP) još je više povećalo zabrinutost u pogledu pridržavanja
međunarodnih i europskih standarda u Turskoj. Neizvršenje presude Europskog suda za ljudska
prava u predmetu Kavala, zbog kojeg je Vijeće Europe pokrenulo postupak zbog povrede protiv
Turske, izazvalo je ozbiljne sumnje u predanost te zemlje njezinim obvezama kao članice Vijeća
Europe. Suspenzije sudaca i tužitelja i njihova razrješenja nastavila su slabiti neovisnost,
učinkovitost i profesionalnost pravosudnog sustava. Turske vlasti moraju hitno riješiti problem
ozbiljnih nedostataka sustava, među ostalim u pogledu prava na pošteno suđenje i strogog
poštovanja načela pretpostavke nedužnosti.

11
Korupcija je i dalje raširena na zapadnom Balkanu i u Turskoj. Napredak u djelotvornoj borbi
protiv korupcije neujednačen je. U pojedinim je zemljama postignut određeni napredak,
prvenstveno u područjima povezanima sa sprečavanjem korupcije. I dalje je potrebna istinska
politička volja i jasna predanost u provedbi reformi kako bi se poboljšala transparentnost i
integritet te postigli opipljivi rezultati s uvjerljivim rezultatima istraga, kaznenog progona i
pravomoćnih presuda. Potrebno je dodatno uključivati mjera za borbu protiv korupcije u ključne
sektore kako bi se na smisleniji i učinkovitiji način potaknule reforme i općenito suzbila korupcija.
Za sektore koji su najosjetljiviji na korupciju potrebne su ciljane procjene rizika kako bi se utvrdili
rizici od korupcije i ranjivosti te u konačnici potaknulo osmišljavanje snažnih mjera za borbu
protiv korupcije. Strategije i akcijski planovi za borbu protiv korupcije moraju se provoditi
sustavno i strukturirano, među ostalim u ključnim sektorima kao što su javna nabava, upravljanje
javnim financijama, energetika, promet, zdravstvo, vodoopskrba, infrastruktura, prirodni resursi i
obrazovanje. Potrebno je odlučnije rješavati problem korupcije na visokoj razini i političke
korupcije jer i dalje postoje znakovi snažnog ispreplitanja javnih i privatnih interesa. Javna nabava
i dalje je posebno izložena rasprostranjenoj korupciji. Potrebno je ojačati mehanizme kontrole u
cijelom postupku nabave te odlučnim i ambicioznijim mjerama znatno povećati transparentnost.
Sjeverna Makedonija nastavila se boriti protiv organiziranog kriminala i korupcije te je ostvarila
daljnji napredak. Državno povjerenstvo za sprečavanje korupcije bilo je proaktivno u svojem
mandatu. Zemlja je nastavila surađivati s međunarodnim partnerima i s njima koordinirati domaće
aktivnosti protiv organiziranog kriminala. U Albaniji je Specijalizirana struktura za borbu protiv
korupcije i organiziranog kriminala (SPAK) provela kaznene postupke i financijske istrage što je
dovelo do pravomoćnih presuda u nekoliko predmeta na visokoj razini, a provjere sudstva i dalje
donose rezultate u borbi protiv korupcije u pravosuđu. Srbija je ostvarila određeni napredak u
daljnjoj provedbi preporuka Skupine država protiv korupcije pri Vijeću Europe (GRECO).
Priprema nove strategije za borbu protiv korupcije, popraćene akcijskim planom, odavno se
očekuje. Crna Gora poboljšala je rezultate u sprečavanju korupcije, no i dalje je potrebno pokazati
vjerodostojan kaznenopravni odgovor u borbi protiv korupcije, uključujući korupciju na visokoj
razini. Na Kosovu je postignut određeni napredak donošenjem važnog antikorupcijskog
zakonodavnog paketa koji uključuje novi propis o zakonu o kaznenom postupku, zakon o agenciji
za sprečavanje korupcije, zakon o prijavi imovine i zakonodavstvo kojim se uređuje financiranje
političkih stranaka. Parlament Bosne i Hercegovine odbio je zakon o sukobu interesa, dok je
daljnje pravosudno postupanje u slučajevima korupcije s javnim odjekom bilo selektivno i
netransparentno. Broj pravomoćnih presuda u predmetima na visokoj razini i dalje je vrlo nizak.
U Turskoj nije zabilježen napredak tijekom razdoblja izvješćivanja. Potrebno je poboljšati pravni
okvir i institucionalnu strukturu kako bi se ograničio politički i neprimjeren utjecaj na kazneni
progon i donošenje presuda u predmetima korupcije. Većina preporuka GRECO-a nije provedena.
Na cijelom zapadnom Balkanu stalni nedostatak ljudskih i financijskih resursa u pravosudnim
institucijama, kao i nedostatak namjenskih kapaciteta i stručnog znanja o financijskim istragama,
i dalje ometaju učinkovitu istragu i donošenje presuda u predmetima organiziranog kriminala i
korupcije. Iako su predviđene mjere izgradnje kapaciteta za pravosudni sektor, loše upravljanje
predmetima, dugotrajni postupci i niska stopa mjera zapljene i oduzimanja rezultat su nedovoljne
poticajne strukture, nedjelotvornih sustava za upravljanje uspješnošću i osjetljivosti pravosudnog
sektora na politički pritisak.

12
Temeljna prava u velikoj su mjeri sadržana u zakonodavstvu na zapadnom Balkanu, no postoje
određene poteškoće u njihovoj učinkovitoj provedbi. Okvir politike postupno se dovršava, posebno
u području borbe protiv diskriminacije i rodno uvjetovanog nasilja, ali i dalje postoje sustavni
nedostaci u mjerama financiranja kojima se promiču i štite ljudska prava, a mnogi sektori i dalje
ovise o donatorima. Institucije pravobranitelja i dalje imaju ključnu ulogu u promicanju i zaštiti
ljudskih prava na zapadnom Balkanu, kao i svojih preporuka te preporuka drugih neovisnih tijela.
Vlade u regiji trebaju sustavno uzimati u obzir sve preporuke međunarodnih i regionalnih tijela za
praćenje ljudskih prava, uključujući one koje se odnose na zatvorske uvjete i sprečavanje
zlostavljanja. Civilno društvo i dalje nadopunjuje ili čak zamjenjuje vladu u pružanju usluga
skupinama u nepovoljnom položaju. Razlozi za zabrinutost i preporuke iz prethodnih izvješća za
pojedine zemlje i dalje su uglavnom valjani i potrebno ih je otkloniti odnosno provesti. U Turskoj
se stanje ljudskih prava nastavilo pogoršavati i ostaje ozbiljan problem.
Sloboda izražavanja te sloboda i pluralizam medija ključni su nositelji demokratskog društva i
moraju se poštovati. U cijeloj regiji zapadnog Balkana ostvaren je ograničen napredak u tom
pogledu, a u nekim zemljama je izostao. Preporuke iz prethodnih izvješća i dalje uglavnom nisu
provedene. Pluralizam ostaje prisutan u većini regija, ali neovisnost medija i razvoj kvalitetnog
profesionalnog novinarstva i dalje koče međusobno povezani poslovni i politički interesi te loši
uvjeti na tržištu rada koji dovode do autocenzure. Slučajevi prijetnji, zastrašivanja i nasilja nad
novinarima te omalovažavajuće primjedbe javnih dužnosnika i dalje izazivaju ozbiljnu
zabrinutost. Mogu negativno utjecati na slobodu medija u praksi pa treba ubrzati tijek istrage i
kazneni progon takvih incidenata. Treba zajamčiti neovisnost medijskih regulatora i javnih
radiotelevizijskih kuća, među ostalim i odgovarajućim financiranjem i imenovanjem osoba na
rukovodeće položaje na temelju zasluga. Dodatnu potporu treba pružiti i učinkovitom
funkcioniranju neovisnih samoregulatornih tijela. Sve zemlje u regiji moraju povećati
transparentnost financiranja medija.
Ozbiljno nazadovanje nastavilo se u Turskoj, gdje su sloboda izražavanja i širenje oporbenih
glasova i dalje znatno ograničeni. Nastavili su se kazneni postupci protiv novinara, branitelja
ljudskih prava, odvjetnika, pisaca, oporbenih političara, studenata i korisnika društvenih medija,
koji su rezultirali osudama. Vlasti na velikom dijelu zapadnog Balkana poboljšale su svoje
strateške okvire za provedbu obveza u području rodne ravnopravnosti i borbe protiv rodno
uvjetovanog nasilja, ali to treba pretvoriti u praktična poboljšanja: dodijeliti potrebna sredstva i
povećati pomoć žrtvama svih oblika nasilja jer rodno uvjetovano nasilje, uključujući nasilje u
obitelji, i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost. U Turskoj se nastavilo nazadovanje u području rodne
ravnopravnosti i nazadovanje u pogledu prava žena i djevojčica te je zabilježen porast govora
mržnje usmjerenog na neovisne ženske organizacije.
Zakoni i politike o nediskriminaciji općenito su na snazi, ali tijelima za jednakost i subjektima
zaduženima za zaštitu od diskriminacije potrebno je osigurati dostatna sredstva za ispunjavanje
njihovih zadaća. Postoji trend povećanja govora mržnje u regiji i nedovoljnog praćenja slučajeva
diskriminacije, zločina iz mržnje i govora mržnje. Razvija se zakonodavni i politički okvir za prava
lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih, interseksualnih i queer osoba
(LGBTIQ), no sudjelovanje svih dijelova društva i dalje je problematično, a donošenje nekoliko
zakona je zaustavljeno. Zakoni se moraju poštovati u praksi jer su diskriminacija i govor mržnje i
dalje česti. U Turskoj zaštita temeljnih prava LGBTIQ osoba nije zajamčena, a govor mržnje i
kampanje ocrnjivanja usmjerene protiv LGBTIQ zajednice i dalje izazivaju ozbiljnu zabrinutost.
13
I dalje su potrebni napori kako bi se ojačala prava djeteta i poboljšala međuinstitucijska
koordinacija za učinkovite sustave zaštite djece i skrbi o djeci u skladu s najboljim interesima
djeteta. Potrebno je dodatno razviti pravosudne sustave prilagođene djeci te omogućiti i sustavnije
primjenjivati alternative pritvoru, a pritvor koristiti samo kao krajnju mjeru. Nasilje nad djecom,
kao i rani brakovi, ostaju ozbiljan problem.
Prava osoba s invaliditetom treba bolje zaštititi i posvetiti im odgovarajuću pozornost. Pitanja
koja je potrebno riješiti uključuju prelazak na skrb u zajednici i samostalan život, u skladu sa
zahtjevima Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, te općenito veću prihvaćenost,
pristupačnost i uključenost.
Potrebna je bolja koordinacija u pogledu zaštite manjina, a poštovanje prava na samoodređenje
mora se osigurati. Romi su i dalje najpotrebitija zajednica u regiji. Međutim, ove je godine većina
vlada (uz iznimku Turske) dokazala svoju političku predanost uključivanju Roma donošenjem
novih strategija i akcijskih planova za Rome s ciljem usklađivanja s okvirom EU-a. Sada bi
prednost trebalo dati njihovoj provedbi, kao i dodjeli potrebnih financijskih sredstava.
Pravda, sloboda i sigurnost
Organizirani kriminal još uvijek je ozbiljna sigurnosna prijetnja zapadnom Balkanu i Turskoj.
Snažne kriminalne mreže i dalje djeluju u regiji i izvan nje te imaju važnu ulogu u globalnoj
trgovini nezakonitom robom i u krijumčarenju ljudi u Europsku uniju i unutar nje. Pokazalo se da
su te kriminalne mreže vrlo vješte u iskorištavanju pandemije bolesti COVID-19 i postoji rizik da
iskoriste rusku invaziju u Ukrajini, uključujući dostupnost velikih zaliha oružja u Ukrajini.
Programi državljanstva za ulagače i programi za dodjelu prava boravka ulagačima koji su dostupni
u nekim zemljama mogu se zloupotrijebiti za zaobilaženje postupka izdavanja viza za kratkotrajni
boravak u EU-u i temeljitih procjena pojedinačnih migracijskih i sigurnosnih rizika u sklopu tog
postupka, uključujući moguće izbjegavanje mjera za sprečavanje pranja novca i financiranja
terorizma, kao i izbjegavanje međunarodnih sankcija. Takve programe trebalo bi bez odgode
ukinuti. Ako se smatra da dodjela državljanstva u okviru programa državljanstva za ulagače
predstavlja povećani rizik za unutarnju sigurnost i javni poredak država članica, bezvizni režim
može se obustaviti13.
Suradnja u području izvršavanja zakonodavstva između EU-a i zemalja zapadnog Balkana,
uključujući suradnju s agencijama EU-a za pravosuđe i unutarnje poslove, sve je intenzivnija.
Nakon donošenja zaključaka Vijeća u ožujku 2021. suradnja s trećim zemljama u području
izvršavanja zakonodavstva uključena je u sve operativne akcijske planove Europske
multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT), što je dovelo do većeg
sudjelovanja zapadnog Balkana u EMPACT-u. U 2022. prijavljeno je 300 slučajeva (u usporedbi
sa 159 u 2021.) u kojima su se partneri sa zapadnog Balkana obvezali na sudjelovanje u
operativnim djelovanjima. Albanija je nastavila predvoditi jedno operativno djelovanje, Crna Gora
i Albanija bile su predvodnice u četiri odnosno dva operativna djelovanja, dok su Srbija i Sjeverna
Makedonija zajedno predvodile po jedno operativno djelovanje. Bosna i Hercegovina jedini je
partner koji je smanjio svoje sudjelovanje u EMPACT-u.

13
Vidjeti u vezi s tim Odluku Vijeća (EU) 2022/366 od 3. ožujka 2022. o djelomičnoj suspenziji primjene
Sporazuma između Europske unije i Republike Vanuatua o izuzeću od obveze posjedovanja vize za kratkotrajni
boravak (SL L 69, 4.3.2022., str. 105.).
14
U kontekstu EMPACT-a partneri iz regije sudjelovali su i u nekoliko dana zajedničkog djelovanja
usmjerenog, među ostalim, protiv olakšavanja nezakonitog useljavanja, trgovine drogom i
vatrenim oružjem, što je dovelo do neposrednih rezultata u pogledu uhićenja i zapljene imovine
stečene kaznenim djelima. Uz pomoć Europola i Udruženja načelnika policije jugoistočne Europe
ostvaren je dobar napredak u jačanju kapaciteta regije za provođenje strateške i operativne
kriminalističke analize koja je usklađena na razini EU-a. Od početka ruske agresije na Ukrajinu
Srbija se suzdržala od sudjelovanja u nizu regionalnih događanja u području sigurnosti.
Nacionalne strategije za borbu protiv droga u Srbiji i Crnoj Gori zastarjele su i potrebno ih je
revidirati. U Kosovu i Sjevernoj Makedoniji donesena je strategija i pripadajući akcijski plan. U
Bosni i Hercegovini donesena je strategija, ali donošenje odgovarajućeg akcijskog plana još nije
dovršeno. U Albaniji je to pitanje obuhvaćeno nacionalnom strategijom za borbu protiv
organiziranog kriminala s posebnim akcijskim planom. Očigledno je da je u cijeloj regiji potrebno
raditi na jačanju strateškog okvira, među ostalim na temelju odgovarajuće evaluacije, kao i na
napretku u njegovoj provedbi. Unatoč dugotrajnoj potpori Europskog centra za praćenje droga i
ovisnosti o drogama (EMCDDA) u tom području, nacionalni sustavi ranog upozoravanja i
nacionalni opservatoriji za droge koji znatno pridonose smanjenju ponude, potražnje i štete ili još
uvijek nisu uspostavljeni ili zbog manjka sredstava nisu operativni, uz iznimku Srbije. U tom je
pogledu potrebno brzo djelovati. Prikupljanje nacionalnih podataka i dalje je djelomično
usklađeno s protokolima EMCDDA-a, a nacionalni skupovi podataka koje je dostavila većina
partnera sa zapadnog Balkana nepotpuni su ili kasne. Loša institucijska koordinacija među
nacionalnim tijelima ponekad dovodi do fragmentiranih i nepotpunih skupova podataka. Stoga se
preporučuje da se partnere sa zapadnog Balkana dodatno informira i da se pronađu alternativni i
učinkovitiji načini kako bi ih se motiviralo s ciljem većeg i boljeg angažmana u tom informatičkom
području na političkoj, institucionalnoj i tehničkoj razini. Uz potporu Centra za kontrolu malog i
lakog oružja za jugoistočnu i istočnu Europu svi partneri nastavili su aktivno sudjelovati u
provedbi akcijskog plana EU-a za kontrolu trgovine vatrenim oružjem za razdoblje 2020.–2025. u
kojem su usklađeni ciljevi i ključni pokazatelji uspješnosti regionalnog plana iz 2018. za održivo
rješenje problema nezakonitog posjedovanja, zlouporabe i trgovine malim i lakim oružjem i
pripadajućim streljivom na zapadnom Balkanu. Partneri su nastavili ostvarivati daljnji napredak u
usklađivanju zakonodavstva s relevantnom pravnom stečevinom EU-a.
Sprečavanje, kazneni progon i prekogranična suradnja u slučajevima trgovine ljudima i dalje
zahtijevaju cjelovitiji pristup, uključujući posebnu pozornost za proaktivne istrage koje se temelje
na obavještajnim podacima. Potrebna su daljnja poboljšanja u pogledu rane identifikacije žrtava,
posebno onih koje pripadaju ranjivim zajednicama, i njihovo upućivanje na odgovarajuće službe
za zaštitu, potporu i pomoć, u skladu s pristupom koji je usmjeren na žrtve, rodna pitanja i djecu.
Međutim, nisu zabilježene nikakve promjene u procjeni općenito slabih rezultata u pogledu
pravomoćnih presuda iz područja teškog i organiziranog kriminala. Potrebna je snažna domaća
potpora kako bi se ojačali strateški i operativni kapaciteti tijela kaznenog progona i pravosuđa za
uspješnu istragu, kazneni progon i pokretanje sudskih postupaka u predmetima teškog i
organiziranog kriminala, čime bi se odvratilo potencijalne počinitelje. Nagodbe o krivnji redovito
se koriste u složenim slučajevima teškog organiziranog kriminala i korupcije na visokoj razini, što
vrlo često dovodi do nerazmjerno niske kazne. Financijske istrage još uvijek nisu sustavno
popraćene kaznenim postupcima od samog početka, a njihova je učinkovitost u cijeloj regiji i dalje
ograničena. Zbog toga je potrebno znatno poboljšati i evidenciju zaplijenjene i oduzete imovine
15
stečene kaznenim djelima. U protekloj se godini kroz nekoliko slučajeva još jednom demonstrirala
osjetljivost tijela kaznenog progona i pravosuđa na infiltraciju kriminalnih skupina. Stoga su i dalje
potrebne odlučne i hitne mjere za sprečavanje i kažnjavanje korupcije na zapadnom Balkanu i u
Turskoj. Općeniti nedostatak većih rezultata u borbi protiv kriminala i iskorjenjivanju korupcije
doprinosi osjećaju nekažnjavanja i nejednakosti.
Albanija je ostvarila daljnji napredak u zapljenjivanju i oduzimanju imovine stečene kaznenim
djelima, ali mora povećati svoje kapacitete za borbu protiv kiberkriminaliteta i seksualnog
zlostavljanja djece (na internetu). Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak u borbi protiv
organiziranog kriminala i kriminalnih organizacija koje djeluju u zemlji. Stalni nedostatak
napretka na svim razinama povećava rizik od nazadovanja. Unatoč nekim nedavnim uspjesima u
borbi protiv organiziranog kriminala, Kosovo mora poboljšati svoje rezultate, posebice u
razbijanju kriminalnih mreža i rješavanju predmeta na visokoj razini te mora povećati broj
proaktivnijih istraga, konačnih sudskih odluka i konačnih oduzimanja imovine. Sjeverna
Makedonija ostvarila je određeni napredak u operativnoj suradnji s međunarodnim partnerima, ali
treba više raditi na povratu imovine i rješavanju problema kiberkriminaliteta. U Crnoj Gori
ostvaren je napredak u ponovnoj uspostavi potpune primjene posebnih istražnih mjera te su
postignuti neki važni operativni rezultati u borbi protiv krijumčarenja droga i cigareta. Međutim,
potrebno je znatno poboljšati pravosudni odgovor na korupciju, korupciju na visokoj razini i
organizirani kriminal te poboljšati rezultate u području suzbijanja korupcije i korupcije na visokoj
razini, krijumčarenja duhana, pranja novca, financijskih istraga i oduzimanja imovine. Osim toga,
Crna Gora treba poboljšati mjere za ublažavanje rizika od infiltracije organiziranog kriminala u
policiju i pravosuđe te poduzeti mjere za uništavanje zaplijenjenih cigareta. Srbija je učvrstila
svoju suradnja s Eurojustom, Interpolom i Europolom, ali treba pojačati djelovanja protiv
kriminalnih mreža i zapljenu njihove imovine. Turska je ostvarila ograničen napredak i još uvijek
treba izmijeniti svoje zakonodavstvo o kiberkriminalitetu i zaštiti svjedoka te uspostaviti ured za
povrat imovine.
Suradnja sa zapadnim Balkanom u borbi protiv terorizma i sprečavanju radikalizacije i dalje
je od ključne važnosti. Iako terorizam i nasilni ekstremizam u svim svojim oblicima i neovisno o
njihovu podrijetlu i dalje predstavljaju problem, tijekom razdoblja izvješćivanja nije bilo
ekstremnih ili nasilnih incidenata. Na ministarskom forumu EU-a i zapadnog Balkana o pravosuđu
i unutarnjim poslovima održanom u prosincu 2021. potvrđena je valjanost zajedničkog akcijskog
plana za borbu protiv terorizma za zapadni Balkan te se raspravljalo o napretku i nedostacima
njegove provedbe. U zaključcima Vijeća iz lipnja 2022. o „rješavanju pitanja vanjske dimenzije
prijetnje od terorizma i nasilnog ekstremizma koja se stalno mijenja”14 naglašena je potreba za
daljnjim jačanjem suradnje sa zapadnim Balkanom, među ostalim kontinuiranom provedbom
zajedničkog akcijskog plana. Partneri sa zapadnog Balkana podnijeli su u proljeće 2022. četvrti
skup izvješća o provedbi zajedničkog akcijskog plana te su potvrdili angažman i spremnost regije
da ispuni preuzete obveze.
Općenito treba dodatno poraditi na sprečavanju svih oblika radikalizacije, uključujući vjersku,
etničko-nacionalističku ili političku te sprečavati i suzbijati rizike od radikalizacije na internetu.
Strukturirana potpora osigurava se od siječnja 2021. u okviru projekta „RAN na zapadnom
Balkanu” te će se u sljedećih 30 mjeseci dodatno proširiti uz političku potporu mreže RAN. Budući

14
https://www.consilium.europa.eu/media/57229/st10179-en22.pdf
16
da je većina mjera već provedena, za Albaniju i Sjevernu Makedoniju započele su rasprave na
tehničkoj razini kako bi se ažurirale odgovarajuće provedbene odredbe. To je usmjereno na jačanje
suradnje i kapaciteta za borbu protiv terorizma i ekstremizma s pomoću dodatnih mjera koje treba
provesti.
Albanija je ostvarila znatan napredak, a pet provedbenih odredbi gotovo je u potpunosti
realizirano. Mjere koje Albanija još treba provesti uključuju novu strategiju za borbu protiv
nasilnog ekstremizma koja je u pripremi i koja će uključivati stratešku komunikaciju i mjere za
borbu protiv terorističkih sadržaja na internetu. Ostvaren je napredak u borbi protiv financiranja
terorizma i pranja novca, ali Stručna skupina za financijsko djelovanje i dalje smatra da Albanija
treba provesti preostale elemente njihova akcijskog plana. Donošenje porezne amnestije i
amnestije za kaznena djela koje je suprotno savjetu EU-a i Moneyvala moglo bi ugroziti napredak
u tom području. Crna Gora je u prosincu 2021. donijela strategiju za sprečavanje i suzbijanje
terorizma, pranja novca i financiranja terorizma za razdoblje 2022.–2025., kao i akcijski plan za
razdoblje 2022.–2023. koji treba provesti. Sjeverna Makedonija i dalje ostvaruje znatan napredak
u pogledu zakonodavnog i institucionalnog okvira te sprečavanja nasilnog ekstremizma i borbe
protiv njega. Bosna i Hercegovina treba nastaviti ulagati napore u borbu protiv terorizma i
sprečavanje nasilnog ekstremizma te hitno donijeti novi zakon o sprečavanju pranja novca i
financiranja terorizma u skladu s pravnom stečevinom EU-a. Kontaktna točka za Europol mora
postati potpuno operativna kako bi se olakšala razmjena informacija. U Srbiji se izrađuje nova
strategija za borbu protiv terorizma i sprečavanje/suzbijanje nasilnog ekstremizma. Srbija mora
intenzivnije raditi na suzbijanju i sprečavanju svih oblika radikalizacije i nasilnog ekstremizma,
uključujući nasilni desničarski ekstremizam i etnonacionalizam. Kosovo je ostvarilo određeni
napredak u borbi protiv terorizma i sprečavanju nasilnog ekstremizma, u skladu s ciljevima
utvrđenima u provedbenom mehanizmu EU-a i Kosova za zajednički akcijski plan za borbu protiv
terorizma na zapadnom Balkanu. Kosovo se treba učinkovitije boriti protiv pranja novca. Potrebno
je učiniti više za zaštitu kritične infrastrukture na regionalnoj razini, a potpora će se osigurati novim
regionalnim projektom IPA-e. EU podupire reviziju nacionalnih strategija za borbu protiv
terorizma te sprečavanje i suzbijanje nasilnog ekstremizma u regiji.
Partneri sa zapadnog Balkana nastavljaju s repatrijacijom stranih terorističkih boraca i članova
njihovih obitelji iz sjeveroistočne Sirije. Predani su kaznenom progonu stranih terorističkih boraca
i jačanju njihove sustavne reintegracije i resocijalizacije, osobito žena i djece. Potrebno je bolje
pratiti mjere reintegracije i resocijalizacije, posebno u zatvorima. To uključuje suradnju među
institucijama na nacionalnoj i lokalnoj razini. Razmjena informacija putem Europolove mrežne
aplikacije za sigurnu razmjenu informacija znatno se poboljšala. Partneri na zapadnom Balkanu
trebali bi odgovarajućim kanalima nastaviti proaktivno prenositi informacije o povratku stranih
terorističkih boraca i njihovih obitelji.
U cijeloj regiji na snazi su pravne odredbe za kazneni progon stranih terorističkih boraca nakon
njihova povratka. Na Kosovu i dalje zabrinjava uvjetni otpust iz zatvora počinitelja nasilnih
ekstremističkih kaznenih djela i trebalo bi uložiti više napora u rehabilitaciju i reintegraciju. U
Bosni i Hercegovini dostupna je ograničena pomoć osobama kako bi odustale od nasilnog
ekstremizma, i u zatvoru i nakon puštanja na slobodu. Potrebno je učiniti puno više kako bi se
zatvorenici pripremili za puštanje na slobodu, uključujući bivše strane terorističke borce. Crna
Gora kazneno je gonila državljane koji se vraćaju iz sukoba u Ukrajini 2014. i iz sjeveroistočne
Sirije, gdje su njezini državljani još uvijek prisutni.
17
Turska se i dalje suočava s raznim prijetnjama terorističkih skupina. Nastavila se boriti protiv
terorizma, što je dovelo do kontinuiranog smanjenja terorističkih aktivnosti i poboljšanja
sigurnosne situacije. Turska je dala prioritet borbi protiv Kurdistanske radničke stranke (PKK) i
razbijanju Gülenova pokreta. PKK je još uvijek na EU-ovu popisu osoba, skupina i subjekata
uključenih u teroristička djela. Turska ima legitimno pravo na borbu protiv terorizma. Međutim,
borba protiv terorizma trebala bi biti u skladu s vladavinom prava i temeljnim pravima i
slobodama. Promjena turskog zakonodavstva i praksi u području borbe protiv terorizma kako bi
bilo u skladu sa standardima EU-a i dalje je ključna nedovršena reforma. U listopadu 2021. Stručna
skupina za financijsko djelovanje (FATF) uvrstila je Tursku na popis jurisdikcija pod pojačanim
praćenjem (na „sivi popis”). Nakon te odluke Turska nije dodana na EU-ov popis visokorizičnih
trećih zemalja zbog svojeg statusa kandidatkinje, svoje snažne političke predanosti EU-u u pogledu
rješavanja preostalih nedostataka koje je utvrdio FATF i ostvarivanju cilja potpunog usklađivanja
s pravnom stečevinom EU-a. Turska treba i dalje nastojati provesti preostale preporuke kako bi je
se uklonilo sa sivog popisa FATF-a.
Hibridne prijetnje postale su od ruske invazije na Ukrajinu još ozbiljniji i opasniji problem u
zemljama proširenja. U regiji zapadnog Balkana državni i nedržavni akteri, uključujući i one izvan
regije, nastavili su sudjelovati u aktivnostima manipuliranja informacijama, kao i širenja
dezinformacija, s ciljem osporavanja vjerodostojnosti EU-a, potkopavanja povjerenja javnosti u
demokratske institucije te produbljivanja polarizacije i etničkih podjela. Aktivnosti manipuliranja
informacijama, uključujući kampanje dezinformiranja, posebno su intenzivne od
24. veljače 2022., a na zapadnom Balkanu jača protueuropski diskurs. Srbija treba poduzeti hitne
mjere kako bi zaštitila svoje građane od inozemne manipulacije informacijama i uplitanja te od
protueuropskog diskursa, među ostalim u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu koja ima očite
učinke prelijevanja u čitavoj regiji. Nekoliko medija koje sponzorira ruska država i koji se nalaze
na popisu sankcija EU-a emitiraju radijske i multimedijske programe, uključujući medijsku kuću
Sputnik Srbija koja širi dezinformacije Kremlja, kao i Russia Today koja je u ljeto 2022. otvorila
ured u Beogradu. Međutim, za većinu manipulacija informacijama, uključujući dezinformacije u
regiji, odgovorni su domaći akteri koji ih šire za domaće potrebe i/ili djeluju kao posrednici za
treće zemlje s ciljem utjecanja na javni diskurs te kako bi javnost okrenuli protiv EU-a i zapadnih
demokracija općenito.
S obzirom na trenutačnu geopolitičku situaciju i u skladu s prioritetima EU-a iz zajedničkog okvira
za suzbijanje hibridnih prijetnji, strategijom za zapadni Balkan i Izjavom iz Zagreba, Komisija i
visoki predstavnik intenzivirali su politički dijalog s partnerima u postupku proširenja i povećali
pomoć za suzbijanje hibridnih prijetnji, osobito u pogledu jačanja kiberotpornosti i kibersigurnosti,
uključujući zaštitu kritične infrastrukture i sigurnost opskrbe hranom i energijom. U drugoj
polovini 2022. Albanija, Kosovo i Crna Gora bili su izloženi kibernapadima. Od najveće je
važnosti da regija donese okvir EU-a za kibersigurnost. Od ključne je važnosti i da zapadni Balkan
ispuni svoju obvezu provedbe memoranduma o razumijevanju o 5G-u potpisanog na sastanku na
vrhu regije zapadnog Balkana o digitalnoj budućnosti 2020. u Tirani. Kad je riječ o strateškoj
komunikaciji i borbi protiv manipuliranja informacijama i dezinformacija, uspostavljene su
snažnije mjere za izgradnju otpornosti usmjerene na ciljeve, s naglaskom na informiranje, rad na
medijskoj pismenosti i suradnju s lokalnim institucijama, akterima civilnog društva i medijima
radi suočavanja s tom vrstom hibridnih prijetnji društvima zapadnog Balkana i njihovu putu prema
EU-u.
18
Sjeverna Makedonija donijela je u listopadu 2021. nacionalnu strategiju za izgradnju otpornosti i
suočavanje s hibridnim prijetnjama (2021.–2025.), kao i akcijski plan. Preporuke iz istraživanja o
hibridnim rizicima15 provode se uz potporu EU-a. U odabranim zemljama očekuje se daljnje
postupanje u vezi s istraživanjem o rizicima.
Nezakonite migracije i dalje su ključni problem na zapadnom Balkanu i u Turskoj. Došlo je do
daljnjeg razvoja suradnje na istočnosredozemnoj i zapadnobalkanskoj migracijskoj ruti.
Krijumčarenje migranata, maloljetnici bez pratnje, trgovina ljudima i nedovoljni kapaciteti
nacionalnih sustava azila pitanja su koja i dalje zabrinjavaju. Rat u Ukrajini i kriza u Afganistanu
doveli su do povećanja broja ukrajinskih i afganistanskih izbjeglica i zahtijevaju nastavak bliske
suradnje između EU-a i partnerskih zemalja. U tom su kontekstu izbjeglice primljene u svim
zemljama partnerima u regiji, posebno u Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.
U 2022. ukupan broj nezakonitih dolazaka sa zapadnog Balkana u EU povećava se u odnosu na
2021. i iznosi 70 770 nezakonitih prelazaka granice na vanjskim granicama EU-a u prvih sedam
mjeseci 2022., što je gotovo tri puta više od ukupnog broja u istom razdoblju prošle godine.
Ukupan broj nezakonitih dolazaka na vanjskim granicama EU-a sa zapadnog Balkana u 2021.
iznosio je oko 62 000, u usporedbi s 27 000 u 2020. Krajem srpnja 2022. u prihvatnim centrima u
regiji bilo je oko 9 800 migranata i izbjeglica, a procjenjuje se da ih se 2900 nalazi izvan prihvatnih
objekata. Ukupni prihvatni kapaciteti iznose otprilike 14 500. Čimbenici koji utječu na velik broj
tokova uključuju kretanja migranata koji su već prisutni u regiji, kao i osoba koje zbog bezviznog
režima dolaze u Srbiju zračnim putem. S obzirom na nagli porast broja dolazaka, Komisija prati
situaciju s povećanim oprezom i pojačala je suradnju s partnerima sa zapadnog Balkana. Napredak
se ostvaruje, ali na zapadnom Balkanu treba učiniti više za stvaranje snažnijih institucija, zakona
i postupaka u područjima azila, vraćanja, zakonitih migracija i upravljanja granicama, što uključuje
i prenošenje složene i zahtjevne pravne stečevine EU-a. Partneri sa zapadnog Balkana trebali bi
preuzeti odgovornost nad svim aspektima migracija. Potrebno je ojačati sustave azila, poboljšati
provedbu dobrovoljnih i nedobrovoljnih vraćanja te suradnju u pogledu ponovnog prihvata sa
zemljama podrijetla u skladu s međunarodnim standardima i standardima EU-a. Potrebna je
pojačana regionalna i međunarodna suradnja u borbi protiv organiziranih kriminalnih skupina koje
se bave krijumčarenjem migranata i trgovinom ljudima. Regionalna suradnja i koordinacija s EU-
om i dalje su ključne.
S Albanijom, Crnom Gorom i Srbijom sklopljeni su i stavljeni u uporabu sporazumi o statusu
kojima se Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) omogućuje raspoređivanje
njihovih timova s izvršnim ovlastima u zonama koje graniče s EU-om, kao potpora nacionalnim
graničnim tijelima. Slični sporazumi o statusu sklopljeni su između EU-a i Bosne i Hercegovine
te između EU-a i Sjeverne Makedonije, ali još nisu potpisani. O njima će biti potrebno ponovno
pregovarati kako bi se uzele u obzir promjene u zakonodavnom okruženju koje su se dogodile
nakon početka pregovora. Kako bi se uzele u obzir promjene u zakonodavnom okruženju, posebno
donošenje Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži 2019., Komisija je 2022. dogovorila novi
tekst sporazuma o statusu sa Sjevernom Makedonijom, a njegovo se donošenje očekuje prije kraja
godine.

15U okviru mjere 18. zajedničkog okvira za suzbijanje hibridnih prijetnji pokrenuta su istraživanja o hibridnim rizicima sa sedam
partnera, uključujući četiri partnera sa zapadnog Balkana (Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Crna Gora).

