UNIVERZITET U TUZLI

EKONOMSKI FAKULTET

EKONOMIJA

SEMINARSKI RAD

Prvog ciklusa studija

Izvoz zemalja Zapadnog Balkana u Europsku uniju: glavni problemi i
preporuke

Nastavnik: Studentica:
Dr. sc. Senija Nuhanović, redovna profesorica Krešić Marina, 3/44-I/19

Tuzla, april 2021. godine

 SAŽETAK

Izvozna tržišta, posebno u evropskim zemljama, puna su nepoznanica za izvoznike, jer postoje
mnogi zahtjevi, kao što su (evropski) standardi, sertifikati, zahtjevi kvaliteta, pakovanje itd.
Dodatni problemi za izvoznike iz zemalja Zapadnog Balkana su stalne promjene u
trendovima.Među glavnim problemima nedovoljno podstaknutnog i ostvarenog izvoza iz zemalja
Zapadnog Balkana, u trenutačnoj situaciji, eminentno je napomenuti aktuelno epidemiološko
stanje. Ekonomska kriza, koja će neupitno biti ispraćena recesijom i koja je od početka praćena
početkom niske stope zaposlenosti, također svoj pečat ostavlja i na izvoz roba i usluga na
globalnom nivou, pa tako i na ovom segmentu.

Vladavina prava, sigurnost i migracije, društveno-ekonomski razvoj, saobraćajna i energetska

povezanost, digitalna agenda, pomirenje, kao i dobrosusjedski odnosi – to su zadaci koje je EU
postavila pred države Zapadnog Balkana. Jasno je rečeno da je EU spremna prihvatiti ove države
kao svoje članice, ali tek kada ovih zadaci budu obavljeni. Brzina prijema zavisi isključivo od toga
koliko će brzo nadležni organi u svakoj od zemalja ispuniti postavljene zadatke.

Ovaj seminarski rad se osvrće na spomenutu problematiku iz vizure studentice druge godine
Ekonomskog fakulteta.

Ključne riječi: Zapadni Balkan, Europska unija, komparativna prednost, međunarodna trgovina,
izvoz, multiplikator, spoljnotrgovinska politika

2
 SUMMARY

Export markets, especially in the European countries, are completely unknown for exporters,
because there are many requirements, such as (European) standards, certificates, quality
requirements, packaging, etc. Additional problems for exporters from the Western Balkans are the
constant changes in trends. Among the main problems of insufficiently stimulated and
accomplished exports from the Western Balkans, in the current situation, it is eminent to remark
the current epidemiological situation. The economic crisis, which will undoubtedly be
accompanied by a recession and which has been accompanied from the beginning with the low
employment rate, also leaves its mark on the export of goods and services on a global level,
including in this segment.

The rule of law, security and migration, socio-economic development, transport and energy
connectivity, the digital agenda, reconciliation, as well as good neighborly relations - these are the
tasks that the EU has set for the countries of the Western Balkans. It is clearly stated that the EU
is ready to accept these countries as its members, but only when these tasks are completed. The
speed of reception depends solely on how quickly the competent authorities in each of the countries
will fulfill the set tasks.

This seminar paper looks at the mentioned issues from the point of view of a second-year student
at the Faculty of Economics.

Keywords: Western Balkans, European Union, comparative advantage, international trade,

exports, multiplier, foreign trade policy

3
 SADRŽAJ

UVOD ........................................................................................................................................................... 5
1 POJAM IZVOZA I TEORIJA KOMPARATIVNE PREDNOSTI ........................................................... 6
1.1 Savremene teorije spoljnotrgovinske politike .................................................................................... 8
1.2 Nurkseova varijanta ............................................................................................................................ 9
1.3 Spoljnotrgovinska politika u konceptu teorije carinske unije............................................................ 9
1.4 Zavisnost privrede od spoljne trgovine ............................................................................................ 10
1.4.1 Multiplikator spoljne trgovine .................................................................................................. 11
1.5 Ograničenja izvoza ........................................................................................................................... 12
2 ZEMLJE ZAPADNOG BALKANA ...................................................................................................... 13
2.2 Izvoz Bosne i Hercegovine u EU ..................................................................................................... 15
2.2.1 Statistika vanjske trgovine Bosne i Hercegovine ...................................................................... 16
2.2.1.1 Statistika robne razmjene BiH sa inozemstvom, januar-mart .......................................... 18
2.2.1.2 Izvoz Bosne i Hercegovine u okviru posljedica COVID-19 pandemije........................... 18
2.3 Izvoz ostalih zemalja Zapadnog Balkana ......................................................................................... 19
2.3.1 Albanija ..................................................................................................................................... 19
2.3.2 Republika Sjeverna Makedonija ............................................................................................... 22
2.3.3 Srbija ........................................................................................................................................ 23
2.3.4 Crna Gora ................................................................................................................................. 24
3 GLAVNI PROBLEMI ............................................................................................................................. 25
3.1 Preporuke.......................................................................................................................................... 27
ZAKLJUČAK ............................................................................................................................................. 28
LITERATURA ........................................................................................................................................... 29
POPIS SLIKA I TABELA .......................................................................................................................... 30

4
UVOD

Problemi izvoza „ članica “ Zapadnog Balkana u EU je takva da je od velike važnosti brzo rješavati
iste. Odgovor na pitanje fokalne tačke globalnog ekonomskog rasta i razvoja predstavlja važan
segment sagledavanja i rješavanja dugogodišnjih razloga recesije i lošeg ekonomskog blagostanja.

„When goods don’t cross borders, soldiers will“ je teza koju još u 19. stoljeću naglašava Frederic
Bastiat, te kroz prizmu dobro skovane semantike ističe nesagledivu važnost slobodne trgovine.
Slobodna trgovina stvara jedinstven svijet, a jasno definisane norme, te trud i zalaganje usmjereni
u ostavarenju iste, predstavljaju prozor u svijet jednake redistribucije svjetskih bogatstava.

Ovaj seminarski rad se sastoji iz tri dijela. U prvom dijelu obrađujemo samu suštinu izvoza,
savremene spoljnotrgovinske teorije, zavisnosti privrede od međunarodne trgovine, značaj iste i
sl. Također, u ovom dijelu akcent stavljamo na multiplikator spoljne trgovine i komparativne
prednosti zemalja.

Drugi dijelom rada, više naslovom obuhvatnijim, dat je poprilično bogat osvrt na statističke
podatke izvoza zemalja Zapadnog Balkana. Iscprno je obrađena tematika vezana za Bosnu i
Hercegovinu, uzimajući u obzir da nas ona najviše zanima. Također je dat letimičan pregled na
problematiku izvoza prourokovanu trenutačnim epidemiološkim stanjem, te je naveden praktičan
primjer iste.

Posljednjim dijelom rada, ali i najvažnijim, fokus se stavlja na dijapazon aplikativnih rješenja
dugogodišnje spomenute problematike. Glavni problemi i preporuke potkovane su isprcnim
proučavanjem rješenja Europske Komisije i sličnih literatura.

5
1 POJAM IZVOZA I TEORIJA KOMPARATIVNE PREDNOSTI

Sam termin izvoza (engl. export) označava svu količinu robe, usluga, dobara, tehnologije,
autorskih prava te licenci, koje je ta država spremna proizvesti i izvesti u druge zemlje. Izvoz se
također definiše kao prodaja ili isporuka roba i usluga u druge zemlje u korist njenih rezidenata,
uz odgovarajuću naplatu. Razlikujemo izvoz roba i izvoz usluga, tj. vidlji i nevidljivi izvoz.
Razmjena roba i usluga predstavlja dobro razvijene međunarodne odnose kroz specijalizaciju
poslova pojedinih zemalja u obavljanju određenih usluga i u proivodnji proizvoda. Specijalizacija
u jedne zemlje u proizvodnji određene vrste proizvoda ili pružanja usluga se temelji na prirodnim
ili stečenim prednostima čime se povećava produktivnost rada, te smanjuju troškovi proizvodnje
dobara i usluga koje se razmjenjuju među zemljama. Izvoz određuje mjesto i količinu, odnosno
obim participacije u međunarodnoj podjeli rada, jer se pomoću izvoza i od prihoda koji dolaze sa
tog polja kupuju strana dobra i usluge. Povećanjem količin izvoza roba i usluga, jedna zemlja
proširuje svoje tržište na kojem djeluje, te na taj način doprinosi produktivnosti rada, povećava
proizvodne kapacitete, pomiče granice proizvodnje, unaprjeđuje zaposlenosti i sl. Suprotno tome,
uvozom se povećava obim opskrbe proizvoda po nižim cijenama i u širem asortimanu nego što bi
to bio slučaj vlastite proizvodnje. Stoga, sve zemlje nastoje naglasak stavljati na izvoz svojih
proizvoda i usluge, potencirajući da ti proizvodi i usluge budu nižih cijena no što bi takve bili u
zemlji u kojoj nastoje izvoziti. Obim i strukture izvoza jedne zemlje ovisi od mnogo faktora, kao
što su prirodni faktori, proizvodni kapaciteti, tehnološki razvoj, potražnja na različitim tržištima.
Temeljni tokovi uvoza i izvoza mogu se objasniti načelima komparativnih prednosti. Imajući u
vidu prethodno spomenut značaj komparativnih prednosti u smislu uvoza i izvoza, D. Ricardo
napominje da će jedna zemlja izvoziti on proizvode u čijoj je proizvodnji efikasnija od zemlje u
koju izvozi, a da će uvoziti proizvode u čijoj je proizvodnji efikasnija zemlja iz koje uvozi.
Komparativne prednosti predstavljaju dinamičnu ekonomsku kategoriju koja se mijenja kako i
ekonomski rast i tehnološki napredak jedne zemlje. Kao što smo spomenuli ranije, teorija
komparativnih prednosti vezana je za ime ekonomiste Davida Rikarda. Za razlika od Adama
Smita, Rikardo je smatrao da je glavni uzrok koji dovodi do razmjene između zemalja, to da postoji
jako mala pokretljivost proizvodnih faktora između zemalja, što dovodi do toga da se, recimo,
cijene proizvodnih faktora u međunarodnoj razmjeni ne izravnavaju kao što je to slučaj kod
slobodne međunarodne razmjene proizvodnih faktora. Rikardo je došao do zaključka da, iako

6
jedna zemlja ima apsolutne komparativne prednosti u proizvodnji nekog dobra nad drugom
zemljom, ta zemlja ipak ima veće relativne (komparativne prednosti) u proizvodnji jednog
proizvoda. Za ilustraciju teorije komparativne prednosti uzet ćemo dvije zemlje: A i B, te dva
proizvoda: x i y i da za određene količinih proizvodnje tih proizvoda utroške različit broj sati
(različita produktivnost rada).

Tabela br.1 Ilustarija teorije komparativnih prednosti

Izvor: Međunarodna ekonomija, dr. Đurica Acin, dr. Mladen M. Bodiroža, str. 49, Sarajevo, 2002.

Zemlja Za proizvodnju određene količine

Proizvod ''x'' Proizvod ''y''
Potrebno je dana/godina

A 120 100
B 80 90

Sagledavajući ovaj primjer, a uzimajući u obzir teoriju apsolutnu teoriju vrijednosti Adama Smita,
do razmjene između zemalja A i B neće doći, jer zemlja B proizvodi oba proizvoda u kratkom
roku, stoga ne bi bilo računa da uvozi skuplja dobra. Do razmjene između dvije zemlje dolazi samo
onda kada se od te razmjene mogu okoristiti obje zemlje. Ako bismo postavili pitanje, da li do
razmjene može doći ako postoji slaba pokretljivost proizvodnih faktora, te kada postoji apsolutne
razlike u proizvodnim troškovima, odgovor bismo mogli dobiti još početkom devetnaestog
stoljeća, kada je D. Rikardo rekao da iako jedna zemlja ima apsolutne prednosti nad drugom
zemljom u proizvodnji oba proizvoda, te prednosti nisu jedna u proizvodnji oba proizvoda. Zemlja
izvozi ona dobra u kojima ima komparativnu prednost, a uvozi one u kojima nema komparativnu
prednost. S druge, Rikardove i strane komparativne prednosti, do razmjene između ove dvije
zemlje će doći, jer obje zemlje izvlače korist od međusobne razmjene dobara. To je recimo
moguće, što se u spoljnotrgovinskoj razmjeni rad 100 Engleza razmjenjuje za rad 80 Portugalaca,
60 Rusa, ili 120 Indijaca. U unutrašnjem prometu to bi bilo nemoguće jer bi svaki pokušaj da se
rad 100 Engleza iz pokrajine Jorkšira, razmjenjuje za rad 80 Engleza iz pokrajine Londona, doveo
do prestanka one proizvodnje kod koje se za proizvodnju iste tržišne vrijednosti zahtjeva rad od

7
20 ljudi više nego u drugoj pokrajini (Ricardo, Ibidem, str. 82). Održavanje ove razlike u
međunarodnoj trgovini moguće je zbog slabije pokretljivsti kapitala od zemlje do zemlje
(pretpostavka Rikardove analize) u traženju unosnijeg ukamaćenja, dok pokretljivost kapitala
unutar zemlje ili regiona dovodi do toga da je '' od jedne pokrajine do druge u istoj zemlji
ukamaćenje kapitala jednako'' (Ricardo, Ibidem, str. 83) .

1.1 Savremene teorije spoljnotrgovinske politike

Midova varijanta spoljnotrgovinske politike polazi od pretpostavke da spoljnoekonomska

ravnoteža zemlje proizilazi iz unutrašnje ravnoteže i blagostanja te zemlje. Prema modelu Midove
varijante, jedna zemlja bi trebala doprinosti globalnom ekonomskom blagostanju na način da
doprinosti ostvarivanju unutarnjih ekonomskih ciljeva, odnosno vlastitog ekonomskog razvoja.
Razvoj unutarnjeg ekonomskog stanja podrazumjeva održavanje pune zaposlenosti, razvnoteže
platnog bilansa i optimalnog korištenja proizvodnih faktora na nivou zemlje što će dovesti do
povećanja svjetske proizvodnje i vanjskotrgovinske trgovine. Ravnotežu platnog bilansa treba
kontrolirati kroz blagu direktnu kontrolu međunarodnih ekonomskih transakcija, a na unutrašnjem
nivou bitno je održavanje pune zaposlenosti i državanje stope inflacije pod kontrolom. Da bi ovaj
model uspješno funkcionisao, Mid (Meade) zaključuje da moraju postojati sljedeći preduslovi:

a) Održavanje unutarnje ravnoteže u pogledu zaposlenosti i monetarnoj sferi (niska stopa inflacije),

b) Uzdržavanje najvažnijih zemalja u svjetskoj privredi i trgovini od primjene deflacione politike,

c) Uvažavanje djelovanja tržišta i zakona vrijednosti na formiranje cijena finalnog proizvoda i
cijena proizvodnih faktora
d) Podržavanje prakse fiksnih deviznih kurseva jer će takva politika doprinijeti ostvarivanju bitnih
ciljeva spoljnoekonomske politike,
e) Postojanje međunarodnih rezervi koje bi ublažile negativne posljedice koje za pojedine zemlje
mogu dolazitisa tržišta kapitala,
f) Spoljnotrgovinske transkacije ne treba da budu predmet ograničenja ili na vještački način
usmjeravane, nego da ove tokove određuju promjene u odnosima cijena.