19
Kako je potvrđeno izvješćem iz 2021. u okviru mehanizma suspenzije viza16, Albanija, Bosna i
Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija trebaju osigurati daljnje usklađivanje vizne
politike s EU-ovim popisima trećih zemalja za koje su potrebne vize, posebno u pogledu trećih
zemalja koje predstavljaju rizik od nezakonitih migracija ili rizik za sigurnost EU-a. Usklađivanje
vizne politike s EU-om ključno je za dobro funkcioniranje bezviznog režima tih partnera s EU-
om. U Turskoj se još uvijek nalazi jedna od najvećih izbjegličkih populacija na svijetu, s oko četiri
milijuna izbjeglica iz Sirije i drugih zemalja na njezinu državnom području. U prvih sedam mjeseci
2022. ukupan broj dolazaka iz Turske u EU iznosio je 13 163, dok ih je u istom razdoblju 2021.
bilo 7481 (povećanje od 76 %). Od tih migranata njih 6225 stiglo je u Italiju, što je znatno
povećanje u odnosu na prethodnu godinu, 6257 u Grčku, 601 u Bugarsku i 80 u Rumunjsku.
Tijekom istog razdoblja 2022. prijavljeno je 11 137 dolazaka u Cipar u područja pod kontrolom
vlade (10 771 preko zelene crte razgraničenja, 366 brodom), u usporedbi s 5118 dolazaka preko
zelene crte razgraničenja i brodom u istom razdoblju prošle godine (povećanje od 115 %). Turska
treba i dodatno uskladiti svoju viznu politiku s viznom politikom EU-a, posebno uključujući
daljnje usklađivanje zahtjeva za vizu s EU-ovim popisima zemalja čijim državljanima nisu
potrebne vize i zemalja čijim su državljanima potrebne vize.
S obzirom na činjenicu da su talibani preuzeli vlast u Afganistanu i percepciju migranata među
turskim stanovništvom, turske vlasti povećavaju broj vraćanja u Afganistan i jačaju svoju graničnu
infrastrukturu uz granicu s Iranom. Turske vlasti povećavaju i resurse za sprečavanje i borbu protiv
krijumčarenja migranata, ali za borbu protiv krijumčarskih mreža potrebna je bolja međunarodna
suradnja u području izvršavanja zakonodavstva na cijeloj migracijskoj ruti, od zemalja podrijetla
do Turske, uključujući Iran, zapadni Balkan i EU. Nastavak bliske suradnje u području upravljanja
granicama i borbe protiv krijumčarenja migranata i dalje je ključni prioritet.
Reforma javne uprave
Izvješće Europske komisije o strateškim predviđanjima17 uključuje „jačanje otpornosti institucija”
što je jedan od ključnih izazova za budućnost Europe. Javne institucije i uprave moraju biti
spremne odgovoriti na društvene probleme i učinkovito provoditi politike. Modernizacija javnih
uprava ostaje ključno pitanje u svim zemljama proširenja. Politizacija još uvijek narušava
kapacitete javnih uprava i njihov ugled poželjnog poslodavca. Iako u načelu postoji svijest o
potrebama za ključnim reformama za stvaranje uprava koje su profesionalne i koje se temelje na
zaslugama, bit će potrebno više vodstva i truda za poboljšanje planiranja politika, javnih financija,
upravljanja ljudima i odgovornosti. Postoje primjeri pozitivnih reformi, na primjer u području
pružanja digitalnih usluga. Poboljšanje administrativnih kapaciteta bit će ključno za
ispunjavanje državnih funkcija, planiranje i provedbu ključnih ulaganja u stratešku infrastrukturu
te jačanje usklađenosti s pravnom stečevinom EU-a.
Kvaliteta donošenja politika od ključne je važnosti za usmjeravanje gospodarskog i socijalnog
razvoja zemlje i pružanje pomoći u trajnim krizama. Donošenje politika trebalo bi biti predvidljivo
u najvećoj mogućoj mjeri. Trebalo bi se planirati u srednjoročnom razdoblju i povezati s
proračunskom perspektivom. Osim toga treba se temeljiti na dokazima i o njemu se treba
savjetovati s relevantnim dionicima. Međutim, kod partnera sa zapadnog Balkana velik udio
zakona koje predlaže vlada nije dio vladinih programa rada. Dosljedno planiranje politika i
16
COM/2021/602 final
17
Europska komisija, Izvješće o strateškim predviđanjima 2021.Sposobnost i sloboda djelovanja EU-a
20
koordinacija između vlade i parlamenata mogli bi se dodatno poboljšati. Prekomjerna uporaba
skraćenih postupaka negativno utječe na kvalitetu zakonodavstva i demokratsku odgovornost.
Poboljšanjem praćenja politika dodatno bi se poboljšala učinkovitost uprave u cijeloj regiji.
Odgovorne javne uprave organizirane su racionalno, djelotvorne su, učinkovite i transparentne te
djeluju s integritetom. Time se gradi povjerenje u društvo, što je ključno za suradnju i razvoj. Na
zapadnom Balkanu vladine strukture ne slijede uvijek ta načela. Vladine agencije nisu uvijek
osnovane i organizirane na racionalan i učinkovit način (na primjer u Albaniji i Kosovu). Na
nekoliko mjesta poboljšali su se regulatorni i institucijski okviri za odgovornost, ali ne i stvarna
praksa odgovornosti (Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija). Sjeverna Makedonija tek treba
odobriti novi zakon o državnim organizacijama, a Bosna i Hercegovina nije počela razvijati pravni
okvir kojim bi se osigurala veća odgovornost. Crna Gora treba poboljšati odgovornost i pristup
javnim informacijama. U Turskoj se nastavila politizacija administracije popraćena ograničenom
odgovornosti prema javnosti i trajnim nedostatkom političke volje za reformom.
Strateški i profesionalni ljudski resursi i upravljanje javnim službama od ključne su važnosti
kako bi javni sektor mogao privući, razvijati i zadržati talente. To uključuje pravednu i
konkurentnu naknadu te zapošljavanje, promaknuće i otpuštanje na temelju zasluga. Nedostatak
kvalificiranog osoblja jedan je od glavnih razloga za niske administrativne kapacitete i slabe
rezultate javnih tijela u cijeloj regiji. Sve zemlje i dalje imaju poteškoća s kontrolom političkog
pokroviteljstva što otežava izgradnju profesionalnije i stabilnije javne uprave.
Poboljšanje javnih usluga za poduzeća i širu javnost visoko je na dnevnom redu u cijeloj regiji
i područje je u kojem je zabilježeno najviše poboljšanja. Međutim, potrebno je poboljšati pravnu
sigurnost za poduzeća i građane u cijeloj regiji promicanjem učinkovitog usklađivanja sektorskog
zakonodavstva sa standardima zakona o općim administrativnim postupcima. Srbija, Albanija,
Crna Gora i Sjeverna Makedonija pokrenule su inicijative i usluge e-uprave. Albanija je
uspostavila sveobuhvatnu platformu za digitalne usluge, ali mora osigurati pravedan pristup
građanima s ograničenim digitalnim vještinama. Bosna i Hercegovina i Kosovo trebaju ubrzati rad
na razvoju sveobuhvatne politike e-uprave i pojasniti institucijske odgovornosti.
Poboljšanje sustava javne nabave i upravljanja javnim financijama i dalje su važni prioriteti
za osiguravanje učinkovitosti i integriteta države u cijeloj regiji. Kosovo, Crna Gora i Sjeverna
Makedonija ostvarili su napredak u digitalizaciji svojih sustava javne nabave. Albanija je uvela
elektronički sustav za žalbe i pritužbe. U Srbiji se znatno povećao broj izuzeća od primjene zakona
o javnoj nabavi, što izaziva vrlo ozbiljnu zabrinutost, kako u pogledu tog trenda koji treba
preokrenuti tako i općenito u pogledu transparentnosti. Turska i dalje pokazuje velike nedostatke
u usklađivanju s pravnom stečevinom EU-a jer je područje primjene pravila o javnoj nabavi znatno
smanjeno.
Reforma nacionalnih sustava upravljanja za dobro financijsko upravljanje, upravljačku
odgovornost i vanjsku reviziju ključna je za osiguravanje održivosti državnih financija. Ostvaren
je određeni napredak jer su Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija izradile/donijele nove
programe upravljanja javnim financijama. Albanija je poduzela korake za pripremu nove
srednjoročne strategije u vezi s prihodima. Sada treba uslijediti dobra provedba tih programa. U
Bosni i Hercegovini čeka se da Vijeće ministara donese prvu sveobuhvatnu strategiju upravljanja
javnim financijama. U Turskoj nije bilo većih promjena u području upravljanja javnim
financijama.
21
Jačanje sustava i kapaciteta za upravljanje javnim ulaganjima treba biti jasno određeno kao
prioritet za sve zemlje proširenja, osobito u kontekstu Gospodarskog i investicijskog plana za
zapadni Balkan. Međutim, tijekom protekle godine nije ostvaren znatniji napredak. Crna Gora
provela je procjenu upravljanja javnim ulaganjima. Izgradnja povećanih kapaciteta sada je od
ključne važnosti. U Sjevernoj Makedoniji kasni se s provedbom akcijskog plana za upravljanje
javnim ulaganjima, a odjel za upravljanje javnim ulaganjima još nije uspostavljen. Srbija mora na
sva kapitalna ulaganja primijeniti cjelokupnu metodologiju iz Odluke o upravljanju kapitalnim
projektima. Sve navedene države trebaju uspostaviti jedinstven, sveobuhvatan, učinkovit i
transparentan sustav za planiranje kapitalnih ulaganja i upravljanje njima.
Napredak u području javne unutarnje kontrole i upravljačke odgovornosti općenito je bio spor,
no tri su zemlje ostvarile određeni napredak: Albanija je donijela smjernice za reviziju
nepodmirenih dospjelih obveza i odobrila revidiranu metodologiju za reviziju uspješnosti. U Bosni
i Hercegovini sekundarni propisi i metodologije ažurirani su na svim razinama i uključeni u
informatičku aplikaciju za unutarnju financijsku kontrolu u javnom sektoru koja generira
konsolidirana godišnja izvješća na svim razinama. Srbija je provela dvije pilot istorazinske ocjene
mehanizama unutarnje revizije te je nedavno poboljšala smjernice o upravljačkoj odgovornosti.
Sve zemlje proširenja moraju ojačati svoje kapacitete izrade kvalitetnih statističkih podataka koji
će biti u skladu s načelima utvrđenima u pravu EU-a i dodatno razrađenima u Kodeksu prakse
europske statistike te se temeljiti na profesionalnoj neovisnosti, nepristranosti, pouzdanosti te
transparentnosti i povjerljivosti. Također je jako važno pružati što više podataka Eurostatu.
Sjeverna Makedonija i Turska 2021. provele su popis stanovništva i domaćinstava. Ostatak
zapadnog Balkana također bi trebao provesti popis stanovništva i dodijeliti dostatna sredstva
svojim zavodima za statistiku. Makroekonomska statistika, uključujući statistiku o državnim
financijama, jedan je od sektora u kojem je potrebno ostvariti napredak. Potrebno je ojačati
koordinaciju statističkog sustava u svakoj zemlji.
Regionalna i lokalna tijela imaju ključnu ulogu u postupku usklađivanja s EU-om i budućoj
primjeni pravila EU-a. Regionalna i lokalna tijela najbliža su građanima i imaju ključnu ulogu u
pružanju javnih usluga i izgradnji povjerenja građana u državne institucije. Vlade moraju osigurati
ravnotežu između središnje, regionalne i lokalne razine vlasti te dosljednu primjenu pravila,
postupaka, standarda i upravljanja ljudskim resursima u cijeloj javnoj upravi na svim razinama.
To izravno utječe na kvalitetu sektorskih politika, javnih usluga i u konačnici na konkurentnost i
rast te bi tom pitanju stoga trebalo posvetiti više pozornosti u zemljama proširenja.
Civilno društvo
Na zapadnom Balkanu i dalje postoji u velikoj mjeri aktivno i dinamično civilno društvo koje
prati vladino djelovanje i doprinosi donošenju politika. Donošenje pravnih mjera dovelo je do
poboljšanja u nekim zemljama zapadnog Balkana; međutim, pravni okvir potrebno je dodatno
poboljšati i dosljedno provoditi kako bi se osiguralo poticajno okruženje za civilno društvo, među
ostalim u pogledu postupaka registracije, povećanja dostupnosti i transparentnosti javnog
financiranja (Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija) te uvjeta za volontiranje
(Albanija, Kosovo). Ključno je da se sigurnosne mjere ne zloupotrebljavaju, npr. putem
zakonodavstva o borbi protiv terorizma ili zakonodavstva o sprečavanju financiranja širenja oružja
za masovno uništenje (Turska), zakonodavstva o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma

22
(Kosovo) ili ograničenjima slobodnog pristupa informacijama (Crna Gora) ili slobodi okupljanja
(Bosna i Hercegovina).
I dalje postoje nedostaci u institucionaliziranim mehanizmima suradnje između civilnog društva i
vlade. Ključno je da vlade osiguraju uvjete za smisleno i uključivo sudjelovanje organizacija
civilnog društva u postupcima donošenja politika.
Civilno društvo nalazi se pod pritiskom u Srbiji i Republici Srpskoj, entitetu Bosne i Hercegovine.
Verbalni napadi i kampanje ocrnjivanja usmjereni na organizacije civilnog društva i njihovo
financiranje nastavili su se u Srbiji, dok je ostvarivanje slobode okupljanja i dalje ograničeno u
Republici Srpskoj. U Turskoj se nastavilo nazadovanje. Na civilno društvo neprestano su se vršili
pritisci i njihov prostor za slobodno djelovanje nastavio se smanjivati s uvođenjem ograničenja za
djelovanje boraca za ljudska prava i civilnog društva. Organizacije civilnog društva u regiji
proširenja nastavljaju pružati usluge skupinama u nepovoljnom položaju, nadopunjujući ili
zamjenjujući rad javnih tijela.
Gospodarstvo
Nakon snažnog negativnog učinka koji je pandemija bolesti COVID-19 imala 2020., gospodarstva
zapadnog Balkana i Turske brzo su se oporavila 2021. Snaga oporavka znatno se razlikovala među
gospodarstvima: od dvoznamenkastog rasta realnog BDP-a u Crnoj Gori (12,4 %), Turskoj (11 %)
i Kosovu (10,5 %), nešto sporijeg, ali i dalje snažnog tempa rasta u Albaniji (8,3 %), Srbiji (7,4 %)
i Bosni i Hercegovini (7,1 %) do umjerenijeg rasta proizvodnje u Sjevernoj Makedoniji (4 %).
Postupno ukidanje mjera za suzbijanje širenja bolesti COVID-19 i baznog učinka snažnog pada u
2020. (posebno zbog sektorskog udjela turizma) imali su važnu ulogu u oporavku u nekim
zemljama, što je posebno dovelo do snažnog rasta u Crnoj Gori. Glavni pokretači solidnog
oporavka bili su: povećana privatna potrošnja, potaknuta neuobičajeno jakom potražnjom i
kontinuiranim mjerama potpore za ublažavanje krize u nekim zemljama; povećana ulaganja,
posebno javna kapitalna potrošnja u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji; i snažan rast izvoza, posebno u
slučaju Turske.
Na gospodarske izglede utječe vrlo visoka nesigurnost prvenstveno zbog gospodarskih posljedica
ruske invazije na Ukrajinu, za koju se očekuje da će imati negativan učinak na gospodarstva, iako
u različitoj mjeri, ovisno o razlikama u pogledu: izravnih i neizravnih trgovinskih veza svake
zemlje; energetskog intenziteta svake zemlje; značaja inflacije cijena hrane i uloge turizma.
U svim bi zemljama fiskalne mjere koje su donesene kako bi se ublažio učinak rasta cijena energije
i hrane, u kombinaciji s padom gospodarstva zbog ruskog rata protiv Ukrajine, mogle ugroziti ili
usporiti fiskalnu konsolidaciju. Inflacija se znatno ubrzala na zapadnom Balkanu, dok je u Turskoj
učinak globalnih cjenovnih pritisaka pogoršan neortodoksnim mjerama monetarne politike, što je
dovelo do velike deprecijacije lire i najveće inflacije u posljednja dva desetljeća (više od 80 % u
srpnju 2022.).
Povećala se važnost ubrzanja strukturnih reformi kako bi se potaknuo održiv oporavak u
srednjoročnom razdoblju i ostvario daljnji napredak prema ispunjavanju dvaju gospodarskih

23
kriterija za članstvo u EU-u: osiguranja funkcionalnih tržišnih gospodarstava i pokazivanja
sposobnosti suočavanja s pritiskom konkurencije i tržišnim silama unutar EU-a.
Većina zemalja zapadnog Balkana ostvarila je određeni ili dobar napredak u poticanju
funkcionalnih tržišnih gospodarstava, s izuzetkom Bosne i Hercegovine u kojoj je došlo do
određenog nazadovanja. Turska nije ostvarila napredak u tom pogledu. Trenutačno se nijedan od
partnera sa zapadnog Balkana ne može smatrati potpuno funkcionalnim tržišnim gospodarstvom,
pri čemu postoje razlike u razini usklađenosti. Iako su Bosna i Hercegovina i Kosovo još uvijek u
ranoj fazi, Sjeverna Makedonija već je postigla dobru razinu pripremljenosti. Albanija i Crna Gora
smatraju se umjereno pripremljenima, dok je Srbija između umjerene i dobre razine
pripremljenosti. Tursko tržišno gospodarstvo dobro je razvijeno, no povećala se zabrinutost u
pogledu njegova funkcioniranja jer je došlo do nazadovanja u pogledu važnih elemenata, kao što
su provođenje monetarne politike, institucionalno i regulatorno okruženje, intervencije u
određivanje cijena i netransparentne državne potpore. Kad je riječ o njihovoj sposobnosti da se
nose s pritiskom konkurencije i tržišnim silama, samo je Turska dobro napredovala, pri čemu su
Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija na umjerenoj razini pripremljenosti, a Albanija je donekle
pripremljena, dok su Bosna i Hercegovina i Kosovo još uvijek u ranoj fazi.
Gospodarski i financijski dijalog između EU-a i zapadnog Balkana i Turske tijekom godina postao
je važna platforma za raspravu i postizanje dogovora o srednjoročnim fiskalnim planovima te
strategijama i prioritetima gospodarske politike na temelju programa gospodarskih reformi koje
partneri podnose na godišnjoj osnovi. Taj proces završava zajednički dogovorenim ministarskim
zaključcima koji sadržavaju političke smjernice za pojedine zemlje u području fiskalnih i
strukturnih politika na zapadnom Balkanu i u Turskoj.
Razina provedbe zajednički dogovorenih smjernica politike pogoršala se na zapadnom Balkanu i
u Turskoj te se smanjila s 50,8 % u 2020. na 42,9 % u 2021. To je pogoršanje djelomično povezano
s ponovnim uvođenjem smjernica politike 2021. o složenijim reformama nakon što je 2020. fokus
bio na kratkoročnim mjerama povezanima s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19. Trebalo bi
nastaviti raditi na povećanju fiskalne stabilnosti i proračune učiniti usmjerenijima na rast, među
ostalim promicanjem digitalne i zelene tranzicije te razvoja ljudskog kapitala. Smanjenje
osjetljivosti na vanjske šokove i povećanje sigurnosti opskrbe hranom i energijom postali su
pitanja od presudne važnosti. Poboljšanje poslovnog okruženja i produbljivanje regionalne
gospodarske integracije na temelju pravila i standarda EU-a znatno bi povećalo i privlačnost regije
zapadnog Balkana kao odredišta za ulaganja te bi dodatno pridonijelo njezinu gospodarskom rastu.
U Turskoj je ključan izazov ponovna uspostava funkcionalne neovisnosti gospodarskih i
financijskih regulatornih tijela.
Za tržišta rada na zapadnom Balkanu i u Turskoj i dalje su karakteristični sveukupno nizak stupanj
aktivnosti (osobito žena i mladih) i zaposlenosti te visok stupanj neprijavljenog rada i
nezaposlenosti. Razlika na temelju spola u zapošljavanju kretala se 2020. u zemljama proširenja u
rasponu od 13 do 15 postotnih bodova u Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji do oko 33 postotna boda na
Kosovu i 38 postotnih bodova u Turskoj, što je znatno iznad prosjeka EU-27 od 11 postotnih
bodova. Postoji jasna potreba za poboljšanjem loše usmjerenih aktivnih politika tržišta rada kako
bi se ljudima pomoglo u potrazi za poslom ili osposobljavanjem. U tom su se kontekstu partneri
sa zapadnog Balkana u srpnju 2021. obvezali postupno uspostaviti i provoditi programe Garancije

24
za mlade u skladu s modelom EU-a, a većina ih je osnovala međuministarske stručne skupine za
izradu planova provedbe Garancije za mlade.
Strukturne neusklađenosti u području vještina i dalje su prisutne zbog slabih obrazovnih sustava i
nedovoljnog ulaganja u ljudski kapital. Reforme i ulaganja u obrazovne sustave te usavršavanje i
prekvalifikaciju ključni su za poboljšanje situacije na tržištu rada i rješavanje novog problema
nedostatka kvalificirane radne snage. Digitalizacija gospodarstva i razvoj digitalnih vještina u svim
segmentima društva također su neophodni za jačanje zapošljivosti i unapređenje digitalnog
gospodarstva. Visoke razine siromaštva i dalje su problem u svim partnerskim gospodarstvima,
što je pogoršano pandemijom bolesti COVID-19 i visokim privatnim troškovima zdravstvene
skrbi, a zbog nedavnog porasta cijena hrane i energije očekuje se njihovo daljnje povećanje. Stoga
su poboljšanje učinkovitosti sustava socijalne zaštite i usmjeravanje socijalnih izdataka prema
najsiromašnijim segmentima stanovništva postali još važniji.
III. SPOSOBNOST PREUZIMANJA OBVEZA ČLANSTVA
Usklađivanje u području unutarnjeg tržišta18 omogućit će zemljama da u potpunosti iskoriste
sporazume o stabilizaciji i pridruživanju te dodatno povećaju trgovinsku integraciju s EU-om, koji
je glavni trgovinski partner regije. Time će ulaganja EU-a postati atraktivnija te će se olakšati
sinergije opskrbnog lanca, otvaranje radnih mjesta i pristup kapitalu.
Zemlje zapadnog Balkana općenito su umjereno pripremljene u mnogim područjima unutarnjeg
tržišta. Kad je riječ o slobodnom kretanju robe, Kosovo, Crna Gora i Srbija ostvarile su određeni
napredak, Albanija je ostvarila ograničen napredak, a Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija
nisu ostvarile napredak. Albanija i Kosovo ostvarili su određeni napredak u području slobodnog
kretanja usluga, dok su Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija ostvarile tek ograničen napredak.
Sjeverna Makedonija dobro je napredovala u području slobodnog kretanja kapitala, dok su
Albanija, Kosovo i Crna Gora ostvarili određeni napredak. U području politike tržišnog natjecanja
Kosovo i Crna Gora ostvarili su određeni napredak, Albanija i Srbija ostvarile su ograničen
napredak, dok Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija nisu ostvarile napredak. Albanija je
dobro napredovala u području prava intelektualnog vlasništva, u kojem su Kosovo, Crna Gora i
Srbija ostvarili određeni napredak. Albanija je dobro napredovala i u području financijskih usluga,
u kojem su Kosovo, Sjeverna Makedonija i Crna Gora također ostvarili napredak. Regionalna
suradnja i okviri za uključivu regionalnu suradnju kao što je Strategija EU-a za jadransku i jonsku
regiju ili Strategija EU-a za dunavsku regiju nastavili su olakšavati pripreme za sudjelovanje na
unutarnjem tržištu EU-a. Takvi okviri potiču administrativne kapacitete za različite politike EU-a,
uključujući kohezijsku politiku, i pružaju platformu za suradnju na različitim razinama upravljanja.
Zajedničko regionalno tržište zapadnog Balkana, koje se temelji na pravilima i standardima EU-a,
korak je ka većoj integraciji regije s jedinstvenim tržištem EU-a prije pristupanja. Turska je
ostvarila određeni napredak u području financijskih usluga i ograničen napredak u područjima
slobodnog kretanja robe, prava intelektualnog vlasništva te zaštite potrošača i zdravlja. Turska je
daleko odmakla u području prava trgovačkih društava i dobro se pripremila u područjima
slobodnog kretanja robe, financijskih usluga, zaštite potrošača i zdravlja te prava intelektualnog

18
Skupina poglavlja o unutarnjem tržištu obuhvaća: slobodno kretanje robe (poglavlje 1.); slobodu kretanja radnika
(poglavlje 2.); pravo poslovnog nastana i slobodu pružanja usluga (poglavlje 3.); slobodno kretanje kapitala
(poglavlje 4.); pravo trgovačkih društava (poglavlje 6.); pravo intelektualnog vlasništva (poglavlje 7.); politiku
tržišnog natjecanja (poglavlje 8.); financijske usluge (poglavlje 9.); i zaštitu potrošača i zdravlja (poglavlje 28.).
25
vlasništva. Međutim, količina krivotvorina i dalje je razlog za zabrinutost te je potrebna bolja
provedba. Zemlja je u ranoj fazi pripreme kad je riječ o slobodnom kretanju usluga i slobodnom
kretanju radnika, gdje nije ostvaren nikakav napredak.
Reforme u pogledu konkurentnosti i uključivog rasta19 iznimno su važne za programe
gospodarskih reformi zapadnog Balkana i primaju potporu u okviru gospodarskog i investicijskog
plana jer će pridonijeti povećanju konkurentnosti i privlačnosti regije za poduzeća te pomoći u
smanjenju postojećih razlika u gospodarstvu EU-a. Kako bi se poduprla konkurentnost privatnog
sektora, prvi poziv za mješovito financiranje privatnog sektora pokrenut je u veljači 2022. u sklopu
Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu (WBIF). Tijekom sastanka operativnog odbora u Rimu
u lipnju 2022. prve dvije operacije mješovitog financiranja i dva projekta tehničke pomoći u iznosu
od 47 milijuna EUR za privatni sektor dobili su pozitivno mišljenje Odbora. Komisija je
predstavila i tri prijedloga za jamstva u vrijednosti od 125 milijuna EUR tijekom prvog
operativnog odbora fonda EFOR+ u travnju 2022. Programi jamstava kojima se podupiru
mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, poduzetnici u poljoprivredi te mjere za energetsku
učinkovitost i digitalnu tranziciju počet će se provoditi početkom 2023.
Većina partnera sa zapadnog Balkana ostvarila je umjerenu razinu pripremljenosti u područjima
povezanima s ovom skupinom poglavlja. Međutim, Bosna i Hercegovina i dalje je u ranoj fazi u
nekoliko područja. U području oporezivanja Crna Gora i Sjeverna Makedonija ostvarile su
određeni napredak, Albanija, Kosovo i Srbija ograničen napredak, dok u Bosni i Hercegovini nije
zabilježen nikakav napredak. U području carinske unije Bosna i Hercegovina i Sjeverna
Makedonija ostvarile su određeni napredak, dok su Albanija, Kosovo, Crna Gora i Srbija ostvarile
ograničen napredak. U području obrazovanja i kulture Albanija, Kosovo, Crna Gora i Srbija
donekle su napredovali. U području znanosti i istraživanja Crna Gora i Srbija donekle su
napredovale. Kosovo je ostvarilo određeni napredak u području digitalne transformacije i medija.
Određeni napredak ostvaren je i u području ekonomske i monetarne politike Kosova i Sjeverne
Makedonije te u području socijalne politike i zapošljavanja u Albaniji, Kosovu, Sjevernoj
Makedoniji i Crnoj Gori. U području poduzetništva i industrijske politike Albanija, Kosovo,
Sjeverna Makedonija i Crna Gora ostvarile su određeni napredak. Općenito govoreći, regija mora
provesti socioekonomske reforme kako bi se otklonili postojeći strukturni nedostaci, slaba
konkurentnost, visoka stopa nezaposlenosti i učinci pandemije bolesti COVID-19. Napredak u
usklađivanju s pravilima EU-a u području PDV-a, trošarina i izravnog oporezivanja potaknuo bi
trgovinu unutar regije i međunarodnu trgovinu. Regija isto tako mora znatno pojačati svoje
istraživačko i inovacijsko okruženje kako bi omogućila gospodarstvima da održe korak s razvojem,
što uključuje i digitalne i zelene tehnologije. Turska se nastavila u ograničenoj mjeri usklađivati s
pravnom stečevinom EU-a, a nazadovala je u područjima digitalne transformacije i medija,
gospodarske i monetarne politike, socijalne politike i zapošljavanja te industrijske politike. Turska
je dobro napredovala u područjima znanosti i istraživanja te je donekle napredovala u područjima
obrazovanja i kulture, no treba nastaviti raditi na uključivijem obrazovanju, posebno za djevojčice.
Pripreme Turske u području znanosti i istraživanja daleko su odmakle. Trgovinska integracija
Turske s EU-om visoka je i ta je zemlja dobro pripremljena na carinsku uniju, ali napredak je bio

19
Skupina poglavlja o tržišnom natjecanju i uključivom rastu obuhvaća: digitalnu transformaciju i medije
(poglavlje 10.); oporezivanje (poglavlje 16.); gospodarsku i monetarnu politiku (poglavlje 17.); socijalnu politiku i
zapošljavanje (poglavlje 19.); industrijsku politiku (poglavlje 20.); znanost i istraživanje (poglavlje 25); obrazovanje
i kulturu (poglavlje 26.); i carinu (poglavlje 29.).
26
ograničen, među ostalim i u pogledu provedbe. Nastavljaju se odstupanja Turske od njezinih
obveza prema carinskoj uniji EU-a i Turske, što doprinosi velikom broju prepreka trgovini.
Zeleni program i održiva povezivost20 ključni su za održiv oporavak otporan na buduće promjene
kao i za gospodarsku integraciju unutar regije i s EU-om, što će koristiti i poduzećima i široj
javnosti. Ti su ciljevi ukorijenjeni i u gospodarskom i investicijskom planu.
Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija umjereno su pripremljene u području energetike, dok je
Crna Gora postigla dobru razinu pripremljenosti. Kad je riječ o transeuropskim mrežama, Albanija,
Bosna i Hercegovina i Kosovo donekle su pripremljeni, Srbija je umjereno pripremljena, Crna
Gora je umjereno pripremljena / postigla je dobru razinu pripremljenosti, a Sjeverna Makedonija
je dobro pripremljena. Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija postigle su određenu
razinu pripremljenosti u području okoliša i klimatskih promjena. Bosna i Hercegovina znatno je
poboljšala svoj sustav civilne zaštite i pokazala jasnu predanost u području upravljanja
katastrofama; u rujnu 2022. ta se zemlja pridružila Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu kao
punopravna članica. Albanija je također poduzela potrebne korake za pridruživanje Mehanizmu.
Kosovo i Crna Gora ostvarili su određeni napredak u području prometne politike, dok su Albanija,
Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija zabilježile ograničen napredak. Kosovo i Crna
Gora ostvarili su određeni napredak u području energetike, a ostali partneri sa zapadnog Balkana
ostvarili su ograničen napredak. Albanija, Kosovo, i Srbija donekle su napredovali u području
transeuropskih mreža, dok su Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Crna Gora ostvarile tek
ograničen napredak. U području okoliša i klimatskih promjena već drugu godinu zaredom u svim
zemljama zapadnog Balkana postignut je tek ograničen napredak. Stoga je u cijeloj regiji potrebno
hitno djelovati kako bi se ubrzalo usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a i ojačali primjena,
izvršavanje zakonodavstva i ulaganja. Administrativne kapacitete u sektoru treba bitno ojačati i
provesti strukturne reforme.
Energetska kriza različito je pogodila zemlje zapadnog Balkana i Tursku, ovisno o njihovu stupnju
ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Zemlje koje ne uvoze naftu ili plin iz Rusije neizravno su
pogođene energetskom krizom i ruskom agresijom. Zemlje se nose s energetskom krizom
povećanjem energetske učinkovitosti, proizvodnjom više energije iz lokalnih resursa, radom na
diversifikaciji svojih izvora opskrbe, povećanjem zaliha ili ubrzavanjem uvođenja obnovljivih
izvora energije. Na primjer, u siječnju 2022. započeli su građevinski radovi na interkonekcijskom
plinovodu između Srbije i Bugarske. Taj će projekt koji uglavnom financira EU omogućiti Srbiji
diversifikaciju opskrbe plinom do sljedeće godine. Gospodarski i investicijski plan za zapadni
Balkan pružio je snažnu potporu vodećim inicijativama u cijeloj regiji, kao što su Transjadranski
plinovod, razvoj plutajuće fotonaponske proizvodnje na spremnicima hidroelektrana ili energetski
učinkovita obnova vrtića, škola i drugih zgrada. Turska je povećala uvoz plina iz Azerbajdžana i
drugih zemalja, iako i dalje ovisi o ruskom plinu. I dalje se oslanja na Rusiju kad je riječ o izgradnji
i budućem radu svoje prve nuklearne elektrane. Općenito, bit će potrebno uložiti više napora kako
bi se dodatno diversificirala opskrba energijom, što se posebno odnosi na prirodni plin i obnovljive
izvore energije, te povećala energetska sigurnost, među ostalim većom energetskom
učinkovitošću. Bit će potrebna bolja koordinacija djelovanja i suradnje među zemljama i s EU-om
kako bi se prevladala energetska kriza.

20
Zeleni program i klaster za održivu povezivost obuhvaćaju: prometnu politiku (poglavlje 14.); energetiku
(poglavlje 15.); transeuropske mreže (poglavlje 21.); te okoliš i klimatske promjene (poglavlje 27.).
27
Čelnici zapadnog Balkana na sastanku na vrhu u Sofiji u studenome 2020. podržali su zeleni
program za zapadni Balkan, a konkretniji akcijski plan odobrili su u listopadu 2021. u slovenskom
Brdu kod Kranja. U skladu s europskim zelenim planom21 program je pokretač prelaska na
moderna, ugljično neutralna gospodarstva otporna na klimatske promjene i resursno učinkovita
gospodarstva te oslobađanja potencijala kružnog gospodarstva, održivih prehrambenih sustava,
borbe protiv onečišćenja i poboljšanja gospodarenja otpadom u smjeru čišće, sigurnije i zdravije
budućnosti.
Turska je umjereno pripremljena u području prometne i energetske politike. Mora dodatno poraditi
na liberalizaciji tržišta plina i razvijati suradnju u području nuklearne sigurnosti i zaštite. Ostvarila
je određen napredak u području energetskih i prometnih mreža izgradnjom željezničke pruge
Halkali–Kapikule koja povezuje bugarsku granicu i Istanbul, koja je još u tijeku. Turska je donekle
pripremljena u području okoliša i klimatskih promjena, no suočava se s ključnim ekološkim i
klimatskim izazovima u pogledu ublažavanja i prilagodbe. Turska je ratificirala Pariški sporazum
o klimatskim promjenama (očekuje se podnošenje instrumenta ratifikacije Ujedinjenim narodima).
Osim toga, Turska je izrazila spremnost na suradnju s EU-om u postizanju ciljeva europskog
zelenog plana. To je pozitivan razvoj događaja. Međutim, poduzeto je vrlo malo konkretnih mjera
za prenošenje tih ciljeva u nacionalno zakonodavstvo, a uključivanje mjera u području klime u
druge politike i dalje je ograničeno.
Pripreme stagniraju u područjima resursa, poljoprivrede i kohezije22. Sjeverna Makedonija,
Crna Gora i Srbija umjereno su pripremljene u većini poglavlja iz te skupine. Albanija i Kosovo
uglavnom su donekle pripremljeni, a Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi u većini poglavlja. U
području poljoprivrede i ruralnog razvoja Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija
donekle su napredovale, dok je Kosovo postiglo ograničen napredak. Kosovo i Sjeverna
Makedonija ostvarili su određeni napredak u području sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne
politike, a Albanija i Srbija zabilježile su ograničen napredak. Albanija je dobro napredovala u
području ribarstva. Kad je riječ o regionalnoj politici i koordinaciji strukturnih instrumenata,
Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija nisu ostvarile napredak, dok su druge zemlje
zapadnog Balkana napredovale u ograničenoj mjeri.
Politika poljoprivredne potpore u Turskoj udaljila se od načela zajedničke poljoprivredne politike
EU-a. Zemlja je dobro napredovala u području ribarstva te je donekle napredovala u regionalnoj
politici i koordinaciji strukturnih instrumenata. Napredak u području sigurnosti hrane, veterinarske
i fitosanitarne politike bio je ograničen te postoji zabrinutost u pogledu razine ostataka pesticida u
prehrambenim proizvodima koji se izvoze u EU.
Skupina poglavlja o vanjskim odnosima obuhvaća vanjske odnose (poglavlje 30.) i vanjsku,
sigurnosnu i obrambenu politiku (poglavlje 31.). Svi partneri sa zapadnog Balkana postigli su
dobru ili umjerenu razinu pripremljenosti u području vanjskih odnosa, osim Bosne i Hercegovine,
koja je donekle pripremljena. U području vanjske, sigurnosne i obrambene politike Albanija, Crna
Gora i Sjeverna Makedonija dobro su pripremljene, Srbija je umjereno pripremljena, a Bosna i
Hercegovina donekle je pripremljena. U području vanjskih odnosa Crna Gora je ostvarila dobar

21
COM(2019) 640 final
22
Skupina poglavlja o resursima, poljoprivredi i koheziji obuhvaća: poljoprivredu i ruralni razvoj (poglavlje 11.);
sigurnost hrane te veterinarsku i fitosanitarnu politiku (poglavlje 12.); ribarstvo (poglavlje 13.); regionalnu politiku i
koordinaciju strukturnih instrumenata (poglavlje 22.); te financijske i proračunske odredbe (poglavlje 33.).
28
napredak, Albanija je ostvarila određeni napredak, Kosovo i Sjeverna Makedonija ostvarili su
ograničen napredak, dok Srbija i Bosna i Hercegovina nisu ostvarile napredak. Kad je riječ o
vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici, Sjeverna Makedonija ostvarila je vrlo dobar napredak,
Albanija i Crna Gora ostvarile su dobar napredak, Bosna i Hercegovina ostvarila je određeni
napredak, dok je Srbija nazadovala. Nastavljena je bliska suradnja između EU-a i zapadnog
Balkana u pitanjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike/zajedničke sigurnosne i obrambene
politike (ZVSP/ZSOP), među ostalim važnim doprinosima partnera misijama i operacijama
zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a. Važnost usklađivanja s Unijinim ZVSP-om kao
dijela procesa integracije u EU dodatno se povećala nakon ruske ničim izazvane i neopravdane
agresije na Ukrajinu. Albanija i Crna Gora zadržale su potpunu usklađenost, u čemu im se
pridružila Sjeverna Makedonija koja se retroaktivno u potpunosti uskladila sa svim izjavama
Visokog predstavnika u ime EU-a i mjerama ograničavanja EU-a te je zadržala stopu od 100 %
nakon ruske agresije. Bosna i Hercegovina poboljšala je stopu usklađenosti službenim
pridruživanjem izjavama Visokog predstavnika i mjerama ograničavanja nakon ruske agresije,
iako i dalje postoje znatni izazovi u provedbi. Kosovo se također jednostrano uskladilo s tim
mjerama. Srbija se dosad odbijala uskladiti sa svim mjerama ograničavanja EU-a koje se odnose
na Rusiju te s većinom izjava koje je Visoki predstavnik u ime EU-a dao o Ruskoj Federaciji. Osim
toga, Srbija je nastavila održavati bliske odnose s Rusijom. Partneri sa zapadnog Balkana i Turska
pridružili su se velikoj većini međunarodne zajednice, uključujući EU te su podržali dvije
rezolucije Opće skupštine UN-a nakon ruske agresije na Ukrajinu kao i suspenziju Rusije iz Vijeća
za ljudska prava.
Turska je umjereno pripremljena u području vanjskih poslova i donekle pripremljena u području
vanjske, sigurnosne i obrambene politike. Turska je ostvarila ograničen napredak u području
vanjskih odnosa. Stopa usklađenosti Turske sa ZVSP-om dodatno se snizila na 7 % od kolovoza
2022. (11 % u 2021. i 2020. te 21 % u 2019.). Općenito, sve asertivnija vanjska politika Turske i
dalje nije u skladu s prioritetima Unijina ZVSP-a. Iako je Turska ove godine ponovno pokrenula
dijalog s EU-om u području vanjske i sigurnosne politike te regionalnih pitanja, trebala bi poduzeti
odlučnije korake radi postizanja veće usklađenosti s izjavama EU-a i odlukama Vijeća.
IV. REGIONALNA SURADNJA I DOBROSUSJEDSKI ODNOSI
Dobrosusjedski odnosi i regionalna suradnja ključni su elementi procesa stabilizacije i
pridruživanja te procesa proširenja na zapadnom Balkanu.
Nakon uspješnog pokretanja programa „u roamingu kao kod kuće” u šest gospodarstava
zapadnog Balkana od 1. srpnja 2021., poduzeti su daljnji pripremni koraci za smanjenje naknada
za roaming između zapadnog Balkana i EU-a. Izrađen je plan za smanjenje troškova roaminga
između EU-a i zapadnog Balkana na temelju kombinacije dobrovoljnih trgovinskih sporazuma i
daljnjih reformi u digitalnom području na zapadnom Balkanu. Krajnji je cilj tog procesa do 2027.
cijene roaminga s EU-om što više približiti razini domaćih cijena. Taj se proces odvija u dva
paralelna smjera: provedba niza reformi politika koje provode vlade zemalja zapadnog Balkana s
ciljem poboljšanja poslovnog okruženja u regiji te pripremne aktivnosti sa zapadnim Balkanom i
mobilnim operatorima iz EU-a kako bi se olakšala provedba predloženog postupnog kretanja
počevši od siječnja 2023.
U listopadu 2021. šest zemalja postiglo je dogovor o „regionalnom okviru za slobodan protok
podataka na području zapadnog Balkana” te će surađivati na usklađivanju zakonodavstva,
29
posebno na usklađivanju s Općom uredbom o zaštiti podataka, odlukama o primjerenosti Opće
uredbe o zaštiti podataka među zemljama, slobodnom protoku neosobnih podataka i otvorenih
podataka te ponovnoj uporabi informacija javnog sektora. Zapadni Balkan treba osigurati
usklađenost domaćeg zakonodavstva s Uredbom EU-a o elektroničkoj identifikaciji i uslugama
povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu. U tom je pogledu 13. listopada 2021.
svih šest država članica potpisalo zajedničku izjavu o interoperabilnom zapadnom Balkanu.
U cijelom nizu područja obuhvaćenih inicijativom za zajedničko regionalno tržište obavljen je
znatan tehnički rad. Cilj je tog rada pod pokroviteljstvom Vijeća za regionalnu suradnju,
CEFTA-e i Komorskog investicijskog foruma zemalja zapadnog Balkanaomogućiti slobodu
kretanja ljudi, posebice stručnjaka, i pružanje elektroničkih usluga te olakšati trgovinu i
pojednostavniti carinske postupke u regiji. Na primjer, zelene trake koje su uspostavljene na
cestovnim i željezničkim graničnim prijelazima u regiji olakšavaju provoz prioritetne robe, a u
srpnju ove godine započeo je pilot-projekt između Grčke i Sjeverne Makedonije s ciljem proširenja
inicijative za zelene trake između zapadnog Balkana i EU-a. Međutim, nesuglasice između
Beograda i Prištine o statusu Kosova i dalje su sprečavale formalno donošenje sporazuma23. Regiji
je sada potrebno političko vodstvo kako bi se dovršio taj rad i donijeli pravno obvezujući
sporazumi ili odluke među svim partnerima sa zapadnog Balkana na dobrobit njihovih građana i
poduzeća. To iziskuje usmjerenost svih dionika na uspostavu zajedničkog regionalnog tržišta na
temelju pravila i standarda EU-a te izbjegavanje jednostranih koraka koji ugrožavaju taj rad.
Nedostatak napretka u provedbi inicijative za zajedničko regionalno tržište doveo je do inicijative
„Otvoreni Balkan” u okviru koje su poduzeti početni koraci za provedbu četiriju sloboda između
Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije. Sve dok je inicijativa „Otvoreni Balkan” u skladu s
okvirom zajedničkog regionalnog tržišta, u skladu sa standardima EU-a te je potpuno otvorena i
uključiva, koristan je korak prema razvoju zajedničkog tržišta među šest gospodarstava regije.
Provedbom programa za zapadni Balkan za inovacije, istraživanja, obrazovanje, kulturu,
mlade i sport nastavljena je potpora za održivi socioekonomski razvoj regije i stvaranje novih
prilika za studente, istraživače, inovatore i poduzetnike kako bi se unaprijedile njihove vještine i
olakšao pristup novim tržištima. Dovršeno je pridruživanje partnera sa zapadnog Balkana
programima Obzor Europa i Kreativna Europa te se nastavio rad na razvoju strategija pametne
specijalizacije. Srbija i Sjeverna Makedonija pridružene su programu Erasmus+, a Sjeverna
Makedonija pridružena je programu Europske snage solidarnosti. Albanija, Bosna i Hercegovina,
Kosovo i Crna Gora još uvijek nisu pridružene, ali imaju koristi od međunarodne dimenzije
programa Erasmus+ koji se financira iz Instrumenta pretpristupne pomoći III (IPA III), s
namjenskim iznosom od 374 milijuna EUR za razdoblje 2021.–2027.
Osim toga, uspostavljeno je novo pojačano partnerstvo s obrazovnim organizacijama i
institucijama na zapadnom Balkanu koje nisu povezane s programom Erasmus+. To im partnerstvo
pruža priliku za sudjelovanje u važnim strateškim mjerama, počevši od inicijative Europska