8
1.2 Nurkseova varijanta

Polazna tačka ove varijante jeste da zemlja koja uspjeva održavati svoje proizvodne snage na
visokom (maksimalnom nivou) zaposlenosti neće zapasti u platno-bilansne poteškoće. Ova
pretpostavka je zapravo na bazi kejnzijanskog shvatanja, da je za jednu zemlju najbolje i
najkorisnije da vodi politiku pune zaposlenosti, čak i u situaciji u kojoj vlada nezaposlenost i
opadanje privredne aktivnosti. Zbog ekonomske depresije i nezaposlenosti dolazi do deficita
platnog bilansa, jer će porasti uvoz jefntije inostrane robe kojoj je cijena u inostranstvu zbog
depresije opala, a s druge strane smanjiti će se izvoz zbog manjka potražnje prouzrokovanog
depresijom. Međutim, dok su likvidne rezreve na raspolaganju, nema razloga za zabrinutost.
Prema gledištima Nurksea ( Ragner Nurkse ) spoljna neravnoteža može se liječiti uvoznim
ograničenjima ako je ova neravnoteža prouzrokovna domaćom inflacijom, a tek kasnije dolazi
prilagođavanje deviznog kursa.

1.3 Spoljnotrgovinska politika u konceptu teorije carinske unije

Standardna teorija carinske zaštite polazi od toga da se carine uvode uzimajući u obzir
nediskriminatornu politiku, tj. carine ad valorem se uvodi na sve proizvode bez obzira o kojoj robi
je riječ i iz koje zemlje se uvozi. Ali, nepoštujući takva pravila, u praksi se međutim, javlja
diskriminacija. Takve diskriminacije se mogu javiti u formi robne i geografske diskriminacije.
Robna diskriminacija se javlja kada se različita ad valorem carinska stopa uvodi na različite
proizvode (npr. 15% carine na ulje za jelo i 90% na fotoaparate). Geografska diskriminacija se
javlja kad se diferencirane carine uvedu na iste proizvode iz različitih zemalja. Robna
diskriminacija prilikom izvoza/uvoza se razmatra u okviru Svjetske trgovinske organizacije, a
geografska diskriminacija je predmet carinskim unijama. Grupisanje zemalja na preferencijalnoj
osnovi u praksi se javlja pod nazivom slobodna trgovina, preferencijalni sistemi ili carinska unija.
Ukoliko carinska unija vodi ka slobodnoj trgovini, preovlađuju efekti stvaranja trgovine (trade
creation effect), a ako je neto efekt carinske unije skretanje kupovina ka mešusobnoj trgovini
zemalja unije, tada preovlađuju efekti skretanja kupovine ( trade diversion effect).

9
1.4 Zavisnost privrede od spoljne trgovine

Zavinost privrede od spoljne trgovine se najčešće određuje na osnovu sljedećih parametara:

1) Učešće izvoza i uvoza u nacionalnom dohotku,

2) robna struktura izvoza i uvoza,
3) geografska opredjeljenost izvoza i uvoza,
4) značaj domaćeg izvoza i uvoza u svjetskoj trgovini.

Značaj koji ima spoljna trgovina u privredi zemlje mjeri se po relativnom učešću spolje trgovine
u njenom nacionalnom dohotku. To otkriva ujedno i stepen zavinosti jedne zemlje od spoljne
trgovine. Koeficijent značaja spoljne trgovine u privredi zemlje, odnosno koeficijent zavinosti
zemlje od spoljne trgovine, dobija se dijeljenjem vrijednosti uvoza (M) odnosno izvoza (X) sa
vrijednošću nacionalnog dohodka (Y), dakle kao M:Y, odnosno X:Y. Kao pokazatelj značaja
spoljne trgovine u privredi zemlje koristi se i odnos ukupne spoljne trgovine zemlje prema
nacionalnom dohotku, dakle kao odnos (M+X):Y.

Robna struktura izvoza i uvoza pokazuje zavinost zemlje u međunarodnoj podjeli rada sa
stanovišta učešća proizvoda u nacionalnom i svjetskom izvozu. Ako je učešće proizvoda u
nacionalnom izvozu visoko, a u svjetskom izvozu relativno malo, položaj zemlje u međunardnoj
trgovini će po pravili biti nepovoljan.

Geografska opredjeljenost izvoza i uvoza pokazuje goegrafsku strukturu njenje spoljne trgovine.
Koeficijent važnosti geografske opredijeljenosti izvoza za domaću zemlju dobija se dijeljenjem
procentualnog učešća strane zemlje u domaćem izvozu sa procentualnim učešćem domaće zemlje
u uvozu strane zemlje. Koeficijent značaja, odnosno važnosti izvoza i uvoza ukazuju na probleme
različitog položaja velike i male zemlje u međunarodnoj trgovini. Zemlja sa visokim
koeficijentima važnosti uvoza i izvoza nailaziće po pravilu, na veće teškoće u rješavanju problema
ravnoteže platnog bilansa nego zemlja sa niskim koeficijentima važnosti izvoza i uvoza, jer više
zavisi od uticaja svjetske privrede i trgovine.

10
1.4.1 Multiplikator spoljne trgovine

Pod spoljnotrgovinskim multiplikatorom podrazumjeva se pokazatelj koji značava za koliko će se

povećati dohodak jedne emlje ukoliko se poveća dodatna jedinica njenog izvoza. Povećanje
dohotka dovodi prirodno i do povećavanja uvoza, obrnuto smanjenje dohotka dovodi do smanjenja
uvoza. Koliko će povećanje dohotka izazvati povećanje uvoza, zavisi od elastićnosti tražnje uvoza
prema dohotku. Ako je elastičnost veća od 1, promjene (porast) u dohotku izazvaće promjene u
uvozu. Ako je međutim elastičnost tražnje uvoza prema dohotku manja od 1, promjene u dohotku
izazvaće samo manje promjene u potrošnji dohotka na uvoz. Koliki dio porasta, tj. koliko od
dodajnog dohotka odlazi na dodajni uvoz, zavisi od granične sklonosti uvozu. Kao što se vidi,
promjene u dohotku utiču na povećanje uvoza, ali i promjene u spoljnoj trgovini utiču i na
promjene u dohotku. Izvoz povećava dohodak i to tim prije ukoliko je granična sklonost uvoza
manja. Primarni efekt ( povećanje dohotka povećanim izvozom) po pravilu neće se zaustaviti na
ovom nego će pokrenuti čitav niz daljnih efekata. Proces će se zaustaviti na nivou kada uvoz
dostigne visinu autonomnog izvoza. U isto vrijeme će se povećati nacionalni dohodak i njegovo
povećanje će se zaustaviti na novom ravnotežnom nivou koji kvantitativno odgovara početnom
dohotku uvećanom za koeficijent multiplikatora. Koeficijent multiplikatora može se postavit
sljedećom relacijom:

m = 1/ b

pri čemu „m“ označava koeficijent multiplikatora dohotka, a „b“ pokazatelj granične skolonosti
uvozu.