23
Četiri glavna sporazuma koja tek treba donijeti jesu 1. Sporazum zemalja zapadnog Balkana o slobodnom kretanju
i boravku (ID Travel); 2. Sporazum zemalja zapadnog Balkana o slobodi kretanja državljana trećih zemalja; 3.
Sporazum zemalja zapadnog Balkana o priznavanju akademskih kvalifikacija; 4. Sporazum zemalja zapadnog
Balkana o priznavanju niza stručnih kvalifikacija;

30
sveučilišta. Proširenjem takvih vodećih inicijativa na sve partnere sa zapadnog Balkana i
omogućivanjem pristupa tim inicijativama dodatno se jača suradnja s regijom.
Regionalni ured za suradnju mladih nastavio je igrati važnu ulogu u daljnjem razvoju regionalne
suradnje i dobrosusjedskih odnosa pružajući mladima sa zapadnog Balkana prilike za suradnju i
razmjenu.
Sastanak čelnika EU-a i zapadnog Balkana održan 23. lipnja bio je prilika za ponovno
potvrđivanje perspektive EU-a za partnere u regiji i jačanje programa suradnje i integracije.
Poseban naglasak stavljen je na integraciju zapadnog Balkana u mjere EU-a za ublažavanje
negativnog učinka ruske agresije na Ukrajinu u pogledu opskrbe hranom i energijom te povećanje
neovisnosti, kao i na potporu izgradnji kapaciteta u području kibersigurnosti te socijalnom
programu, posebno uključivanju mladih u gospodarstvo. Sastanak je također bio prilika za
raspravu o bližoj političkoj suradnji, usklađivanju zapadnog Balkana sa stajalištima i mjerama EU-
a te mogućem oblikovanju i načinima funkcioniranja europske geopolitičke zajednice.
Sveobuhvatna normalizacija odnosa između Srbije i Kosova u sklopu dijaloga uz posredovanje
EU-a i dalje je neophodna za njihovu europsku budućnost i stabilnost cijele regije. Taj je proces
nastavljen tijekom razdoblja izvješćivanja redovitim mjesečnim sastancima na razini glavnih
pregovarača i sastankom na visokoj razini 18. kolovoza 2022. Iako je postignut određeni napredak
u područjima energetike, integriranog upravljanja granicama i slobode kretanja, odnosi između
Kosova i Srbije i dalje su napeti. Obje strane moraju konstruktivnije raditi na postizanju cilja
sklapanja pravno obvezujućeg sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji u kojem će se riješiti sva
neriješena pitanja između te dvije zemlje te u potpunosti provesti sve prijašnje sporazume o
dijalogu.
Sve strane trebaju u dobroj vjeri provesti postojeće bilateralne sporazume, uključujući
Prespanski sporazum između Sjeverne Makedonije i Grčke i Ugovor o prijateljstvu,
dobrosusjedskim odnosima i suradnji s Bugarskom.
Prevladavanje nasljeđa prošlosti i rješavanje sporova koji proizlaze iz sukoba iz 1990-ih i dalje
su od ključne važnosti. Još se uvijek moraju riješiti važna otvorena bilateralna pitanja, uključujući
granična pitanja i ostvarivanje pravde za žrtve ratnih zločina, identifikaciju preostalih nestalih
osoba i uspostavljanje točne evidencije o prošlim zločinima na regionalnoj razini. U EU-u nema
mjesta huškačkoj retorici ni uzdizanju ratnih zločinaca, s bilo koje strane.
Teritorijalna suradnja zemalja zapadnog Balkana omogućuje da surađuju međusobno te sa
susjednim državama članicama u ključnim socijalnim i gospodarskim sektorima. Konkretnije,
programima prekogranične suradnje stvaraju se mogućnosti za dijalog i suradnju na razini
lokalnih vlasti, uz sudjelovanje zajednica, privatnog sektora i organizacija civilnog društva. Stoga
oni predstavljaju ključne instrumente za dobrosusjedske odnose i pomirenje u pograničnim
područjima. S obzirom na to da su usmjereni na lokalni razvoj, programi prekogranične suradnje
također omogućuju provedbu Gospodarskog i investicijskog plana te zelenog programa na lokalnoj
razini i pomažu u gospodarskom oporavku udaljenih područja.
Na području istočnog Sredozemlja ponovno je došlo do povećane napetosti. U razdoblju
izvješćivanja Turska nije provodila neovlaštene aktivnosti bušenja. Međutim, prijavljeni su
incidenti povezani s aktivnostima istraživanja u ciparskom isključivom gospodarskom pojasu
(IGP) i povredama nacionalnog zračnog prostora Republike Cipra. Nastavljene su vojne vježbe
31
Turske u ciparskim pomorskim zonama. Odnosi s Grčkom pogoršali su se u travnju 2022. nakon
što su turski borbeni zrakoplovi i bespilotne letjelice u Egejskom moru opetovano narušavali grčki
zračni prostor, uključujući velik broj letova iznad naseljenih područja, kao i nakon prijetećih
turskih izjava o suverenosti grčkih otoka. Potrebno je održati trajno smirivanje napetosti u
istočnom Sredozemlju. Europsko vijeće je u lipnju 2022. još jednom pozvao Tursku da izbjegava
bilo kakve prijetnje, stvaranje izvora tenzija ili poduzimanje mjera koje narušavaju dobrosusjedske
odnose i mirno rješavanje sporova.
EU je i dalje predan zaštiti svojih interesa i interesa svojih država članica te očuvanju regionalne
stabilnosti. Vijeće je u studenome 2021., nakon drugog preispitivanja okvira za mjere
ograničavanja, produljilo taj režim za još jednu godinu. Sankcije se trenutačno primjenjuju na dvije
osobe.
U suverena prava država članica EU-a ubraja se i pravo na sklapanje bilateralnih sporazuma te
istraživanje i iskorištavanje prirodnih resursa u skladu s pravnom stečevinom EU-a i
međunarodnim pravom, uključujući UN-ovu Konvenciju o pravu mora. Moraju se poštovati
suverenitet i suverena prava nad zračnim prostorom i pomorskim zonama svih susjednih obalnih
država, uključujući one na koje imaju pravo njihovi otoci, dok bi se pitanje razgraničenja
isključivih gospodarskih pojaseva i epikontinentalnog pojasa trebalo rješavati u skladu s
međunarodnim pravom putem dijaloga u dobroj vjeri i težeći postizanju dobrosusjedskih
odnosa. Nastavak dijaloga u dobroj vjeri i suzdržavanje od jednostranih djelovanja koja su u
suprotnosti s interesima EU-a i kojima se krše međunarodno pravo i suverena prava država članica
EU-a neophodni su za osiguravanje stabilnog i sigurnog okruženja u istočnom Sredozemlju te
razvoj uzajamno korisnog odnosa između EU-a i Turske koji se temelji na suradnji. Turska se
mora nedvosmisleno obvezati na dobrosusjedske odnose, poštovati međunarodne sporazume i
mirno rješavati sporove u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda, uz mogućnost obraćanja
Međunarodnom sudu, ako bi to bilo potrebno.
Stalno zalaganje i konkretan doprinos Turske najvažniji su za pregovore u cilju pravednoga,
sveobuhvatnog i održivog rješavanja ciparskog pitanja u okviru UN-a i u skladu s relevantnim
rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a te u skladu s pravnom stečevinom EU-a i načelima na kojima
počiva EU. Važno je da Turska ponovno potvrdi svoju predanost i konstruktivno sudjelovanje u
pregovorima o rješavanju ciparskog pitanja pod vodstvom Ujedinjenih naroda u skladu s
relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući njihove vanjske aspekte. Ne bi
trebalo poduzimati nikakve jednostrane mjere koje bi mogle dovesti do napetosti na otoku i
ugroziti povratak pregovorima. Kad je riječ o Varoshi, Turska mora odmah poništiti sve mjere
poduzete s obzirom na Varoshu od listopada 2020. koje su u suprotnosti s relevantnim
rezolucijama i izjavama Vijeća sigurnosti UN-a. Turska treba hitno ispuniti svoje obveze u
pogledu potpune provedbe Dodatnog protokola uz Sporazum o pridruživanju između EU-a i
Turske i postići napredak u normalizaciji odnosa s Republikom Cipar.
Dobrosusjedski odnosi i pomirenje neraskidivo su povezani s vladavinom prava, gospodarskim
upravljanjem i regionalnom suradnjom. Konkretan cilj instrumenta IPA III u tom području je
doprinijeti društvenoj koheziji i otpornosti rješavanjem naslijeđenih pitanja iz sukoba u prošlosti i
ostvarivanjem pravde za sve žrtve sukoba. Slično tome, poboljšanje dobrosusjedskih odnosa potiče
povjerenje građana i doprinosi uklanjanju prepreka političkim, gospodarskim i društvenim
razmjenama i suradnji. Komisija je već donijela prve odluke o financiranju u okviru instrumenta
32
IPA III za (a) potporu kaznenom progonu ratnih zločina na nacionalnoj razini pružanjem stručnog
znanja pravosudnim tijelima i (b) podizanje javne svijesti o prošlim zločinima, među ostalim
putem dijaloga i razmjena među različitim dionicima.

33
V. ZAKLJUČCI I PREPORUKE
Na temelju prethodno iznesene analize i ocjena napretka pojedinih zemalja navedenih u zasebnim
sažetim pregledima koji se nalaze u prilogu, Komisija iznosi sljedeće zaključke i preporuke:

I.
1. Brutalna ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. iz temelja je promijenila geopolitičku
situaciju i stavila na kušnju poredak utemeljen na pravilima. U tom je kontekstu politika
proširenja EU-a više nego ikad geostrateško ulaganje u dugoročni mir, stabilnost i sigurnost
cijelog kontinenta te je stoga visoko na političkom dnevnom redu EU-a. Temeljena na strogoj,
ali pravednoj uvjetovanosti i na načelu vlastitih zasluga, ona nastavlja poticati preobrazbu i
modernizaciju u partnerskim državama te njihovo približavanje EU-u. Zapadni Balkan dio je
europske obitelji. U strateškom je interesu EU-a, ali i ključno za njihovu stabilnost i
blagostanje da svi partneri sa zapadnog Balkana nastave napredovati na putu prema potpunom
članstvu u EU-u potpunim prihvaćanjem i obranom demokracije, vladavine prava i
temeljnih prava, kao najvažnijih vrijednosti EU-a. Budućnost tih zemalja i njihovih
građana je u Europskoj uniji.
2. Tijekom prošle godine došlo je do velikih promjena u pogledu plana proširenja EU-a. Prva
međuvladina konferencija s Albanijom i politička međuvladina konferencija sa Sjevernom
Makedonijom, kako bi se predstavili sljedeći koraci u procesu proširenja nakon donošenja
pregovaračkog okvira, održane su 19. srpnja 2022. Time je otvoreno novo poglavlje u politici
proširenja EU-a.
Europsko vijeće prepoznalo je europsku perspektivu Ukrajine, Republike Moldove i
Gruzije. Čelnici EU-a odlučili su Ukrajini i Republici Moldovi dodijeliti status zemlje
kandidatkinje, koji će dobiti i Gruzija nakon što se riješe prioritetna pitanja utvrđena u
mišljenju Komisije o zahtjevu Gruzije za primanje u članstvo.
3. Turska je i dalje ključni partner Europske unije u najvažnijim područjima od zajedničkog
interesa, kao što su migracije, borba protiv terorizma, gospodarstvo, trgovina, energetika,
sigurnost opskrbe hranom i promet. Nastavljeni su dijalozi na visokoj razini i pojačani
angažman u tim područjima. U lipnju 2019. Vijeće je ponovno naglasilo da se Turska nastavlja
udaljavati od Europske unije i da su pregovori o pristupanju Turske zapravo obustavljeni te se
dodatna poglavlja ne mogu razmatrati ni za otvaranje ni za zatvaranje. Činjenice na kojima se
temelji ta procjena i dalje stoje. Povećale su se bilateralne napetosti s nekim državama
članicama. Turska je olakšala dijalog između Rusije i Ukrajine te je imala ključnu ulogu u
sporazumu o izvozu žitarica. Međutim, također je odlučila ojačati trgovinske i financijske
odnose s Rusijom i nije se uskladila s mjerama ograničavanja EU-a. To je razlog za sve veću
zabrinutost zbog čega je potrebno da EU pomno prati razvoj situacije.
4. Ruski rat protiv Ukrajine dodatno je naglasio važnost usklađivanja sa ZVSP-om kao ključnog
aspekta procesa integracije u EU. Dok je 100-postotno usklađivanje Albanije, Crne Gore i
Sjeverne Makedonije sa ZVSP-om i dalje snažan znak njihove predanosti i strateške
opredijeljenosti za integraciju u EU, znatno poboljšanje usklađenosti Bosne i Hercegovine i
jednostrano usklađivanje Kosova sa ZVSP-om pohvalni su te zaslužuju priznanje. Srbija i

34
 Turska nastavile su svoju politiku neusklađivanja s mjerama ograničavanja protiv Rusije. Obje
zemlje trebaju poduzeti odlučne korake za poboljšanje usklađenosti s Unijinim ZVSP-om,
uključujući mjere ograničavanja EU-a, i izbjegavati djelovanja koja su u suprotnosti s
navedenim ciljem obiju zemalja da se pridruže EU-u.
5. Trenutačna energetska kriza s kojom se Europa suočava izazov je za zapadni Balkan i Tursku,
kao i za EU. EU je pozvao zapadni Balkan da se pridruži zajedničkoj platformi EU-a za nabavu
energije. Srbija i Sjeverna Makedonija pridružile su se prvom sastanku regionalne radne
skupine za jugoistočnu Europu. Regionalna radna skupina već je postigla dogovor o akcijskom
planu, uključujući plan za bolje prekogranične energetske tokove. EU podupire zapadni Balkan
usmjeravanjem financijske potpore u ulaganja u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost
kako bi se smanjili potrošnja energije i troškovi. EU istodobno očekuje od svih partnera u regiji
da se u potpunosti usklade sa zakonodavstvom i prioritetima politika EU-a u području
energetike, uključujući one iz plana REPowerEU, te da što prije smanje svoju ovisnost o
ruskim fosilnim gorivima. Podložno regulatornim reformama, EU otvara i svoje tržište
električne energije zapadnom Balkanu putem Energetske zajednice.
6. Dekarbonizacija je jedan od glavnih stupova zelenog programa za zapadni Balkan, ugrađenog
u Gospodarski i investicijski plan. Nakon što je u listopadu 2021. u Brdu donesen akcijski plan
za provedbu Zelenog programa, očekuje se daljnji napredak. EU podupire regiju u provedbi
zelenog programa, primjerice promicanjem razvoja regionalnih pristupa. Regionalna suradnja
ključan je preduvjet za suočavanje s klimatskim promjenama te izazovima i prilikama u
području okoliša.
7. Godina 2021. bila je prva puna godina provedbe Gospodarskog i investicijskog plana za
zapadni Balkan (EIP), čiji je cilj bila bliža integracija i premošćivanje socioekonomskog jaza
između regije i EU-a, pomoć u oporavku regije nakon pandemije bolesti COVID-19 te
približavanje zapadnog Balkana jedinstvenom tržištu EU-a. Podupire se paketom
bespovratnih sredstava EU-a u iznosu od 9 milijardi EUR i instrumentom jamstva za
zapadni Balkan koji bi trebao privući ulaganja u iznosu do 20 milijardi EUR. Od njegova
pokretanja u Okviru za ulaganja na zapadnom Balkanu odobreno je ukupno 1,3 milijarde EUR
bespovratnih sredstava za ulaganja povezanih s EIP-om za financiranje 24 vodeća projekta
ukupne vrijednosti ulaganja u iznosu od 3,3 milijarde EUR. EIP je ključan kako bi se regiji
pomoglo da odgovori na posljedice ruskog rata u Ukrajini, posebno ubrzavanjem energetske
tranzicije prema obnovljivim izvorima energije, diversifikacijom opskrbe i poboljšanjem
energetske učinkovitosti javnih i privatnih zgrada. S 500 milijuna EUR donesenih 2021. za
provedbu mjera u poljoprivrednom sektoru u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći za
ruralni razvoj (IPARD), partneri u regiji bolje su pripremljeni za suočavanje s mogućim
učinkom krize u području sigurnosti opskrbe hranom.
8. Nakon što je 2021. donesen pravni okvir za instrument IPA III, programiranje pomoći u okviru
IPA-e slijedilo je čvrst pristup koji se temelji na politikama, s posebnim naglaskom na
temeljnim zahtjevima za članstvo.
9. Čelnici sa zapadnog Balkana i dalje potvrđuju svoju predanost Berlinskom procesu.
Predstojeći sastanak na vrhu Berlinskog procesa u studenome trebao bi biti prilika za
uklanjanje preostalih prepreka uključivoj regionalnoj gospodarskoj integraciji i osiguravanje
potpunog ostvarenja ciljeva postavljenih na prethodnim sastancima na vrhu.
35
10. Trenutačno je nemogućnost stranaka zajedničkog regionalnog tržišta da dogovore i provedu
tehnički dovršene odluke i sporazume koji će imati konkretan učinak na proizvođače i
potrošače u cijeloj regiji prepreka ostvarivanju mogućih koristi koje bi tržište moglo donijeti.
Za sve će biti važno konstruktivno raditi na deblokiranju procesa donošenja odluka i omogućiti
da mjere stupe na snagu. Inicijativa „Otvoreni Balkan” koju su pokrenule Albanija, Sjeverna
Makedonija i Srbija može imati pozitivnu ulogu u tom procesu, pod uvjetom da je u skladu s
okvirom zajedničkog regionalnog tržišta, da se temelji na pravilima EU-a i da je uključiva
prema svim partnerima sa zapadnog Balkana.
11. Trenutačni geopolitički izazovi zahtijevaju jačanje naše suradnje s regijom, čija je sigurnost u
konačnici povezana sa sigurnošću EU-a. EU je već dugo najvažniji gospodarski partner
zapadnog Balkana. Donošenjem Strateškog kompasa EU-a postavljeni su temelji na kojima će
EU i njegove države članice dodatno učvrstiti svoju ulogu najvažnijih partnera zemalja regije
u području sigurnosti i obrane, djelujući i u bliskoj suradnji s međunarodnim sigurnosnim
akterima sličnih stavova. Ključni su prioriteti jačanje kapaciteta za suzbijanje hibridnih
prijetnji kao što je kibersigurnost, jačanje otpornosti ključne infrastrukture i suzbijanje
dezinformacija.

II.
12. U Crnoj Gori se javna politička predanost vlasti procesu europske integracije redovito i
dosljedno navodi kao ključni prioritet zemlje i općenito je izražena u relevantnim političkim
odlukama. To uključuje i potpunu (100 %) usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom
EU-a. Međutim, politička nestabilnost, nestabilnost vlade i napetosti usporili su postupke
donošenja odluka i provedbu reformi, što je dovelo do usporavanja pregovora.
Komisija je procijenila da je, u skladu s pregovaračkim okvirom, trenutačno osigurana opća
ravnoteža između napretka u poglavljima o vladavini prava s jedne strane i napretka u ostalim
poglavljima u okviru pristupnih pregovora s druge strane.
Prioritet za daljnji opći napredak u pristupnim pregovorima – prije prelaska na privremeno
zatvaranje ostalih poglavlja ili skupina poglavlja – i dalje je pridržavanje privremenih
mjerila o vladavini prava iz poglavlja 23. i 24. Kako bi dosegnula to mjerilo, Crna Gora se
mora više angažirati na rješavanju otvorenih pitanja, među ostalim u ključnim područjima
slobode izražavanja i slobode medija te borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao
i osiguravanja funkcionalnosti i vjerodostojnosti pravosuđa.
Za to su potrebni politička stabilnost i konstruktivan angažman svih dionika, što dovodi do
uspostave stabilne vlade, čvrsto predane strateškom usmjerenju EU-a, te širok politički
konsenzus u parlamentu o ključnim reformama, održavanje funkcionalnosti institucija i
stavljanje većeg naglaska na postizanje ključnih ciljeva kako bi se u praksi provodio program
integracije u EU.
13. Iako su srpske vlasti nastavile izjavljivati da je europska integracija njihov strateški cilj,
istodobno su održavale i bliske odnose s Rusijom.
Srbija je ostvarila važan napredak na putu pristupanja EU-u otvaranjem pregovora u okviru 4.
skupine poglavlja (Zeleni program i održiva povezivost) u prosincu 2021., nakon napretka u
36
provedbi reformi, među ostalim ustavne reforme u području pravosuđa. Srbija je poduzela
važan korak u pogledu neovisnosti i odgovornosti pravosuđa odobravanjem relevantnih
izmjena Ustava. Raspuštanje parlamenta u veljači 2022. i održavanje prijevremenih
parlamentarnih izbora rezultirali su većim parlamentarnim pluralizmom. Međutim, izborni
rezultati znatno su kasnili, formiranje nove vlade još nije dovršeno, a tempo provedbe reformi
povezanih s pristupanjem EU-u usporio se, uključujući izostanak napretka u području slobode
izražavanja. Srbija bi kao prioritet trebala uspostaviti vladu koja je čvrsto predana strateškom
usmjerenju prema EU-u i provedbi reformi.
Usklađenost Srbije sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a znatno se
smanjila. Srbija se dosad odbijala uskladiti s mjerama ograničavanja EU-a protiv Ruske
Federacije. Neke izjave i potezi visokih srpskih dužnosnika izravno su bili u suprotnosti sa
stajalištima EU-a o vanjskoj politici, tako je primjerice u rujnu 2022. došlo do potpisivanja
zajedničkih vanjskopolitičkih prioriteta Srbije i Rusije za razdoblje 2023.–2024. EU očekuje
od Srbije da se zauzme za zajednička načela, vrijednosti i sigurnost te da pojača svoje napore
u postupnom usklađivanju sa stajalištima EU-a o vanjskoj politici, uključujući izjave i mjere
ograničavanja, u skladu s pregovaračkim okvirom.
U pogledu normalizacije odnosa s Kosovom, Srbija je i dalje uključena u dijalog. Međutim,
srpska vlada mora poštovati svoje prethodne obveze i obvezati se na potpunu provedbu svih
prethodnih sporazuma o dijalogu. Srbija također treba uložiti dodatne znatne napore kako bi
izbjegla djelovanja kojima se podrivaju stabilnost i retoriku koja ne potiče na dijalog. Srbija bi
trebala doprinijeti uspostavi povoljnog okruženja za sklapanje pravno obvezujućeg sporazuma
o normalizaciji s Kosovom i u okviru njezinih međunarodnih odnosa. Očekuje se da će Srbija
konstruktivnije sudjelovati u pregovorima o pravno obvezujućem sporazumu o normalizaciji
u nadolazećem razdoblju i pokazati spremnost na kompromis kako bi se ostvario brz i
konkretan napredak.
Kad je riječ o vladavini prava, potreban je daljnji rad i politička predanost kako bi se nastavile
i produbile reforme te riješili nedostaci, posebno u ključnim područjima pravosuđa, borbe
protiv korupcije i organiziranog kriminala, slobode medija, slobode okupljanja i procesuiranja
ratnih zločina u zemlji. Konkretno, Srbija bi trebala donijeti zakonodavstvo potrebno za
primjenu ustavnih promjena u praksi u predviđenim rokovima, učinkovito jačanje neovisnosti
pravosuđa i autonomije tužiteljstva te rješavanje problema neprimjerenog utjecaja.
Uz te reforme, srpske vlasti moraju staviti veći naglasak na proaktivnu i objektivnu
komunikaciju s EU-om, glavnim političkim i gospodarskim partnerom Srbije, u skladu s
njihovim proklamiranim strateškim ciljem europske integracije. Srbija se također treba snažno
boriti protiv svih oblika dezinformiranja i stranog manipuliranja informacijama.
Napredak Srbije u pogledu vladavine prava i normalizacije odnosa s Kosovom i dalje će
određivati brzinu pristupnih pregovora. Komisija je procijenila da je, u skladu s pregovaračkim
okvirom, trenutačno osigurana opća ravnoteža između napretka u poglavljima o vladavini
prava i normalizaciji odnosa s Kosovom s jedne strane i napretka u ostalim poglavljima u
okviru pristupnih pregovora s druge strane.
Ocjena Komisije da je Srbija tehnički ispunila mjerila za otvaranje 3. skupine poglavlja
(Konkurentnost i uključiv rast) i dalje vrijedi. Od presudne je važnosti nedvosmislen dokaz
37
 predanosti Srbije njezinu strateškom cilju europske integracije, kako je utvrđeno u
pregovaračkom okviru.
14. Ovogodišnje pokretanje pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom velik je
napredak koji je označio početak nove faze u odnosima EU-a i Sjeverne Makedonije. Prva
politička međuvladina konferencija sa Sjevernom Makedonijom održana je 19. srpnja nakon
što je Vijeće odobrilo pregovarački okvir. To je bilo jasno priznanje napretka koji je Sjeverna
Makedonija postigla u provedbi programa reformi EU-a i ostvarivanju konkretnih i održivih
rezultata, među ostalim u okviru skupine poglavlja o temeljnim pitanjima. Nakon ruske
invazije na Ukrajinu Sjeverna Makedonija potvrdila je svoju snažnu i jasnu stratešku
orijentaciju prema EU-u potpunim usklađivanjem sa svim odlukama i izjavama EU-a u
području zajedničke vanjske i sigurnosne politike te je otad zadržala stopu usklađenosti od
100 %. Time je Sjeverna Makedonija pokazala odlučnost da napreduje na putu prema EU-u
kao pouzdan partner.
Kako bi ubrzala proces pregovora o pristupanju Sjeverne Makedonije, u skladu s
pregovaračkim okvirom, Komisija je odmah započela s analitičkim pregledom, prvim
korakom u pregovaračkom procesu. Sjeverna Makedonija pokazala je visoku razinu
predanosti, a proces analitičkog pregleda odvija se neometano. Tijekom cijelog procesa važno
je osigurati koordinaciju među svim institucijama, kao i uključiv pristup suradnjom sa svim
dionicima, civilnim društvom te redovitom komunikacijom sa širom javnosti.
Sjeverna Makedonija kao zemlja koja pregovara o članstvu ima i nove odgovornosti i nove
mogućnosti. Ta nova i zahtjevna faza zahtijeva konstruktivan angažman vlade i oporbe, kao i
drugih dijelova društva, čime se potiče široki konsenzus o reformama povezanima s EU-om.
Zemlja mora nastaviti ostvarivati svoje prioritete reformi, među ostalim u ključnim područjima
vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Zemlja je dobar primjer
multietničkog društva. Izmjenom Ustava, u skladu s obvezom Sjeverne Makedonije, dodatno
će se unaprijediti temeljna prava.
15. Ovogodišnje pokretanje pregovora o pristupanju s Albanijom velik je napredak koji je označio
početak nove faze u odnosima EU-a i Albanije. Prva međuvladina konferencija o pristupnim
pregovorima održana s Albanijom 19. srpnja bila je jasno priznanje napretka koji je Albanija
postigla u provedbi programa reformi EU-a i ostvarila konkretne i održive rezultate.
Albanija je nastavila ostvarivati napredak u provedbi reformi u okviru skupine poglavlja o
temeljnim pitanjima. Provedba sveobuhvatne pravosudne reforme se nastavlja. Pohvalna je
predanost te zemlje jačanju vladavine prava te borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Kao nestalna članica Albanija je aktivno sudjelovala u radu Vijeća sigurnosti UN-a, među
ostalim sudjelujući u pripremi rezolucija kojima se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu. Potpuna
usklađenost Albanije sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a snažan je
pokazatelj strateške opredijeljenosti za pristupanje EU-u i njezine uloge pouzdanog partnera.
Kako bi ubrzala proces pregovora o pristupanju Albanije, u skladu s pregovaračkim okvirom,
Komisija je odmah započela s analitičkim pregledom, prvim korakom u pregovaračkom
procesu. Albanija je pokazala visoku razinu predanosti, a proces analitičkog pregleda odvija
se neometano.

38
 Albanija kao zemlja koja pregovara o članstvu ima i nove odgovornosti i nove mogućnosti.
Iako je već obavljen pripremni rad, ova nova i zahtjevna faza zahtijeva trajnu predanost
Albanije i učinkovitu koordinaciju svih njezinih institucija te stalan angažman vlade i oporbe,
kao i drugih dijelova društva. Zemlja mora izbjegavati poteze koji su u suprotnosti s
vladavinom prava. Albanija bi trebala dodatno pojačati svoje napore u ključnim područjima
kao što su reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i sloboda
izražavanja, prava vlasništva i pitanja manjina.
16. U lipnju 2022. Europsko vijeće izrazilo je spremnost da Bosni i Hercegovini dodijeli status
zemlje kandidatkinje te je u tu svrhu pozvalo Komisiju da bez odgode izvijesti o provedbi 14
ključnih prioriteta navedenih u njezinu Mišljenju s posebnim naglaskom na one koji čine
znatan skup reformi kako bi Europsko vijeće moglo ponovno razmotriti odluku o tome.
Unatoč političkim previranjima i predstojećim općim izborima čelnici političkih stranaka
zastupljeni u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u lipnju 2022. obvezali su se na
provedbu načela za osiguravanje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na
europskom putu. Strane su se dogovorile da će te obveze hitno provesti, a najkasnije šest
mjeseci od osnivanja svih tijela vlasti nakon izbora održanih 2. listopada.
Nakon toga, u skladu s 14 ključnih prioriteta, Bosna i Hercegovina donijela je u kolovozu
izmjene zakona o javnoj nabavi te u lipnju i srpnju izmjene sveobuhvatne strategije upravljanja
javnim financijama na svim razinama vlasti. Politički dijalog s EU-om, u okviru Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju, također je nastavljen nakon više mjeseci zastoja zbog blokade
političkih stranaka iz Republike Srpske u zakonodavnim i izvršnim institucijama na državnoj
razini. Predsjedništvo je ratificiralo nekoliko međunarodnih sporazuma, uključujući Obzor i
Kreativnu Europu te Mehanizam Unije za civilnu zaštitu. Poduzeti su važni koraci za
poboljšanje upravljanja migracijama. Bosna i Hercegovina napravila je važan iskorak i do kraja
kolovoza 2022. poboljšala stopu usklađenosti s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a na
81 %. Međutim, potpuna provedba još nije dovršena.
Bosna i Hercegovina ostvarila je važne pomake u pogledu borbe protiv korupcije i
organiziranog kriminala. Gotovo je dovršena operacionalizacija kontaktne točke Europola, a
napredovale su i pripreme za formalizaciju suradnje Bosne i Hercegovine i Eurojusta.
Vlada Federacije ostala je na dužnosti tijekom cijelog razdoblja 2018.–2022. u svojstvu
tehničke vlade. Političke stranke nisu se mogle dogovoriti o ustavnim i izbornim reformama,
a visoki predstavnik na vlastitu je inicijativu četiri puta upotrijebio bonske ovlasti, među
ostalim u vezi s izbornim standardima, financiranjem izbora i izmjena Ustava Federacije.
Provedba reformi u području vladavine prava odgođena je i kasni. Europsko vijeće u lipnju
2022. pozvalo je čelnike Bosne i Hercegovine da hitno dovrše ustavne i izborne reforme koje
su u tijeku. Te bi reforme trebalo provesti kao najveći prioritet.
Komisija stoga preporučuje da Vijeće Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidatkinje
pod uvjetom da:
- prioritetno donese izmjene zakonodavstva o integritetu u postojećem zakonu o Visokom
sudbenom i tužiteljskom vijeću;

39
 - donese novi zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću te zakon o sudovima Bosne
i Hercegovine;
- donese zakon o sprečavanju sukoba interesa;
- poduzme odlučne korake za bolje sprečavanje i suzbijanje korupcije i organiziranog
kriminala;
- ostvari znatan napredak u cilju osiguranja djelotvorne koordinacije kapaciteta za
upravljanje granicama i migracijama na svim razinama te funkcioniranja sustava azila;
- osigura zabranu mučenja, posebno uspostavom nacionalnog preventivnog mehanizma
protiv mučenja i zlostavljanja;
- zajamči slobodu izražavanja i medija te zaštite novinara, posebno osiguravanjem
odgovarajućeg sudskog praćenja slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim
djelatnicima;
- osigura rezultate na svim razinama funkcioniranja mehanizama za koordinaciju u pitanjima
EU-a, uključujući izradu i donošenje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine
EU-a.
Komisija je spremna i dalje podupirati napore Bosne i Hercegovine na njezinu europskom putu
nastavkom sudjelovanja u političkom dijalogu i uspostavom političkog foruma na visokoj
razini za praćenje provedbe navedenih koraka i izvješćivanje o daljnjem napretku na terenu.
Ostvarivanje 14 ključnih prioriteta omogućit će Komisiji da preporuči otvaranje pregovora s
Bosnom i Hercegovinom o pristupanju EU-u.
17. Kosovo je uživalo političku stabilnost, a vlasti su nastavile vidljivo pokazivati svoju predanost
europskom putu Kosova. To političko okruženje pogodovalo je intenziviranju rada Kosova na
provedbi reformi povezanih s EU-om i SSP-a. Općinski izbori održani u listopadu i studenome
2021. općenito su bili dobro organizirani, transparentni i kompetitivni. Kosovo treba pojačati
napore za jačanje demokracije, javne uprave, vladavine prava i borbe protiv korupcije. Kosovo
bi također trebalo nastaviti s provedbom svoje nove energetske strategije kako bi izgradilo
energetsku otpornost.
U pogledu normalizacije odnosa sa Srbijom, Kosovo je i dalje uključeno u dijalog. Međutim,
kosovska vlada mora se pridržavati svojih prethodnih obveza i obvezati se na potpunu
provedbu svih prethodnih sporazuma o dijalogu. Kosovo također treba uložiti dodatne znatne
napore kako bi izbjeglo djelovanja kojima se podrivaju stabilnost i retorika koja ne potiče na
dijalog. Kosovo bi trebalo doprinijeti uspostavi povoljnog okruženja za sklapanje pravno
obvezujućeg sporazuma o normalizaciji sa Srbijom i u okviru njezinih međunarodnih odnosa.
Očekuje se da će Kosovo konstruktivnije sudjelovati u pregovorima o pravno obvezujućem
sporazumu o normalizaciji u nadolazećem razdoblju i pokazati spremnost na kompromis kako
bi se ostvario brz i konkretan napredak.
U Vijeću je podnesen Komisijin prijedlog za liberalizaciju viznog režima, koji bi trebalo hitno
razmotriti. Komisija ostaje pri svojoj ocjeni iz srpnja 2018. da Kosovo ispunjava sva mjerila
za liberalizaciju viznog režima i pozdravlja činjenicu da će se rasprave u Vijeću uskoro
nastaviti.

40
18. Europsko vijeće opetovano je potvrdilo da je u strateškom interesu EU-a osigurati stabilno i
sigurno okruženje na istočnom Sredozemlju, kao i razvoj suradnje i uzajamno koristan odnos
s Turskom. U lipnju 2022. Europsko vijeće izrazilo je duboku zabrinutost zbog nedavnih
opetovanih djelovanja i izjava Turske. Turska mora poštovati suverenitet i teritorijalnu
cjelovitost svih država članica EU-a. Podsjećajući na svoje prethodne zaključke i izjavu od
25. ožujka 2021., Europsko vijeće naglasilo je da od Turske očekuje da u potpunosti poštuje
međunarodno pravo, smiruje napetosti u interesu regionalne stabilnosti u istočnom
Sredozemlju i promiče dobrosusjedske odnose na održiv način. Nastavio se pojačani angažman
u ključnim područjima od zajedničkog interesa.
Kad je riječ o ruskoj ratnoj agresiji na Ukrajinu, Turska je nastojala olakšati izravne razgovore
te je radila na smirivanju napetosti i prekidu vatre. Zajedno s Ujedinjenim narodima pokrenula
je i važnu diplomatsku inicijativu za olakšavanje izvoza ukrajinskog žita. Dogovor postignut
u srpnju 2022. u Istanbulu otvorio je put komercijalnom izvozu hrane iz ključnih ukrajinskih
luka i trebao bi pomoći u sprečavanju nestašice hrane za milijune ljudi širom svijeta.
Međutim, neusklađenost Turske s mjerama ograničavanja EU-a protiv Rusije zabrinjavajuća
je zbog slobodnog kretanja proizvoda unutar carinske unije EU-a i Turske, uključujući robu s
dvojnom namjenom. To je razlog za sve veću zabrinutost zbog čega je potrebno da EU pomno
prati razvoj situacije. Osim toga, Turska je potpisala memorandum o razumijevanju u cilju
daljnjeg razvoja gospodarskih i trgovinskih odnosa s Rusijom. EU je odlučan štititi
učinkovitost mjera ograničavanja donesenih kao odgovor na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu.
Očekuje se da će Turska aktivno poduprijeti pregovore u cilju pravednog, sveobuhvatnog i
održivog rješavanja ciparskog pitanja u okviru UN-a, u skladu s relevantnim rezolucijama
Vijeća sigurnosti UN-a i načelima na kojima je utemeljen EU. Kad je riječ o Varoshi, Turska
mora odmah poništiti najavljene jednostrane mjere i sve mjere poduzete od listopada 2020.
koje su u suprotnosti s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. Nadalje, Turska mora
hitno ispuniti svoju obvezu da potpuno i bez diskriminiranja provede Dodatni protokol uz
Sporazum o pridruživanju između EU-a i Turske te ukloni sve zapreke slobodnom kretanju
robe, uključujući ograničenja povezana s izravnim prometnim vezama s Republikom Ciprom.
Postoje ozbiljni nedostaci u funkcioniranju demokratskih institucija u Turskoj. Turska nije
otklonila duboku zabrinutost EU-a zbog stalnog pogoršanja u područjima demokracije,
vladavine prava, temeljnih prava i pravosuđa u toj zemlji. Na prvo mjesto mora staviti
promjenu tih negativnih trendova rješavanjem pitanja narušavanja djelotvornog sustava
provjere i ravnoteže u politici. Dijalog o vladavini prava i temeljnim pravima i dalje ostaje
sastavni dio odnosa EU-a i Turske.
Izjava EU-a i Turske iz ožujka 2016. nastavila je davati rezultate, a Turska je i dalje imala
ključnu ulogu u rješavanju pitanja migracija duž istočnosredozemne rute. Međutim, vraćanja
s grčkih otoka još nisu nastavljena, a nezakonita migracija na Cipar i u Italiju znatno se
povećala. Turska je nastavila ulagati goleme napore u prihvat vrlo velikog broja izbjeglica, a
EU je nastavio iskazivati solidarnost, posebno dodatnim financijskim doprinosom
izbjeglicama i zajednicama domaćinima u Turskoj (gotovo 10 milijardi EUR od 2016.).
Kad je riječ o gospodarstvu, dodatno se povećala zabrinutost zbog stvaranja makroekonomskih
neravnoteža, pravilnog funkcioniranja tržišnog gospodarstva Turske i nedovoljne neovisnosti
41
regulatornih tijela. I EU i Turska i dalje imaju koristi od međusobne carinske unije. Unatoč
ograničenom pozitivnom razvoju Turska bi trebala nastaviti intenzivnu suradnju s Komisijom
kako bi uklonila prepreke trgovini koje otežavaju uredno funkcioniranje carinske unije.

42
VI. PRILOZI
1. Sažeti pregled nalaza izvješća
2. Provedba Gospodarskog i investicijskog plana za zapadni Balkan
3. Statistički podaci
4. Pokazatelji treće strane povezani sa stanjem demokracije, dobrim upravljanjem i
vladavinom prava u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama

43
 EUROPSKA
KOMISIJA

Bruxelles, 12.10.2022.
COM(2022) 528 final

ANNEXES 1 to 4

PRILOZI

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU,

EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Komunikacija o politici proširenja EU-a za 2022.

{SWD(2022) 332 final} - {SWD(2022) 333 final} - {SWD(2022) 334 final} -

{SWD(2022) 335 final} - {SWD(2022) 336 final} - {SWD(2022) 337 final} -
{SWD(2022) 338 final}

HR HR
 PRILOZI

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM

GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Komunikacija o politici proširenja EU-a za 2022.

1
Prilog 1. – Sažeci nalaza iz izvješća

Crna Gora
Kad je riječ o političkim kriterijima, nastavile su se političke tenzije, polarizacija, izostanak
konstruktivne suradnje među političkim strankama i neuspjeh u izgradnji konsenzusa o ključnim
pitanjima od nacionalnog interesa, što je dovelo do pada dviju manjinskih vlada nakon
izglasavanja nepovjerenja. Politička nestabilnost, nestabilnost vlade i napetosti u vladajućim
većinama utjecale su na pravilno funkcioniranje crnogorskih institucija, što je usporilo procese
donošenja odluka i provedbu reformi. Glavna pravosudna tijela, uključujući Ustavni sud, radila
su u nepotpunom sastavu zbog nemogućnosti parlamenta da izabere nove članove, čime je
zapravo ugroženo njegovo funkcioniranje. Ustavni sud nije mogao ispunjavati svoje zadaće od
sredine rujna zbog nedostatka kvoruma, što je povećalo političku nesigurnost.
Sklapanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom utjecalo je na političku
atmosferu i dodatno pojačalo napetosti. Općenito, vlade i parlament nisu uspjeli u praksi
dokazati svoj angažman u programu reformi povezanih s EU-om.
Nakon misije za promatranje parlamentarnih izbora 2020. nije ostvaren napredak u
sveobuhvatnoj reformi izbornog pravnog i institucionalnog okvira, uključujući preporuke Ureda
za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Organizacije za europsku sigurnost i
suradnju (OESS). Parlamentarni odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nije djelovao od lipnja
do studenoga 2021., a 2022. sastao se samo dvaput prije završetka mandata u srpnju 2022.
Lokalni izbori održani su u pet općina. U svibnju 2022. parlament je donio izmjene Zakona o
lokalnoj samoupravi, kojim se omogućava održavanje svih preostalih lokalnih izbora za tu
godinu istog dana. Ustavni sud u srpnju je ocijenio da su te izmjene neustavne. Institucije još
uvijek nisu ponudile vjerodostojan, neovisan i učinkovit odgovor na tzv. aferu „koverta”.
Rad parlamenta obilježen je bojkotima vladajuće većine i oporbe, promjenama vlada i
promjenom dvaju uzastopnih predsjednika parlamenta. Postupak donošenja propisa bio je znatno
ugrožen. Nije bilo uvjerljivog političkog dijaloga ni konstruktivne suradnje među političkim
strankama s ciljem povećanja parlamentarne odgovornosti i državnog nadzora. Suradnju vlade i
parlamenta treba dodatno regulirati kako bi se poboljšalo sudjelovanje parlamenta u procesu
pristupanja i nadzor tog procesa.
Parlament je nastavio jačati svoju transparentnost uspostavljanjem nekoliko službi usmjerenih na
građane. Potrebno je ojačati sposobnost parlamenta da integrira i nadzire pitanja rodne
ravnopravnosti.
Uloga civilnog društva prepoznata je i promiče se, iako je postojeći pravni i institucionalni
okvir potrebno dodatno poboljšati kako bi se ojačali mehanizmi savjetovanja i suradnje između
državnih institucija i civilnog društva u kontekstu procesa pristupanja EU-u.
Crna Gora umjereno je pripremljena kad je riječ o reformi javne uprave. Općenito, ostvaren je
ograničen napredak, uključujući donošenje nove strategije za reformu javne uprave za razdoblje
2022.–2026. Suprotno tomu, i dalje su se osjećali učinci reorganizacije javne uprave i izmjena
Zakona o državnim službenicima i zaposlenicima donesenih 2021., uz promjene osoblja, gubitak
znanja i iskustva u pitanjima procesa pristupanja EU-u te općenito usporavanje reformi.
Umanjeni zahtjevi uvedeni tim izmjenama izazivaju stalnu zabrinutost kad je riječ o
zapošljavanju na temelju zasluga te sposobnosti i neovisnosti državnih službenika. Osim toga,

2
nacrti izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi na sličan bi način smanjili takve zahtjeve na
lokalnoj razini. Parlament tek treba donijeti izmjene Zakona o pristupu informacijama. Treba
uspostaviti i djelotvorne linije odgovornosti u upravi. Potrebna je snažna politička volja za
učinkovito rješavanje problema povezanih sa zapošljavanjem na temelju zasluga, optimizacijom
državne uprave i provedbom upravljačke odgovornosti.
Crna Gora umjereno je pripremljena kad je riječ o pravosudnom sustavu. Sveukupno je u
razdoblju izvješćivanja ostvaren ograničen napredak. Provedba ključnih pravosudnih reformi i
dalje je u zastoju. Provedena su neka dugoočekivana imenovanja sudaca na visokoj razini, dok je
nekoliko drugih, uključujući Ustavni sud (za što je potrebna kvalificirana većina u parlamentu), i
dalje u tijeku. I dalje postoji zabrinutost zbog institucionalne učinkovitosti i konsolidacije
neovisnih sudbenih i tužiteljskih vijeća. Napredak u području pravosudne odgovornosti još
uvijek je ograničen. Treba dodatno ojačati stvarnu neovisnost, integritet, odgovornost i
profesionalnost pravosuđa, među ostalim provedbom relevantnog ustavnog i pravnog okvira te
donošenjem zakonodavnih promjena u skladu s europskim standardima. Potrebno je ojačati i
djelotvornost pravosuđa. I dalje je u tijeku donošenje nove strategije za racionalizaciju
pravosudne mreže, kao i provedba strategije IKT-a za pravosuđe. Crna Gora i dalje ostvaruje
napredak u postupanju s ratnim zločinima na nacionalnoj razini.
Postigla je određenu razinu pripremljenosti u području borbe protiv korupcije. Tijekom
razdoblja izvješćivanja ostvaren je ograničen napredak, a prošlogodišnje preporuke tek su
djelomice provedene. Dodatno se poboljšao napredak u ostvarivanju rezultata u području
sprečavanja korupcije, posebno zbog pozitivnog trenda u radu Agencije za sprječavanje
korupcije. Međutim, potrebno je učiniti više kako bi se osigurali integritet, nepristranost i
odgovornost Agencije te kako bi se poboljšali njezini opipljivi rezultati i povjerenje javnosti u
skladu s preporukama misije stručnog pregleda provedene 2021. Da bi pokazala vjerodostojan
kaznenopravni odgovor, Crna Gora mora ostvariti bolji napredak kad je riječ o istragama,
progonima i konačnim presudama u borbi protiv korupcije, uključujući korupciju na visokoj
razini. Osim toga, treba poboljšati pravni i institucionalni okvir u skladu s pravnom stečevinom
EU-a i europskim standardima, među ostalim radi učinkovite upotrebe financijskih istraga te
oduzimanja i zapljene imovine u takvim slučajevima. Sektori koji su najosjetljiviji na korupciju
zahtijevaju ciljane procjene rizika i posebne mjere.
Crna Gora donekle je, odnosno umjereno je pripremljena za borbu protiv organiziranog
kriminala. Postignut je određeni napredak u provedbi prošlogodišnjih preporuka, posebice kad
je riječ o učinkovitosti kaznenih istraga. Posebne istražne mjere ponovno se u potpunosti
primjenjuju. Zakonodavnim promjenama uvedene su zaštitne mjere protiv političkog utjecaja na
imenovanje ili razrješavanje načelnika policije. Uspostavljen je registar stvarnog vlasništva.
Poboljšan je administrativni okvir za vatreno oružje i donesena je nova strategija za sprečavanje
terorizma, pranja novca i financiranja terorizma. Uhićene su neke od ključnih osoba iz
organiziranih kriminalnih skupina i broj zapljena droge još je jednom bio rekordan. Osnovan je
prvi zajednički istražni tim s trećom zemljom. U porastu je broj konačnih presuda u predmetima
organiziranog kriminala. Ipak, potrebno je poboljšati rezultate u pogledu sudskih odluka u
području krijumčarenja duhana i pranja novca, upotrebe financijskih istraga i kapaciteta za
oduzimanje imovine stečene kaznenim djelima. Crna Gora tek treba riješiti neke sustavne
nedostatke koji zahvaćaju sva područja njezina kaznenopravnog sustava, uključujući način na
koji se predmeti organiziranog kriminala rješavaju pred sudovima. Za to će biti potrebna snažnija

3
odvraćajuća politika izricanja kazni i revizija upotrebe nagodbi u predmetima organiziranog i
teškog kriminala.
Crna Gora umjereno je pripremljena u području temeljnih prava. Pravni i institucionalni okvir u
velikoj je mjeri uspostavljen i Crna Gora nastavlja ispunjavati svoje međunarodne obveze u
području ljudskih prava. No i dalje su potrebni dodatni napori za provedbu tog okvira. Kad je
riječ o slobodi izražavanja, Crna Gora ima pluralističko medijsko okruženje i postigla je
određenu razinu pripremljenosti. Ograničeni napredak ostvaren je u pogledu prošlogodišnjih
preporuka. Pravni okvir za zaštitu novinara i ostalih medijskih djelatnika poboljšan je
zahvaljujući donošenju izmjena Kaznenog zakona kojima se utvrđuju strože kazne za napade i
prijetnje protiv novinara te za ometanje ili sprečavanje obavljanja njihova posla. Međutim,
nedostatak djelotvornog daljnjeg pravosudnog postupanja u pogledu starih važnih predmeta i
dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost. U tijeku je revizija pravnog okvira i izrada nove medijske
strategije kako bi se osigurala njihova međusobna dosljednost i potpuna usklađenost s pravnom
stečevinom EU-a i relevantnim europskim standardima. Potrebna je ustrajnost u suzbijanju
dezinformacija i ograničavanju posljedica uznemiravanja i govora mržnje na internetu, a da se
pritom ne ograniči sloboda izražavanja. Javna radiotelevizija RTCG nastavila je proizvoditi
politički uravnotežen i raznolik sadržaj. Nastavila se duboka politička polarizacija medija, a sve
veća konkurencija velikih regionalnih medija dodatno je opteretila lokalno medijsko tržište.
Kad je riječ o gospodarskim kriterijima, Crna Gora ostvarila je dobar napredak i umjereno
je pripremljena u stvaranju funkcionalnog tržišnog gospodarstva. Nakon što je 2020. doživjelo
naglu recesiju, gospodarstvo je 2021. zabilježilo snažan oporavak i nastavilo je rasti stabilnim
tempom u prvoj polovini 2022. jer je ukidanje ograničenja povezanih s pandemijom bolesti
COVID-19 potaknulo domaću i vanjsku potražnju. Oporavak je doveo do rasta prihoda i vrlo
velikog poboljšanja proračunske bilance. Posljedice ruskog rata protiv Ukrajine dosad su bile
ograničene, unatoč tomu što su te dvije zemlje znatno pridonosile crnogorskom turizmu u
prošlosti. Inflacija je znatno porasla zbog porasta cijena robe na globalnoj razini. Vlada je
donijela ambiciozan program fiskalne reforme (nazvan „Europa sad”) kako bi poduprla oporavak
nakon pandemije te je osigurala mjere fiskalnih poticaja za smanjenje opterećenja za kućanstva
zbog rastućih cijena energenata i hrane. Vanjske neravnoteže znatno su se smanjile zahvaljujući
oporavku turizma, a stanje tržišta rada počelo se poboljšavati iako i dalje postoje strukturni
problemi. Bankarski sustav ostao je stabilan, a neprihodonosni krediti nisu znatno porasli u 2022.
nakon što je 2021. istekao moratorij na kredite koji je donesen u kontekstu krize uzrokovane
bolešću COVID-19.
Crna Gora ostvarila je određeni napredak i umjereno je pripremljena za suočavanje s
pritiskom konkurencije i tržišnim silama unutar EU-a. Posljednje dvije vlade radile su na
poboljšanju inovacijskih kapaciteta i postavljanju temelja za zelenu i digitalnu tranziciju, čime su
nastojale diversificirati ograničenu proizvodnju u Crnoj Gori. Prije svega, provode se moderni
telekomunikacijski i ambiciozni projekti zelene energije. Međutim, još uvijek postoje
infrastrukturni nedostaci jer su administrativni i financijski kapaciteti zemlje u provedbi glavnih
javnih ulaganja i dalje ograničeni. Obrazovni sustav i dalje se suočava s brojnim izazovima zbog
kroničnog nedostatka osoba s diplomom iz znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike
(STEM). Osim toga, niska dodana vrijednost domaćih proizvoda, mala veličina lokalnih
poduzeća i niska razina sudjelovanja u izvozu prepreke su povećanju produktivnosti i
konkurentnosti lokalnih poduzeća.

4
Kad je riječ o dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj suradnji, Crna Gora uglavnom
održava dobre bilateralne odnose s ostalim zemljama kandidatkinjama u regiji i susjednim
državama članicama EU-a, što je vidljivo iz stalne suradnje i nekoliko posjeta na visokoj razini.
Odnosi sa Srbijom ostaju problematični, no obje strane pokazuju više volje za obnovu odnosa i
suradnju na rješavanju otvorenih pitanja. Općenito, Crna Gora aktivno sudjeluje u regionalnoj
suradnji.
Kad je riječ o sposobnosti Crne Gore da preuzme obveze članstva u EU-u, država je nastavila
raditi na usklađivanju s pravnom stečevinom EU-a u mnogim područjima, međutim sveukupno
gledajući napredak je ograničen.
Skupina poglavlja o unutarnjem tržištu ključna je za pripreme Crne Gore za ispunjavanje
zahtjeva EU-a u tom području i vrlo važna za ranu integraciju i razvoj zajedničkog regionalnog
tržišta. Otvoreno je svih devet poglavlja, ali mjerila za zatvaranje u svima tek treba ispuniti.
Ostvaren je napredak u nekoliko područja unutar skupine poglavlja, posebno u: i. nadzoru,
akreditaciji i normizaciji tržišta; ii. jačanju kapaciteta Agencije za zapošljavanje u Europskoj
mreži službi za zapošljavanje; iii. kontinuiranom usklađivanju s Direktivom o uslugama; iv.
zakonodavstvu o računovodstvu; v. usklađivanju pravne stečevine o pravima intelektualnog
vlasništva te vi. transparentnosti državne pomoći i nalaganju povrata nezakonite državne pomoći.
Poboljšana je i stabilnost bankarskog sektora Crne Gore, kao i usklađivanje zakonodavstva o
zaštiti potrošača te donošenje provedbenog zakonodavstva o zaštiti zdravlja.
Skupina poglavlja o konkurentnosti i uključivom rastu te predmetne reforme uvelike su
povezani s programom gospodarskih reformi Crne Gore. Otvoreno je svih osam poglavlja, a
samo za dva nisu utvrđena mjerila za zatvaranje, točnije u 25. poglavlju (znanost i istraživanje) i
26. poglavlju (obrazovanje i kultura), koja su privremeno zatvorena. Potrebno je ispuniti mjerila
za zatvaranje svakog od ostalih šest poglavlja. Određeni napredak ostvaren je u mnogim
područjima, točnije u usklađivanju s Direktivom o smanjenju troškova širokopojasnog interneta,
poreznom zakonodavstvu te u administrativnoj suradnji i uzajamnoj pomoći. Napredak je
ostvaren i u daljnjoj provedbi revidirane industrijske politike. Nasuprot tomu, sporo se
napredovalo u pripremama za pristupanje Konvenciji o zajedničkom provoznom postupku,
provedbi mjera predviđenih u strategiji olakšavanja trgovine za razdoblje 2018.–2022. te u
provedbi akcijskog plana za usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a u području gospodarske i
monetarne politike.
Skupina poglavlja o zelenom programu i održivoj povezivosti u središtu je zelenog programa
za zapadni Balkan i usko je povezana s programom gospodarskih reformi Crne Gore te
Komisijinim gospodarskim i investicijskim planom. Otvorena su sva četiri poglavlja, a mjerila za
njihovo zatvaranje tek treba ispuniti. Određeni napredak postignut je u stvaranju funkcionalnog
energetskog tržišta za dan unaprijed te u pripremi za članstvo u Pariškom memorandumu o
suglasnosti o nadzoru države luke. Ograničen napredak ostvaren je u reviziji i provedbi strategije
razvoja prometa, gospodarenju vodom i izvješćivanju o klimatskim promjenama.
Skupina poglavlja o resursima, poljoprivredi i koheziji obuhvaća politike povezane sa
strukturnim fondovima EU-a te razvojem kapaciteta za preuzimanje odgovornosti buduće države
članice. Obuhvaća i neka od ključnih područja politika važnih za osiguravanje održivih
prehrambenih sustava i pružanje pomoći ruralnim zajednicama u gospodarskom razvoju i
diversifikaciji. Otvoreno je svih pet poglavlja, a mjerila za njihovo zatvaranje tek treba ispuniti.
Ostvaren je napredak u raznim područjima, prije svega u području poljoprivrede, u

5
prehrambenom sektoru i ribarstvu, u kojima je pružena dodatna potpora poljoprivrednim
gospodarstvima i ruralnim poduzećima za proizvodnju hrane radi usklađivanja sa standardima
EU-a te provedbu IPARD-a. Kad je riječ o financijskim i proračunskim odredbama napredak je
ostvaren poboljšanom koordinacijom i poboljšanim upravljanjem vlastitim sredstvima.
Kad je riječ o skupini poglavlja o vanjskim odnosima Crna Gora privremeno je zatvorila
30. poglavlje i mora ispuniti jedino mjerilo za zatvaranje 31. poglavlja. Crna Gora i dalje je
potpuno usklađena sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, uključujući EU-ove
mjere ograničavanja nakon ničim izazvane ruske agresije na Ukrajinu. Zemlja koordinira i svoja
stajališta sa stajalištima EU-a, uključujući unutar WTO-a, i nastavlja dobru suradnju s
međunarodnim organizacijama. Može se primijetiti napredak u donošenju Zakona o kontroli
izvoza robe dvojne namjene u skladu s pravnom stečevinom EU-a te ratifikaciji dodatnog
protokola 6 uz Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA). Obrasci glasovanja
Crne Gore o kiberkriminalu u Ujedinjenim narodima potpuno su usklađeni sa stajalištima EU-a i
njegovih država članica. U području migracija Crna Gora potpisala je plan suradnje s
Europskim potpornim uredom za azil (sada Agencija EU-a za azil) i pridružila se Europskoj
migracijskoj mreži stručnjaka za migracije i azil kao član promatrač. Skraćeno je vrijeme obrade
zahtijeva za azil. Vizna politika Crne Gore nije u potpunosti usklađena s politikom EU-a i Crna
Gora još nije ukinula svoj program državljanstva za ulagače, unatoč prethodnim preporukama i
obvezama. Crna Gora je partner sa zapadnog Balkana koji je primio proporcionalno najveći broj
ukrajinskih državljana izbjeglih zbog rata. Donijela je odluku kojom se osobama koje bježe iz
Ukrajine dodjeljuje jednogodišnja privremena zaštita, koju je dosad zatražilo više od 5 552
Ukrajinca, uglavnom žene i djeca.

Srbija
Kad je riječ o političkim kriterijima, svi relevantni politički akteri sudjelovali su u
prijevremenim parlamentarnim izborima 3. travnja 2022., nakon kojih je parlament postao više
pluralistički. Usprkos tome, politička i medijska scena ostale su polarizirane i na njima su
nastavili dominirati Srpska napredna stranka (SNS) i trenutačni predsjednik. Uvredljiv jezik
nastavio se koristiti protiv političkih protivnika u parlamentu i tijekom predizborne kampanje.
Velik broj političkih aktera uključio se prije izbora u međustranački dijalog uz posredovanje
Europskog parlamenta.
Predsjednički i prijevremeni parlamentarni izbori održani su u travnju 2022. u općenito mirnoj
atmosferi uz poštovanje temeljnih sloboda. Ipak, međunarodni promatrači zabilježili su niz
nedostataka. Prema završnom izvješću Međunarodne misije za promatranje izbora ti su nedostaci
doveli do nejednakih uvjeta u korist vladajućih. Ključna je potpuna provedba neriješenih i novih
preporuka Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i tijela Vijeća Europe u
transparentnom postupku znatno prije novih izbora i uz uključivanje stručnih organizacija
civilnog društva te nakon savjetovanja s njima.
Novi, više pluralistički parlament konstituiran je 1. kolovoza 2022. Zbog znatnih kašnjenja
izbornih rezultata više od pet mjeseci nije bilo parlamentarne aktivnosti, osim inauguracije
predsjednika. Prethodni parlament konstruktivno je sudjelovao u međustranačkom dijalogu i
provedbi pritom utvrđenih mjera. Primjena hitnih postupaka ostala je na oko 9 %. Kodeks
ponašanja treba učinkovitije upotrebljavati pri sprečavanju i sankcioniranju upotrebe uvredljivog
i neprimjerenog jezika u parlamentu.

6
Potrebno je uložiti više truda kako bi se osigurala sustavna suradnja vlade i civilnog društva.
Poticajno okruženje za razvoj i financiranje organizacija civilnog društva još nije stvoreno u
praksi jer su se nastavili verbalni napadi na takve organizacije i njihovo ocrnjivanje.
Srbija je umjereno pripremljena kad je riječ o reformi javne uprave. Općenito, u tom je
području ostvaren ograničen napredak tijekom razdoblja izvješćivanja, nakon što je započela
provedba novog strateškog okvira. U upravljanju ljudskim resursima otprilike na polovini viših
rukovodećih položaja i dalje su vršitelji dužnosti. Kad je riječ o razvoju i koordinaciji politike
nije uveden mehanizam za provjeru uvrštenja komentara Sekretarijata za javne politike u
konačne verzije nacrta zakona i dokumenata o politikama koji su podneseni vladi na odobrenje.
U upravljanju javnim financijama potrebne su mjere za potpunu provedbu preporuke za
jedinstveni mehanizam za dodjeljivanje prioriteta svim ulaganjima bez obzira na vrstu i izvor
financiranja.
Srbija je donekle pripremljena kad je riječ o pravosudnom sustavu. Općenito, tijekom razdoblja
izvješćivanja postignut je određeni napredak. Srbija je učinila važan korak prema jačanju
neovisnosti i odgovornosti pravosuđa uz odobrenje relevantnih izmjena Ustava u veljači 2022. te
ustavnog zakona kojim se utvrđuju koraci i rokovi za provedbu izmjena. Zemlja se tijekom
postupka izrade nacrta dvaput savjetovala s Venecijanskom komisijom. Venecijanska komisija
utvrdila je da je postupak javnih savjetovanja bio dovoljno uključiv i transparentan. Provedena je
većina posebnih preporuka Venecijanske komisije. Izmjenama se predviđa da sva imenovanja u
pravosuđu (osim budućeg glavnog tužitelja) budu u nadležnosti budućeg Visokog sudbenog
vijeća ili Visokog vijeća tužitelja kako bi se ojačala zaštita od potencijalnog političkog utjecaja.
Kako bi ustavne izmjene imale praktičan učinak u sljedećem je koraku potrebno donijeti
relevantno provedbeno zakonodavstvo. Prema ustavnom zakonu to bi zakonodavstvo trebalo
donijeti unutar jedne godine kad je riječ o zakonima o sudovima te unutar dvije godine kad je
riječ o usklađivanju svih ostalih relevantnih zakonodavstava. Dvije stručne radne skupine (jedna
za tužitelje i druga za sudove) uspostavljene su u travnju 2022. sa zadaćom izrade nacrta
provedbenog zakonodavstva. Prva skupina nacrta zakona o sudovima dovršena je u rujnu 2022. i
proslijeđena Venecijanskoj komisiji kako bi izrazila svoje mišljenje. Nova strategija za ljudske
resurse i provedbeni akcijski plan doneseni su u prosincu 2021. Njihova je provedba u tijeku.
Srbija je postigla određenu razinu pripremljenosti u području borbe protiv korupcije. Općenito,
tijekom razdoblja izvješćivanja postignut je određeni napredak, među ostalim u pogledu
prošlogodišnjih preporuka. Preporuka za sprečavanje korupcije nastavila se provoditi pa je
Skupina država protiv korupcije (GRECO) Vijeća Europe u ožujku 2022. zaključila da su
donošenjem izmjena Zakona o sprečavanju korupcije uklonjeni prethodno utvrđeni nedostaci i da
su izmjene dovoljne za jačanje okvira koji služi za sprečavanje i suzbijanje sukoba interesa
članova parlamenta, sudaca i tužitelja. Srbija tek treba pripremiti novu antikorupcijsku strategiju
i akcijski plan te uspostaviti učinkovit koordinacijski mehanizam za operacionalizaciju ciljeva
politike sprečavanja i suzbijanja te za temeljito rješavanje problema korupcije. Blago je porastao
broj optužnica i prvostupanjskih presuda u predmetima korupcije na visokoj razini. Srbija treba
dodatno ojačati sprečavanje i suzbijanje korupcije. Posebno treba povećati broj konačnog
oduzimanja imovine u takvim predmetima. Sektori koji su najosjetljiviji na korupciju zahtijevaju
ciljane procjene rizika i posebne mjere.
Srbija je donekle pripremljena za borbu protiv organiziranog kriminala. U razdoblju
izvješćivanja ostvaren je ograničeni napredak. Broj novih istraga i konačnih presuda narastao je
2021. u usporedbi s 2020., ali opao je broj optužnica i prvostupanjskih presuda. Broj predmeta u

7
kojima je oduzeta i zaplijenjena imovina i dalje je ograničen. Prošireno oduzimanje ne
primjenjuje se sustavno. Međutim, poboljšali su se razina razumijevanja i istražni pristup, što bi
u budućnosti trebalo dati bolje rezultate. Umjesto pristupa u kojem se svaki slučaj razmatra
zasebno Srbija bi trebala prijeći na strategiju protiv kriminalnih organizacija, a s predmeta male
ili srednje važnosti trebala bi se usredotočiti na istaknute predmete, čiji je cilj razbijanje velikih
međunarodno raširenih organizacija i zapljena imovine.
U Srbiji je zakonodavni i institucionalni okvir za poštovanje temeljnih prava uglavnom
uspostavljen. Srbija je donijela nove strategije za uključivanje Roma i protiv njihove
diskriminacije, kao i akcijske planove za rodnu ravnopravnost i uključivanje Roma. Rokovi za
akcijske planove i s njima povezano financiranje u ostalim područjima bili su srpanj 2021.
(nasilje nad ženama) i travanj 2022. (borba protiv diskriminacije; deinstitucionalizacija) te su
sada prekoračeni. Potrebno je uložiti više truda u usklađivanje sa Zakonom o sustavu planiranja
kojim se zahtijeva donošenje akcijskih planova unutar tri mjeseca nakon donošenja povezanih
strategija. Srbija mora ojačati institucije za ljudska prava osiguravanjem potrebnih financijskih i
ljudskih resursa te uvođenjem postupaka za osiguravanje usklađenosti s mjerama Europskog
suda za ljudska prava, uključujući privremene mjere. U rujnu 2022. prvi je put na zapadnom
Balkanu u Beogradu održan Europride. Ruta Europridea bila je zabranjena, a održavanje povorke
bilo je upitno do posljednjeg trenutka. Vlasti su kao povod za svoju odluku navele sigurnosne
probleme povezane s prijetnjama skupina krajnje desnice. Zabranjen je i prosvjed protiv
Europridea i protiv zapada. Povorka je naposljetku održana 17. rujna 2022. bez većih incidenata i
kretala se kraćom rutom. Unatoč tome što je povorku osiguravao veliki broj policijskih
službenika, prijavljeno je nekoliko slučajeva nasilja nad sudionicima. Razdoblje uoči povorke
obilježila je pravna i politička nesigurnost. Priopćenja vlasti bila su proturječna najavama na
visokoj razini da će povorka biti potpuno zabranjena i naknadnoj zabrani rute povorke koju je
izdalo Ministarstvo unutrašnjih poslova. Ostali političari na visokoj razini obratili su se
Konferenciji o ljudskim pravima Europridea te su organizirali primanje prije povorke. Iako su
vlasti ostale u kontaktu s organizatorima kako bi pronašli rješenje, nisu dale službeno dopuštenje
za održavanje parade.
U razdoblju izvješćivanja nije ostvaren napredak u području slobode izražavanja. Nastavili su
se sastanci dviju radnih skupina za sigurnost novinara. U nekoliko slučajeva napada i prijetnji
policija i tužiteljstvo reagirali su brzo, među ostalim i zbog toga što su koordinaciju olakšale te
radne skupine. Međutim, slučajevi prijetnji novinarima i nasilja nad njima i dalje su razlog za
zabrinutost te je u praksi i dalje potrebno dodatno poboljšati sveukupno okružje za neometano
ostvarivanje slobode izražavanja. Provedba medijske strategije stalno je kasnila i utjecala čak i
na najvažnije mjere kao što su izmjene Zakona o javnim informacijama i medijima i Zakona o
elektroničkim medijima. Regulatorno tijelo za elektroničke medije (REM) dodijelilo je u srpnju
2022. sve četiri nacionalne frekvencije na razdoblje od osam godina istim radiotelevizijskim
kanalima kao i u prethodnom razdoblju u kojem su svi dobili upozorenja od REM-a zbog kršenja
pravnih obveza. Poziv za dodjelu pete dozvole objavljen je u kolovozu 2022. Postupak treba
provesti transparentno uz poštovanje načela medijskog pluralizma iz Direktive o audiovizualnim
medijskim uslugama. U završnom izvješću ODIHR-a od 19. kolovoza 2022. o travanjskim
izborima utvrđeno je da su „nacionalne javne radiotelevizijske kuće pravedno izvijestile o
aktivnostima kampanja svih sudionika, ali su opsežno i nekritički izvješćivale o javnim
službenicima koji su isto tako bili kandidati. Privatne radiotelevizije s nacionalnom pokrivenošću
prikazivale su predizbornu kampanju bez smislenih uredničkih tekstova, a vijesti su bile

8
usmjerene na državne dužnosnike”. ODIHR je utvrdio i da je „REM općenito bio pasivan
tijekom kampanje, unatoč zadaći da nadgleda radiotelevizijske medije”.
Kad je riječ o gospodarskim kriterijima Srbija je dobro do umjereno pripremljena i ostvarila je
određeni napredak u razvoju funkcionalnog tržišnog gospodarstva. Nakon relativno blagog
smanjenja 2020. srpsko se gospodarstvo snažno oporavilo 2021., a u prvoj polovini 2022.
donekle je usporilo. Nakon smanjenja 2020. vanjska neravnoteža počela se povećavati u drugoj
polovini 2021., ponajviše zbog velikog uvoza energije. Inflacija potrošačkih cijena porasla je u
drugoj polovini 2021., uglavnom zbog cijena energenata i hrane, zbog čega je središnja banka
počela zaoštravati svoj politički stav. Očuvana je stabilnost bankarskog sektora, a rast
kreditiranja ostao je snažan unatoč ukidanju mjera za povećanje likvidnosti. Gospodarski
oporavak i smanjenje mjera fiskalne potpore pomogli su da se 2021. znatno poboljša proračunska
ravnoteža unatoč dodatnom povećanju kapitalne potrošnje. Malo povećanje stope nezaposlenosti
2021. odrazilo se ponajviše u povećanju sudjelovanja na tržištu rada u sklopu oporavka nakon
krize uzrokovane bolešću COVID-19.
Ostvaren je određeni napredak u reformama porezne uprave i privatizaciji poduzeća u državnom
vlasništvu. Međutim, ostale velike strukturne reforme javne uprave i upravljanja poduzećima u
državnom vlasništvu sporo su napredovale, čime se nastavlja dugogodišnja neučinkovitost i
rastući fiskalni pritisak. Nije ostvaren napredak u jačanju fiskalnih pravila kao temelja fiskalne
politike. Državni sektor i dalje snažno utječe na gospodarstvo, a privatni sektor nedovoljno je
razvijen i koče ga nedostaci u vladavini prava, posebno korupcija i neučinkovitost pravosuđa, te
u osiguravanju poštenog tržišnog natjecanja. Prošlogodišnje su preporuke djelomice provedene.
Srbija je umjereno pripremljena i ostvarila je određeni napredak u suočavanju s pritiskom
konkurencije i tržišnim silama unutar EU-a. Struktura gospodarstva dodatno se poboljšala i
gospodarska integracija s EU-om ostala je visoka. No unatoč određenom napretku kvaliteta i
relevantnost obrazovanja i osposobljavanja ne ispunjavaju u potpunosti potrebe tržišta rada.
Nastavila su se povećavati javna ulaganja radi uklanjanja ozbiljnih infrastrukturnih nedostataka
nakon godina nedovoljnih ulaganja. Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) i dalje se suočavaju s
nizom izazova, uključujući nejednake uvjete u usporedbi s velikim društvima i stranim
ulagačima. Prošlogodišnje su preporuke djelomice provedene.
U području dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje Srbija je općenito ostala predana
poboljšanju bilateralnih odnosa s ostalim zemljama kandidatkinjama, potencijalnim
kandidatkinjama i susjednim državama članicama EU-a. No odnosi s Hrvatskom sve su više
napeti s povremenim političkim razmiricama. Odnosi s Crnom Gorom ostaju problematični, no
obje strane pokazuju više volje za obnovu odnosa i suradnju na rješavanju otvorenih pitanja.
Općenito, Srbija aktivno sudjeluje u regionalnoj suradnji.
Dijalog uz posredovanje EU-a o normalizaciji odnosa s Kosovom nastavio se tijekom razdoblja
izvješćivanja uz redovite mjesečne sastanke na razini glavnih pregovarača i sastanak na visokoj
razini 18. kolovoza 2022. u Bruxellesu. Još uvijek nije ostvaren konkretan napredak u
pregovorima o sveobuhvatnom i pravno obvezujućem sporazumu o normalizaciji. Predsjednik
Vučić i predsjednik vlade Kurti dogovorili su na sastanku na visokoj razini da će se redovito
sastajati na razini čelnika kako bi se postigao napredak u pregovorima. Kosovo i Srbija pozivaju
se sada da bez odgode konstruktivno sudjeluju u pregovorima o sveobuhvatnom i pravno
obvezujućem sporazumu o normalizaciji i postignu napredak u pregovorima. Takav je sporazum
hitno potreban i ključan kako bi Srbija i Kosovo mogli napredovati na svojem europskom putu.