11
1.5 Ograničenja izvoza

Dobrovoljna ograničenja izvoza su oblik kvantitativnih ograničenja koje ustanovljava izvoznička

zemlja za svoj izvoz u određenu zemlju, kako bi se spriječilo da izvoz određenih proizvoda izazove
ozbiljne štete zemlji uvoznici. Zemlje izvoznice ''dobrovoljno'' ograničavaju svoj izvoz da bi time
izbjegle situaciju da uvoznička zemlje uvede određene ograničavajuće mjere. Početakove prakse
datira od sredine pedesetih godina, kada su Sjedinjene Američke Države zaprijetile Japanu da će
uvesti kvantitativna ograničenja uvoza njegovih tekstilnih proizvoda ukoliko sam Japan ne smanji
svoj izvoz tekstila na američko tržište. U to vrijeme ukupan uvoz tekstilnih proizvoda u SAD je
bio dostigao približno 2% njihove domaće proizvodnje, a od toga je samo na Japan otpadalo preko
polovine (Stanley D. Metzager, „Lowering Nontariff Barriers“, str. 149).
Ovaj oblik kvantitativnog ograničenja ubrzo se počeo šire primjenjivati. Sredinom šezdesetih
godina bilo je već u SAD-u oko 67 slučajeva dobrovoljnih izvoznih ograničenja, zatim u Kanadi
28, U Velikoj Britaniji 65, u SR Njemačkoj 5 i u Francuskoj 1. U većini slučajeva ovaj oblik
ograničenja se odnosio na uvoz iz Japana ( Kiyoshi Kojima: „Trade Arrangemets among Industrial
Conturies: Effects on Japan“ str. 210 ).
Kao argumenti u korist ove vrste kvantitativnih ograničenja ističu se tvrdnje da su dobrovoljna
ograničenja izvoza manje zlo za međunarodnu trgovinu nego uvođenje jednostranih (autonomnih)
kvantitativnih restrikcija od strane uvozničkih zemalja, koja ne samo da restriktivnije djeluju na
međunarodnu trgovinu već se i duže zadržavaju. Iako se u ovim argumentima pretenduje da se
daje prednost „dobrovoljnosti“ suština je ovog oblika kvantitativnog ograničenja da se njime štite
interesi ekonomski snažnijeg partnera u međunarodnim ekonomskim razmjenama. Također, bitno
je spomenuti dozvole kao prateće instrumente u politici realizacije kvantitativnih ograničenja u
spoljnoj trgovini. Rijetko se koristi kao individualni instrument u regulisanju spoljnotrgovinskih
tokova. Dozvola se koristi kao dopuna drugim instrumentima kvantitativnih ograničenja. Može se
koristiti i kao mjera ograničenja uvoza i kao mjera ograničenja izvoza. U funkciji ograničenja
izvoza, dozvola se po pravilu javlja samo u izuzetnim uslovima, u zavisnosti od ekonomskih i
političkih prilika u svijetu i od unutrašnje privredne situacije u zemlji; dozvola se koristi i onda
kada je riječ o izvozu robe čiji je promet po međunarodnom kontrolom.

12
2 ZEMLJE ZAPADNOG BALKANA

Pošto je od velike važnosti prvo razumjeti suštinu onoga što se proučava, a kako nam sam naslov
ovog rada nalaže, razmotrićemo i tematizirati zemlje Zapadnog Balkana. Sintagma „zemlje
Zapadnog Balkana“ označava prvenstveno političku kategoriju gdje se misli na zemlje jugoistočne
Europe koje nisu članice Europske Unije. To su Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora,
Makedonija i Albanija. Hrvatska je 2013. godine postala prva od ovih država koja se pridružila
Europskoj Uniji. Kako bismo podrobno razmotrili problematiku i stanje izvoza i međunarodnih
razmjena zemalja Zapadnog Balkana u Europsku Uniju, neophodno je da prvo proanaliziramo
trenutačno stanje svake od ovih zemalja.

Albanija je zahtjev za članstvo u Europskoj uniji podnijela 28. aprila 2009. Komisija je 2012.
preporučila da se toj državi dodijeli status kandidatkinje pod uvjetom da usvoji preostale reforme.
Komisija je u augustu 2013. potvrdila svoju preporuku da se Albaniji dodijeli status kandidatkinje
za članstvo u EU-u, koji je ona u junu 2014. i dobila. U svjetlu postignutog napretka u toj zemlji,
Komisija je 2016., 2018. i 2019. preporučila otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom. Vijeće
se u junu 2018. složilo s mogućnošću da se pristupni pregovori s Albanijom otvore u junu 2019.,
ako budu ispunjeni potrebni uvjeti. Međutim, Vijeće ni u junu ni u augustu2019. nije dalo zeleno
svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora. Vijeće je u martu 2020. konačno odlučilo otvoriti
pristupne pregovore, po ispunjenju određenih uvjeta. Komisija je državama članicama u julu 2020.
predstavila nacrt pregovaračkog okvira, prvog unutar kojeg se uzima u obzir „revidirana
metodologija za proširenje na zapadni Balkan” objavljena u februaru 2020. Usvajanje toga okvira
od strane Vijeća preduvjet je za sazivanje prve međuvladine konferencije s Albanijom.

Bosna i Hercegovina (BiH) potencijalna je država kandidatkinja. Sporazum o stabilizaciji i

pridruživanju postignut je i potpisan u junu 2008., no njegovo je stupanje na snagu bilo odgođeno
do daljnjega, uglavnom iz razloga što ta država nije provela ključnu odluku Europskog suda za
ljudska prava. „Novim pristupom” EU-a toj državi, više usmjerenim na gospodarsko upravljanje,
omogućeno je dugoočekivano stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 1. lipnja
2015. BiH je zahtjev za članstvo podnijela 15. februar 2016. Komisija je u maju 2019., na temelju
odgovora Bosne i Hercegovine na sveobuhvatan upitnik, objavila svoje mišljenje koje sadrži i
popis 14 ključnih prioriteta za BiH. Jedan od tih 14 ključnih prioriteta jest pravilno funkcioniranja

13
Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, parlamentarne dimenzije SSP-a. Parlament
Bosne i Hercegovine glasovao je u julu 2020. – gotovo pet godina nakon prve sjednice
Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje u studenom 2015. – o Poslovniku toga
odbora i tako otvorio mogućnost da Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje svoj
Poslovnik donese u bliskoj budućnosti.