9
Kad je riječ o sposobnosti Srbije da preuzme obveze članstva u EU-u, zemlja je nastavila
raditi na usklađivanju s pravnom stečevinom EU-a u mnogim područjima, posebice u području
prava trgovačkih društava, prava intelektualnog vlasništva, istraživanja i inovacija te financijske
kontrole.
U pripremama Srbije za ispunjavanje zahtjeva unutarnjeg tržišta EU-a posebno je bitna skupina
poglavlja o unutarnjem tržištu, koja je vrlo važna za ranu integraciju i razvoj zajedničkog
regionalnog tržišta. Ostvaren je napredak u nekoliko područja unutar skupine, ponajprije u
usklađivanju zakonodavstva o pravu trgovačkih društava; slobodi kretanja radnika s pomoću
koordinacije sustava socijalnog osiguranja te usklađivanju zakonodavstva o slobodnom kretanju
robe.
Skupina poglavlja o konkurentnosti i uključivom rastu uvelike je povezana sa srpskim
programom gospodarskih reformi. Ostvaren je napredak u nekoliko područja unutar te skupine,
ponajprije u: području socijalne politike i zapošljavanja na putu prema uspostavi programa
Jamstvo za mlade; području gospodarske i monetarne politike kroz poboljšanja proračunskog
postupka; u području poduzetničke i industrijske politike s pomoću akcijskog plana za strategiju
za državno vlasništvo i upravljanje poslovnim subjektima u vlasništvu Republike Srbije te
stvaranjem portala za e-savjetovanje; u području znanstvenog i tehnološkog razvoja s pomoću
nove strategije za razvoj ekosustava za start-up poduzeća te u području obrazovanja radi
osiguravanja usklađenosti sa sustavom osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju uz preporuke
Europskog udruženja za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA).
Skupina poglavlja o zelenom programu i održivoj povezivosti u središtu je zelenog programa
za zapadni Balkan1 i usko je povezana s programom gospodarskih reformi Srbije te Komisijinim
gospodarskim i investicijskim planom2. Skupina i sva povezana poglavlja otvoreni su u prosincu
2021., nakon što je Srbija ispunila preostale zahtjeve, tj. nakon što je donijela akcijske planove o
zalihama nafte i razdvajanju plina. Općenito je ostvaren ograničen napredak osim u području
transeuropskih mreža, gdje je Srbija napredovala u poboljšanju infrastrukture i započela radove
na interkonekcijskom plinovodu između Srbije i Bugarske projektu koji je strateški iznimno
važan za Srbiju i Europu.
Skupina poglavlja o resursima, poljoprivredi i koheziji obuhvaća politike povezane sa
strukturnim fondovima EU-a te razvojem kapaciteta za preuzimanje odgovornosti buduće države
članice. Obuhvaća i neka od ključnih područja politika važnih za osiguravanje održivih
prehrambenih sustava i pružanje pomoći ruralnim zajednicama u gospodarskom razvoju i
diversifikaciji. Otvorena su dva od pet poglavlja (13. i 33. poglavlje), a mjerila za njihovo
zatvaranje tek je potrebno ispuniti. Komisija je ocijenila da su ispunjena mjerila za otvaranje 11.
i 22. poglavlja, dok Srbija tek treba ispuniti sva tri mjerila za otvaranje 12. poglavlja. Ograničen
napredak ostvaren je u nekim područjima, npr. podnošenju programa IPARD III za razdoblje
2021.–2027.; donošenju i provedbi zakona o sredstvima za zaštitu bilja; razvrstavanju poduzeća
u prehrambenom sektoru i poduzeća za zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog podrijetla;
financijskim i proračunskim odredbama kad je riječ o predmetnim područjima politike koja
utječu na pravilno funkcioniranje sustava vlastitih sredstava te u regionalnoj politici u vezi s
financijskim upravljanjem.

1
SWD(2020) 223 final.
2
COM(2020) 641 final.

10
U skupini poglavlja o vanjskim odnosima Srbija tek treba dovršiti pristupanje Svjetskoj
trgovinskoj organizaciji, što je jedno od mjerila za otvaranje 30. poglavlja. Srbija isto tako treba
odustati od uvođenja jednostranih mjera ograničavanja trgovine bez prethodnog savjetovanja s
Komisijom u skladu sa svojim obvezama iz SSP-a. Nakon ničim izazvane i neopravdane agresije
Rusije na Ukrajinu Srbija se nije uskladila s EU-ovim mjerama ograničavanja protiv Rusije, kao
ni s većinom izjava visokog predstavnika u ime EU-a kad je riječ o tom pitanju. Stopa
usklađenosti Srbije s relevantnim izjavama visokog predstavnika u ime EU-a i odlukama Vijeća
pala je sa 64 % 2021. na 45 % u kolovozu 2022. Niz postupaka i izjava Srbije proturječili su
stajalištima vanjske politike EU-a. Od Srbije se očekuje da prednost dâ ispunjenju svojih obveza
i da se postupno uskladi sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, uključujući
restriktivne mjere, što je u skladu s pregovaračkim okvirom između EU-a i Srbije.
Srbija je nastavila pomagati u upravljanju mješovitim migracijskim tokovima prema EU-u
djelotvornom suradnjom sa svojim susjedima i državama članicama EU-a. Zemlja je uz potporu
EU-a nastavila primati veliki broj državljana trećih zemalja. Srbija je 17. ožujka 2022. odlučila
dati privremenu zaštitu ukrajinskim državljanima koji bježe od rata u trajanju od godinu dana.
Nastavila je i s učinkovitom provedbom strategije integriranog upravljanja granicama i svojeg
akcijskog plana. Srbija nije poduzela korake u usklađivanju s EU-ovim popisom trećih zemalja
čiji državljani moraju imati vizu, a posebno onih trećih zemalja za koje predstavljaju rizik od
nezakonitih migracija ili sigurnosni rizik za EU, kako je Komisija preporučila u izvješću o
mehanizmu suspenzije viza iz kolovoza 2021.

Sjeverna Makedonija
Razdoblje izvješćivanja obilježili su veliki napori koji su doveli do pokretanja procesa pregovora
o pristupanju. Održavanje prve Međuvladine konferencije u srpnju 2022. bio je povijesni
trenutak i označio je novu fazu u procesu pristupanja Sjeverne Makedonije EU-u. Bio je to jasan
pokazatelj odlučnosti Sjeverne Makedonije da provede reforme povezane s EU-om.
U političkim kriterijima Sjeverna Makedonija nastavila je jačati demokraciju i vladavinu prava
unatoč određenim izazovima. Zemlja je pokazala svoju predanost u ostvarivanju rezultata u
ključnim područjima temeljnih pitanja. Lokalni izbori održani su u listopadu 2021. Ured za
demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju
(OESS/ODIHR) ocijenio je da su ti izbori bili konkurentni i da su se uvelike poštovale temeljne
slobode. No u razdoblju izvješćivanja ostvaren je ograničen napredak u provedbi preostalih
preporuka OESS-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije. Kao što je navedeno u prethodnim
izvješćima, izborno zakonodavstvo trebalo bi temeljito revidirati kako bi se uklonile postojeće
nedosljednosti i potrebno je donijeti relevantne zakone na pravovremen, uključiv i transparentan
način znatno prije sljedećih izbora. Vlasti moraju na tome još intenzivnije raditi i pokazati
političku volju za dodatno poboljšanje izbornog postupka.
Rad parlamenta narušila je politička polarizacija zbog koje je odgođeno donošenje brojnih
zakonodavnih akata. Nakon intenzivnih rasprava parlament je donio zaključke o prijedlogu
kojim je otvoren put za otvaranje pregovora o pristupanju. Parlament mora imati aktivnu i
pozitivnu ulogu u pregovaračkom procesu za pristupanje EU-u. Prioritet svih stranaka treba biti
zajedničko i brzo djelovanje kako bi se ojačala uloga parlamenta kao foruma za konstruktivan
politički dijalog, posebno o programu reformi EU-a. Parlament i vlada obvezali su se da će
prednost dati pokretanju i postizanju relevantnih ustavnih promjena s ciljem uključivanja

11
građana koji žive unutar državnih granica u Ustav. Potrebni su odgovarajuće planiranje i
savjetovanje kako bi se ograničila upotreba brzih postupaka i omogućio djelotvoran nadzor nad
zakonodavstvom i savjetovanje o njemu. Trebalo bi redovitije provoditi nadzor nad izvršnom
vlasti putem parlamentarnih pitanja upućenih ministrima. Prijedlozi za unutarnju reformu
parlamenta dogovoreni tijekom trećeg kruga „dijaloga Jean Monnet” početkom 2020. trebali bi
se provesti bez daljnje odgode. Kaznena odgovornost onih koji su organizirali ili počinili nasilje
u napadu na parlament 27. travnja 2017. i dalje se utvrđuje, među ostalim i drugostupanjskim
presudama. Vlada je nastavila raditi na programu reformi EU-a i rješavanju posljedica pandemije
bolesti COVID-19 te rata u Ukrajini. Potrebni su odlučni napori kako bi reforme dobile zamah i
kako bi napredovao pregovarački proces za pristupanje EU-u. Posebno se treba usredotočiti na
osiguravanje učinkovite provedbe važećeg zakonodavstva umjesto pokretanja ad hoc inicijativa.
Međuetnički odnosi ostali su stabilni, a Ohridski okvirni sporazum nastavio se provoditi.
Organizacije civilnog društva nastavljaju raditi u povoljnom okruženju, među ostalim
donošenjem strategije za suradnju s civilnim društvom i njegov razvoja za razdoblje 2022.–2024.
Civilno društvo i dalje ima važnu ulogu u procesu donošenja odluka i praćenju aktivnosti države.
Međutim, potrebno je poraditi na poboljšanju transparentnosti u donošenju politika i uključivosti
postupaka savjetovanja. Potrebno je poboljšati pravni i financijski okvir te ih provesti u praksi.
Sjeverna Makedonija provela je sveobuhvatnu reformu svojih obavještajnih službi. Međutim,
mora ojačati kapacitete za parlamentarni nadzor obavještajnih službi.
U području reforme javne uprave Sjeverna Makedonija i dalje je umjereno pripremljena.
Ostvaren je ograničen napredak u provedbi prošlogodišnjih preporuka. Donijela je novi program
reformi upravljanja javnim financijama za razdoblje 2022.–2025. Međutim, odgođeno je
donošenje zakonodavstva o organizaciji i radu tijela državne uprave i novog pravnog okvira za
upravljanje ljudskim resursima (izmjena Zakona o administrativnim službenicima i Zakona o
zaposlenicima u javnim službama te novog Zakona o službi najvišeg rukovodstva). Cilj je novog
okvira poboljšati upravljanje ljudskim resursima u cijeloj upravi i u većoj mjeri zajamčiti
zapošljavanje, promaknuće i otpuštanje na temelju zasluga, što uključuje i razinu višeg
rukovodstva. Novi temeljni zakon o proračunu donesen je u rujnu 2022. Državno povjerenstvo
za sprečavanje korupcije proaktivno je rješavalo slučajeve nepotizma, klijentelizma i političkog
utjecaja u postupku zapošljavanja zaposlenika u javnom sektoru i imenovanja članova nadzornih
i upravnih odbora.
Pravosudni sustav Sjeverne Makedonije donekle je, odnosno umjereno pripremljen. Određeni
napredak ostvaren je u području pravosuđa sustavnom provedbom strategije pravosudne reforme
kojom su provedene preporuke Venecijanske komisije i skupine viših stručnjaka o sustavnim
problemima povezanima s vladavinom prava. Počela je uključiva priprema nove strategije
pravosudne reforme na temelju stečenih iskustava iz prethodne. Nastavila se provedba
ažuriranog akcijskog plana za strategiju pravosudne reforme koja bi trebala biti sustavnija.
Pravosuđe je pokazalo predanost zaštiti svojeg integriteta i neovisnosti. Brzina provedbe
strategija za ljudske resurse u pravosuđu i tužiteljstvu treba se poboljšati. Pravosudne institucije
dosljedno su provodile nova pravila za imenovanje, napredovanje, discipliniranje i razrješenje
sudaca i tužitelja. Kasnila su napredovanja na višim sudovima, a zbog planiranih umirovljenja
dodatno se smanjio broj sudaca i tužitelja. Sudbeno vijeće i Državno tužiteljsko vijeće nastavili
su provoditi strateške planove. Svaki novi nacrt zakona o Akademiji za suce i tužitelje trebao bi
zadržati Akademiju kao jedinu ulaznu točku za pravosuđe i tužiteljstvo te osigurati pravedan i
transparentan pristup tim profesijama. Poduzete su aktivnosti za nadogradnju softverskog sustava

12
kako bi se odredbe Zakona o upravljanju tijekom predmeta primijenile u praksi za automatsko i
nasumično dodjeljivanje predmeta na sudovima putem automatiziranog informacijskog sustava
za upravljanje sudskim predmetima (ACCMIS).
Sjeverna Makedonija donekle je, odnosno umjereno je pripremljena u području sprečavanja i
borbe protiv korupcije. Ostvaren je određeni napredak jer je zemlja nastavila konsolidirati
svoja postignuća u istragama, kaznenom progonu i sudskim postupcima u nekoliko slučajeva
korupcije, među ostalim na visokoj razini. Rješavanje predmeta koje je pokrenuo bivši Ured
posebnog tužitelja nastavlja napredovati, čime je utvrđena odgovornost za nezakonito
prisluškivanje. U nekoliko predmeta donesene su prvostupanjske presude. U skladu s
prošlogodišnjim preporukama Državno povjerenstvo za sprečavanje korupcije (SCPC)
proaktivno je pružalo političke smjernice javnim institucijama za sprečavanje korupcije i otvorilo
je nekoliko predmeta, među ostalim predmete protiv visokopozicioniranih službenika. Zaključke
njegovih redovitih izvješća trebalo bi u potpunosti primijeniti. Trebalo bi nastaviti poboljšavati
funkcioniranje SCPC-a osiguravanjem dodatnih financijskih i ljudskih resursa. Dodatni ljudski i
financijski resursi trebali bi biti stavljeni na raspolaganje uredu javnog tužiteljstva, istražnim
centrima i odjelima za provedbu zakona zaduženima za istragu korupcije. Sektori koji su
najosjetljiviji na korupciju zahtijevaju ciljane procjene rizika i posebne mjere.
Sjeverna Makedonija postigla je određenu razinu pripremljenosti u području borbe protiv
organiziranog kriminala. Ostvarila je određeni napredak, uglavnom u operativnoj suradnji s
međunarodnim partnerima te u poboljšanju koordinacije aktivnosti za borbu protiv organiziranog
kriminala. Potrebno je učiniti više kako bi provedba zakona u borbi protiv određenih oblika
kriminala, kao što su pranje novca i financijski kriminal, bila učinkovitija. Potrebno je osnažiti
istražne centre osnovnog ureda javnog tužiteljstva kako bi ostvarili svoje ciljeve povećanja
učinkovitosti istraga i poboljšanja koordinacije tužitelja, policije i ostalih relevantnih tijela.
Ostvaren je određeni napredak u borbi protiv terorizma i sprečavanju/suzbijanju nasilnog
ekstremizma u skladu s ciljevima utvrđenima u zajedničkom akcijskom planu za borbu protiv
terorizma za zapadni Balkan i bilateralnom provedbenom sporazumu. Nacionalna strategija za
sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma (2021.–2023.) donesena je 2021. Treba
nastaviti rad na ponovnoj integraciji i socijalizaciji bivših zatvorenika, kao i na deradikalizaciji u
zatvorima.
Pravni okvir o zaštiti temeljnih prava u načelu je usklađen s europskim standardima. Postupak
deinstitucionalizacije napreduje zahvaljujući prelasku osoba s invaliditetom na skrb u zajednici.
Ministarstvo rada i socijalne politike nastavlja ulagati u skrb u zajednici, uključujući pružanje
potpore žrtvama rodno uvjetovanog nasilja. Posebno je važno provesti sve odredbe Zakona o
sprečavanju nasilja nad ženama i njihovoj zaštiti te nasilja u obitelju. Mogu se primijetiti
kontinuirana poboljšanja u području rodno osviještene politike i poštovanju prava žena.
Preporuke Europskog odbora za sprečavanje mučenja kad je riječ o postupanju sa zatvorenicima
i osuđenicima nisu primjereno provedene. Treba poboljšati provedbu zakonodavstva o govoru
mržnje i nacionalnog akcijskog plana za odredbe Istanbulske konvencije. Mehanizam vanjskog
civilnog nadzora nad policijom još nije potpuno funkcionalan i u njemu nema predstavnika
organizacija civilnog društva.
Sjeverna Makedonija donekle je, odnosno umjereno pripremljena u području slobode
izražavanja. Općenito, tijekom razdoblja izvješćivanja ostvarila je ograničen napredak u
provedbi prethodnih preporuka. Opći kontekst pogoduje slobodi medija i omogućuje kritičko

13
izvješćivanje medija, iako je tijekom lokalnih izbora 2021. bilo napetosti. Trebalo bi nastaviti
provoditi mjere samoregulacije medija i postići konkretne rezultate u unapređenju profesionalnih
standarda novinarstva. Potrebna je veća transparentnost oglašavanja državnih institucija i
političkih stranaka u medijima. Nadležna tijela trebaju dodatno raditi na reformi javne
radiotelevizije kako bi se osigurala njezina neovisnost, profesionalni standardi i financijska
održivost. Postupak reforme javne radiotelevizije u skladu s petogodišnjom strategijom razvoja
ograničen je kašnjenjima u imenovanju članova vijeća za planiranje. Vijeće Agencije za audio i
audiovizualne medijske usluge tek treba imenovati. Još uvijek nije riješeno pitanje radničkih
prava novinara.
Kad je riječ o regionalnoj suradnji, zemlja održava dobre odnose s ostalim zemljama proširenja
i ostaje angažirana u regionalnim inicijativama. Sve stranke trebaju u dobroj vjeri provesti
postojeće bilateralne sporazume, uključujući Prespanski sporazum između Sjeverne Makedonije
i Grčke i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedskim odnosima i suradnji s Bugarskom.
U području gospodarskih kriterija Sjeverna Makedonija postigla je određeni napredak i
ostvarila dobru razinu pripremljenosti u razvoju funkcionalnog tržišnog gospodarstva.
Gospodarstvo se 2021. u velikoj mjeri oporavilo od pandemije bolesti COVID-19. Vlada je
nastavila provoditi mjere fiskalne potpore kako bi pomogla oporavku. Potpomognut rastom
prihoda od poreza fiskalni je deficit pao na 5,4 % BDP-a 2021., a razine duga stabilizirale su se
nakon znatnog porasta 2020. Zbog sve bržeg rasta cijena hrane i energenata početkom 2022.
vlada je donijela novi skup fiskalnih mjera kako bi ograničila negativan utjecaj na gospodarstvo
– iako su fiskalne mjere mogle biti bolje usmjerene. Središnja banka postrožila je svoj politički
stav s obzirom na sve veće inflacijske pritiske. Zaustavljene su važne političke reforme za
poboljšanje fiskalnog upravljanja i održivosti javnih financija. Nakon velikih kašnjenja
parlament je sredinom rujna donio novi organski zakon o proračunu u kojem se predviđaju
fiskalna pravila i fiskalno vijeće. Upravljanje javnim ulaganjima potrebno je dodatno poboljšati.
Bankarski sektor ostao je stabilan. Regulatorne mjere za ublažavanje uvjeta za zaduživanje
ukinute su 2021. Na poslovno okruženje i dalje negativno utječe veličina neformalne ekonomije i
spor napredak u pogledu pojednostavnjenja parafiskalnih nameta.
Sjeverna Makedonija postigla je određeni napredak i umjereno je pripremljena za suočavanje s
pritiskom konkurencije i tržišnim silama unutar EU-a. Integracija s EU-om u području trgovine i
ulaganja ostala je na visokoj razini 2021. unatoč ograničenjima kretanja i prekidima lanaca
opskrbe unutar zemlje i u zemljama trgovinskim partnerima. Dodatno je porastao udio proizvoda
visoke vrijednosti u izvozu. Dodatan napredak ostvaren je u poboljšanju strukovnog obrazovanja
i osposobljavanja, no veliki nedostaci vještina i dalje ne zadovoljavaju potrebe tržišta rada, što
dovodi do dugog prelaska iz škole na posao. Ti problemi, kao i veliki nedostaci u prometnoj i
energetskoj infrastrukturi, malim ulaganjima i rashodima za inovacije ograničavaju potencijal
zemlje za rast. Napreduje digitalizacija gospodarstva, ali konkurentnost domaćih poduzeća
mogla bi se poboljšati širom ponudom javnih e-usluga.
U vezi sa sposobnošću da preuzme obveze koje proizlaze iz članstva, Sjeverna Makedonija
umjereno je pripremljena u većini područja obuhvaćenih 2. skupinom poglavlja o unutarnjem
tržištu, konkretno u područjima slobodnog kretanja robe, usluga i kapitala, intelektualnog
vlasništva, politike tržišnog natjecanja, financijskih usluga te zaštite potrošača i zdravlja. Zemlja
je postigla dobru razinu pripremljenosti kad je riječ o pravima trgovačkih društava, ali još je u
ranoj fazi kad je riječ o slobodi kretanja radnika. Tijekom razdoblja izvješćivanja Sjeverna
Makedonija ostvarila je dobar napredak u području slobodnog kretanja kapitala i određeni

14
napredak u području prava trgovačkih društava i financijskih usluga. U politici tržišnog
natjecanja nije ostvaren napredak. Općenito, u sljedećoj godini potreban je veći napredak u
područjima obuhvaćenima tom skupinom poglavlja jer to je važno za pripreme Sjeverne
Makedonije za ispunjavanje zahtjeva unutarnjeg tržišta EU-a. Rad na toj skupini poglavlja
iznimno je važan za razvoj zajedničkog regionalnog tržišta.
Općenito, Sjeverna Makedonija umjereno je pripremljena u većini područja obuhvaćenih
3. skupinom poglavlja o konkurentnosti i uključivom rastu, među ostalim u područjima
digitalne transformacije i medija, oporezivanja, poduzetništva i industrijske politike, obrazovanja
i kulture te gospodarske i monetarne politike. U području znanosti i istraživanja te carinske unije
postigla je dobru razinu pripremljenosti. U većini područja te skupine poglavlja ostvaren je
određeni napredak. Nakon donošenja organskog zakona o proračunu u rujnu 2022. ostvaren je
dobar napredak u području gospodarske i monetarne politike. Međutim, potrebna su dodatna
nastojanja, posebno u područjima u kojima je ostvaren ograničen napredak, kao što su digitalna
transformacija te obrazovanje i kultura.
Sjeverna Makedonija ima dobru razinu pripremljenosti u pogledu transeuropskih mreža u okviru
4. skupine poglavlja o zelenom programu i održivoj povezivosti. Zemlja je umjereno
pripremljena u područjima prometne politike i energetike i donekle pripremljena u području
okoliša i klimatskih promjena. Određeni napredak ostvaren je u području okoliša i klimatskih
promjena. Potrebno je uložiti mnogo truda u područjima u kojima je ostvaren ograničen
napredak, kao što su energetika, prometna politika i transeuropske mreže. Zemlja treba ubrzati
provedbu Gospodarskog i investicijskog plana te zelenog plana za zapadni Balkan tijekom
nadolazećeg razdoblja.
Sjeverna Makedonija umjereno je pripremljena u većini područja 5. skupine poglavlja o
resursima, poljoprivredi i koheziji. Postigla je dobru razinu pripremljenosti u području
sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike, a u ranoj je fazi pripreme u području
financijskih i proračunskih odredbi. Tijekom razdoblja izvješćivanja ostvaren je određeni
napredak u području poljoprivrede i ruralnog razvoja, sigurnosti hrane te veterinarske i
fitosanitarne politike. No potreban je dodatan trud, posebno u područjima u kojima nije ostvaren
napredak ili u kojima je ostvaren tek ograničen napredak, kao što su ribarstvo, financijske i
proračunske odredbe te regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata.
Kad je riječ o 6. skupini poglavlja o vanjskim odnosima, Sjeverna Makedonija umjereno je
pripremljena u području vanjskih odnosa i postigla je dobru razinu pripremljenosti u pogledu
zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Tijekom razdoblja izvješćivanja zemlja je ostvarila
ograničen napredak u zajedničkoj trgovinskoj politici. Sjeverna Makedonija ostvarila je vrlo
dobar napredak kad se u potpunosti uskladila sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom
EU-a nakon ruske agresije na Ukrajinu. Time je pokazala da može biti pouzdan partner.
Sjeverna Makedonija i dalje je na jednoj od glavnih tranzitnih ruta za migracijska kretanja.
Nastavlja aktivno i konstruktivno sudjelovati u upravljanju tokovima mješovitih migracija.
Djelotvorno surađuje sa susjednim zemljama i državama članicama EU-a, među ostalim s
gostujućim službenicima iz država članica EU-a na terenu. Nastavila je raditi na osiguravanju
osnovnih uvjeta za život i usluga za sve migrante koji u njoj borave. Registracija migranata i
odgovarajuće profiliranje koje uzima u obzir zaštitu i dalje su prioritet i potrebno ih je provoditi
sustavnije. U kolovozu 2022. Komisija je ispregovarala sporazum o statusu sa Sjevernom
Makedonijom, kojim bi se Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontext) omogućilo

15
da rasporedi stalne snage europske granične i obalne straže u zemlji. Potpisivanje sporazuma
očekuje se do kraja godine. Zemlja bi trebala sustavnije pristupiti borbi protiv krijumčarenja
migranata.

Albanija
Kad je riječ o političkim kriterijima, u novom parlamentarnom sazivu proizašlom iz izbora
2021., održanih nakon međustranačkog sporazuma od 5. lipnja 2020., mjesta u parlamentu
zauzeli su izabrani članovi najvećih oporbenih stranaka. Parlament je izabrao novog predsjednika
Republike. Unutarnji sukob s najvećom oporbenom strankom (DP) utjecao je na rad parlamenta.
Kad je riječ o reformama na putu prema EU-u, parlament je donio vremenski ograničeno ustavno
produljenje mandata tijela za provjeru i devet zakona čiji je cilj usklađivanje s pravnom
stečevinom EU-a. Vlada je ostala usmjerena na reforme povezane s putom zemlje prema EU-u i
ojačala je koordinacijsku strukturu za integraciju u EU, no treba ubrzati provedbu programa
reformi EU-a zajedno s oporbom i svim segmentima društva. Osnivanje nekoliko vladinih
agencija povezanih s Uredom predsjednika vlade, bez sveobuhvatnog upravljačkog okvira i
sustavne pozornosti posvećene nadzoru i linijama odgovornosti, otvara pitanja u vezi sa
standardima javne uprave. Prethodno savjetovanje na lokalnoj razini bit će ključno za donošenje
nove strategije o decentralizaciji nakon 2022. . Unatoč poboljšanjima financiranja ostvaren je
ograničen napredak u provedbi plana za stvaranje poticajnog okruženja za civilno društvo.
Albanija je umjereno pripremljena u području reforme javne uprave. Ostvarila je ograničen
napredak u jačanju kapaciteta ministarstava za provedbu procjena regulatornog učinka i
održavanje javnih savjetovanja. Započela je pripreme za reformu plaća i proširila je sustav
automatiziranog obračuna plaća. Nastavljena je provedba strategije reforme javne uprave za
razdoblje 2015.–2022. i strategije reforme upravljanja javnim financijama za razdoblje 2014.–
2022. Informatički sustavi za integrirano planiranje još nisu potpuno funkcionalni. Međutim,
tijela podređena ministarstvima (agencije) nastavila su se osnivati bez sveobuhvatnog
upravljačkog okvira, sustavne pozornosti posvećene nadzoru ili jasnih linija izvješćivanja. Osim
toga, pogoršala su problem povjeravanja zadataka osoblju zaposlenom na temelju Zakona o radu
umjesto državnim službenicima. I dalje se u potpunosti provode odredbe o zapošljavanju na
temelju zasluga iz zakona o državnoj službi, posebno na rukovodećim položajima. Nastavio je
rasti broj pruženih internetskih usluga, no to otvara pitanja pravednog pristupa za građane s
ograničenim digitalnim vještinama.
Umjerena razina pripremljenosti ostvarena je u području pravosuđa. Nastavljena je
sveobuhvatna reforma pravosuđa i postignut je općenito dobar napredak. Dva nova suca
Ustavnog suda imenovana su u ožujku i rujnu 2022., čime je dodatno poboljšana sposobnost
suda za izvršavanje svog mandata. Napredak je ostvaren i na Visokom sudu, koji sada ima 15
sudaca, zbog čega je prvi put u šest godina došlo do smanjenja broja neriješenih predmeta,
započelo ujednačavanje sudske prakse i imenovanje sudaca Ustavnog suda. Očekuju se daljnja
imenovanja na Visoki sud. Međutim, dugi sudski procesi, niska stopa rješavanja predmeta i velik
broj neriješenih predmeta i dalje negativno utječu na učinkovitost pravosudnog sustava. Za
rješavanje tih problema donesen je novi plan za pravosuđe nakon savjetovanja. Potreban je
dodatan rad za njegovu provedbu, kao i poboljšanje sustava upravljanja predmetima i sustava
osposobljavanja sudaca.

16
Nastavljeno je privremeno ponovno ocjenjivanje svih sudaca i tužitelja (postupak provjere).
Međunarodna promatračka operacija pod okriljem Europske komisije i dalje neovisno nadzire taj
postupak. Do 12. rujna institucije za provjeru dovršile su 554 prvostupanjska predmeta. Oko
64 % dosad obrađene dokumentacije u vezi s provjerom dovelo je do razrješenja, ostavki ili
prestanka mandata provjerenih sudaca. Institucije za provjeru moraju nastaviti upućivati
tužiteljstvu sve predmete u kojima postoje naznake kaznenih djela.
Specijalizirana struktura za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala (SPAK),
koju čine Ured posebnog tužiteljstva (SPO) i Nacionalni istražni ured (NBI), nastavlja svoj rad.
Nakon povećanja proračuna 2021. SPO ima 17 tužitelja i u tijeku je zapošljavanje osam
financijskih istražitelja, a NBI dosegnuo je puni operativni kapacitet od 60 istražitelja nakon
drugog kruga zapošljavanja.
Albanija je postigla određenu razinu pripremljenosti u području borbe protiv korupcije. I dalje
je nastojala pružati dobre rezultate u istragama, kaznenim progonima i osuđujućim presudama u
borbi protiv korupcije te je u tome u određenoj mjeri uspjela. Ta se nastojanja trebaju nastaviti.
No i dalje su potrebna veća politička volja, dodatni strukturirani napori te odgovarajući resursi i
vještine. Sud SPAK-a donio je nekoliko važnih konačnih presuda za visokorangirane državne
dužnosnike, uključujući bivšeg ministra unutrašnjih poslova i bivšeg glavnog državnog
odvjetnika. Iako je provjera članova pravosuđa administrativni postupak, ona nastavlja davati
rezultate u borbi protiv korupcije u pravosuđu. U Ministarstvu pravosuđa osnovana je nova Opća
uprava za borbu protiv korupcije. Unatoč određenom napretku korupcija je i dalje problem koji
izaziva ozbiljnu zabrinutost. Povećanje broja konačnih presuda za visoke dužnosnike još uvijek
je važan prioritet u suzbijanju kulture nekažnjavanja. Sektori koji su najosjetljiviji na korupciju
zahtijevaju ciljane procjene rizika i posebne mjere.
Albanija je postigla određenu razinu pripremljenosti u području borbe protiv organiziranog
kriminala. Ostvaren je određeni napredak u provedbi prošlogodišnjih preporuka. Snažna i
plodonosna suradnja s državama članicama EU-a, Europolom i Eurojustom dovela je do vidljivih
rezultata. Albanija je nastavila pokazivati predanost suzbijanju proizvodnje kanabisa i trgovine
njime. Dobar napredak ostvaren je u oduzimanju i zapljeni imovine stečene organiziranim
kriminalom. Ta se nastojanja moraju nastaviti u budućnosti. Potrebno je i dalje nastojati povećati
broj kaznenih progona i konačnih presuda, posebno na visokoj razini. Sprečavanje
kiberkriminala, trgovine ljudima i pranja novca područja su u kojima je potrebno više rezultata.
Seksualno zlostavljanje djece na internetu i dalje izaziva zabrinutost. Zemlja je konstantno
napredovala u provedbi akcijskog plana Stručne skupine za financijsko djelovanje kako bi
poboljšala djelotvornost u području borbe protiv pranja novca, ali ostala je na popisu jurisdikcija
pod povećanim nadzorom. Financijske istrage trebaju sustavno pratiti kaznene postupke.
Albanija je donijela novu nacionalnu međusektorsku protuterorističku strategiju i akcijski plan
u prosincu 2020.
Kad je riječ o temeljnim pravima, Albanija poštuje međunarodne instrumente za ljudska prava i
ratificirala je većinu međunarodnih konvencija o zaštiti temeljnih prava. Određeni napredak
ostvaren je u korištenju alternativnih načina za pritvaranja, a posebno u razvoju probacijskog
sustava koji se u potpunosti primjenjuje, među ostalim za maloljetne prijestupnike. Albanija je
donijela novi akcijski plan za lezbijke, homoseksualne, biseksualne, transrodne, interseksualne i
queer osobe (LGBTIQ), koji uključuje mjere za borbu protiv diskriminacije, poboljšanje pristupa
uslugama i odobrenje zakona o pravnom priznavanju roda te nacionalnog akcijskog plana za
jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma i Egipćana. Potrebno je uložiti više truda u

17
konsolidaciju prava vlasništva putem registracije i digitalizacije katastarskih podataka. Taj je
sektor i dalje je podložan korupciji, a postupak naknade štete je zaustavljen. Kako bi zaštitila
manjine Albanija je donijela novi provedbeni zakonodavni akt kojim se osniva fond za projekte
civilnog društva kao potpora pravima manjina. Međutim, i dalje je u tijeku donošenje preostalog
provedbenog zakonodavstva, među ostalim o slobodi izjašnjavanja kao člana manjine i upotrebi
manjinskih jezika. Nastavile su se pripreme za dugoočekivani popis stanovništva i kućanstava,
što uključuje probne popise u područjima s manjinskim stanovništvom, no popis je odgođen za
2023. Treba poduzeti dodatne mjere za jačanje zaštite podataka i usklađivanje nacionalnog
zakonodavstva s Općom uredbom o zaštiti podataka EU-a (OUZP).
Albanija je donekle, odnosno umjereno pripremljena u području slobode izražavanja. U
razdoblju izvješćivanja nije ostvaren napredak. Preklapanje poslovnih i političkih interesa
nastavilo je ometati neovisnost medija i kvalitetu novinarstva. Dezinformacije, uključujući
kampanje ocrnjivanja, ponavljaju se, posebno u internetskim medijima, u kojima mora biti
osigurana samoregulacija. Atmosfera verbalnih napada, kampanja ocrnjivanja i zastrašivanja
novinara nije se poboljšala. Sve izmjene Zakona o medijima trebaju biti usklađene s mišljenjem
Venecijanske komisije i podnesene na savjetovanje s medijskim organizacijama. Važno je
osigurati izravan i transparentan pristup medija vladinim institucijama i njihovim aktivnostima.
Trebalo bi poboljšati regulatornu učinkovitost Audiovizualnog regulatornog tijela (AMA) te
ojačati neovisnost i resurse javne radiotelevizije.
Albanija je donijela novu i financijski bolje osiguranu nacionalnu strategiju za rodnu
ravnopravnost te i dalje nastoji osiguravati odgovarajuća državna sredstva za njezinu provedbu
na središnjoj i lokalnoj razini. Potrebno je zalagati se da sve nacionalne strategije na središnjoj i
lokalnoj razini budu rodno osviještene te da se proračun troši na rodno osviješten način. Albanija
se treba suzdržati od izrade programa državljanstva za ulagače (zlatne putovnice) jer bi to
predstavljalo rizike u odnosu na sigurnost, pranje novca, utaju poreza, financiranje terorizma,
korupciju i infiltraciju organiziranog kriminala te ne bi bilo u skladu s pravnom stečevinom EU-
a.
Pravni okvir za migracije uvelike je usklađen s pravnom stečevinom EU-a, ali potrebno ga je
ažurirati i on mora osigurati jasan okvir za upravljanje migracijama i njihovu koordinaciju. Broj
nezakonitih migranata uhićenih u Albaniji 2021. smanjio se za 15 % u usporedbi s 2020.
Napredak nije ostvaren u upućivanjima na postupak azila i provedbi postupaka vraćanja u skladu
s pravnim okvirom. Viznu politiku Albanije treba uskladiti s viznom politikom EU-a.
Broj albanskih državljana koji podnose zahtjeve za vizu u državama članicama EU-a niži je
nego 2015. kad je bio na najvišoj razini, ali znatno se povećao u ljeto 2021., pa stoga i dalje
zahtijeva trajno zalaganje i kontinuiran rad. Nastavljeni su dijalog i suradnja s najpogođenijim
zemljama, kao i temeljite granične kontrole te informiranje o pravima i obvezama u okviru
bezviznog režima. Albanija bi trebala nastaviti rješavati problem maloljetnika bez pratnje.
Komisija pomno prati taj trend u okviru mehanizma praćenja nakon liberalizacije viznog režima.
Kad je riječ o gospodarskim kriterijima, Albanija je ostvarila dobar napredak i umjereno je
pripremljena za stvaranje funkcionalnog tržišnog gospodarstva. Utjecaj pandemije bolesti
COVID-19 na gospodarstvo, deficit proračuna i javni dug bio je slabiji od očekivanog, ali ruski
rat potiv Ukrajine uzrokovao je rast cijena i manju trgovinsku aktivnost. Fiskalni je prostor i
dalje ograničen. Napredovale su reforme povezane s prihodima, ali rashodi ulaganja ostaju slabi.
Zbog čestih proračunskih rebalansa slabi fiskalna vjerodostojnost. Inflacija je porasla iznad cilja.

18
Povećana digitalizacija javne službe, financijska uključenost i inspekcije rada pogodovale su
poslovnom okruženju i formalizaciji gospodarstva, ali neformalno gospodarstvo i dalje je važno.
Javna savjetovanja i dalje su nedovoljna. Albanija je postigla određeni napredak i donekle je
pripremljena za suočavanje s pritiskom konkurencije i tržišnim silama unutar EU-a. Poboljšale
su se energetska i prometna infrastruktura, digitalizacija i obrazovanje, ali poduzetničko i
tehnološko znanje i vještine i dalje su slabi te nisu zadovoljene potrebe za ulaganjima u ljudski i
fizički kapital, vještine i obrazovanje, a ulaganja u istraživanja i razvoj isto su tako niska. Slaba
diversifikacija izvoza povećava osjetljivost na vanjske šokove. Došlo je do povećanja regionalne
integracije i izvoza, koji međutim i dalje zaostaju za potencijalima.
Albanija je umjereno pripremljena u području javne nabave. Ostvarila je dobar napredak,
posebno nakon donošenja provedbenog zakonodavstva i pokretanjem elektroničkog sustava za
žalbe i pritužbe. U pogledu statistike Albanija je isto tako umjereno pripremljena, ostvaren je
ograničen napredak u usklađivanju sa standardima ESA 2010., bržem objavljivanju i slanju
Eurostatu, ali Zakon o popisu stanovništva dodatno je odgođen. Albanija je umjereno
pripremljena u većini područja financijske kontrole, u kojima je zemlja ostvarila određeni
napredak, posebno kad je riječ o unutarnjoj financijskoj kontroli i unutarnjoj reviziji.
Albanija je umjereno pripremljena u većini područja unutarnjeg tržišta, naime u područjima
slobodnog kretanja robe, usluga i kapitala, prava trgovačkih društava i politike tržišnog
natjecanja. Isto vrijedi za poglavlja financijskih usluga i prava intelektualnog vlasništva, u
kojima je zemlja dobro napredovala zahvaljujući smanjenju neprihodonosnih kredita i donošenju
zakonodavstva o autorskom pravu i pravima industrijskog vlasništva. Albanija je ostvarila
određeni napredak donošenjem novog zakona o strancima, kao i provedbom nekih od preporuka
iz izvješća Moneyvala. Ipak, u području politike tržišnog natjecanja tijelo za državne potpore
mora postati neovisno i dovoljno opskrbljeno sredstvima. Zemlja je ostavrila ograničen napredak
u pogledu priprema za zaštitu potrošača i zdravlja koje su u ranoj su fazi.
Albanija je postigla umjerenu razinu pripremljenosti u mnogim područjima povezanima s
konkurentnošću i uključivim rastom, konkretno u području digitalne transformacije i medija,
oporezivanja, gospodarske i monetarne politike, poduzetništva i industrijske politike te
obrazovanja i kulture. Isto vrijedi za područje carinske unije u kojem je primijenila
paneuromediteranska pravila o podrijetlu, a tijela uključena u borbu protiv krijumčarenja i
krivotvorene robe ojačana su i bolje surađuju. Donošenje porezne amnestije i amnestije za
kaznena djela suprotno je preporuci EU-a i Moneyvala i moglo bi naštetiti napretku u tom
području, kao i u borbi protiv pranja novca. Albanija je donekle pripremljena u područjima
socijalne politike, zapošljavanja te znanosti i istraživanja. Ostvarila je određeni napredak u
području obrazovanja, posebno nakon donošenja nove nacionalne strategije za obrazovanje i
akcijskog plana za razdoblje 2021.–2026., no napredak je bio ograničen u području gospodarske
i monetarne politike.
Kad je riječ o zelenom planu i održivoj povezivosti, Albanija je umjereno pripremljena u
području energetike, zaštite okoliša i klimatskih promjena. Postigla je određenu razinu
pripremljenosti u području prometne politike i transeuropskih mreža te određeni napredak u
razvoju prometne i energetske mreže. Napredovala je u području civilne zaštite i spremna je
pridružiti se Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu. Napredak u ostalim područjima iz te skupine
poglavlja ograničen je i potrebno je nastaviti rješavati probleme s nadzorom država zastava
plovila i uskladiti zakonodavstvo. Ograničen napredak ostvaren je u usklađivanju s pravnom
stečevinom EU-a u gospodarenju vodama, kemikalijama i kaznenim djelima na štetu okoliša.