Bivša jugoslavenska republika Makedonija (sada Republika Sjeverna Makedonija) predala je

zahtjev za članstvo u EU-u u 2004., a status kandidatkinje dobila je 2005. Pristupni pregovori,
međutim, nisu mogli biti otvoreni dugi niz godina, ponajprije zbog spora te zemlje s Grčkom u
vezi s korištenjem imena „Makedonija”. Taj je spor uspješno riješen Prespanskim sporazumom,
kojim je dogovoren novi naziv te zemlje: Republika Sjeverna Makedonija. Sporazum je stupio na
snagu 2019. Komisija još od 2009. preporučuje da se otvore pristupni pregovori, pri čemu ima
bezrezervnu potporu Parlamenta. Vijeće se 2018. složilo s mogućnošću da se pristupni pregovori
sa Sjevernom Makedonijom otvore2019., ako budu ispunjeni potrebni uvjeti. Međutim, Vijeće ni
u 2019. nije dalo zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora. Vijeće je 2020. godine konačno
odlučilo otvoriti pristupne pregovore, bez postavljanja dodatnih uvjeta. Komisija je državama
članicama u 2020. predstavila nacrt pregovaračkog okvira, prvog unutar kojeg se uzima u obzir
„revidirana metodologija za proširenje na zapadni Balkan” objavljena u februaru 2020. Usvajanje
toga okvira od strane Vijeća preduvjet je za sazivanje prve međuvladine konferencije sa Sjevernom
Makedonijom.

Crna Gora, koja je postala neovisna 2006. godine, podnijela je zahtjev za članstvo u EU-u 2008.
Status kandidatkinje dobila je u 2010., a pristupni pregovori započeli su u junu 2012. godine.
U skladu s „novim pristupom” koji EU primjenjuje na proces pristupanja, ključna poglavlja koja
se odnose na vladavinu prava – poglavlje 23. o reformi pravosuđa i temeljnim pravima te
poglavlje 24. o slobodi, sigurnosti i pravdi – otvorena su u ranoj fazi pregovora2013. godine. Do
2020. Crna Gora otvorila je 33 pregovaračka poglavlja, ali su samo tri poglavlja privremeno
zatvorena. Posljednje preostalo ključno poglavlje (o politici tržišnog natjecanja) otvoreno je u junu
2020. U svojoj Strategiji za zapadni Balkan, objavljenoj u februaru 2018., Komisija je navela da
bi se Crna Gora (i Srbija) mogle pridružiti EU-u do 2025., iako se napominje da je to „iznimno
ambiciozna” varijanta.

14
Srbija je zahtjev za članstvo u EU-u predala 2009. godine , a status kandidatkinje dodijeljen joj je
2012. nakon što su Beograd i Priština postigli sporazum o regionalnom predstavljanju Kosova.
Pristupni pregovori službeno su započeli 2014. godine Prva dva poglavlja, uključujući poglavlje
o normalizaciji odnosa s Kosovom, otvorena su u 2015. godini Ključna poglavlja o vladavini
prava, poglavlje 23. i 24., otvorena su 2016. godine Srbija je do 2020. otvorila 18 pregovaračkih
poglavlja (najnovije, u 2019., poglavlje o slobodnom kretanju kapitala), a dva su poglavlja
privremeno zatvorena. U svojoj Strategiji za zapadni Balkan, objavljenoj u februaru 2018.,
Komisija je navela da bi se Srbija (i Crna Gora) mogle pridružiti EU-u do 2025., iako se napominje
da je to „iznimno ambiciozna” varijanta. Buduća integracija Srbije u EU ‒ baš kao i integracija
Kosova ‒ i dalje je usko povezana s dijalogom na visokoj razini između Srbije i Kosova koji
potpomaže EU, a koji bi trebao rezultirati pravno obvezujućim sveobuhvatnim sporazumom
o normalizaciji odnosa. Dijalog je, nakon zastoja od gotovo dvije godine, nastavljen u 2020.godini.
1

2.2 Izvoz Bosne i Hercegovine u EU

Bosna i Hercegovina je ratom osiromašena zemlja, koja danas svoje ekonomsko „blagostanje“
bazira na osnovu nedovoljno i na pravi način neiskorištenog primarnog sektora (poljoprivreda
13%), sekundarni sektor (industrija 40.9%), te na uslužne djelatnosti 46.1%. Prema statističkim
pokazateljima iz 2011.godine, a prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, stopa
nezapolenosti u 2019. godini prema ILO definiciji 2 iznosi 15,70%, a stopa zaposlenosti 35,50%.
Bruto domaći proizvod (BDP) iznosi 35 296 ( u milionima KM), a BDP per capita iznosi 10 128
KM. Prosječna neto plata za BiH iznosi 956 KM.

1
https://www.europarl.europa.eu/ , pristupljeno 02.05.2021.

2International Labour Organisation (ILO-a), nezaposlene definiše kao sve osobe starije od dobne granice određene
za mjerenje ekonomski aktivnog stanovništva, koje su (1.) tokom referentnog razdoblja bile bez posla, (2.) tokom
tog razdoblja bile u svakom trenutku na raspolaganju za posao, te (3.) tražile posao (poduzimale određene korake
u cilju pronalaženja posla).

15
2.2.1 Statistika vanjske trgovine Bosne i Hercegovine

Grafikon br.1 Statistika vanjske trgovine milijuni EUR

Izvor: Agencija za statistiku BiH

U razdoblju I-XII 2020.godine izvoz je iznosio 5,376 milijuna EUR, što je za 8,5% manje njego
u istom periodu u 2019. godini, dok je uvoz iznosio 8,633 milijuna EUR, to je za 13,4% manje
nego u istom razdoblju prethodne godine.

Grafikon br.2 Pokrivenost uvoza izvozom u %

Izvor: Agencija za statistiku BiH

16
Tabela br. 2 Najznačajniji trgovinski partneri
Izvor: Agencija za statistiku BiH

Tabela br. 3 Izvoz i uvoz po proizvodima 2020, SMTK- Standardna međunarodna trgovinska
klasifikacija
Izvor: Agencija za statistiku

17
2.2.1.1 Statistika robne razmjene BiH sa inozemstvom, januar-mart

U razdoblju januar-mart 2021. godine izvoz je iznosio 3 milijarde 64 milijuna KM, što je za 16,6
% više nego u istom razdoblju 2020. godine, dok je uvoz iznosio 4 milijarde 402 milijuna KM, što
je za 2,7 % više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila
69,6 %, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 1 milijardu 338 milijuna KM. Izvoz u zemlje
CEFTA3 je iznosio 473 milijuna KM, što je za 18,9 % više nego u istom razdoblju 2020. godine,
dok je uvoz iznosio 530 milijuna KM, što je za 5,8 % više nego u istom razdoblju prethodne
godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 89,3 %. Izvoz u zemlje EU je iznosio 2 milijarde
272 milijuna KM, što je za 17,9 % više nego u istom razdoblju 2020. godine, dok je uvoz
iznosio 2 milijarde 679 milijuna KM, što je za 2 % više nego u istom razdoblju prethodne
godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 84,8 %.

2.2.1.2 Izvoz Bosne i Hercegovine u okviru posljedica COVID-19 pandemije

Bivajući upoznati sa pandemijskom situacijom širom svijeta, neminovno je da je takva situaciju

eminentna za globalni ekonomski sistem. Znajući da na globalni ekonomski sistem utiče
pojedinačna ekonomska situacija svake individualne zemlje i države, te njenoj ekonomskog
razvoja i rasta ili zastoja i stagnacije, pa tako i naše, zato ćemo se osvrnuti na trenutačno
pandemijsko-ekonomsko stanje u BiH. Očekivani pad izvoza se desio zbog recesije u zemljama u
koje Bosna i Hercegovina izvozi. Bosna i Hercegovina je zemlja industrijskoj izvoza, što znači da
uglavnom izvozimo za tržišta poslovne potrošnje. Padom ekonomske aktivnosti i blokadom
poslovanja prouzrokovanom ovim pandemijskim stanjem, opala je potreba za domaćim izvozom.
Zatvaranje ili gašenje ekonomije tokom marta i aprila 2020. godine negativno se odrazilo na izvoz
domaćih proizvoda. Pad inozemne potražnje i zabrana rada za određene sektore negativno su
utjecali na proizvodnju izvoznih roba, što se vidi i prema podacima za izvoz.

3
CEFTA je višestrani ugovor o slobodnoj trgovini. Puni naziv jest Ugovor o izmjeni i dopuni i pristupanju
Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini. Skraćeni naziv jest CEFTA 2006. Stranke su Albanija, Bosna i
Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Moldavija, Srbija i UNMIK/Kosovo.

18
BiH je 2020. godine robu najviše vrijednosti izvezla u Njemačku, ukupno 793 miliona i 800 hiljada
KM, dok je na drugom mjestu roba izvezena u Hrvatsku, ukupne vrijednosti 715 miliona i 548
hiljada KM.

2.3 Izvoz ostalih zemalja Zapadnog Balkana

U prethodnom tekstu su podrobno obrađeni podaci releventni za izvoz Bosne i Hercegovine, zbog
njihove važnosti za trenutačno istraživanje i proučavanje ako se referiramo na podneblje važno za
naš tubitak. U nastavku objašnjavamo problematiku izvoza i podataka ostalih zemalja Zapadnog
Balkana.

Slika br.1 Izvoz u EU 28 iz zemalja Zapadnog balkana

Izvor: Smjernice za izvoz, 2018.

2.3.1 Albanija

Ekonomsko blagostanje i gospodarstvo Albanije se zasniva na poljoprivredi, rudarstvu i energetici,

kao i turizmu koji još uvijek nije uzeo velikoga zamaha. Albanija je zemlja čiji je BDP 13,4

19
milijarde USD (2011.god.), te je njen godišnji rast BDP-a 3,4%. BDP p.c. iznosi 8.800 USD
(2011.god.), a BDP razvrstan po sektoru iznosi 20,6% poljoprivreda, 19,9% industrija, te 59,5%
usluge. (2008. god).

Tabela br. 4 Statistički podaci izvoza Albanije

Izvor: http://www.instat.gov.al/
Pristupljeno 02.05.2021.
Milionë lekë / Million ALL

Emërtimi 2016 2017 2018 2019 2020 Description

Gjithsej 243.498 272.988 310.436 298.792 271.955 Total

Evropa 228.469 254.884 293.267 283.644 256.608 Europe

Andora 1 - - - - Andorra

Mbretëri e Bashkuar 533 480 1.145 738 757 United Kingdom

Austria 1.188 1.837 1.947 1.790 1.654 Austria

Belgjika & Belgium &
Luksenburgu 348 713 400 777 534 Luxembourg
Bullgaria 2.953 3.059 2.937 3.527 3.686 Bulgaria

Republika Çeke 1.457 2.329 4.520 4.197 4.437 Czech Republic

Danimarka 857 401 1.107 368 345 Denmark

Finlanda 13 32 63 80 17 Finland

Franca 2.562 2.913 3.392 4.465 5.532 France

Gjermania 8.282 10.861 13.437 14.190 16.008 Germany

Greqia 11.150 11.602 13.115 12.781 13.211 Greece

Hollanda 1.328 1.278 4.002 2.957 1.767 Netherlands

Hungaria 2.414 3.014 2.727 2.471 2.042 Hungary

Irlanda 23 38 35 64 61 Ireland

Italia 132.890 146.040 149.101 143.105 123.510 Italy

Kroacia 943 839 946 1.119 1.774 Croatia

Malta 8.016 470 739 889 630 Malta

Maqedonia e Veriut 6.421 8.431 8.543 8.567 8.855 North Macedonia

Norvegjia 17 18 53 196 119 Norway

Polonia 399 840 924 1.194 1.332 Poland

Portugalia 61 27 57 106 82 Portugal

Rumania 3.435 4.726 4.775 4.184 3.671 Romania

Sllovenia 1.370 377 3.383 1.366 1.056 Slovenia

Spanja 7.994 14.992 24.174 23.845 16.601 Spain

Suedia Sweden
552 2.519 2.338 2.748 2.464

20
 Rusia 61 89 92 75 23 Russia

Turqia 2.803 2.132 2.153 2.055 3.073 Turkey

Ukraina 203 455 246 172 392 Ukraine

Zvicra 2.574 1.339 2.933 897 631 Switzerland

Serbia &
Serbi & Mali I zi
Montenegro
Serbi 4.700 4.833 8.035 5.386 6.280 Serbia

Mali I Zi 4.378 5.017 5.690 5.482 5.171 Montenegro

Kosovë 16.605 20.924 27.093 29.812 26.247 Kosovo

Të tjera 1.940 2.258 3.164 4.042 4.645 Others

Afrika 1.381 1.848 902 811 1.651 Africa

Maroku 14 71 143 185 86 Morocco

Egjipt 420 1.041 351 83 845 Egypt

Të tjera 948 736 408 542 720 Others

Amerika America
1.801 3.664 5.753 4.045 3.568
SHBA 1.604 3.444 5.353 3.667 3.252 USA

Kanada 158 160 124 237 241 Canada

Meksika 23 1 234 53 58 Mexico

Venezuela - - 0 0 - Venezuela

Brazil 16 60 42 88 17 Brazil

Azia 10.812 10.069 9.881 9.807 9.580 Asia

Liban 38 50 77 63 39 Lebanon

Iran 15 - 15 11 6 Iran

Izrael 24 121 149 212 171 Israel

Arabia Saudite 53 54 142 307 340 Saudi Arabia

Kuvajt 30 35 31 25 52 Kuwait

Indonezi 6 0 0 11 1 Indonesia

Japoni 389 628 593 857 881 Japan

Hong Kong 834 922 118 262 375 Hong Kong

Malaizia 1 0 12 378 1.278 Malaysia

Të tjera 9.422 8.258 8.745 7.682 6.437 Others

Australia - Oqeania 69 142 143 146 199 Australia - Oqeania

Australia -
Australia
69 138 129 146 197 Oceania
Zelanda e Re 0 5 14 1 2 New Zealand

Të tjera 965 2.380 490 338 349 Others

Iz prethodne tabele možemo vidjeti da izvoz Albanije u Europu iznosi 256.608 mil. leke, što je
4.10 mil. u konevertiblnim markama.

21
2.3.2 Republika Sjeverna Makedonija

Republika Sjeverna Makedonija država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Nakon stjecanja neovisnosti 1991-1996. godine imala je visoku stopu inflacije, hroničnu stopu
nezapolenosti, te veliki pad BDP-a. Ekonomska tranzicija RS Makedonije prema tržišnoj
ekonomiji bila je otežana oštećenim vanjskotrgovinskim odnosima sa Srbijom, te zbog trgovinske
blokade 1995. godine. Takve sankcije održavaju svoje posljedice i danas. U strukturi BDP-a
najveći je udio uslužnoga sektora (62%), potom industrije (27%) i poljoprivrede (11%). Glavninu
izvoza čine hrana, cigarete, pića, tekstil i proizvodi crne metalurgije, a glavninu uvoza nafta,
električna energija, industrijska oprema, automobili i roba široke potrošnje. Prema udjelu u izvozu
vodeći su partneri Njemačka (28%), Italija (7%), Bugarska (5,4%) i Grčka (4,9%), a prema udjelu
u uvozu Grčka (14,2%), Njemačka (13,2%), Bugarska (11,1%), Velika Britanija (8%) i Turska
(5,4%). Statistički indikatori prema Državnom zavodu za statistiku RS Makedonije su za datum
02.2021.godine su sljedeći: prosječna neto plata iznosi 551.46 $, BDP 65,78 milijardi $, a BDP
per capita 16.253 $.