19
Potrebno je posvetiti pozornost utjecaju strateških ulaganja na biološku raznolikost i zaštitu
prirode. Ta skupina poglavlja i relevantne reforme uvelike su povezane s albanskim programom
gospodarskih reformi, Komisijinim gospodarskim i investicijskim planom te zelenim programom
za zapadni Balkan koji je Albanija podržala u prosincu 2020.
Albanija je postigla određenu razinu pripremljenosti u većini područja povezanih s resursima,
poljoprivredom i kohezijom, konkretno područjima poljoprivrede i ruralnog razvoja, sigurnosti
hrane, veterinarske i fitosanitarne politike, ribarstva te financijskih i proračunskih odredbi.
Umjereno je pripremljena kad je riječ o regionalnoj politici i koordinaciji strukturnih
instrumenata. Albanija je ostvarila određeni napredak u području poljoprivrede i ruralnog
razvoja, prije svega uspostavljanjem registra poljoprivrednih gospodarstva i boljim
administrativnim kapacitetima za ruralni razvoj. Dobar napredak ostvaren je u ribarstvu
zahvaljujući kontinuiranom korištenju sustava za praćenje plovila te osiguravanjem ljudskih
resursa za praćenje aktivnosti ribarskih plovila i izvješćivanje o njima. Kao ugovorna strana u
Općoj komisiji za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) Albanija u potpunosti provodi preporuke za
ribolovni napor. Određeni napredak ostvaren je u području financijskih i proračunskih odredbi.
Međutim, napredak u području sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike, regionalne
politike i koordinacije strukturnih instrumenata ograničen je. U tom je smislu potrebno poboljšati
koordinaciju među agencijama za pretpristupnu pomoć i riješiti pitanja u vezi s kapacitetima za
strateško planiranje, provedbu i praćenje infrastrukturnih projekata u okviru Gospodarskog i
investicijskog plana.
Albanija je dobro pripremljena u području vanjskih odnosa i sigurnosne i obrambene politike.
U pregovaračkim poglavljima o vanjskim odnosima Albanija je ostvarila određeni napredak jer
je nastavila usklađivati zakonodavstvo u području robe dvojne namjene i provoditi dodatne
protokole CEFTA-e. Kad je riječ o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a, Albanija je
ostala potpuno usklađena sa svim relevantnim odlukama i izjavama EU-a, uključujući EU-ove
mjere ograničavanja uvedene nakon ničim izazvane ruske agresije na Ukrajinu. Kao nestalna
članica od siječnja 2022. Albanija je aktivno sudjelovala u Vijeću sigurnosti UN-a te je
promicala i branila međunarodni poredak utemeljen na pravilima.

Bosna i Hercegovina
Kad je riječ o političkim kriterijima, stranke iz Republike Srpske blokirale su zakonodavna i
izvršna tijela na razini države do proljeća 2022., što je dovelo do gotovo potpunog zaustavljanja
reformi u tom razdoblju. Vlada Federacije ostala je na vlasti tijekom čitavog mandata 2018.–
2022. u svojstvu privremene vlade. U znatnom dijelu razdoblja izvješćivanja Republika Srpska
nastavila je jednostrano preuzimati državne ovlasti (među ostalim u području oporezivanja,
pravosuđa, obrane i sigurnosti) te raspuštati državne institucije, čime je ugrozila perspektivu
pristupanja te zemlje EU-u kako je navedeno u Mišljenju Komisije. Određeni zakonodavni
koraci poduzeti su kako bi se Republika Srpska povukla iz ključnih državnih tijela i uspostavila
paralelna tijela na razini entiteta. Ti su zakoni povučeni i ocjenjuje se njihova ustavnost.
Unatoč intenzivnim nastojanjima EU-a i SAD-a da posreduju u razgovorima, parlamentarne
stranke nisu se mogle dogovoriti o rješenju za ustavne i izborne reforme kako bi se, u skladu s
predmetom Sejdić-Finci i povezanim presudama, Ustav uskladio s Europskom konvencijom o
ljudskim pravima. Parlament je odbacio izmjene za poboljšanje izbornih standarda. Nekoliko
odluka Ustavnog suda još nije u potpunosti provedeno. Vijeće ministara nije poduzelo korake za

20
izradu nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU-a. Zbog političke opstrukcije
Ministarstvo financija i trezora otežalo je organizaciju izbora u listopadu 2022. uskraćivanjem
potrebnih sredstava. Opći izbori održani su 2. listopada. Prema preliminarnim nalazima OESS-
a/ODIHR-a bili su općenito konkurentni i dobro organizirani, ali i obilježeni nepovjerenjem u
javne institucije i etnički razdornom retorikom. Visoki predstavnik istog je dana nametnuo
znatne izmjene Ustava Federacije i izbornog zakona Bosne i Hercegovine s ciljem rješavanja
niza problema u funkcioniranju i pravovremenom ustroju vlasti. Nije postignut napredak u
osiguravanju poticajnog okruženja za civilno društvo. Tijela i stranke Republike Srpske zalagali
su se za neutralno stajalište o ruskoj agresiji na Ukrajinu, čime su doveli u pitanje usklađenost
zemlje s izjavama EU-a i ometali potpunu primjenu mjera ograničavanja protiv Rusije.
Predsjedništvo je ratificiralo nekoliko međunarodnih sporazuma, među ostalim sporazum o IPA-i
III, Obzoru i Kreativnoj Europi te Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu.
Bosna i Hercegovina u ranoj je fazi pripreme i ostvarila je ograničen napredak u reformi javne
uprave. Pozitivni koraci postignuti su prije svega u području upravljanja javnim financijama: i.
donesena je sveobuhvatna i nacionalna strategija upravljanja javnim financijama koju treba
provesti; ii. na svim razinama vlasti počela se provoditi strategija upravljanja javnim
financijama; iii. državne institucije poboljšale su pojedina stručna osposobljavanja i iv.
Federacija je izmijenila svoje administrativne postupke. Međutim, nedostatak političkog tijela za
donošenje odluka koje bi upravljalo reformom javne uprave i nedostatna provedba akcijskog
plana i nedostatak kapaciteta za promicanje plana reforme javne uprave ugrožavaju
funkcioniranje javne uprave na svim razinama vlasti. Zakoni o državnoj službi nisu usklađeni s
načelima zasluga, kao ni međusobno, a praćenje upravljanja ljudskim resursima onemogućuje
provjeru nepravilnosti. U skladu s ključnim prioritetom 14. iz Mišljenja zemlja treba dovršiti
ključne korake u reformi javne uprave i osigurati profesionalnu i depolitiziranu državnu službu te
koordinirani nacionalni pristup donošenju politika uz osnivanje političkog tijela za donošenje
odluka koje će upravljati reformom javne uprave.
Bosna i Hercegovina u ranoj je fazi pripremljenosti u području pravosuđa. U tom području nije
ostvaren napredak tijekom razdoblja izvješćivanja. Nije zabilježen napredak u pitanjima
neovisnosti i nepristranosti pravosuđa. Izvršna i zakonodavna tijela nisu uspjela donijeti dodatne
zaštitne mjere. Nedosljednost i pretjerane diskrecijske ovlasti i dalje postoje u primjeni pravila o
imenovanju, disciplinskoj odgovornosti, napredovanju u karijeri i sukobu interesa sudaca i
tužitelja. Glavni tužitelj Bosne i Hercegovine te glavni tužitelj Republike Srpske smijenjeni su
zbog stegovnih povreda tijekom razdoblja izvješćivanja. Parlament je odbacio izmjene zakona o
Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću koje se odnose na integritet pravosudnih dužnosnika i
kojima bi se stvorio pouzdan i strog sustav za provjeru njihovih imovinskih kartica. Republika
Srpska pokrenula je zakonodavnu inicijativu za osnivanje zasebnog sudbenog i tužiteljskog
vijeća na razini entiteta; donošenjem takvog zakona prekršio bi se pravni i ustavni poredak.
Hitne mjere potrebne su za ponovnu uspostavu povjerenja javnosti u pravosuđe i jačanje njegova
integriteta. Nedostatak političke posvećenosti reformi pravosuđa i loše funkcioniranje pravosuđa
i dalje potkopavaju ostvarivanje prava građana i borbu protiv korupcije i organiziranog
kriminala.
Bosna i Hercegovina u ranoj je fazi, odnosno ostvarila je određenu razinu pripremljenosti u
sprečavanju i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. U tom području nije ostvaren
napredak tijekom razdoblja izvješćivanja. Parlament je odbacio zakon o sukobu interesa.
Politički dužnosnici i pravosudne institucije nisu uspjeli riješiti problem raširene korupcije i

21
aktivno su blokirali napredak, što je dovelo do dugotrajnog zastoja i sve većih znakova
koruptivnog političkog utjecaja. Kontinuirani nedostatak napretka na svim razinama povećava
rizik od nazadovanja. Politički čelnici i pravosudne institucije moraju hitno riješiti taj problem.
Iako su u razdoblju izvješćivanja podignute određene optužnice za korupciju na visokoj razini,
sveukupni rezultati u sprečavanju i suzbijanju korupcije (među ostalim na visokoj razini) i dalje
su neznatni zbog radne neučinkovitosti i političkog uplitanja. Postoje sustavni nedostaci u
operativnoj suradnji među tijelima za izvršavanje zakonodavstva koja se bore protiv
organiziranog kriminala zbog neusklađenog kaznenog zakonodavstva, slabe institucionalne
koordinacije i vrlo ograničene razmjene obavještajnih podataka. Kriminalne organizacije koje
djeluju u zemlji iskorištavaju zakonske i administrativne nedostatke. Policija je osjetljiva na
političko uplitanje. Financijske istrage i oduzimanja imovine isto se tako uglavnom provode
neučinkovito. I dalje je nužan proaktivan pristup za suzbijanje prodora kriminala u politički,
pravni i gospodarski sustav. Kontaktna točka za suradnju s Europolom još nije u funkciji; u
tijeku su pripremni koraci. Ne postoji sustavna suradnja s Eurojustom. Bosna i Hercegovina
mora se nastaviti boriti protiv terorizma i trgovine drogom te povećati svoje kapacitete kako bi u
tome uspjela. Hitno je potrebno donijeti novi zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja
terorizma u skladu s pravnom stečevinom EU-a.
Iako je uglavnom uveden zakonodavni i institucionalni okvir o temeljnim pravima, ne postoji
sveobuhvatan strateški okvir. Pozitivni koraci u tom pogledu su donošenje akcijskih planova za
socijalno uključivanje Roma iz travnja 2022. i prava LGBTIQ osoba iz srpnja 2022. Treba
provesti znatne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja politička prava i
svima omogućilo nediskriminirajuće, uključivo i kvalitetno obrazovanje, među ostalim i
prevladavanjem prakse „dviju škola pod jednim krovom”. Nije postignut napredak u jamčenju
slobode izražavanja i medija te zaštiti novinara od prijetnji i nasilja osiguravanjem financijske
održivosti javnoga radiotelevizijskog sustava. U pogledu slobode okupljanja i dalje postoje
izazovi, posebno u entitetu Republike Srpske.
Bosna i Hercegovina poduzela je znatne korake u poboljšanju upravljanja migracijama.
Ministarstvo sigurnosti nastavilo je poboljšavati koordinaciju s lokalnim tijela i pojačalo je
međunarodnu suradnju. Međutim, veliki nedostaci i dalje onemogućuju pružanje potrebne
pomoći. Bosna i Hercegovina mora hitno donijeti strategiju i akcijski plan za migracije, uložiti
više truda kako bi osigurala pristup azilu te ojačati upravljanje granicama.
Kad je riječ o gospodarskim kriterijima, Bosna i Hercegovina u ranoj je fazi uspostave
funkcionalnog tržišnog gospodarstva. Dodatno se pogoršala suradnja i koordinacija donošenja
gospodarskih politika na razini države i među entitetima. Zbog toga je njezino unutarnje tržište i
dalje fragmentirano. Program gospodarskih reformi na sadržava dovoljno vjerodostojne
nacionalne mjere za rješavanje glavnih strukturnih gospodarskih problema. One se odnose na
poslovno okruženje, neformalno gospodarstvo, javna poduzeća, zelenu i digitalnu tranziciju te
nezaposlenost. Gospodarski rezultati zemlje općenito su i dalje ispod njezinih mogućnosti jer
donošenje politika onemogućuje politički zastoj, naglašena kratkoročna usmjerenost i izostanak
fokusa na mjere politike za rast i razvoj.
Bosna i Hercegovina i dalje je u ranoj fazi kad je riječ o sposobnosti suočavanja s pritiskom
konkurencije i tržišnim silama u EU-u te nije ostvarila veći napredak u tom području.
Kvaliteta obrazovanja ostala je niska i nisu poduzete dovoljne mjere za poboljšanje prometne i
energetske infrastrukture. Sektori trgovine i prometa rasli su s obzirom na relativnu gospodarsku

22
važnost (u smislu dodane vrijednosti) kao odgovor na veliku vanjsku potražnju, dok je veličina
javnog sektora u gospodarstvu bila nešto manja u tom smislu.
Bosna i Hercegovina u ranoj je fazi, odnosno ostvarila je određenu razinu pripremljenosti u
sposobnosti preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva u EU-u. Zemlja treba znatno
poboljšati usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a te provesti potrebno zakonodavstvo.
Tijekom razdoblja izvješćivanja napredak u različitim poglavljima pravne stečevine EU-a bio je
ograničen ili je u potpunosti izostao.
Bosna i Hercegovina donekle je pripremljena i ostvarila je određeni napredak u području javne
nabave jer je izmjenama donesenima u kolovozu dodatno uskladila zakonodavstvo s pravnom
stečevinom EU-a. To je prvi važan korak u obvezama preuzetima 12. lipnja i pridonosi
rješavanju ključnog prioriteta 7. Ograničen napredak ostvaren je u području statistike. Pripreme
za sljedeći popis stanovništva gotovo da nisu napredovale, a izrada makroekonomske statistike i
dalje odstupa od pravne stečevine EU-a. Postignut je određeni napredak kad je riječ o unutarnjoj
financijskoj kontroli u javnom sektoru jer su oba entiteta donijela strategije u tom području.
Treba poduzeti važne korake za usklađivanje pravnog okvira s pravnom stečevinom EU-a na
unutarnjem tržištu (slobodno kretanje robe, radnika, usluga i kapitala, pravo trgovačkih
društava, intelektualno vlasništvo, politika tržišnog natjecanja i financijske usluge te zaštita
potrošača i zdravlja). Bosna i Hercegovina ostvarila je ograničen ili nikakav napredak u toj
skupini poglavlja. Različiti postupci i zakonodavstva u entitetima stvaraju prepreke
konkurentnosti i rastu. Bosna i Hercegovina trebala bi poduprijeti financijsku stabilnost
poboljšanjem koordinacije među relevantnim tijelima te uspostavom fonda za financijsku
stabilnost u sklopu okvira za sanaciju banaka. Ta je skupina poglavlja ključna za pripreme Bosne
i Hercegovine za zahtjeve jedinstvenog tržišta EU-a i vrlo je važna za ranu integraciju i razvoj
zajedničkog regionalnog tržišta.
Bosna i Hercegovina ostvarila je ograničen ili nikakav napredak u većini područja
konkurentnosti i uključivog razvoja (oporezivanje, digitalna transformacija i mediji, socijalna
politika i zapošljavanje, poduzetnička i industrijska politika, znanost i istraživanja, obrazovanje i
kultura) i ostvarila je određeni napredak u području carinske unije. Zemlja je nazadovala u
ostalim područjima (gospodarska i monetarna politika) u kojima je u ranoj fazi ili na određenoj
razini pripremljenosti. Navedena područja u znatnoj su mjeri povezana s programom
gospodarskih reformi te zemlje. Bosna i Hercegovina treba provesti socioekonomske reforme
kako bi se otklonili postojeći strukturni nedostaci (uključujući slabu konkurentnost i visoku stopu
nezaposlenosti) i učinci pandemije bolesti COVID-19.
Bosna i Hercegovina ostvarila je određeni ili ograničen napredak u skupini poglavlja o zelenom
planu i održivoj povezivosti, u kojoj je u ranoj fazi kad je riječ o energetici, okolišu i
klimatskim promjenama. Zemlja je na određenoj razini pripremljenosti u područjima prometa i
transeuropskih mreža. Dodatni koraci potrebni su u pogledu mjera za reformu povezivosti te
usklađivanja s uredbama o transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) i transeuropskoj energetskoj
mreži (TEN-E). Zelena tranzicija i održiva povezivost ključne su za gospodarsku integraciju
unutar regije i s EU-om. Treba ubrzati provedbu Gospodarskog i investicijskog plana3 te zelenog
programa za zapadni Balkan4. Bosna i Hercegovina znatno je poboljšala sustav civilne zaštite i

3
COM(2020) 641 final.
4
SWD(2020) 223 final.

23
pokazala je jasnu predanost u području upravljanja katastrofama. U rujnu 2022. pridružila se
Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (UCPM) kao punopravna članica.
Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak u područjima povezanima s resursima,
poljoprivredom i kohezijom (poljoprivreda i ruralni razvoj, sigurnost hrane, veterinarska i
fitosanitarna politika, ribarstvo te financijske i proračunske odredbe), gdje su pripreme uglavnom
u ranoj fazi. Zemlja mora uložiti više truda u pripreme i donošenje nacionalne strategije za
ruralni razvoj nakon 2021., uskladiti svoje zakonodavstvo o sigurnosti hrane, veterinarskoj i
fitosanitarnoj politici te ojačati svoje administrativne kapacitete. Više truda potrebno je i za
pripremu i donošenje nacionalne strategije za ribarstvo i akvakulturu te usklađivanje prikupljanja
podataka. Osim toga, Bosna i Hercegovina trebala bi početi pripremati nacionalnu strategiju
regionalnog razvoja.
Bosna i Hercegovina postigla je određenu razinu pripremljenosti i ostvarila je određeni napredak
u skupini poglavlja o vanjskim odnosima, posebno poboljšanjem usklađenosti s izjavama i
mjerama ograničavanja u sklopu vanjske politike EU-a koja je narasla na 81 % do kraja kolovoza
2022. Zemlja treba provesti dodatne protokole Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini
(CEFTA) o olakšavanju trgovine i trgovini uslugama te brzo donijeti dodatni protokol o
rješavanju sporova. Bosna i Hercegovina i dalje je aktivna u području regionalne suradnje i
održava dobrosusjedske odnose.
Bosna i Hercegovina je 2021. primila 73 milijuna EUR uokviru Instrumenta pretpristupne
pomoći 2021.–2027. (IPA III), kojim se pruža potpora programima u području upravljanja
migracijama i granicama, izbornog postupka, energetike, prometa, zapošljavanja i socijalne
zaštite te privatnog sektora i regionalnog razvoja. Prvi skup programa, popraćen paketom
višedržavnih programa, znatno pridonosi pokretanju provedbe Gospodarskog i investicijskog
plana za zapadni Balkan i zelenog programa. Donošenje nacionalnih sektorskih strategija i
dalje je ključan zahtjev kako bi Bosna i Hercegovina mogla u budućnosti u potpunosti iskoristiti
sredstva iz IPA-e.

Kosovo
Razdoblje izvješćivanja preklopilo se s prvom punom godinom rada vlade pod vodstvom stranke
Vetëvendosje. Kosovo je bilo politički stabilno, a vlada je držala čvrstu većinu u skupštini.
Na rad skupštine nastavili su negativno utjecati polarizirana politička atmosfera i poteškoće u
postizanju kvoruma za donošenje odluka, unatoč tome što se vlada oslanja na čvrstu većinu.
Djelomičan razlog tomu je što parlamentarna većina loše upravlja zakonodavnim programom, a
članovi oporbe u skupštini suzdržavaju se od glasanja i onemogućuju donošenja zakonodavstva.
Lokalni izbori 2021. bili su općenito dobro organizirani, transparentni i konkurentni. Izborni
proces na Kosovu i dalje treba jačati u svim aspektima kako bi se uklonile dugogodišnje slabosti
u cijelom izbornom ciklusu utvrđene u uzastopnim misijama EU-a za promatranje izbora od
2014. nadalje.
Situacija na sjeveru Kosova i dalje je problematična, posebno kad je riječ o korupciji,
organiziranom kriminalu i uvjetima za slobodu izražavanja.
Kosovo je postiglo određenu razinu pripremljenosti u području reforme javne uprave, ali
ostvaren je ograničen napredak. Određeni ključni pozitivni koraci poduzeti su u razvoju

24
sveobuhvatnih strategija za reformu javne uprave i upravljanje javnim financijama za razdoblje
2022.–2026., donošenju zakonodavstva za prvi val racionalizacije javnih agencija te pokretanju
izrade novog zakona o plaćama. Ostvaren je slab napredak u provedbi postojećeg zakonodavnog
okvira za reformu javne uprave.
Kosovo je još u ranoj fazi razvoja pravosudnog sustava koji dobro funkcionira. Iako je postignut
određeni napredak, sudovanje je uglavnom sporo i neučinkovito te podložno neprimjerenom
utjecaju. Poduzeti su koraci za početak provedbe strategije i akcijskog plana za vladavinu prava
te reformu zakonodavnog okvira kojim se uređuje sustav državnog odvjetništva izmjenama
Zakona o tužiteljskom vijeću Kosova. Reformu pravosuđa prije svega treba provesti
poboljšanjem provedbe postojećih alata kako bi se zaštitili integritet, neovisnost i učinkovitost
pravosudnog sustava. Pohvalna je posvećenost vlade potpunoj provedbi mišljenja Venecijanske
komisije o idejnom dokumentu o provjerama sudaca i tužitelja u bliskoj suradnji s EU-om.
Kosovo se nalazi u ranoj fazi, odnosno ostvarilo je određenu razinu pripremljenosti u području
borbe protiv korupcije. Tijekom razdoblja izvješćivanja ostvaren je određeni napredak u
donošenju važnog zakonodavstva protiv korupcije. Potrebno je poboljšati provedbu sveukupnog
pravnog okvira. Potrebno je ustrajno raditi na povećanju broja proaktivnijih istraga, konačnih
sudskih odluka i konačnih oduzimanja imovine. Unatoč već poduzetim mjerama postoji potreba
za snažnom političkom voljom za učinkovito uklanjanje rizika od sustavne korupcije, kao i za
odlučnom kaznenopravnom reakcijom na korupciju na visokoj razini.
Kosovo se nalazi u ranoj fazi borbe protiv organiziranog kriminala i ostvarilo je ograničen
napredak u istragama i kaznenom progonu predmeta organiziranog kriminala. Još uvijek nisu u
potpunosti iskorišteni snažni instrumenti predviđene Kaznenim zakonom i Zakonom o
proširenim ovlastima za oduzimanje imovine. Provedeno je nekoliko uspješnih operacija protiv
organiziranog kriminala koje su uključivale međunarodnu i prekograničnu suradnju. I dalje je
problematična borba protiv organiziranog kriminala na sjeveru Kosova.
Određeni napredak ostvaren je u borbi protiv terorizma i borbi protiv nasilnog ekstremizma i
njegovu sprečavanju u skladu s ciljevima iz dogovora EU-a i Kosova o provedbi Zajedničkog
akcijskog plana za borbu protiv terorizma na zapadnom Balkanu. Kosovska tijela trebaju biti
djelotvornija u borbi protiv pranja novca, a primjenjivi zakon trebalo bi uskladiti s pravnom
stečevinom EU-a i međunarodnim standardima. Pravni okvir uglavnom jamči zaštitu ljudskih i
temeljnih prava usklađenu s europskim standardima. Kosovo je pokazalo posvećenost rješavanju
problema rodne neravnopravnosti. Treba učiniti više za djelotvornu zaštitu prava pripadnika
manjina, uključujući Rome5 i Aškalije te raseljene osobe, za osiguravanje rodne ravnopravnosti u
praksi i promicanje zaštite kulturne baštine. Nepostojanje administrativnih uputa za provedbu
zakona o zaštiti djece onemogućuje daljnji napredak u tom području. U području slobode
izražavanja Kosovo je donekle pripremljeno i ima pluralističko i dinamično medijsko okruženje.
Unatoč tome, i dalje postoji zabrinutost u vezi s javnim kampanjama ocrnjivanja, prijetnjama i
fizičkim napadima na novinare. Zbog nedostatka financijske samoodrživosti mediji, uključujući
javnu radioteleviziju, podložni su političkim i poslovnim interesima.
Kosovske vlasti i dalje napreduju u upravljanju migracijama. Trebalo bi dodatno ojačati
upravljanje migracijama i azil.

5
Sve te skupine pripadaju „Romima” u smislu okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma.

25
Kosovo je donekle napredovalo u području gospodarskih kriterija i u ranoj je fazi razvoja
funkcionalnog tržišnog gospodarstva. Gospodarstvo je bilo otporno tijekom pandemije. Ipak,
dugotrajni strukturni problemi, kao što je rašireno neformalno gospodarstvo, visoka razina
korupcije i općenito slaba vladavina prava negativno utječu na privatni sektor.
Iako je fiskalno pravilo ukinuto 2020., gospodarski oporavak i formalizacija doveli su do
snažnog porasta prihoda od poreza i niskog javnog deficita 2021. Inflacija je znatno porasla zbog
porasta cijena robe. Financijski je sektor ostao stabilan, a kreditiranje se nastavilo širiti. Unatoč
snažnom političkom protivljenju vlada je zauzela fiskalno razumna stajališta u vezi s mirovinama
ratnih veterana i kosovskim mirovinskim fondom.
Kosovo je postiglo ograničen napredak i u ranoj je fazi kad je riječ o sposobnosti suočavanja s
pritiskom konkurencije i tržišnim silama u EU-u. Slab je napredak ostvaren u poboljšanju
kvalitete obrazovanja i rješavanju problema neusklađenosti ponude vještina i potreba na tržištu
rada. Kosovo je donekle napredovalo u poboljšanju cestovne infrastrukture i povećanju ulaganja
u obnovljive izvore energije, ali i dalje postoji zabrinutost zbog zastarjele i nepouzdane opskrbe
energijom koja se temeljni na ugljenu. Kosovo i dalje nema dugoročnu energetsku strategiju.
Zemlja je donekle napredovala u digitalizaciji gospodarstva.
Kad je riječ o dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj suradnji, Kosovo je nastavilo sudjelovati
u većini regionalnih foruma. Kosovo je općenito održalo dobre odnose s Albanijom, Crnom
Gorom i Sjevernom Makedonijom. Nije bilo promjena u službenim odnosima Kosova i Bosne i
Hercegovine koja ne priznaje neovisnost Kosova, pa između tih dviju država i dalje postoji strogi
vizni režim.
Dijalog uz posredovanje EU-a o normalizaciji odnosa sa Srbijom nastavio se uz redovite
mjesečne sastanke na razini glavnih pregovarača i sastanak na visokoj razini 18. kolovoza 2022.
Strane su u lipnju 2022. donijele plan provedbe energetskih sporazuma, a u kolovozu 2022.
dogovorile su mogućnost putovanja između Kosova i Srbije uz korištenje samo osobnih
iskaznica. Kosovo se mora konstruktivnije angažirati i uložiti znatan dodatni trud u provedbu
svih prethodnih sporazuma te pridonijeti postizanju sveobuhvatnog pravno obvezujućeg
sporazuma o normalizaciji sa Srbijom. Takav je sporazum hitno potreban i ključan kako bi
Kosovo i Srbija mogli napredovati na svojem europskom putu.
Tijekom razdoblja izvješćivanja ostvaren je određeni napredak u usklađivanju s europskim
standardima u području statistike i financijske kontrole, dok je ograničeni napredak ostvaren u
usklađivanju s europskim standardima u području javne nabave. U većini područja povezanih s
unutarnjim tržištem Kosovo je na određenoj razini pripremljenosti, među ostalim u području
konkurentnosti. Tijekom razdoblja izvješćivanja Kosovo je donekle napredovalo u svim
područjima, osim kad je riječ o zaštiti potrošača i zaštiti zdravlja, gdje je napredak bio ograničen.
Kosovo je ostvarilo određeni napredak u područjima konkurentnosti i uključivog razvoja (carina,
oporezivanje, gospodarska i monetarna politika, digitalna transformacija i mediji, poduzetnička i
industrijska politika, socijalna politika i zapošljavanje, obrazovanje i kultura) te ograničeni
napredak u području istraživanja.
Kad je riječ o zelenom programu za zapadni Balkan i održivoj povezivosti Kosovo je ostvarilo
određeni napredak u području prometa i ograničeni napredak u području energetike, okoliša i
klimatskih promjena. U pogledu resursa i poljoprivrede, Kosovo je ostvarilo određeni napredak u

26
području sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike i tek ograničeni napredak u
području poljoprivrede.
Tijekom razdoblja izvješćivanja Kosovo je ostvarilo ograničeni napredak u području vanjskih
odnosa i trgovinske politike te je u ranoj fazi pripremljenosti. Kosovo još nije ratificiralo dodatne
protokole Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini o olakšavanju trgovine i trgovini
uslugama. Kosovo je uvelo ograničenja u izvozu niza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda
bez obrazloženja ili prethodnih savjetovanja s Komisijom.
Općenito, Kosovo mora poboljšati svoje administrativne kapacitete i koordinaciju u svim
sektorima kako bi postiglo djelotvornu provedbu pravne stečevine EU-a.

Turska
Postoje ozbiljni nedostaci u funkcioniranju demokratskih institucija u Turskoj. Tijekom
razdoblja izvješćivanja nastavilo se nazadovanje demokracije. I dalje postoje strukturni nedostaci
predsjedničkog sustava. Turska tek treba uvažiti ključne preporuke Vijeća Europe i njegovih
tijela. Parlament i dalje nema potrebne instrumente za pozivanje vlade na odgovornost. Zbog
ustavne strukture nastavila se centralizacija ovlasti na razini predsjedništva, a pritom nije
osigurana pouzdana i učinkovita podjela vlasti između izvršne, zakonodavne i sudbene. U
nedostatku učinkovitog sustava provjere i ravnoteže demokratska odgovornost izvršne vlasti i
dalje je ograničena na izbore.
Unatoč ukidanju izvanrednog stanja u srpnju 2018. na snazi su ostale određene zakonske odredbe
kojima se vladinim dužnosnicima daju izvanredne ovlasti te je zadržano nekoliko restriktivnih
elemenata izvanrednog stanja. Istražno povjerenstvo za izvanredno stanje tek treba dovršiti
ispitivanje predmeta u vezi s javnim službenicima koji su razriješeni na temelju zakonodavnih
uredbi tijekom razdoblja izvanrednog stanja. U srpnju 2021. turski je parlament donio prijedlog
zakona kojim se trajanje pojedinih ograničavajućih elemenata izvanrednog stanja produljuje za
još godinu dana.
Fokus pravosuđa još uvijek je sustavno usmjeren na članove oporbenih stranaka u parlamentu u
vezi s navodnim kaznenim djelima povezanima s terorizmom. Pravni okvir za izbore i političke
stranke i dalje je problematičan. Izborni prag smanjen je s 10 % na 7 %. Turska još nije provela
preostale preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a i Venecijanske
komisije.
Pritisak vladajuće koalicijske vlade na gradonačelnike iz oporbenih stranaka dodatno je oslabio
lokalnu demokraciju. Gradonačelnici iz oporbenih stranaka bili su izloženi upravnim i sudskim
istragama. Lokalna demokracija na jugoistoku zemlje i dalje je ozbiljno ugrožena. Na jugoistoku
zemlje prisilno razriješeni gradonačelnici i dalje se zamjenjuju povjerenicima koje je imenovala
vlada.
Stanje na jugoistoku zemlje i dalje je vrlo zabrinjavajuće. U listopadu 2021. turski je parlament
produljio mandat vojske za još dvije godine kako bi pokrenuo prekogranične protuterorističke
operacije u Siriji i Iraku. Turska je vlada nastavila domaće i prekogranične sigurnosne i vojne
operacije u Iraku i Siriji. Sigurnosno stanje u pograničnim područjima ostalo je nestabilno jer je
zabilježen niz terorističkih djela Kurdistanske radničke stranke (PKK) koja je i dalje na EU-ovu
popisu osoba, skupina i subjekata uključenih u teroristička djela. EU je nedvosmisleno osudio
napade PKK-a i izrazio solidarnost s obiteljima žrtava. Vlada ima legitimno pravo i odgovornost

27
boriti se protiv terorizma, no ključno je da to čini u skladu s vladavinom prava, ljudskim pravima
i temeljnim slobodama. Protuterorističke mjere trebaju biti razmjerne. Nije bilo napretka u
povratku na vjerodostojan miran politički proces potreban za postizanje održivog rješenja.
Nastavilo se nazadovanje u pitanjima civilnog društva. Organizacije civilnog društva neprestano
su se suočavale sa sve većim pritiscima, pa se njihov prostor za slobodno djelovanje nastavio
smanjivati, kao i sloboda izražavanja, udruživanja i okupljanja. Provedbom zakona o sprečavanju
financiranja širenja oružja za masovno uništenje dodatno su ograničene organizacije civilnog
društva.
Civilni nadzor sigurnosnih snaga nije konsolidiran. Odgovornost vojnih, policijskih i
obavještajnih službi ostala je vrlo ograničena. Potrebno je ojačati parlamentarni nadzor nad
sigurnosnim institucijama. Parlament je u srpnju produljio dob za mirovinu načelnika glavnog
stožera sa 67 na 72 godine, čime je trenutačnom načelniku glavnog stožera omogućeno da služi
još jednu godinu, dok su zapovjednici zračnih snaga i mornarice umirovljeni.
Turska je donekle/umjereno pripremljena u području reforme javne uprave. U razdoblju
izvješćivanja nije ostvaren napredak. Zemlja i dalje nema sveobuhvatni plan reforme javne
uprave i upravljanja javnim financijama, a vlada još nije započela sveobuhvatnu reformu javne
uprave. Odgovornost uprave nije dovoljna i potrebno je poboljšati njezino upravljanje ljudskim
resursima. U donošenju politika nedostaju metode koje se temelje na dokazima i mehanizmi
sudjelovanja. Nastavila se politizacija uprave. I dalje je nizak broj žena na rukovodećim radnim
mjestima u javnim službama.
Turski pravosudni sustav u ranoj je fazi pripremljenosti. Ozbiljno nazadovanje koje se bilježi
od 2016. nastavilo se tijekom razdoblja izvješćivanja. I dalje postoji zabrinutost, konkretno kad
je riječ o sustavnom nedostatku neovisnosti pravosuđa i neprimjerenim pritiscima na suce i
tužitelje. Povećala se zabrinutost zbog neusklađenosti pravosuđa s međunarodnim i europskim
standardima, posebno u vezi s odbijanjem provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava.
Nastavila se provedba akcijskog plana za ljudska prava iz 2021. i pravosudne reforme iz 2019.
No nijednim od ta dva dokumenta nisu se uspjeli ukloniti nedostaci turskog pravosuđa jer ne
postoji plan za znatna poboljšanja općenitog funkcioniranja pravosudnog sustava. Vraćeno je tek
515 sudaca ili tužitelja razriješenih nakon pokušaja državnog udara, unatoč tomu što su mnogi
oslobođeni optužbi. I dalje postoji zabrinutost zbog nedostatka objektivnih, ujednačenih,
unaprijed utvrđenih i na zaslugama utemeljenih kriterija za imenovanje i napredovanje sudaca i
tužitelja.
Kad je riječ o borbi protiv korupcije, Turska je ostala u ranoj fazi pripreme i nije ostvarila
napredak u razdoblju izvješćivanja. Nije osnovala tijela za borbu protiv korupcije u skladu sa
svojim međunarodnim obvezama. Potrebno je poboljšati pravni okvir i institucionalnu strukturu
kako bi se ograničio politički i nepotreban utjecaj na kazneni progon i presude u slučajevima
korupcije. Potrebno je poboljšati odgovornost i transparentnost javnih institucija. Nepostojanje
strategije i akcijskog plana za borbu protiv korupcije znak je nedostatka volje za odlučnu borbu
protiv korupcije. Većina preporuka Skupine država protiv korupcije (GRECO) pri Vijeću Europe
nije provedena. Općenito, korupcija je raširena u mnogim područjima te i dalje zabrinjava.
Turska je postigla određenu razinu pripremljenosti u području borbe protiv organiziranog
kriminala, no općenito je ostvarila ograničen napredak. Još je u tijeku dovršenje međunarodnog
sporazuma o razmjeni osobnih podataka između Europola i turskih tijela odgovornih za borbu
protiv teških kaznenih djela i terorizma jer tursko zakonodavstvo o zaštiti podataka nije u skladu