Tabela br. 5 Statistički podaci uvoza i izvoza Republike Sjeverne Makedonije

Izvor: https://www.stat.gov.mk/ , pristupljeno 03.05.2021.

22
2.3.3 Srbija

Srbija je europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Poljoprivreda čini

16,6% nacionalnog BDP-a, industrija 25,5% i uslužne djelatnosti 57,9%. Ukupni BDP-PPP za
2008. je bio oko 79,662 milijarde dolara.[22] Dok je BDP-PPP za 2008. po stanovniku iznosio
oko 10,792 dolara. Srbija raspolaže s oko 2.961.000 radno sposobnog stanovništva. Ima stopu
nezaposlenosti od 14%.

Grafikon br. 3 Ukupan izvoz Srbije u 2020. godini

Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije

Tabela br. 6 Ukupan izvoz Srbije (u milionima EUR)

Izvor: Republički Zavod za statistiku Srbije

23
2.3.4 Crna Gora

Crna Gora je je sredozemna i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Turizam predstavlja

najvažniju gospodarsku djelatnost u Crnoj Gori. Crnu Goru na godišnjem nivou posjeti veliki
broj turista. Taj broj je, prema podacima crnogorskog Monstata, u 2013. godini bio gotovo 1.5
miliona. Prosječna neto zarada u Crnoj Gori iznosi 511 eura, a prosječna penzija je na nivou od
60% prosječne zarade. GDP Crne Gore iznosi 5,543 milijarde USD (2019.), dok je p/c 8.908,93
USD (2019.). Državna potrošnja je na nivou od 45% BDP-a. Poreska stopa je 21%.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore za period januar-decembar 2019. godine,
prema konačnim podacima iznosila je 3 016,2 miliona eura, što ukazuje na rast od 2,1% u odnosu
na isti period prethodne godine. Izvoz robe imao je vrijednost od 415,5 miliona eura, a uvoz 2
600,7 miliona eura. U odnosu na isti period prethodne godine izvoz je bio veći za 3,8%, a uvoz
veći za 1,8%. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 16,0% i veća je u odnosu na isti period
prethodne godine kada je iznosila 15,7%. U strukturi izvoza prema standardnoj međunarodnoj
trgovinskoj klasifikaciji (SMTK) najviše su zastupljeni proizvodi svrstani po materijalu (sektor 6),
u iznosu od 97,2 miliona eura (od čega su: Obojeni metali - 63,2 mil. eura, Gvožđe i čelik - 18,5
mil. eura i ostalo). U strukturi uvoza prema SMTK-u najviše su zastupljeni Mašine i transportni
uređaji (sektor 7) u iznosu od 578,1 miliona eura (od čega: Drumska vozila - 185,6 mil. eura,
Električne mašine, aparati i uređaji - 108,0 mil. eura i ostalo). Najveći spoljnotrgovinski partneri
u izvozu bili su: Srbija (107,9 mil. eura), Mađarska (45,0 mil. eura) i Bosna i Hercegovina (29,8
mil. eura). Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su: Srbija (500,4 mil. eura), Njemačka
(244,2 mil. eura) i Kina (221,9 mil. eura). Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa
potpisnicama CEFTA-e i sa Evropskom unijom.4

4
https://www.monstat.org/cg/page.php?id=171&pageid=171 , pristupljeno 03.05.2021.

24
3 GLAVNI PROBLEMI

Mala i srednja preduzeća-MSP (SMEs) na Zapadnom Balkanu suočavaju se sa poteškoćama u

pristupu novim izvoznim tržištima. Jedan od preduslova je prilagođavanje proizvoda i standarda
kvaliteta ciljnih tržišta. Osim toga, tržišne informacije i kanali distribucije potrebni su za uspješan
izvoz. Regionalna preduzeća suočavaju se sa spoljnim i unutrašnjim preprekama. Često, zbog
uglavnom finansijskih i unutrašnjih ograničenih kapaciteta, MSP-u nedostaje izvozni know-how
(čak i osnovne informacije o kriterijumima, procedurama i koracima za izvoz) i zavise od spoljne
podrške, kao što su konsultantske usluge. Izvozna tržišta, posebno u evropskim zemljama, puna
su nepoznanica za izvoznike, jer postoje mnogi zahtjevi, kao što su (evropski) standardi, sertifikati,
zahtjevi kvaliteta, pakovanje itd. Dodatni problemi za izvoznike iz zemalja Zapadnog Balkana su
stalne promjene u trendovima.Među glavnim problemima nedovoljno podstaknutnog i ostvarenog
izvoza iz zemalja Zapadnog Balkana, u trenutačnoj situaciji, eminentno je napomenuti aktuelno
epidemiološko stanje. Ekonomska kriza, koja će neupitno biti ispraćena recesijom i koja je od
početka praćena početkom niske stope zaposlenosti, također svoj pečat ostavlja i na izvoz roba i
usluga na globalnom nivou, pa tako i na ovom segmentu. Pravila međunarodne trgovine, propisi
EU-a i postupci uvoza, standardi kvaliteta u privatnoj industriji, kao i dodatne oznake kvaliteta ili
učinka (koji nisu nužno zakonski potrebni, ali postaju de facto uslovi pristupa tržištu), mogu biti
teška prepreka za kompanije koje žele ulazak na EU i druga međunarodna tržišta. U mnogim
slučajevima, proizvodi moraju biti testirani i sertifikovani kako bi se osigurala usklađenost sa
zahtjevima uvoznika - kako bi se dokazalo da su ispunjeni zahtjevi EU-a i standardi kvaliteta
privatne industrije. Kao posljedica toga, izvoznici iz zemalja Zapadnog Balkana ne samo da trebaju
odgovarajuću tehnologiju proizvodnje, prerade, rukovanja, trgovanja, marketinga i znanja, već i
odgovarajuće pravne i institucionalne okvire, stručnu kontrolu i reviziju.Zemlje Zapadnog Balkana
su države koje već dugo vremena stagniraju, te ne ostvaruju zavidne ekonomske rezultate, te ne
prate ekonomske trendove rasta i razvoja. Vratiti ćemo se na početak ovog seminarskog rada, gdje
smo obradili terminologiju izvoza. Tu smo rekli da izvoz predstavlja količinu dobara, usluga,
tehnologije, licenci koje je zemlja u stanju proizvesti, te onda izvesti. Rekaviši ovo, analogno
nam se nameće sam koncept i značaj proizvodnje. Proizvodnja predstavlja postupak kombinacije

25
proizvodnih faktora, ulaznih materijala i nematerijalnih inputa 5, kako i tehnologije i vještine
(know-how), a sve u svrhu finalnog proizvoda. Proizvodnja je čin stvaranja nekog dobra ili usluga
u cilju stvaranja vrijednosti i upotrebne vrijednosti u čijoj je ulozi zadovoljenje određenih potreba.

Zašto govorimo o proizvodnji?