28
s pravnom stečevinom EU-a. Pravni okvir kojim se uređuje borba protiv pranja novca i
financiranja terorizma treba poboljšati u skladu s preporukama Stručne skupine za financijsko
djelovanje i Venecijanske komisije o zakonu o sprečavanju financiranja širenja oružja za
masovno uništenje.
Stanje u području ljudskih i temeljnih prava nastavilo se pogoršavati. Mnoge mjere uvedene
tijekom izvanrednog stanja ostaju na snazi. Pravni okvir uključuje opća jamstva poštovanja
ljudskih i temeljnih prava, no još je potrebno uskladiti zakonodavstvo i njegovu provedbu s
Europskom konvencijom o ljudskim pravima i sudskom praksom Europskog suda za ljudska
prava (ESLJP). Parlamentarna skupština Vijeća Europe nastavila je pratiti poštovanje ljudskih
prava, demokracije i vladavine prava u Turskoj. Kontinuirano odbijanje Turske da provede
određene presude ESLJP-a, pogotovo u slučajevima Selahattina Demirtaşa i Osmana Kavale,
izaziva ozbiljnu zabrinutost kad je riječ o poštovanju međunarodnih i europskih standarda u
pravosuđu i obveze Turske da promiče vladavinu prava i poštuje temeljna prava. Postupak zbog
povrede koji je Vijeće Europe pokrenulo protiv Turske u veljači 2022. zbog neprovođenja
presude u predmetu Kavala još je jedanput upozorio na udaljavanje Turske od standarda za
ljudska prava i temeljne slobode na koje se obvezala kao članica Vijeća Europe. Sud je u srpnju
presudio da Turska nije uspjela provesti presudu ESLJP-a iz 2019. u predmetu Kavala.
Akcijski plan o ljudskim pravima donesen 2021. i dalje se provodi, ali njime nisu riješeni kritični
problemi i nije došlo do poboljšanja općenitog stanja ljudskih prava.
Nastavilo se ozbiljno nazadovanje kad je riječ o slobodi izražavanja uočeno posljednjih godina.
Provedba kaznenih zakona u vezi s nacionalnom sigurnošću i borbom protiv terorizma i dalje je
kršila EKLJP i ostale međunarodne standarde te je odstupala od sudske prakse ESLJP-a. Mjere
ograničavanja koje su provele državne institucije i sve veći pritisak pravosudnim i
administrativnim sredstvima nastavili su otežavati ostvarivanje slobode izražavanja. Nastavili su
se kazneni postupci i osuđujuće presude protiv novinara, boraca za ljudska prava, odvjetnika,
pisaca, oporbenih političara, studenata, umjetnika i korisnika društvenih medija.
U području slobode okupljanja i udruživanja Turska je dodatno nazadovala. Uvodila je
opetovane zabrane, a na mirnim prosvjedima provodile su se intervencije i nerazmjerno je
korištena sila. Provodile su se istrage, otvarali sudski predmeti i izricale administrativne novčane
kazne prosvjednicima pod optužbom za terorizam ili kršenje zakona o prosvjedima i marševima.
Prava skupina u najnepovoljnijem položaju i pripadnika manjina trebala bi biti bolje zaštićena.
Romi su u velikoj mjeri ostali isključeni iz formalnog rada, a njihovi životni uvjeti ozbiljno su se
pogoršali. Rodno uvjetovano nasilje, diskriminacija i govor mržnje prema manjinama (posebno
lezbijkama te homoseksualnim, biseksualnim, transrodnim, interseksualnim i queer osobama,
(LGBTIQ)) i dalje su razlog za ozbiljnu zabrinutost.
Turska je ostvarila određeni napredak u području migracijske politike i politike azila. Izjava
EU-a i Turske i dalje je glavni okvir za suradnju EU-a i Turske, a njihova suradnja u području
migracija se intenzivirala. Određeni napredak ostvaren je u daljnjem jačanju kapaciteta za nadzor
i zaštitu kopnene granice s Iranom. Vraćanje nezakonitih migranata s grčkih otoka u skladu s
Izjavom EU-a i Turske i dalje je suspendirano, još od ožujka 2020. Broj dolazaka nezakonitih
migranata povećao se 2021. na većini ruta u usporedbi s 2020. Povećanje bi djelomice moglo biti
posljedica ukidanja mjera koje su zemlje u regiji uvele 2020. kako bi obuzdale pandemiju bolesti
COVID-19. Iako je broj nezakonitih dolazaka u Grčku pao u usporedbi s brojkama prije
pandemije bolesti COVID-19, prošle godine znatno su porasli nezakoniti dolasci u Italiju i na

29
područja Cipra pod kontrolom vlade te su uspostavljene nove krijumčarske rute. Turska još nije
provela odredbe koje se odnose na državljane trećih zemalja iz sporazuma EU-a i Turske o
ponovnom prihvatu koji je stupio na snagu u listopadu 2017. Općenito, broj nezakonitih
prelazaka granice između Turske i Grčke i dalje je mnogo niži nego što je bio prije donošenja
Izjave EU-a i Turske.
Turska je nastavila ulagati znatne napore u prihvaćanje i zadovoljavanje potreba jedne od
najvećih izbjegličkih zajednica na svijetu. Iz cjelovitog operativnog proračuna EU-ova
Instrumenta za izbjeglice u iznosu od 6 milijardi EUR više od 4,7 milijardi EUR isplaćeno je do
lipnja 2022. Potrebne su učinkovite mjere integracije kako bi se riješio problem dugotrajne
prisutnosti izbjeglica u zemlji. Trebalo bi poboljšati pristup migranata i izbjeglica uslugama
javnog zdravstva. Nisu ispunjena preostala mjerila za liberalizaciju viznog režima. Turska još
mora dodatno uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU-a o viznoj politici.
Jednostrana vanjska politika Turske još uvijek nije u skladu s prioritetima EU-a kad je riječ o
zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, ponajviše zbog vojnog djelovanja u Siriji i Iraku te
nepostojanja usklađenosti s EU-ovim mjerama ograničavanja protiv Rusije. Stopa usklađenosti
Turske s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a i dalje je vrlo niska i iznosi 7 % (kolovoz
2022.). Turska vojna pomoć u Libiji, među ostalim i slanjem stranih boraca na teren, kao i
njezino stalno kritiziranje operacije IRINI i izostanak suradnje s njom, štete EU-ovu nastojanju
da se provede UN-ov embargo na oružje, a doveli su i do suprotstavljenih pristupa s obzirom na
Libiju. Turska je i dalje vrlo važan čimbenik u sirijskoj krizi i s EU-om je povezuje cilj stabilne i
prosperitetne Sirije. No njezine su postrojbe i dalje uvelike prisutne u toj regiji i ostalim
dijelovima sjeverne Sirije. Zabrinutost Turske za sigurnost koju izaziva stanje u sjevernoj Siriji
treba riješiti političkim i diplomatskim putem te u potpunosti u skladu s međunarodnim
humanitarnim pravom, a ne vojnim djelovanjem.
Turska je rat Rusije protiv Ukrajine priznala kao ratno stanje i osudila je rusku agresiju.
Primijenila je Konvenciju iz Montreuxa, čime je omogućen prolazak samo onih ratnih brodova
koji se vraćaju u svoje baze. Turska poduzeća nastavila su prodavati naoružanje Ukrajini. Turska
je nastojala posredovati u razgovorima između Ukrajine i Rusije te pomoći da se smanje
napetosti i uspostavi primirje. Poduzela je i diplomatsku inicijativu kako bi se olakšao izvoz
ukrajinskog žita. Dogovor postignut između Ukrajine i Rusije 22. srpnja u Istanbulu, koji je
postignut uz pomoć UN-a i Turske, ne bi bio moguć bez konstruktivne uloge Turske koja je isto
tako uključena u olakšanje njegove provedbe. Ipak, Turska se suzdržala od usklađivanja sa
sankcijama EU-a protiv Rusije. Potpisala je Memorandum o razumijevanju radi razvoja
gospodarskih i trgovinskih odnosa s Rusijom.
Poboljšana dinamika u odnosima EU-a i Turske koja se primjećuje od prosinca 2020. nakon
smanjenja napetosti na istočnom Sredozemlju trajala je nekoliko mjeseci prije nego što su se u
travnju 2022. nastavile napetosti u Egejskom moru. U studenome 2021., nakon drugog
preispitivanja okvira za mjere ograničavanja, Vijeće je produljilo režim za još jednu godinu, do
12. studenoga 2022. Trenutačno su dvije osobe pod sankcijama. Iako Turska nije obavljala
nedopušteno bušenje na istočnom Sredozemlju tijekom razdoblja izvješćivanja, napetosti su
rasle. Turski ratni brodovi nezakonito su onemogućili aktivnosti nadzora u ciparskom
isključivom gospodarskom pojasu. Nastavljene su turske vojne vježbe u pomorskim zonama
Cipra. Unatoč tomu što su međunarodna zajednica, a posebno EU, osudili jednostrane korake
Turske, ona je nastavila s daljnjim aktivnostima na ponovnom otvaranju ograđenog grada
Varoshe na Cipru.

30
Turska treba biti nedvosmisleno privržena dobrosusjedskim odnosima, poštovati međunarodne
sporazume i mirno rješavati sporove u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda, uz mogućnost
obraćanja Međunarodnom sudu bude li to potrebno.
U lipnju 2022. Europsko vijeće izrazilo je duboku zabrinutost zbog nedavnih ponovljenih
postupaka i izjava Turske. Podsjetilo je na prethodne zaključke i izjavu iz ožujka 2021. te je
navelo da Turska mora poštovati suverenitet i teritorijalnu cjelovitost svih država članica EU-a.
Naglasilo je da Europsko vijeće od Turske očekuje da u potpunosti poštuje međunarodno pravo,
smiri napetosti radi regionalne stabilnosti na istočnom Sredozemlju te promiče dobrosusjedske
odnose na održiv način. Europsko vijeće ponovilo je da je u strateškom interesu EU-a osigurati
stabilno i sigurno okruženje na istočnom Sredozemlju, kao i razvoj suradnje i uzajamno koristan
odnos s Turskom. Europsko vijeće ponovilo je svoju spremnost na postupan, proporcionalan i
reverzibilan angažman s Turskom radi poboljšanja suradnje u nizu područja od zajedničkog
interesa pod uvjetom da Turska ispuni uvjete utvrđene u prethodnim zaključcima Europskog
vijeća i da se održi smanjivanje napetosti u istočnom Sredozemlju.
Kad je riječ o gospodarskim kriterijima, tursko gospodarstvo daleko je odmaklo, ali tijekom
razdoblja izvješćivanjanije ostvaren napredak. Kontinuirano dobro funkcioniranje tržišnog
gospodarstva Turske i dalje izaziva zabrinutost jer je bilo nazadovanja u važnim elementima, kao
što su vođenje monetarne politike te institucionalno i regulatorno okruženje. Gospodarstvo se
snažno oporavilo od krize uzrokovane bolešću COVID-19 i 2021. poraslo je za 11,4 % te više od
7 % u prvoj polovini 2022. unatoč posljedicama ruske invazije na Ukrajinu. Pretjerano opuštena
monetarna politika i nepostojanje vjerodostojnosti politike oslabili su liru i doveli službenu
inflaciju na najvišu stopu u posljednja dva desetljeća od 80 %. Više cijene uvezene robe povećale
su vanjske neravnoteže, koje su i dalje glavna osjetljiva točka s obzirom na povećanu nesigurnost
i nisku razinu međunarodnih rezervi. Izvršenje proračuna nadmašilo je planove, no povećao se
vladin dug, a fiskalna je politika pod sve većim pritiskom, opterećena neuspješnim pokušajima
da ograniči rast inflacije i podupre domaću valutu.
Institucionalno i regulatorno okruženje ostaje slabo, posebno kad je riječ o predvidljivosti,
transparentnosti i provedbi propisa. Neki važni koraci poduzeti su kako bi se poboljšalo
rješavanje trgovinskih sporova. Unatoč postupnom padu neformalni sektor i dalje čini znatan dio
gospodarske aktivnosti. Država je nastavila intervenirati u mehanizme određivanja cijena. Kad je
riječ o državnim potporama, nema odgovarajućih pravila o njihovoj primjeni, provedbi i
transparentnosti. Bankarski sektor ostao je uglavnom stabilan, a adekvatnost kapitala iznad
regulatornih zahtjeva. Smanjili su se neprihodonosni krediti i povećala profitabilnost, ali i rizici
od dolarizacije i financijske nestabilnosti. Tržište rada oporavilo se od pandemije, ali ostaju
duboko ukorijenjeni strukturni problemi, kao što je znatna razlika u zaposlenosti između
muškaraca i žena, visoka stopa nezaposlenosti mladih i velike regionalne razlike.
Turska je u razdoblju izvješćivanja postigla dobru razinu pripremljenosti i ostvarila je ograničeni
napredak u razvoju kapaciteta za suočavanje s pritiskom konkurencije i tržišnim silama u EU-u.
Unatoč određenom napretku u poboljšanju strukovnog osposobljavanja i dalje postoji
neusklađenost između obrazovnog sustava i potreba tržišta rada. Rashodi za istraživanje i razvoj
nastavili su vrlo sporo rasti i ostali su daleko ispod cilja koji je odredila vlada. Ulagačka
aktivnost usporila je u drugoj polovini 2021. Nastavio se napredak kad je riječ o diversifikaciji
opskrbe energijom i povećanju udjela energije iz obnovljivih izvora. Postoji zabrinutost zbog
širenja praksi zahtjeva o lokalnom sadržaju. Turska je ukinula neke od dodatnih carina koje je

31
uvela unatoč obvezama u okviru carinske unije EU-a i Turske, no bilateralnu trgovinu
potkopavaju velika odstupanja od obveza u okviru carinske unije EU-a i Turske.
Turska je umjereno pripremljena u području javne nabave, ali tijekom razdoblja izvješćivanja
nije ostvarila napredak, stoga i dalje postoje veliki nedostaci u usklađenosti s pravnom
stečevinom EU-a. Nastavila je s diskriminirajućom praksom pogodnosti u pogledu domaćih
cijena i kompenzacije pri čemu se daje prednost lokalnim proizvodima. Turska je umjereno
pripremljena u području statistike i ostvarila je ograničeni napredak tijekom razdoblja
izvješćivanja. Česte promjene rukovodstva u turskom Zavodu za statistiku posljednjih nekoliko
godina, među ostalim u razdoblju izvješćivanja, znatno su potkopale njegovu vjerodostojnost.
Pouzdanost ključnih gospodarskih podataka opetovano se dovodila u pitanje. Turska je postigla
dobru razinu pripremljenosti u području financijske kontrole, iako nije ostvaren napredak
tijekom razdoblja izvješćivanja. Strateški dokument unutarnje financijske kontrole u javnom
sektoru još nije ažuriran i još nije ponovno uspostavljena mreža koordinacijske službe za borbu
protiv prijevara (AFCOS).
Kad je riječ o sposobnosti za preuzimanje obveza članstva, usklađenost Turske s pravnom
stečevinom EU-a bila je vrlo ograničena, a usklađivanje se često provodilo na ad hoc osnovi.
Skupina poglavlja o unutarnjem tržištu ključna je za dobro funkcioniranje carinske unije EU-
a i Turske te za integriranje Turske u jedinstveno tržište EU-a. Pripreme u području slobode
kretanja radnika, prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga u ranoj su fazi jer su mnoge
profesije nedostupne građanima EU-a. Turska je postigla dobru razinu pripremljenosti za
slobodno kretanje robe. I dalje postoje tehničke prepreke trgovini. Turska je umjereno
pripremljena u području slobodnog kretanja kapitala jer i dalje postoje ograničenja u pogledu
stranog vlasništva i kretanja kapitala. Mora nastaviti rješavati probleme u okviru kojim se
uređuje borba protiv pranja novca i financiranja terorizma.
Turska je dobro napredovala u području prava trgovačkih društava i treba dodatno napredovati u
usklađivanju s pravnom stečevinom EU-a. Postigla je dobru razinu pripremljenosti u području
prava intelektualnog vlasništva, ali treba poboljšati provedbu. Ostvarila je određenu razinu
pripremljenosti u politici tržišnog natjecanja. Ozbiljnu zabrinutost predstavljaju pravni okvir,
sposobnost provedbe i transparentnost u području pružanja državne potpore. Turska je dobro
pripremljena u području financijskih usluga i donekle je napredovala, među ostalim razvojem
novih alternativnih instrumenata financiranja. Dobro je pripremljena u usklađivanju
zakonodavstva o zaštiti potrošača i zdravlja, a određeni napredak ostvarila je posebno u
usklađivanju s pravnom stečevinom EU-a i u jačanju međusektorske suradnje.
U skupini poglavlja o konkurentnosti i uključivom razvoju Turska je unatoč tome što je
nastavila nazadovati postigla određenu razinu pripremljenosti u području digitalne
transformacije i medija. Tijekom razdoblja izvješćivanja postignuta je napredna razina
pripremljenosti u području znanosti i istraživanja i zemlja je ostvarila dobar napredak, posebice
zaključenjem sporazuma o pridruživanju programu Obzor Europa za razdoblje 2021.–2027.
Turska je umjereno pripremljena u području obrazovanja i kulture i ostvarila je određeni
napredak, posebno u strukovnom obrazovanju, nacionalnom sustavu kvalifikacija te u
sudjelovanju u programima EU-a.
Kad je riječ o poglavljima o gospodarstvu, nastavilo se nazadovanje u gospodarskoj i
monetarnoj politici, što upućuje na neučinkovitu politiku osiguravanja stabilnosti cijena i
učvršćivanja inflacijskih očekivanja. Središnja banka i dalje je pod znatnim političkim

32
pritiskom, pa je potrebno obnoviti njezinu funkcionalnu neovisnost. Turska je ostvarila
ograničeni napredak u poduzetničkoj i industrijskoj politici, a glavni problemi u vezi s mjerama
koje nisu usklađene s načelima industrijske politike EU-a ostaju neriješeni. Tijekom razdoblja
izvješćivanja nije ostvaren napredak u području socijalne politike i zapošljavanja, a izvor
zabrinutosti ostaju sindikalna prava, nedostatak istinskog socijalnog dijaloga i stalne razine
neformalne gospodarske aktivnosti.
Iako je Turska umjereno pripremljena u području oporezivanja, nije ostvarila napredak tijekom
razdoblja izvješćivanja i postoji potreba za jasnom strategijom kojom bi se izbjegle česte
promjene poreznih stopa i omogućila razmjena informacija o porezima sa svim državama
članicama EU-a. Turska je ostala na dobroj razini pripremljenosti za carinsku uniju, ali ostvarila
je ograničeni napredak, posebice ukidanjem nekih dodatnih carina na uvoz proizvoda
podrijetlom iz trećih zemalja. Međutim, nastavljaju se odstupanja Turske od njezinih obveza
prema carinskoj uniji EU-a i Turske, što pridonosi velikom broju prepreka trgovini.
Kad je riječ o skupini poglavlja o zelenom programu i održivoj povezivosti, Turska je
umjereno pripremljena u području prometne politike. Tijekom razdoblja izvješćivanja ostvarila
je ograničeni napredak, uglavnom u vezi s donošenjem plana za znatno povećanje korištenja
željezničkog prijevoza. Turska je umjereno pripremljena u području energetike i općenito je
ostvarila ograničeni napredak. I dalje napreduje u uvođenju energije iz obnovljivih izvora,
reformama u sektoru prirodnog plina te u usklađivanju zakonodavstva o nuklearnoj sigurnosti.
Turska je ostvarila dobar napredak u transeuropskim mrežama i određeni napredak uglavnom u
energetskim mrežama zahvaljujući neometanom radu transanatolijskog plinovoda. Nastavila se
izgradnja željezničke pruge Halkali–Kapikule koja povezuje bugarsku granicu s Istanbulom.
Turska je donekle pripremljena u području okoliša i klimatskih promjena, ali općenito nije
ostvarila napredak tijekom razdoblja izvješćivanja. Turska se suočava s ključnim ekološkim i
klimatskim izazovima u vezi s ublažavanjem i prilagodbom. Potrebno je izraditi i provesti
ambiciozniju i bolje koordiniranu ekološku i klimatsku politiku. Turska i dalje treba povećati
svoj doprinos Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama te ga realizirati i dovršiti
usklađivanje s pravnom stečevinom o djelovanju u području klime.
S obzirom na skupinu poglavlja o resursima, poljoprivredi i koheziji Turska je postigla
određenu razinu pripremljenosti u području poljoprivrede i ruralnog razvoja. Nazadovanje se
nastavilo tijekom razdoblja izvješćivanja jer se njezina poljoprivredna politika stalno odmiče od
glavnih načela zajedničke poljoprivredne politike EU-a i Turska je nastavila ograničavati uvoz
poljoprivrednih proizvoda iz EU-a. Turska je važan izvoznik prehrambenih proizvoda u EU i
ostvarila je ograničeni napredak u području sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike.
Potrebno je uložiti puno veći trud u potpunu provedbu pravne stečevine EU-a u tom području.
Turska je umjereno pripremljena u području ribarstva i nastavila je dobro napredovati, posebice
u provedbi novog zakona o ribarstvu, upravljanju resursima i flotom te inspekcijama i
kontrolama. Umjereno je pripremljena u području regionalne politike i koordinacije strukturnih
instrumenata te je nastavila donekle napredovati u ubrzavanju apsorpcije sredstava iz
instrumenta IPA II. Turska je donekle pripremljena u području financijskih i proračunskih
odredbi, ali nije ostvarila napredak tijekom razdoblja izvješćivanja.
U skupini poglavlja o vanjskim odnosima Turska je umjereno pripremljena kad je riječ o
području vanjskih odnosa i ostvarila je ograničeni napredak tijekom razdoblja izvješćivanja,
ponajviše zbog kontinuiranog odstupanja od Zajedničke carinske tarife. Nastavilo se odstupanje
od općeg sustava povlastica EU-a, čime se krši carinska unija EU-a i Turske. Turska službena

33
razvojna pomoć uvelike je bila usmjerena na humanitarnu potporu aktivnostima povezanima sa
Sirijom na turskom državnom području. Turska je ostvarila određenu razinu pripremljenosti u
području vanjske, sigurnosne i obrambene politike. Općenito, nastavio se nesklad vanjske
politike Turske s prioritetima EU-a u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike.
Neusklađenost Turske s EU-ovim mjerama ograničavanja protiv Rusije posebno izaziva
zabrinutost zbog slobodnog protoka proizvoda, uključujući robu dvojne namjene, unutar
carinske unije EU-a i Turske. Time se stvara rizik od ugrožavanja EU-ovih mjera ograničavanja.
Kako bi carinska unija nastavila funkcionirati, strane moraju u potpunosti poštovati postojeća
pravila i izbjegavati narušavanje uzajamnog povjerenja.
Općenito uzevši, u mnogim područjima treba još mnogo raditi na tome da se zakonodavstvo
uskladi s pravnom stečevinom EU-a. U svim područjima treba znatno poboljšati provedbu i
primjenu. Osiguravanje neovisnosti regulatornih tijela i razvoj administrativnih kapaciteta
ključni su kako bi Turska mogla ostvariti daljnji napredak.

34
Prilog 2. Provedba gospodarskog i investicijskog plana (EIP) za zapadni Balkan
Godina 2021. bila je prva puna godina provedbe Gospodarskog i investicijskog plana za zapadni
Balkan donesenog 6. listopada 2020. Cilj plana snažnija je integracija i premošćivanje
socioekonomskog jaza između te regije i EU-a, pomoć u zelenom i digitalnom oporavku regije
nakon pandemije bolesti COVID-19 te približavanje zapadnog Balkana zajedničkom tržištu EU-
a. Isto tako, on je odgovarajući okvir za potporu zapadnom Balkanu u suočavanju s energetskom
krizom i posljedicama rata u Ukrajini. Usmjeren je na vodeća ulaganja i političke inicijative koji
odgovaraju političkim prioritetima i odgovorima EU-a. Njime se podupire i povezivost unutar
regije i prema EU-u u području energetike, prometa i digitalnog gospodarstva. Podupire se i
privatni sektor te razvoj ljudskog kapitala, uključujući inovacije. Temelji se na paketu od
9 milijardi EUR bespovratnih sredstava EU-a te jamstvu za zapadni Balkan kako bi se privuklo
do 20 milijardi EUR u ulaganjima.
Očekuje se da će utjecaj tih ulaganja na gospodarstvo regije biti pojačan vidljivim napretkom u
provedbi projekta zajedničkog regionalnog tržišta i programa gospodarskih reformi te
kontinuiranim napretkom u područjima vladavine prava, upravljanja javnim financijama i
reforme javne uprave.
Provedba prioriteta EIP-a provodi se snažnijim političkim sudjelovanjem i političkim dijalogom
u tim područjima, kao i usmjerenijom financijskom pomoći koju EU pruža putem Instrumenta
pretpristupne pomoći (IPA III). U kontekstu ruske agresije na Ukrajinu EIP pruža i odgovarajuće
alate za rješavanje njezinih gospodarskih posljedica, posebno jačanjem energetske tranzicije i
olakšavanjem veće diversifikacije izvora energije.
Praktična provedba plana započela je u veljači 2022. donošenjem ukupnog iznosa od
1,3 milijarde EUR u obliku bespovratnih sredstava za ulaganja u sklopu Okvira za ulaganju na
zapadnom Balkanu (WBIF), čime će se financirati 24 vodeća projekta ulaganja ukupne
vrijednosti 3,3 milijarde EUR6. Taj je iznos pridodan nadopuni Regionalnog programa
energetske učinkovitosti (REEP+) u iznosu od 100 milijuna EUR tijekom nadolazećih godina
kako bi se „val obnove EU-a” proširio na zapadni Balkan. Komisija je donijela i odluku o
doprinosu EU-a u iznosu od 560 milijuna EUR u razdoblju od sedam godina za programe
IPARD-a za Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. Tim se programima podupiru
poljoprivredna poduzeća i gospodarstva u zelenoj i digitalnoj tranziciji te provedba održivijih
modela proizvodnje hrane u okviru EIP-a. IPA III pridonosi provedbi EIP-a bilateralnim i
regionalnim programima za sva gospodarstva zapadnog Balkana.
Prometna povezivost usmjerena je na razvoj potrebne infrastrukture za cestovni i željeznički
promet te promet plovnim putovima u skladu s prioritetima transeuropskih mreža te na
dogradnju i ekologizaciju postojeće infrastrukture radi doprinosa pametnim rješenjima
mobilnosti u skladu sa zelenim programom. Prioritet se provodi s pomoću EIP-ovih vodećih
inicijativa 1., 2. i 3., a usmjeren je na povezivanje sjevera i juga, odnosno istoka i zapada te
povezivanje obalnih regija.
U razdoblju izvješćivanja nastavio se rad na svim investicijskim projektima povezivosti
donesenima u okviru programa povezivosti prethodnih godina, a neki su projekti i dovršeni, prije
svega duž sredozemnog cestovnog koridora, željezničkog koridora istok – istočno Sredozemlje te
dva prekogranična mosta (Svilaj i Gradiška). Osim toga, operativni odbor WBIF-a odobrio je

6
https://www.wbif.eu/wbif-investments

35
sredstva za 13 novih investicijskih projekata prometne infrastrukture, a financijska sredstva EU-a
premašuju milijardu EUR.
Važna prekretnica za regiju bilo je donošenje pet sektorskih akcijskih planova (željeznica, cesta,
cestovna sigurnost, olakšavanje prometa te vodni promet i multimodalnost) te strategije za
održivu i pametnu mobilnost za zapadni Balkan, koji su doneseni u koordinaciji sa Stalnim
tajništvom za Ugovor o osnivanju Prometne zajednice. Petogodišnji tekući plan rada koji je
podržalo šest partnera služi kao dodatni alat za planiranje mjera reformi i ulaganja u
infrastrukturu kojima regija mora dati prednost u narednim godinama.
Zajedno s EIB-om i EBRD-om Komisija razvija program sigurnog i održivog prometa u
vrijednosti od 80 milijuna EUR radi potpore malim i održivim rješenjima mobilnosti putem
dekarbonizacije i digitalizacije. Potpora će se osigurati za projekte, npr. poboljšanja sigurnosti na
željezničko-cestovnim prijelazima, modernizacije odabranih graničnih prijelaza, poboljšanja
cesta visokog rizika, uvođenja pametnih prometnih sustava i infrastrukture alternativnih goriva,
te mjere povezane s prilagodbom klimatskim promjenama, zaštitom biološke raznolikosti i
smanjenjem zagađenja.
Nakon što su u regiji uspješno uvedene „zelene trake” tijekom pandemije bolesti COVID-19, u
tijeku je rad na pilot-projektu izgradnje zelenih traka između zapadnog Balkana i EU-a u okviru
mjera olakšavanja prometa. Zelene trake u praksi skraćuju vrijeme čekanja na prijelazima,
pojednostavnjuju inspekcije te smanjuju formalnosti i troškove. Memorandum o razumijevanju o
uvođenju funkcionalne zelene trake između Sjeverne Makedonije i Grčke potpisan je
7. srpnja 2022.
U tijeku je i revizija mreže TEN-T na zapadnom Balkanu radi ažuriranja popisa ključnih i
sveobuhvatnih prometnih mreža, a vjerojatno bit će dovršena do kraja 2022.
Kad je riječ o financijskim obvezama u okviru bilateralnih i višedržavnih programa IPA-e za
2021., prometu i pametnoj mobilnosti namijenjeno je ukupno 350 milijuna EUR.
Energetsku povezivost i tranziciju podupiru tri vodeće inicijative u vezi s ulaganjem u
obnovljive izvore energije, „valom obnove” energetske učinkovitosti i olakšanjem prelaska s
ugljena. Osim toga, podupiru se energetska sigurnost i diversifikacija opskrbe u kontekstu
aktualnog rata u Ukrajini.
U razdoblju izvješćivanja odobreno je financiranje šest projekata obnovljive energije u okviru
WBIF-a, uključujući obnovu hidroelektrane Fierza u Albaniji, tri projekta solarnih elektrana u
Sjevernoj Makedoniji i Albaniji te projekt pametnog mjerenja u sustavu distribucije električne
energije u Srbiji. Sredstva su dodijeljena i za izgradnju dijela Transbalkanskog koridora za
prijenos električne energije.
Kako bi promicala obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost te podupirala napredak u
obnovi javnih i privatnih zgrada, Komisija je dopunila program regionalne energetske
učinkovitosti sa 100 milijuna EUR, a provedbeni sporazum potpisat će se s EBRD-om i KfW-om
do kraja 2022. Operativni odbor WBIF-a dao je pozitivno mišljenje u travnju 2022. o
financiranju za namjenski jamstveni instrument za projekte koji su uglavnom povezani s
energetskom učinkovitošću i obnovljivim izvorima u iznosu od 45 milijuna EUR.
U okviru Ugovora o Energetskoj zajednici zapadni će se Balkan do kraja 2022. morati obvezati
na ciljeve dekarbonizacije do 2030. Na toj će osnovi razviti strategije kako bi zemlje mogle s
pomoću pojedinačnih integriranih planova za energetiku i klimu ostvariti te ciljeve. Velik

36
socioekonomski izazov bit će prijelaz s ugljena u regiji u kojoj većina područja uvelike ovisi o
fosilnim gorivima. Komisija je stoga podupirala uspostavljanje i rad platforme za suradnju
namijenjene regijama u tranziciji koje koriste ugljen na zapadnom Balkanu i u Ukrajini, a slična
je jednoj inicijativi EU-a. Već je obavljen niz bilateralnih razmjena s regijama EU-a, dok se neke
još uvijek planiraju. Plenarna konferencija platforme predviđena je za kraj 2022.
Kad je riječ o financijskim obvezama u okviru planiranja programa IPA-e za 2021., Komisija je
izdvojila 114 milijuna EUR za projekte čiste energije na regionalnoj i bilateralnoj razini.
U okviru digitalne tranzicije podupire se digitalna transformacija regije s pomoću tehničke
pomoći i ulaganja. U njezinom su središtu regulatorne reforme koje pridonose razvoju tržišta
digitalnih usluga te promicanje ulaganja u inovativna digitalna rješenja i digitalnu infrastrukturu.
Kad je riječ o potonjem aspektu, prioritet se podupire inicijativom 8. za digitalnu infrastrukturu u
okviru Gospodarskog i investicijskog plana za zapadni Balkan.
Kad je riječ o reformama pravnog okvira, Komisija svake godine vodi regulatorni dijalog s
regijom o digitalnoj politici te podupire godišnje sastanke na visokoj razini o digitalnoj
budućnosti na zapadnom Balkanu. Šest gospodarstava potpisalo je Deklaraciju o budućnosti
interneta od 28. travnja 2022.7 U Deklaraciji koju je dosad potpisalo više od 60 međunarodnih
partnera utvrđuju se vizija i načela pouzdanog interneta. Regija se isto tako u potpunosti
povezala s radom Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije. Komisija i Vijeće za
regionalnu suradnju bili su ključni za osiguravanje regionalnog sporazuma o roamingu kojim je u
regiji od 1. srpnja 2021. uveden program „u roamingu kao kod kuće”. Nakon uspostave plana o
postupnom smanjenju naknada za roaming između regija i EU-a 2021. u tijeku su pregovori s
telekomunikacijskim operaterima zapadnog Balkana i EU-a kako bi dobrovoljno smanjivali te
naknade počevši od 2023.
EU usporedno promiče razvoj novih digitalnih rješenja u raznim aspektima gospodarstva
zapadnog Balkana, uključujući promet, energetiku, logistiku, upravljanje, trgovinu itd. Važna
inicijativa na godišnjoj razini kojom se promiču takva rješenja nazvana je Balkathon, u okviru
koje se nagrađuju inovativni projekti digitalne tranzicije. EU jednako podupire razvoj digitalnih
vještina u društvima u regiji. Trenutačno se dovršava procjena nedostataka digitalnih vještina za
svih šest gospodarstava.
U okviru WBIF-a podupire se niz studija izvedivosti i ulaganja u digitalno područje. U veljači
2022. dovršena je studija izvedivosti razvoja širokopojasnog pristupa u Crnoj Gori i pokrenuta su
dva nova projekta: bespovratna sredstva za ulaganja dodijeljena Srbiji za uvođenje
širokopojasnog pristupa u ruralnim područjima i bespovratna sredstva za tehničku pomoć
Albaniji za studiju izvedivosti uspostavljanja računalstva visokih performansi za podatke
državnih institucija.
Kibersigurnost je i dalje važan element EIP-a. Dovršena je ocjena kibersigurnosnih potreba za
regiju i održava se niz događaja tehničke pomoći putem instrumenta TAIEX, čime se osigurava
pripremljenost za kiberincidente. Razmatraju se dodatna sredstva u tu svrhu u okviru raznih
instrumenata Komisije.
Komisija je u okviru bilateralnih i višedržavnih programa IPA-e 2021. dodijelila više od
50 milijuna EUR za projekte digitalne tranzicije, što bi trebalo olakšati mobilizaciju znatnih
ulaganja međunarodnih financijskih institucija i privatnih izvora.
7
Deklaracija o budućnosti interneta | Oblikovanje digitalne budućnosti Europe (europa.eu).

37
Zelenim programom za Zapadni Balkan podupiru se i prioriteti EIP-a u prometu,
energetici i digitalnom području8. Donesen je zajedno s EIP-om i podržali su ga čelnici
zapadnog Balkana u Izjavi iz Sofije o zelenom programu u studenome 2020. Program od pet
stupova oslanja se na regulatorne reforme u regiji radi usklađivanja s ciljevima europskog
zelenog plana, kao i ulaganjima u gospodarenje otpadom i otpadnim vodama, energetsku
tranziciju i održivi promet. Provedbi plana pomaže prvih sedam od deset vodećih inicijativa EIP-
a povezanih s prometom, energetskom tranzicijom i gospodarenjem otpadom i otpadnim
vodama.
Regija je u razdoblju izvješćivanja uz pomoć Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) izradila
detaljan akcijski plan za provedbu plana, a potvrdili su ga čelnici zapadnog Balkana na sastanku
u Brdu u listopadu 2021. Iako RCC i dalje ima ključnu ulogu u koordinaciji regionalnih
inicijativa u okviru zelenog programa, Komisija je dogovorila regionalni program EU4Green s
Austrijskom agencijom za okoliš u iznosu od 11 milijuna EUR kako bi svakom partneru u regiji
pomogla pri radu na vlastitim strategijama i reformama. Program je pokrenut početkom 2022.
U okviru paketa ulaganja WBIF-a iz veljače 2022. Komisija je odobrila financiranje dvaju
projekata koji su izravno povezani s programom za postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u
Podgorici i Skopju (uz pet projekata energetske tranzicije navedenih u nastavku). Tim se
projektima pokreće provedba vodećeg prioriteta 7. EIP-a: gospodarenje otpadom i otpadnim
vodama.
U tijeku je rad na rasporedu svih planiranih i tekućih intervencija važnih za zeleni program u
regiji te na razvoju alata za praćenje njegove provedbe. U tijeku je i priprema regionalnih
instrumenata za zelenu infrastrukturu i sprečavanje onečišćenja plastikom i nastanka morskog
otpada. Krajem 2022. partneri će biti pozvani da objave svoje ciljeve dekarbonizacije unutar
Energetske zajednice i da ih zatim primijene u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima.
Kad je riječ o financijskim obvezama u okviru planiranja IPA-e III za 2021., izdvojeno je
ukupno 165 milijuna EUR za provedbu zelenog programa u bilateralnim i višedržavnim
projektima.
Podupiranje privatnog sektora provodi se putem vodećeg prioriteta 9. EIP-a usmjeravanjem na
ciljano financiranje u okviru namjenskog jamstvenog instrumenta za mala i srednja poduzeća
kako bi se osnivala, bila inovativna i postala konkurentnija. Slična potpora pruža se i ruralnim
poljoprivrednim poduzećima putem instrumenta IPARD-a.
Stvaranje odgovarajućih uvjeta za rast i razvoj privatnog sektora, a posebno mikro, malih i
srednjih poduzeća, u središtu je dijaloga o gospodarskoj politici koji se na godišnjoj razini
održava s partnerima zapadnog Balkana putem programa gospodarskih reformi i preporuka za
gospodarske politike koje iz njega proizlaze. Postupak je ažuriran u razdoblju izvješćivanja kako
bi se u njemu bolje odrazili prioriteti EIP-a, ali i problemi nakon krize uzrokovane bolešću
COVID-19 i posljedice nedavnih geopolitičkih događaja. Politički dijalog oslanja se na objavu
OECD-ova indeksa politike za mala i srednja poduzeća koji je 2022. financirala EU.
Potpora privatnom sektoru, usmjerena prije svega na poticanje inovacija i jačanje dvojne zelene i
digitalne tranzicije, pruža se u okviru posebnog programa jamstava pripremljenih 2021./2022.
nakon pada gospodarstva uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19. Instrument Growth4All i
instrument podjele rizika u području poljoprivrede dva su primjera takvih jamstava. Osim toga,
8
SWD(2020) 223 final.

38
Komisija je odobrila paket od 40 milijuna EUR za mješovito financiranje inovativnih projekata u
privatnom sektoru u područjima kao što su zelena tranzicija i socijalno uključivanje.
Komisija podržava i rad Komorskog investicijskog foruma WB6 radi promicanja gospodarskih
interesa regije unutar i izvan zapadnog Balkana. Posebno financira novi program za razvoj
regionalnih dobavljača kojim se nastoji olakšati stvaranje veza/prilika za domaće dobavljače.
Napokon, Komisija priprema pokretanje jamstva za zapadni Balkan u okviru šireg Europskog
fonda za održivi razvoj (EFSD+). Jamstvom će se poduprijeti institucije koje daju zajmove
privatnom sektoru u području socioekonomskog razvoja i klimatskih promjena. Očekuje se da će
se instrumentom potaknuti ulaganja u visini do 20 milijardi EUR u regijama zapadnog Balkana i
potaknuti njihov gospodarski razvoj.
Kad je riječ o izradi programa IPA-e iz 2021., Komisija je izdvojila gotovo 148 milijuna EUR za
potporu razvoju privatnog sektora, uključujući poljoprivredna poduzeća na zapadnom Balkanu.
EIP-om se podupire i razvoj ljudskog kapitala i inovacija u regiji, uključujući mlade,
obrazovanje i prihvaćanje inovacija. Ministri i predstavnici za zapošljavanje i socijalna pitanja iz
regije podržali su na ministarskom sastanku u Brdu 8. srpnja 2021. izjavu kojom se njihova
gospodarstva obvezuju na poštovanje načela europskog stupa socijalnih prava i provedbu vodeće
inicijative EIP-a, Jamstva za mlade. Na sastanku EU-a i zapadnog Balkana u listopadu 2021.
pokrenut je sveobuhvatni program o inovacijama, istraživanjima, obrazovanju, kulturi, mladima i
sportu, a na sastanku čelnika u lipnju 2022. razmotrene su razne mjere usmjerene na mlade.
Jamstvo za mlade provodi se u EU-u od 2014., a 2020. je dodatno ojačano. Jamstvo za mlade
kao vodeća inicijativa EIP-a aktivacijski je program kojim se mladima na zapadnom Balkanu
osigurava dobra ponuda radnih mjesta, kontinuirano obrazovanje te naukovanje ili
osposobljavanje unutar određenog razdoblja nakon gubitka zaposlenja ili napuštanja formalnog
obrazovanja. Program uključuje razne dionike, među ostalim organizacije mladih i socijalne
partnere. Komisija je uspostavila instrument tehničke pomoći u suradnji s Međunarodnom
organizacijom rada i Europskom zakladom za osposobljavanje kako bi partnere zapadnog
Balkana podržala u tom pothvatu. Jamstvo za mlade potencijalno može osnažiti reformu javnih
službi za zapošljavanje na zapadnom Balkanu i smanjiti odljev mozgova iz te regije. Ono
zahtijeva reforme i izgradnju kapaciteta u mnogim područjima, od obrazovanja i strukovnog
osposobljavanja do zapošljavanja, službi rada i socijalne zaštite. Svi partneri na zapadnom
Balkanu osim Bosne i Hercegovine (ondje je rad u tijeku) uspostavili su mehanizme koordinacije
za Jamstvo za mlade te su u postupku izrade temeljitih planova provedbe, a neki su ih već počeli
provoditi.
U području obrazovanja i kulture provodi se temeljita dijagnostika obrazovnog sektora, a dvije
su zemlje (Srbija i Sjeverna Makedonija) povezane s programom Erasmus+ te je u tijeku
postupak povezivanja ostalih partnera. Osim toga, regija je sada u potpunosti povezana s
programom Kreativna Europa, ali potrebno je više truda za usklađivanje s Direktivom o
audiovizualnim medijskim uslugama. Budući da je 2022. proglašena Europskom godinom
mladih, zapadni Balkan uključuje se u razne događaje i inicijative u EU-u, a Tirana je zauzela
središnje mjesto kao Europska prijestolnica mladih za 2022.
Kad je riječ o socijalnom programu, dovršena je temeljita analiza stanja socijalne zaštite u regiji,
a zaključci se unose u političke smjernice za gospodarske programe i programe reformi. Akcijski
plan EU-a za socijalnu ekonomiju iz 2021. prilagođava se kao paralelna inicijativa koja će se

39
pokrenuti i na zapadnom Balkanu. Svi partneri u regiji osim Kosova donijeli su nove strategije i
akcijske planove za Rome radi usklađivanja s okvirom EU-a za razdoblje 2020.–2030. Od 2022.
na zapadnom Balkanu bit će dostupan instrument tehničke pomoći SOCIEUX+ specijaliziran za
zapošljavanje i socijalnu zaštitu. Njime će se poduprijeti javne institucije na nacionalnoj,
regionalnoj i lokalnoj razini te ojačati institucionalni i pojedinačni kapaciteti razmjenom
iskustava s kolegama iz država članica EU-a.
Pomoć EU-a u tom području uključuje i blisku suradnju sa zapadnim Balkanom u području
zdravlja, posebno u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i donacije cjepiva (države članice
EU-a regiji su donirale ili preprodale oko 6,5 milijuna doza cjepica) te povećane potpore
Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC). Regija je i dalje blisko povezana s
radom Odbora za zdravstvenu sigurnost EU-a i ECDC-a te ima pristup zajedničkoj nabavi
medicinskih zaliha. EU financira projekt za otpornost na zdravstvenu krizu na zapadnom
Balkanu, koji se provodi uz pomoć Svjetske zdravstvene organizacije, te je donesen novi
investicijski projekt u okviru WBIF-a za proširenje Sveučilišne dječje bolnice u Beogradu.
Ključni instrument provedbe programa inovacija jest program Obzor Europa, s kojim je sada
povezano svih šest partnera zapadnog Balkana. Regija može pristupiti i instrumentu politike u
području istraživanja i tehnološkog razvoja i aktivno se potiče njezino sudjelovanje u
istraživačkim inicijativama EU-a kao što su COST i EUREKA. Srbija i Crna Gora donijele su
strategije pametne specijalizacije, a ostali partneri primaju tehničku pomoć EU-a kako bi ih
dovršili (Sjeverna Makedonija) ili razvili (Albanija, Kosovo i Bosna i Hercegovina). Fond za
gospodarski razvoj i inovacije za zapadni Balkan dosad je osigurao tehničku pomoć za 50
projekata u okviru programa dokaza koncepta i trenutačno se ocjenjuje novi poziv na iskaz
interesa.
Na kraju, EU namjerava u potpunosti uključiti zapadni Balkan u inicijativu novi europski
Bauhaus kojom se promiču inovacije, održivost, uključivanje i estetika u infrastrukturi i ostalim
projektima, posebno u vezi s provedbom zelenog programa. Cilj je godišnju nagradu za Bauhaus,
koja je planirana u okviru inicijative, proširiti na zapadni Balkan od 2023.
Obveze iz IPA-e za 2021. u okviru bilateralnih i višedržavnih programa u području razvoja
ljudskog kapitala i inovacija iznose 62 milijuna EUR.
Posvećenost regije (i potpore EU-a) u uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta na
zapadnom Balkanu9 na temelju četiri slobode kretanja temelj je tih šest prioriteta i pojačava
njihov učinak. Sve strane moraju imati konstruktivnu ulogu u razvoju inicijative za regionalno
tržište. Uspjeh gospodarskog i investicijskog plana isto tako ovisi o napretku svih partnera u
uvođenju najboljih praksi u područjima vladavine prava, javnih financija i upravljanja
ulaganjima te u poticanju profesionalne i djelotvorne javne uprave. Napredak u tim obama
aspektima naveden je u odgovarajućim odjeljcima ove Komunikacije.

9
Izjava iz Sofije od 6. studenoga 2020.

40
Prilog 3.
STATISTIČKI PODACI (1. rujna 2022.)
Sjeverna Bosna i
Crna Gora Albanija Srbija Turska Kosovo* EU-27
Napo Makedonija Hercegovina
Demografija
men 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020.
a
Ukupno stanovništvo (u 622 s 622 s 2 077 s 2 076 s 2 862 s 2 846 s 6 964 s 6 927 s 82 004 83 155 s 3 492 ps : 1 796 s 1 782 s 446 559 447 485
tisućama) bs bs s
Udio dobne skupine od 15 do 66,9 s 66,5 s 69,6 s 69,3 s 68,7 s 68,4 s 65,3 s 64,8 s 67,8 s 67,8 s : : 67,1 s 67,1 s 64,6 64,3 eps
64 godine u ukupnom beps
stanovništvu (%)
Gruba stopa prirodne 1,0 –0,3 –0,3 –3,2 2,3 0,2 –5,3 –8,0 9,1 be : : : 6,9 : –1,1 bep –2,5 ep
promjene stanovništva (na
1 000 stanovnika)
Očekivani životni vijek na dan 74,0 73,2 74,7 72,2 77,6 75,2 73,4 71,6 76,4 : : : : : 78,5 bep 77,5 ep
rođenja, muškarci (u
godinama)
Očekivani životni vijek na dan 79,5 78,8 78,6 76,7 80,7 79,6 78,6 77,5 81,8 : : : : : 84,0 bep 83,2 ep
rođenja, žene (u godinama)

Tržište rada Napo 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020.
men
a
Sudjelovanje na tržištu rada
za osobe u dobi od 20 do 64
godine: udio ekonomski
aktivnog stanovništva u
dobi od 20 do 64 godine (%)
Ukupno 1) 71,8 67,2 71,5 70,5 75,9 ew 75,3 ew 72,9 72,5 62,2 58,7 59,0 w 62,3 45,2 w 42,9 w 78,2 77,6
bw
Muškarci 1) 79,2 74,6 83,4 82,5 84,4 ew 83,9 ew 80,1 79,9 83,3 79,8 71,3 w 75,4 67,3 w 63,0 w 84,2 83,6
bw
Žene 1) 64,4 59,9 59,3 58,2 67,6 ew 66,9 ew 65,6 65,2 41,1 37,5 46,9 w 49,1 23,2 w 23,1 w 72,2 71,7
bw
Stope zaposlenosti u dobnoj
skupini od 20 do 64 godine
(% stanovništva)
Ukupno 1) 60,8 55,2 59,2 59,1 67,1 ew 66,3 ew 65,2 65,9 53,8 51,0 49,7 w 52,5 34,2 w 32,3 w 73,1 72,2
bw
Muškarci 1) 67,5 61,7 69,7 68,9 74,7 ew 74,0 ew 72,1 72,9 73,2 70,1 61,6 w 64,9 53,0 w 48,8 w 78,9 78,0
bw
Žene 1) 54,2 48,8 48,4 49,0 59,7 ew 58,8 ew 58,2 58,9 34,4 32,0 38,0 w 40,0 15,6 w 16,0 w 67,2 66,5
bw
Osobe u dobi od 15 do 24 1) 17,3 21,1 18,1 19,6 25,5 w 26,6 w 15,3 15,9 26,0 28,3 21,0 w 21,6 w 32,7 w 33,6 w 10,1 11,1
godine koje nisu zaposlene,
ne školuju se niti stručno
osposobljavaju, %
stanovništva u toj dobnoj
skupini

41
 Napo Sjeverna Bosna i
Crna Gora Albanija Srbija Turska Kosovo* EU-27
Tržište rada (nastavak) men Makedonija Hercegovina
a 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020.
Osobe u dobi od 15 do 29 1) 21,3 26,6 24,5 26,2 26,6 w 27,9 w 19,0 20,0 29,5 32,0 25,0 w 25,9 w 39,9 w 40,4 w 12,6 13,8
godine koje nisu zaposlene,
ne školuju se niti stručno
osposobljavaju, %
stanovništva u toj dobnoj
skupini
Zaposlenost po glavnim
sektorima
Poljoprivreda, šumarstvo i 1) 7,1 s 7,5 s 13,9 s 12,0 s 36,4 ew 36,1 ew 15,6 s 14,6 s 18,1 s 17,6 s 18,0 w 12,0 5,2 w 4,8 w 4,3 s 4,3 s
ribarstvo (%) bw
Industrija (%) 1) 9,5 s 10,1 s 24,1 s 23,9 s 13,1 ew 13,4 ew 22,6 s 22,6 s 19,8 s 20,5 s 23,8 w 33,4 15,1 w 16,3 w 18,1 s 18,2 s
bw
Građevinarstvo (%) 1) 9,9 s 8,3 s 7,0 s 6,9 s 7,0 ew 7,0 ew 4,8 s 5,4 s 5,5 s 5,7 s 7,9 w 9,4 bw 12,6 w 11,1 w 6,7 s 6,6 s
Usluge (%) 1) 73,1 s 73,5 s 55,0 s 57,1 s 43,5 ew 43,5 ew 56,9 s 57,5 s 56,6 s 56,2 s 50,3 w 45,3 67,1 w 67,9 w 70,1 s 70,1 s
bw
Zaposleni u javnom sektoru 2) 3) 29,3 w 30,5 w 23,2 w 24,4 w 15,3 ew 15,5 ew 26,6 w 26,4 w 16,8 w 17,7 w 17,2 w 19,1 27,6 w 28,7 w : :
kao udio u ukupnom broju 4) 1) bw
zaposlenih, osobe u dobi od
20 do 64 (%)
Zaposleni u privatnom 5) 4) 66,5 w 65,6 w 76,8 w 75,6 w 84,7 ew 84,5 ew 73,4 w 73,6 w 83,2 w 82,3 w 82,8 w 80,9 72,4 w 71,3 w : :
sektoru kao udio u 1) bw
ukupnom broju zaposlenih,
osobe u dobi od 20 do 64
(%)
Stope nezaposlenosti (%
radne snage)
Ukupno 1) 15,2 17,9 17,3 16,4 11,5 ew 11,8 ew 10,5 9,1 13,7 13,2 15,9 w 15,9 25,5 w 25,8 w 6,7 7,1
bw
Muškarci 1) 14,7 17,5 16,5 16,7 11,6 ew 11,6 ew 10,0 8,8 12,4 12,4 13,8 w 14,2 22,4 w 23,4 w 6,4 6,8
bw
Žene 1) 15,7 18,4 18,4 15,9 11,4 ew 12,0 ew 11,2 9,5 16,5 14,9 19,0 w 18,6 34,4 w 32,2 w 7,1 7,4
bw
Mladi u dobi od 15 do 24 1) 25,2 36,0 35,6 35,7 27,2 ew 26,5 ew 27,5 26,6 25,2 25,1 33,8 w 36,6 49,4 w 49,1 w 15,1 16,8
godine bw
Dugoročno (> 12 mjeseci) 1) 12,0 13,4 12,4 12,4 7,3 ew 7,0 ew 5,5 4,5 3,2 3,3 12,1 w 11,9 16,2 w 18,4 w 2,7 2,5
bw
Prosječne nominalne 6) 7) 515 524 sw 410 sw 441 sw 430 sew 434 645 sw 706 sw 427 sw 384 sw 471 sw 489 477 sw 466 sw : :
mjesečne plaće (u EUR) 8) 9) sw sew sw

42
 Sjeverna Bosna i
Crna Gora Albanija Srbija Turska Kosovo* EU-27
Nap Makedonija Hercegovina
Obrazovanje
ome 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020.
na
Osobe koje rano napuštaju 1) 5,0 3,6 7,1 5,7 16,3 w 15,6 w 6,6 5,6 28,7 26,7 3,8 w 4,7 w 8,2 w 7,8 w 10,2. 9,9
obrazovanje i osposobljavanje:
postotak stanovništva u dobi
od 18 do 24 godine s najviše
nižim sekundarnim
obrazovanjem koje nisu
nastavile školovanje ili stručno
osposobljavanje (%)
Javni izdaci za obrazovanje : : : : 3,3 psw 3,3 sw 3,6 sw 3,5 sw 4,4 4,0 sw 4,0 sw : 4,6 sw 4,6 sw 4,7 d :
kao udio u BDP-u (%)
Postotak stanovništva u dobi 1) 4,8 : 8,1 6,1 : : 7,5 6,4 38,0 34,4 : 5,8 bw 8,6 w 10,2 w 16,5 15,7
od 20 do 24 godine s najviše
nižim sekundarnim
obrazovanjem, ukupno
Postotak stanovništva u dobi 1) : : 6,4 5,9 : : 7,3 6,0 39,5 36,7 : 5,8 bw 7,7 w 9,1 w 19,0 18,5
od 20 do 24 godine s najviše
nižim sekundarnim
obrazovanjem, muškarci
Postotak stanovništva u dobi 1) : : 9,9 6,2 : : 7,6 6,8 36,6 32,2 : 5,9 bw 9,6 w 11,5 w 13,8 12,9
od 20 do 24 godine s najviše
nižim sekundarnim
obrazovanjem, žene
Postotak stanovništva u dobi 1) 82,4 83,3 83,7 85,2 : : 85,9 85,4 39,8 43,1 87,3 w 84,2 78,9 w 78,8 w 66,6 66,8
od 20 do 24 godine s višim bw
sekundarnim ili
postsekundarnim netercijarnim
obrazovanjem, ukupno
Postotak stanovništva u dobi 1) 85,3 85,7 87,6 89,0 : : 88,1 87,5 41,7 45,3 89,9 w 86,1 83,3 w 83,1 w 67,3 67,5
od 20 do 24 godine s višim bw
sekundarnim ili
postsekundarnim netercijarnim
obrazovanjem, muškarci
Postotak stanovništva u dobi 1) 79,3 80,6 79,4 81,1 : : 83,7 83,2 37,9 40,8 84,1 w 82,3 73,9 w 73,8 w 65,8 66,0
od 20 do 24 godine s višim bw
sekundarnim ili
postsekundarnim netercijarnim
obrazovanjem, žene
Postotak stanovništva u dobi 1) 36,8 38,4 35,7 39,7 31,3 ew 33,2 ew 33,5 33,0 31,4 33,1 22,5 w 28,4 24,5 w 29,1 w 40,3 41,1
od 30 do 34 godine s bw
tercijarnim obrazovanjem,
ukupno
Postotak stanovništva u dobi 1) 35,4 35,1 32,1 34,3 27,1 ew 26,7 ew 26,9 27,1 32,7 33,9 17,3 w 23,2 22,5 w 28,1 w 35,1 36,0
od 30 do 34 godine s bw
tercijarnim obrazovanjem,
muškarci
Postotak stanovništva u dobi 1) 38,1 41,7 39,4 45,3 36,6 ew 40,0 ew 40,4 39,1 30,0 32,2 28,6 w 34,0 26,8 w 30,3 w 45,6 46,2
od 30 do 34 godine s bw
tercijarnim obrazovanjem, žene
43
44
 Sjeverna Bosna i
Crna Gora Albanija Srbija Turska Kosovo* EU-27
Napo Makedonija Hercegovina
Nacionalni računi
men 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020.
a
Bruto domaći proizvod
U tekućim cijenama (u 4 951 4 186 11 262 10 635 13 754 13 283 46 005 46 796 679 132 626 576 18 046 17 514 7 056 6 772 14 016 4 13 411 8
milijunima EUR) p p 54 49
Po stanovniku (u EUR) 7 960 6 740 5 422 5 122 4 820 4 680 p 6 620 6 780 8 220 7 510 5 168 ps : 3 930 3 800 s 31 300 29 920
sw psw s
Prema standardima kupovne 15 696 13 356 : : 9 524 9 109 p 12 805 12 758 18 466 18 406 10 400 10 100 : : 31 302 29 921
moći (PPS) po stanovniku
Prema standardima kupovne 50,1 44,6 38,1 : 30,4 30,4 40,9 42,6 59,0 61,5 32,5 s 33,0 s : : 100 100
moći (PPS) po stanovniku, u
odnosu na prosjek EU-a (EU-
27 = 100)
Realna godišnja stopa 4,1 –15,3 3,9 –6,1 p 2,1 –3,5 p 4,3 –0,9 0,9 1,8 2,8 –3,1 4,8 –5,3 1,8 –5,9
promjene (u obujmu) u
usporedbi s prethodnom
godinom (%)
Bruto dodana vrijednost po
glavnim sektorima
Poljoprivreda, šumarstvo i 7,9 9,1 9,4 9,8 p 21,0 22,0 p 7,2 7,6 7,1 7,5 6,6 7,0 9,0 8,9 1,8 1,8
ribarstvo (%)
Industrija (%) 11,9 13,5 20,8 19,7 p 13,8 12,6 p 24,0 23,4 24,2 25,6 23,1 23,0 23,4 24,1 19,9 19,5
Građevinarstvo (%) 7,9 7,3 6,5 6,2 p 9,8 10,3 p 6,9 6,5 6,0 5,9 5,0 5,4 10,1 9,3 5,4 5,6
Usluge (%) 72,2 s 70,0 s 63,4 s 64,1 ps 55,4 s 55,2 ps 61,9 s 62,4 s 62,8 s 60,9 s 65,3 s 64,5 s 57,5 s 57,7 s 72,9 s 73,0 s

Platna bilanca Napo 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020.
men
a
Neto (priljev – odljev) izravna 27) 345,0 467,5 w 363,3 w 154,7 1 037,1 893,6 w 3 551,1 2 938,5 5 639,8 4 009,8 277,8 w 296,8 188,4 286,6 w – 77 731,3
strana ulaganja (u milijunima s w s w w s s w w 51 947,3 s
EUR) s
Neto (priljev – odljev) izravna 27) 6,97 s 11,17 3,23 s 1,44 7,54 s 6,84 sw 7,72 s 6,28 0,83 s 0,64 s 1,54 sw 1,70 2,67 s 4,23 sw – 0,37 s 0,58 s
strana ulaganja (% BDP-a) sw sw sw sw
Neto (priljev – odljev) izravna 15) 40,0 s 92,9 w 193,0 s 11,0 w 610,3 s 507,0 w 2 186,0 1 932,4 –289,2 –12,3 w 135,4 w 207,7 152,5 135,6 w 22 301,9 –
strana ulaganja u odnosu na 28) s w s w s s 117 798,
EU-27 (u milijunima EUR) 29) 9s
Neto (priljev – odljev) izravna 30) 0,81 s 2,22 sw 1,71 s 0,10 4,44 s 3,88 sw 4,75 s 4,13 –0,04 s 0,00 sw 0,75 sw 1,19 2,16 s 2,00 sw 0,16 s –0,88 s
strana ulaganja u odnosu na 29) sw sw sw
EU-27 (% BDP-a)
Doznake kao % BDP-a 4,83 s 6,26 s 1,74 s 2,66 ps 5,11 s 5,07 ps 5,83 s 4,81 s 0,02 s 0,02 s 8,54 s 7,36 s 12,07 14,47 s 0,15 s 0,14 s
s

45
 Sjeverna Bosna i
Crna Gora Albanija Srbija Turska Kosovo* EU-27
Napo Makedonija Hercegovina
Vanjska trgovina robom
men 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020.
a
Udio izvoza u zemlje EU-27 37,0 s 37,7 s 78,5 s 77,5 s 76,4 s 74,7 s 66,3 s 66,2 s 42,2 s 41,1 s 72,3 s 72,4 s 33,2 s 34,5 s : :
prema vrijednosti u ukupnom
izvozu (%)
Udio uvoza iz zemalja EU-27 47,0 s 44,2 s 50,8 s 46,3 s 57,7 s 57,9 s 54,7 s 55,7 s 31,6 s 33,1 s 61,1 s 60,8 s 49,1 s 45,8 s : :
prema vrijednosti u ukupnom
uvozu (%)
Trgovinska bilanca (u –2 185 –1 739 –2 040 –1 818 –2 843 –2 670 –5 356 –4 981 –27 836 –42 293 –4 093 –3 254 –3 114 –2 822
milijunima EUR) 191,129 215,751
Međunarodna trgovina robom i
uslugama u odnosu na BDP
Uvoz (% BDP-a) 65,0 61,0 76,2 71,9 p 45,0 37,2 p 60,9 56,5 30,0 32,5 55,2 48,5 56,4 53,9 45,9 42,9
Izvoz (% BDP-a) 43,8 26,0 62,4 58,9 p 31,3 22,7 p 51,0 48,2 32,6 28,7 40,6 34,5 29,3 21,7 49,3 46,6

Javne financije Napo 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020.
men
a
Suficit opće države (+) / deficit –2,0 w –10,7 –2,0 w –8,1 w –1,9 w –6,8 w –0,2 ew –8,0 w –4,4 w –4,7 w 1,9 w –5,3 w –0,5 w –5,2 w –0,6 –6,8
(–) (%) ew
Dug opće države (%) 10) 76,5 w 103,1 w 40,7 w 51,2 w 63,3 w 72,7 w 52,9 ew 57,7 w 32,7 w 39,8 w 32,7 w 36,6 w 17,5 w 21,8 w 77,5 90,0

46
 Napo Sjeverna Bosna i
Crna Gora Albanija Srbija Turska Kosovo* EU-27
Financijski pokazatelji men Makedonija Hercegovina
a 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020.
Godišnja promjena 11) 0,5 w –0,8 w 0,7 d 1,2 d 1,7 w 2,2 w 1,9 d 1,8 d 15,2 d 12,3 d 0,6 w –1,1 w 2,7 w 0,2 w 1,4. 0,7.
maloprodajnih cijena (%)
Privatni dug, konsolidiran, u 12) : : : : : : : : 3,3 w 10,3 w 3,8 w –1,2 w : : : :
odnosu na BDP (%) 13)
Ukupan vanjski dug u odnosu 14) 169,0 224,1 72,4 s 80,3 ps 59,9 s 64,3 ps 61,4 sw 65,8 54,8 sw 60,5 sw 63,6 sw 64,9 31,2 37,2 sw : :
na BDP (%) 15) sw sw sw sw sw
16)
Ukupan dug u stranoj valuti u 17) 15 w 17 w : : 60 w 66 w : : : : : : : : : :
odnosu na BDP (%)
Kamatne stope na 18) 6,01 w 5,84 w 2,75 w 2,00 w 6,27 w 6,10 w 3,50 w 1,90 w 15,84 w 16,46 w 3,29 w 3,05 w 6,51 w 6,21 w : :
zaduživanje (godinu dana), 19)
godišnje (%) 20)
21)
22)
Kamatne stope na depozite 18) 0,40 w 0,40 w 0,15 w 0,15 w 0,49 w 0,40 w 1,00 w 0,10 w 14,56 w 13,51 w 0,06 w 0,07 w 1,46 w 1,49 w : :
(godinu dana), godišnje (%) 19)
23)
24)
25)
26)
Vrijednost pričuvne imovine 19) 1 366, 1 738,5 3 262,6 3 359,9 3 359,6 3 942,4 13 378,5 13 491, 94 413, 81 664,3 6 441,1 7 091, 863,7 900,8 w : :
(uključujući zlato) (u milijunima 15) 8w w w w w w w 7w 6w w w 0w w
EUR) 16)
Međunarodne rezerve – 19) 5,1 sw 8,2 sw 4,6 sw 5,3 sw 6,5 sw 9,6 sw 5,7 sw 6,1 sw 5,6 sw 4,9 sw 7,8 sw 10,0 2,6 sw 3,0 sw : :
protuvrijednost u mjesecima 15) sw
uvoza 16)

47
 Sjeverna Bosna i
Crna Gora Albanija Srbija Turska Kosovo* EU-27
Napo Makedonija Hercegovina
Poslovni sektor
men 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020.
a
Indeks industrijske proizvodnje 31) 106,7 105,6 113,2 102,4 95,5 w 89,5 w 111,3 111,0 113,6 115,4 103,5 96,7 : : 106,2 98,5
(2015. = 100)

Infrastruktura Napo 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020.
men
a
Gustoća željezničke mreže 32) 18,0 s : 26,9 s 26,9 s 5,9 sw 7,8 sw 48,5 sw 43,2 13,3 s 13,3 s 19,9 sw 19,9 30,5 30,5 sw : :
(pruge kojima se prometuje na 33) sw sw sw
1 000 km²)
Duljina autocesta (u z z 335 335 z 22 928 w 928 3 060 3 523 208 218 137 w 137 w : :
kilometrima)

Energetika Napo 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020. 2019. 2020.
men
a
Neto uvoz energije u odnosu 4s 3s 7s 5 ps 2s 2 ps 5s 3s 1s 1s 5s 3s 6s 4s 2,6 s 1,6 s
na BDP

Izvor: Eurostat i statistička tijela na zapadnom Balkanu i u Turskoj

48
 : = nije dostupno
b = prekid u seriji
d = različita definicija
e = procijenjena vrijednost
p = privremena vrijednost
s = procjena Eurostata
w = podaci koje dostavlja nacionalno statističko tijelo i za koje je ono odgovorno te se objavljuju u skladu s primljenim podacima, bez provjere njihove kvalitete i pridržavanja pravila
statističke metodologije EU-a
z = nije primjenjivo i stoga iznosi 0
* = ovom se oznakom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je ona u skladu s RVSUN-om 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.

Bilješke:
1) Bosna i Hercegovina: od siječnja 2020. kontinuirano se tijekom godine provodi istraživanje o radnoj snazi u Bosni i Hercegovini, a podaci se objavljuju svaka tri mjeseca. Osim toga, od
2020. provodi se postupak kalibracije pondera prema procjenama stanovništva po petogodišnjim dobnim skupinama.
2) Crna Gora: podaci se odnose na udio zaposlenih u javnom sektoru u usporedbi s ukupnim brojem zaposlenih.
3) Sjeverna Makedonija: u javnom sektoru uključeni su podaci: ostalo (miješano, kolektivno, državno, neodređeno).
4) Bosna i Hercegovina: javni sektor uključuje NACE Rev. 2 odjeljke O, P i Q, dok privatni sektor uključuje ostale odjeljke NACE.
5) Crna Gora: prekid u seriji jer su prethodno samo zaposlenici odgovarali na to pitanje; od 2018. na to pitanje odgovaraju sve zaposlene osobe.
6) Albanija: izvor informacija: Glavna porezna uprava, obveznici socijalnog osiguranja; izračun INSTAT-a.
7) Turska: izvor: istraživanje o dohotku i životnim uvjetima.
8) Bosna i Hercegovina: neto dohodak.
9) Kosovo: revidirani su podaci za plaće 2012.–2019.
10) Bosna i Hercegovina: kraj godine (31. prosinca).
11) Bosna i Hercegovina: inflacija potrošačkih cijena.
12) Turska: podaci obuhvaćaju dužničke vrijednosne papire i zajmove.
13) Bosna i Hercegovina: podaci za monetarne financijske institucije.
14) Srbija: službeni vanjski dug Republike Srbije.
15) Turska: za konverziju u eure korišten prosječan godišnji tečaj.
16) Bosna i Hercegovina: na temelju šestog izdanja priručnika MMF-a o platnoj bilanci.
17) Albanija: vanjski dug (uključujući izravna strana ulaganja).
18) Crna Gora: ponderirana prosječna efektivna kamatna stopa, na nepodmirene iznose, godišnje.
19) Sjeverna Makedonija: kraj godine (31. prosinca).
20) Albanija: prosječna ponderirana stopa primijenjena na nove zajmove na 12 mjeseci tijekom odgovarajućeg mjeseca i s dospijećem u roku od 12 mjeseci.
21) Bosna i Hercegovina: kratkoročne stope na zaduživanje u nacionalnoj valuti odobrene nefinancijskim društvima (ponderirani prosjek).
22) Bosna i Hercegovina: podaci su revidirani zbog ispravaka u nekoliko banaka.
23) Albanija: kamatna stopa na depozite predstavlja ponderiranu prosječnu stopu za nove depozite tijekom odgovarajućeg mjeseca s dospijećem od 12 mjeseci.
24) Turska: prosjek mjesečnih podataka. Prekonoćna stalno raspoloživa mogućnost deponiranja.
25) Bosna i Hercegovina: stope na depozite po viđenju u nacionalnoj valuti kućanstava (ponderirani prosjek).
26) Bosna i Hercegovina: podaci za prosinac 2018.
27) Bosna i Hercegovina: na temelju priručnika MMF-a o platnoj bilanci, pristup na temelju aktive i pasive.
28) Turska: na temelju BPM6.
29) Bosna i Hercegovina: na temelju šestog izdanja priručnika MMF-a o platnoj bilanci i četvrtog izdanja OECD-ove referentne definicije inozemnih izravnih ulaganja.
30) Turska: za konverziju u eure korišten prosječan godišnji tečaj.
Na temelju BPM6.
31) Albanija: aktivnost B_D.
32) Srbija: podaci na dan 31. prosinca ove godine, osim za 2021., za koju su podaci na dan 1. siječnja 2021.
Podaci su preuzeti od Republičkog geodetskog zavoda.
33) Bosna i Hercegovina: procjena kopnene vode iznosi 210 km².

49
 POKAZATELJI TREĆE STRANE POVEZANI SA STANJEM DEMOKRACIJE, DOBRIM UPRAVLJANJEM I VLADAVINOM PRAVA U
ZEMLJAMA KANDIDATKINJAMA I POTENCIJALNIM KANDIDATKINJAMA11.
Indeksi10
Bosna i Sjeverna
Albanija Kosovo Crna Gora Srbija Turska
Hercegovina Makedonija

Ukupna ocjena: Ukupna ocjena: Ukupna ocjena: Ukupna ocjena: Ukupna ocjena: Ukupna ocjena:
Izvješće o nacijama u tranziciji 2022. – 46/100 38/100 38/100 47/100 47/100 46/100
ocjena stanja demokracije, Freedom (2021.: 46/100) (2021.: 39/100) (2021.: 36/100) (2021.: 47/100) (2021.: 47/100) (2021.: 48/100)
House Status: tranzicijski ili Status: tranzicijski ili Status: tranzicijski ili Status: tranzicijski ili Status: tranzicijski ili Status: tranzicijski ili Nije primjenjivo
https://freedomhouse.org/countries/nation hibridni režim hibridni režim hibridni režim hibridni režim hibridni režim hibridni režim
s-transit/scores (2021.: tranzicijski ili (2021.: tranzicijski ili (2021.: tranzicijski ili (2021.: tranzicijski ili (2021.: tranzicijski ili (2021.: tranzicijski ili
hibridni režim) hibridni režim) hibridni režim) hibridni režim) hibridni režim) hibridni režim)

Ukupna ocjena: Ukupna ocjena: Ukupna ocjena: Ukupna ocjena: Ukupna ocjena: Ukupna ocjena:
Izvješće o slobodi u svijetu 2022. – 67/100 53/100 56/100 67/100 67/100 62/100 Ukupna ocjena:
globalne ocjene slobode po zemljama, (2021.: 66/100) (2021.: 53/100) (2021.: 54/100) (2021.: 66/100) (2021.: 63/100) (2021.: 64/100) 32/100
Freedom House Status: djelomično Status: djelomično Status: djelomično Status: djelomično Status: djelomično Status: djelomično (2021.: 32/100)
https://freedomhouse.org/countries/freedo slobodna slobodna slobodna slobodna slobodna slobodna Status: nije slobodna.
m-world/scores (2021.: djelomično (2021.: djelomično (2021.: djelomično (2021.: djelomično (2021.: djelomično (2021.: djelomično (2021.: nije slobodna)
slobodna) slobodna) slobodna) slobodna) slobodna) slobodna)

Ukupna ocjena:
Ukupna ocjena: Ukupna ocjena: Ukupna ocjena: Ukupna ocjena: Ukupna ocjena:
6,11/10 5,04/10 6,03/10 6,02/10 6,36/10 4,35/10
Indeks demokracije 2021. – Obavještajni (2020.: 6,08/10) (2020.: 4,84/10) (2020.: 5,89/10) (2020.: 5,77/10) (2020.: 6,22/10) (2020.: 4,48/10)
odjel tjednika The Economist Poredak: 68/167
Poredak: 95/167 Poredak: 73/167 Poredak: 74/167 Poredak: 63/167 Poredak: 103/167
https://www.eiu.com/n/campaigns/democr (2020.: 71/167) Nije primjenjivo
(2020.: 101/167) (2020.: 78/167) (2020.: 81/167) (2020.: 66/167) (2020.: 104/167)
acy-index-2021/ Vrsta režima: Vrsta režima: hibridni Vrsta režima: Vrsta režima: Vrsta režima: Vrsta režima: hibridni
manjkava demokracija
režim manjkava demokracija manjkava demokracija manjkava demokracija režim
(2020.: manjkava (2020.: hibridni režim) (2020.: hibridni režim) (2020.: hibridni režim) (2020.: manjkava (2020.: hibridni režim)
demokracija) demokracija)

Globalna ocjena: Globalna ocjena: Globalna ocjena: Globalna ocjena: Globalna ocjena: Globalna ocjena: Globalna ocjena:
Svjetski indeks slobode medija 2022. – 56,41/100 65,64/100 67,00/100 68,44/100 66,54/100 61,51/100 41,25/100
Reporteri bez granica (2021.: 69,41/100) (2021.: 71,66/100) (2021.: 69,68/100) (2021.: 68,33/100) (2021.: 65,67/100) (2021.: 67,97/100) (2021.: 50,21/100)
https://rsf.org/en/index Poredak: 103/180 Poredak: 67/180 Poredak: 61/180 Poredak: 57/180 Poredak: 63/180 Poredak: 79/180 Poredak: 149/180
(2021.: 83/180) (2021.: 58/180) (2021.: 78/180) (2021.: 90/180) (2021.: 104/180) (2021.: 93/180) (2021.: 153/180)

Indeks vladavine prava 2021. – World Ukupna ocjena: 0,49/1 Ukupna ocjena: 0,52/1 Ukupna ocjena: 0,53/1 Ukupna ocjena: 0,49/1 Ukupna ocjena: 0,42/1
Justice Project (2020.: 0,50/1) (2020.: 0,52/1) Ukupna ocjena: 0,55/1 (2020.: 0,53/1) (2020.: 0,50/1) (2020.: 0,43/1)
Nije primjenjivo
https://worldjusticeproject.org/rule-of- Globalni poredak: Globalni poredak: (2020.: 0,54/1) Globalni poredak: Globalni poredak: Globalni poredak:
law-index/global/2021 83/139 72/139 Globalni poredak: 64/139 81/139 117/139

10 U porecima i indeksima koje objavljuju treće strane navedenima u tablici ne uzimaju se u obzir sve zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje.
11 U tablici se navodi najnoviji dostupan poredak na ljestvici i/ili ocjena trećih strana. Dodatna upućivanja na podatke iz prethodne procjene navode se u zagradi ako postoje.

50
 (2020.: 78/128) (2020.: 64/128) 60/139 (2020.: 58/128) (2020.: 75/128) (2020.: 107/128)
(2020.: 54/128)

Svjetski pokazatelji upravljanja 2021. – Percentilni poredak: Percentilni poredak: Percentilni poredak: Percentilni poredak: Percentilni poredak: Percentilni poredak: Percentilni poredak:
vladavina prava, grupa Svjetske banke 43,75/100 42,79/100 43,27/100 52,40/100 52,88/100 50,96/100 36,54/100
http://info.worldbank.org/governance/wgi (2020.: 40,87/100) (2020.: 42,79/100) (2020.: 39,42/100) (2020.: 51,92/100) (2020.: 54,33/100) (2020.: 51,44/100 (2020.: 38,46/100)
/

Svjetski pokazatelji upravljanja 2021. –

Percentilni poredak: Percentilni poredak: Percentilni poredak: Percentilni poredak: Percentilni poredak: Percentilni poredak: Percentilni poredak:
učinkovitost vlade, grupa Svjetske banke
53,37/100 13,46/100 42,79/100 50,00/100 53,85/100 55,77/100 49,52/100
http://info.worldbank.org/governance/wgi
(2020.: 48,08/100 (2020.: 12,98/100) (2020.: 39,90/100) (2020.: 55,29/100) (2020.: 50,96/100) (2020.: 52,88/100) (2020.: 47,60/100)
/

Svjetski pokazatelji upravljanja 2021. –

Percentilni poredak: Percentilni poredak: Percentilni poredak: Percentilni poredak: Percentilni poredak: Percentilni poredak: Percentilni poredak:
kontrola korupcije, grupa Svjetske banke
31,73/100 28,85/100 44,71/100 43,27/100 54,33/100 36,06/100 40,38/100
http://info.worldbank.org/governance/wgi
(2020.: 31,73/100) (2020.: 28,37/100) (2020.: 37,02/100) (2020.: 34,62/100) (2020.: 55,77/100) (2020.: 38,46/100) (2020.: 43,27/100)
/

Indeks percepcije korupcije 2021. – Ocjena: 35/100 Ocjena: 35/100 Ocjena: 39/100 Ocjena: 39/100 Ocjena: 46/100 Ocjena: 38/100 Ocjena: 38/100
Transparency International (2020.: 36/100) (2020.: 35/100) (2020.: 36/100) (2020.: 35/100) (2020.: 45/100) (2020.: 38/100) (2020.: 40/100)
https://www.transparency.org/en/cpi/2021 Poredak: 110/180 Poredak: 110/180 Poredak: 87/180 Poredak: 87/180 Poredak: 64/180 Poredak: 96/180 Poredak: 96/180
(2020.: 104/180) (2020.: 111/180) (2020.: 104/180) (2020.: 111/180) (2020.: 67/180) (2020.: 94/180) (2020.: 86/180)

51
52