Proizvodnja, dakle, predstavlja fokalnu tačku ekonomske aktivnosti. Izvoz je samo „propratni
simptom“ samoj proizvodnji, te je jedan od način za bogaćenje i akumulaciju novca u državi.
Glavna problematika nedovoljnog izvoza jest pogrešno korištenje resursa na raspolaganju,
neosvješćenost o domaćoj proizvodnji, nemogućnost predviđanja kao i planiranja ekonomske
aktivnosti, nemogućnost optimalnog intenziteta proizvodnje, nezadovoljavajuća
komninacija proizvodnih faktora, nedostatak resrusa, loši međunarodno-ekonomski odnosi,
korupcija, neinovativnost, intertnost prema invencijama, nedostatak kapitalnih ulaganja, etc.
Porast životnog standarda, uz sustizanje nivoa dohotka po stanovniku koji se ostvaruje u
razvijenim evropskim ekonomijama, jedno je od osnovnih očekivanja stanovništva evropskih
tranzicionih ekonomija. Četvrt veka nakon otpočinjanja tranzicije, mnoge zemlje su ušle u
Evropsku uniju (EU) i značajno povećale bruto domaći proizvod po stanovniku. S druge strane,
tranzicija u zemljama tzv. Zapadnog Balkana je, u tom smislu, razočarala ( Nenad S., 2016.).

5
Inputi su različite sirovine, poluproizvodi koji se ugrađuju u proizvod, pa zatim rad radnika, strojevi i proizvodni
pogoni, i tako dalje. Riječju input obuhvaćamo sve što je potrebno da bi se proizveo proizvod ili usluga.

26
3.1 Preporuke

Gospodarski i investicioni plan za Zapadni Balkan Europske komisije planira poticanje

dugoročnog oporavka podržanog zelenom i digitalnom tranzicijom, koji će dovesti do održivog
gospodarskog rasta, provedbe reformi potrebnih za napredak na putu prema EU-u i približavanja
zapadnog Balkana jedinstvenom tržištu EU-a. Cilj mu je osloboditi neiskorišteni gospodarski
potencijal regije i značajan prostor za povećanje gospodarske suradnje i trgovine unutar regije. S
gotovo 18 milijuna stanovnika regija je važno tržište za EU i tranzitno područje za europsku i
međunarodnu robu, s kvalificiranom radnom snagom za poduzeća koja su spremna ulagati.
Podložno donošenju sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira i povezanih pravnih osnova,
Europska Komisija predlaže aktiviranje do 9 milijardi EUR sredstava iz IPA-e III6 za razdoblje
2021.–2027. kako bi se poduprla gospodarska konvergencija s EU-om, prvenstveno ulaganjima i
potporom konkurentnosti i uključivom rastu, održivoj povezanosti te dvostrukoj zelenoj i
digitalnoj tranziciji. Komisija predlaže da se velika većina te potpore usmjeri na ključna
produktivna ulaganja i održivu infrastrukturu na zapadnom

Velika pozornost bi se trebala obratiti na povećanje standarda kvalitete trgovačkih društava i

dostupnosti ulaganja usmjerenih na izvoz kako bi privatni sektor u regiji imao koristi od veće
integracije tržišta i trgovine unutar regije i s EU-om, kao i ispunjavanje normi i standarda EU-a
koje je ključno je za izvoz u Europsku uniju.

6
Instrument pretpristupne pomoći (IPA) predstavlja sredstvo putem kojeg EU podržava reforme u ‘zemljama
proširenja’ kroz finansijsku i tehničku pomoć. IPA fondovima se grade kapaciteti zemalja tokom procesa
pristupanja, što rezultira progresivnim i pozitivnim razvojima u regiji.

27
ZAKLJUČAK

U smislu prethodno napisanih preporuka za unaprijeđe postojećeg, tematiziranog stanja, stava smo
da bi takvo poštivanje preporuka dovelo do modifikacija ograničenja izvoza i podsticanja izvoza,
smanjenja carina i ukidanja preferencijalnih carina, korištenja kvantitativnih ograničenja samo u
zaista neophodnim slučajevima, spriječavanja restriktivne poslovne prakse u remećenju normalnih
svjetskih trgovinskih tokova, etc. Polazna teza zaključka je zasnovana na koncepciji i načelima
slobodne trgovine kao nosiocu transakcije u međunarodnoj trgovini.

Međunarodna trgovina između Zapadnog Balkana i EU nije na zavidnom nivou, a poboljašnje

takvog stanja uz preporuke nadležnih organa, dovele bi do unaprjeđenja međunarodne trgovine
kroz ubrzanje trgovine između zemalja u razvoju, a radi ubrzanja njihovog privrednog razvoja.
Oblast međunarodne trgovine i koncepcije uvoza/izvoza predstavalja važnu podlogu za
harmonizaciju svjetske raspodjele resura. Uvođenje u praksu predloženih konkretnih mjera
nadležnih doprinijele bi orgnizaciji svjetske trgovine.

28
LITERATURA

Knjige i članci:
1. Međunardona ekonomija, dr. Đurica Acin, dr. Mladen M. Bodiroža, Sarajevo, 2002.
2. Ekonomija slobode, Frederic Bastiat, Odabrani radovi, Tuzla, 2015.
3. Hayek Osnove, Donald J. Boudreaux, Tuzla, 2016.
4. Farhad R., Comparative Adventage in Smith's "WEALTH OF NATIONS" and Ricardo's
"PRINCIPLES": A Brief History Of It's Early Development, 2015.

5. Stanley D. Metzger, „Lowering Nontariff Barriers, 1974.

6. Kiyoshi Kojima: „Trade Arrangemets among Industrial Conturies: Effects on Japan, 2007.
7. Informativni članci o Europskoj uniji
https://www.europarl.europa.eu/portal/en, 03.05.2021.
8. History of Economic Ideas, Accademia Editoriale
https://www.jstor.org/, 03.05.2021.

Ostali internet izvori (web siteovi)

1. https://www.europarl.europa.eu/portal/en , pristupljeno: 02.05.2021.
2. https://www.monstat.org/cg/ , pristupljeno: 03.05.2021.
3. http://gd.mvep.hr/, pristupljeno: 03.05.2021.
4. http://www.me/index.php/cg/, pristupljeno: 03.05.2021.
5. https://www.stat.gov.rs/ , pristupljeno: 03. 05.2021.
6. https://www.stat.gov.mk/, pristupljeno: 03.05.2021.
7. https://proleksis.lzmk.hr/35769/, pristupljeno: 02.05.2021.
8. http://www.fipa.gov.ba/ , pristupljeno: 03.05.2021.
9. http://www.instat.gov.al/ , pristupljeno: 03.05.2021.
10. http://www.bhas.ba/, pristupljeno: 02.05.2021.

29
POPIS SLIKA I TABELA

Slika br.1 Izvoz u EU 28 iz zemalja Zapadnog balkana

Grafikon br. 1 Statistika vanjske trgovine milijuni EUR
Grafikon br. 2 Pokrivenost uvoza izvozom u %
Grafikon br. 3 Ukupan izvoz Srbije u 2020. godini
Tabela br.1 Ilustarija teorije komparativnih prednosti
Tabela br. 2 Najznačajniji trgovinski partneri
Tabela br. 3 Izvoz i uvoz po proizvodima 2020, SMTK- Standardna međunarodna trgovinska
klasifikacija
Tabela br. 4 Statistički podaci izvoza Albanije
Tabela br. 5 Statistički podaci uvoza i izvoza Republike Sjeverne Makedonije
Tabela br. 6 Ukupan izvoz Srbije (u milionima EUR)

30